Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2012
w12 10/15 p. 7-11
Fehangahangai mo e Ngaahi Fakafili ʻi he ʻAho Ní ʻi he Loto-Toʻa
“Ko e hufanga ʻa e ʻOtua kiate kitautolu, mo ha malohi, ko e tokoni ʻi he mamahi matuʻaki ofi.”—SAAME 46:1.
1, 2. Ko e hā ʻa e ngaahi fakafili kuo hokosia ʻe he tokolahi, ka ko e hā ʻa e holi ʻa e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá?
ʻOKU tau moʻui ʻi ha taimi ʻo e ngaahi fakafilí. Ko e māmaní kuo fonuhia ia ʻi he ngaahi fakatamakí. Ko e ngaahi mofuike, sūnami, vela, tāfea, moʻunga afi, ʻahiohio, saikolone, mo e ngaahi afā, kuo nau fakatupunga ha maumau lahi ki he faʻahinga ʻo e tangatá. Tānaki atu ki aí, ko e ngaahi palopalema fakafāmilí mo e ngaahi faingataʻa fakafoʻituituí kuo nau ʻomi ʻa e manavahē mo e mamahi. ʻOku mātuʻaki moʻoni ʻoku hokonoa kia kitautolu “ʻa e faingamalie mo e tuʻutamaki.”—Koh. 9:11.
2 Ko e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá fakalūkufua kuo nau fekuki lelei mo e ngaahi tuʻunga fakamamahi peheé. Neongo ia, te tau saiʻia ke mateuteu ke fekuki mo ha faʻahinga faingataʻa pē te tau fehangahangai nai mo ia ʻi he kahaʻú ʻi he fakaofi atu ʻa e fokotuʻutuʻu ko ení ki hono ngataʻangá. ʻE lava fēfē ke tau fekuki mo e ngaahi pole ko ení ʻo ʻikai lōmekina? Ko e hā te ne tokoniʻi kitautolu ke fehangahangai mo e ngaahi fakafili ʻi he ʻaho ní ʻi he loto-toʻa?
AKO MEI HE FAʻAHINGA NAʻA NAU FEHANGAHANGAI MO E MOʻUÍ ʻI HE LOTO-TOʻA
3. Hangē ko ia ʻoku fakahā ʻi he Loma 15:4, ʻe fēfē nai haʻatau maʻu ha fakafiemālie ʻi he taimi ʻoku tau fehangahangai ai mo e ngaahi tuʻunga fakamafasiá?
3 Neongo ʻoku uesia ʻe he ngaahi tuʻunga faingataʻá ʻa e kakai lahi ange ʻi ha toe taimi ki muʻa, ko e ngaahi palopalema fakamamahí ʻoku ʻikai ke foʻou ia ki he tangatá. Tau sio angé ki he meʻa ʻe lava ke tau ako mei he niʻihi ʻo e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá ʻa ia naʻa nau fehangahangai lavameʻa he kuohilí mo e moʻuí ʻi he loto-toʻa.—Loma 15:4.
4. Ko e hā ʻa e ngaahi fakafili naʻe kātekina ʻe Tēvitá, pea ko e hā naʻá ne tokoniʻi iá?
4 Fakakaukau kia Tēvita. Tuku kehe ʻa e ngaahi meʻa kehé, naʻe pau ke ne fekuki mo e houhau ʻa e tuʻí, ngaahi ʻoho ʻa e filí, ʻave fakamālohi hono ongo uaifí, kākaaʻi ʻi hono ngaahi tuʻungá, mo e mamahi fakaeongo. (1 Sām. 18:8, 9; 30:1-5; 2 Sām. 17:1-3; 24:15, 17; Saame 38:4-8) Ko e ngaahi fakamatala ʻa e Tohi Tapú ki he moʻui ʻa Tēvitá ʻoku fakaeʻa mahino ai ʻa e mamahi naʻe fakatupunga kiate ia ʻe he ngaahi fakafili ko ení. Kae kehe, naʻe ʻikai te nau fakaʻauha fakalaumālie ia. ʻI he fonu he tuí, naʻá ne pehē: “Ko Sihova ʻa e kolo o ʻeku moʻui; ko hai te u teteki ki ai?”—Saame 27:1; lau ʻa eSaame 27:5,10.
5. Ko e hā naʻá ne tokoniʻi ʻa ʻĒpalahame mo Sela ʻi he fekuki mo ha moʻui faingataʻa?
5 Naʻe fakamoleki ʻe ʻĒpalahame mo Sela ʻa e lahi taha ʻo ʻena moʻuí ʻi he nofo tēniti hangē ha ongo sola ʻi ha ngaahi fonua muli. Naʻe ʻikai ke faingofua maʻu pē ʻa e moʻuí kia kinaua. Neongo ia, naʻá na fekuki loto-maʻu mo e ngaahi meʻa hangē ko ha honge mo e ngaahi fakatuʻutāmaki mei he ngaahi puleʻanga takatakaí. (Sēn. 12:10; 14:14-16) Naʻá na lava fēfē ke fai eni? ʻOku tala mai ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá ko ʻĒpalahamé “naʻá ne fakatatali ki he kolo ʻokú ne maʻu ʻa e ngaahi fakavaʻe moʻoní, ʻa ia ko hono tokotaha palaní mo e tokotaha langá ko e ʻOtuá.” (Hep. 11:8-10) Naʻe nofo ʻa ʻĒpalahame mo Sela ʻo tokanga tefito ki he ngaahi meʻa ʻi muʻá, ʻikai tohoaki ki lalo ʻe he māmani takatakai kia kinauá.
6. ʻE lava fēfē ke tau faʻifaʻitaki kia Siope?
6 Naʻe hokosia ʻe Siope ha ngaahi tenge tōtuʻa. Fakakaukau atu ki he anga ʻene ongoʻí ʻi he taimi naʻe hā fehālaaki ai ʻa e meʻa kotoa ʻi heʻene moʻuí. (Siope 3:3, 11) ʻI hono ʻai e ngaahi meʻá ke toe kovi angé, naʻe ʻikai te ne mahinoʻi kakato ʻa e ʻuhinga naʻe hoko ai kiate ia ʻa e ngaahi meʻa kotoa ko iá. Neongo ia, naʻe ʻikai ʻaupito te ne foʻi. Naʻá ne tauhi maʻu ʻene anga-tonú mo ʻene tui ki he ʻOtuá. (Lau ʻa eSiope 27:5, “PM.”) He faʻifaʻitakiʻanga lelei ē ke tau faʻifaʻitaki ki aí!
7. Ko e hā naʻe hokosia ʻe Paula ʻi heʻene tauhi ki he ʻOtuá, ka ko e hā e meʻa naʻá ne ʻilo naʻe ʻoange ai kiate ia ʻa e loto-toʻa ke hokohoko atú?
7 Toe fakakaukau foki, ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa e ʻapositolo ko Paulá. Naʻá ne hokosia ʻa e ‘matuʻutāmaki ʻi kolo, ʻi tuaʻā, ʻi tahi.’ ʻOkú ne lea fekauʻaki mo e ‘fiekaia mo e fieinua, mokosia mo e taʻemaʻu ha vala.’ ʻOku toe lave ʻa Paula ki heʻene hokosia ‘ha pō mo ha ʻaho ʻi he moaná,’ ngalingali koeʻuhí ko e taha ʻo e ngaahi vaka tūkia naʻá ne tofanga aí. (2 Kol. 11:23-27) Neongo kotoa iá, fakatokangaʻi ʻa e anga ʻo e fakakaukau naʻá ne fakahaaʻi hili ʻene fehangahangai mo e maté ʻi heʻene tauhi ki he ʻOtuá: “Naʻe hoko ení ke mau falala ai, ʻo ʻikai kiate kimautolu, ka ki he ʻOtua ʻokú ne fokotuʻu hake ʻa e kau maté. Mei ha meʻa lahi pehē fau hangē ko e maté naʻá ne fakahaofi moʻoni ai kimautolu pea te ne fakahaofi kimautolu.” (2 Kol. 1:8-10) ʻOku ʻikai ha kakai tokolahi kuo nau hokosia ha meʻa kovi lahi pehē hangē ko Paulá. Neongo ia, ko e tokolahi ʻo kitautolu ʻe lava ke tau talanoa ki heʻene ngaahi ongoʻí pea maʻu ʻa e fakafiemālie mei heʻene faʻifaʻitakiʻanga loto-toʻá.
FAKAʻEHIʻEHI MEI HE HOKO ʻO LŌMEKINA ʻE HE NGAAHI MEʻA TAMAKÍ
8. ʻE anga-fēfē hono uesia kitautolu ʻe he ngaahi palopalema ʻo e ʻaho ní? Fakatātaaʻi.
8 ʻI he mātuʻaki fonu ʻa e māmani ʻo e ʻaho ní ʻi he ngaahi fakatamakí, polé, mo e tengé, ʻoku ongoʻi lōmekina ai ʻa e tokolahi. Naʻa mo e kau Kalisitiane ʻe niʻihi kuo nau ongoʻi pehē. Ko Lani,a ʻa ia naʻá ne fiefia mo hono husepānití ʻi he ngāue taimi-kakató ʻi ʻAositelēlia, ʻokú ne pehē ʻi he taimi naʻe ʻilo ai ʻokú ne kanisā huhú, naʻe taulōfuʻu mo oʻo ia hangē ha tapa ha ʻuhilá. ʻOkú ne pehē, “Naʻe ʻai au ʻe he faitoʻó ke u puke lahi, pea naʻe ʻikai haʻaku fakamahuʻingaʻi-kita.” Hiliō he meʻa kotoa, naʻe pau ke ne tokangaʻi mo hono husepānití, ʻa ia naʻe fai hono tafa huituʻa. Kapau te tau ʻi ha tuʻunga pehē, ko e hā ʻe lava ke tau faí?
9, 10. (a) Ko e hā ʻa e meʻa kuo pau ke ʻoua te tau fakaʻatā ʻa Sētane ke ne faí? (e) ʻE lava fēfē ke tau fekuki mo e meʻa moʻoni ʻoku lave ki ai ʻi he Ngāue 14:22?
9 ʻOku lelei ke tau manatuʻi ʻoku loto ʻa Sētane ke ngāueʻaki ʻa e ngaahi mamahi ʻoku tau tofanga aí ke fakavaivaiʻi ʻetau tuí. Kae kehe, kuo pau ke ʻoua te tau fakaʻatā ia ke ne fakavaivaiʻi ʻetau fiefiá ʻi he foungá ni. ʻOku pehē ʻe he Palōveepi 24:10: “Naʻa ke vaivai koā ʻi he ʻaho ʻo e faingataʻa, ta ʻoku fakangatangata pe ho ivi.” Ko e fakalaulauloto ki he ngaahi faʻifaʻitakiʻanga Fakatohitapú, hangē ko e faʻahinga naʻe lave ki ai ʻi muʻá, te ne tokoniʻi kitautolu ke tātānaki ha loto-toʻa ʻi he fehangahangai mo e ngaahi fakafilí.
10 ʻOku toe lelei foki ke manatuʻi heʻikai lava ke tau toʻo kotoa atu ʻa e ngaahi palopalemá. Ko e moʻoni, te tau ʻamanekina ke hokosia ia. (2 Tīm. 3:12) ʻOku tala mai ʻe he Ngāue 14:22: “Kuo pau ke tau hū ki he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻo fou ʻi he ngaahi mamahi lahi.” ʻI he ʻikai ongoʻi loto-mafasiá, ko e hā ʻoku ʻikai vakai ai ki ai ko ha ngaahi faingamālie ia ke fakahāhā ai ʻa e loto-toʻa makatuʻunga ʻi hoʻo tui ki he malava ʻa e ʻOtuá ke tokoniʻi koé?
11. ʻE lava fēfē ke tau fakaʻehiʻehi mei he lōmekina ʻe he ngaahi fakafili ʻo e moʻuí?
11 ʻOku fiemaʻu ke tau tokangataha ki he ngaahi meʻa ʻoku leleí. ʻOku tala mai ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá: “ʻOku tupu mei he loto fiefia ʻa e fofonga malimali: pea ʻoku ō mo e mamahi ʻa e loto ʻo e laumalie maumau.” (Pal. 15:13) Kuo fuoloa hono ʻiloʻi ʻe he kau fakatotolo fakafaitoʻó ʻa e mahuʻinga fakafaitoʻo ʻo e fakakaukau fakatuʻamelié. Ko e kau mahaki tokolahi ko ia kuo ʻoange ki ai ʻa e ngaahi foʻi ʻakau suká (placebos) kuo nau hokosia ʻa e ngaahi fakaʻilonga fakafiemālie koeʻuhí pē naʻa nau fakakaukau naʻa nau maʻu ha tokoni. Ko e fehangahangaí, ʻa ia ʻoku ui ko e nocebo effect, kuo toe fakahāhaaʻi mo ia. Ko e fakaʻau ke toe kovi ange ʻa e moʻui ʻa e kau mahakí koeʻuhí pē naʻe tala ange ko e faitoʻó ʻe ʻi ai hono ngaahi ola tamaki. Ko e nōfoʻi tuʻumaʻu ʻi he ngaahi tuʻunga ʻoku ʻikai lava ke liliú ʻe holoki hifo ai pē kitautolu. ʻI he tafaʻaki fakatuʻamelié, ʻoku ʻikai ke ʻomai ʻe Sihova ia ha “foʻi ʻakau suka.” Ka, naʻa mo e ngaahi taimi ʻo e fakatamakí, ʻokú ne ʻomai ʻa e tokoni moʻoní fakafou ʻi he fakalototoʻa ʻoku maʻu ʻi heʻene Folofolá, ko e fetokouaʻaki anga-ʻofá, pea mo e mālohi ʻoku tokonaki mai ʻe he laumālie māʻoniʻoní. Ko e tokangataha ki he ngaahi meʻa ko ení te ne hiki hake kitautolu. ʻI he ʻikai nōfoʻi ʻi he ngaahi meʻa tamakí, fai ha meʻa ʻaonga ke fekuki ai mo e palopalema taki taha pea tokangataha ki he ngaahi tafaʻaki fakatuʻamelie ʻo hoʻo moʻuí.—Pal. 17:22.
12, 13. (a) Ko e hā kuó ne tokoniʻi ʻa e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá ke kātekina ʻa e ngaahi ola ʻo e ngaahi fakatamakí? Fakatātaaʻi. (e) Lolotonga e ngaahi taimi fakatamakí, ʻoku anga-fēfē hoko ʻo hā mahino ko e hā ʻa e meʻa mahuʻinga taha ʻi heʻete moʻuí?
12 ʻI he ngaahi taimi ki mui ní, kuo tofanga ai ʻa e ngaahi fonua ʻe niʻihi ʻi he ngaahi fakatamaki lalahi. ʻOku hā mahino, kuo fakahāhā ʻe he fanga tokoua tokolahi ʻi he ngaahi fonua ko ení ʻa e fakaakeake fakaofo. ʻOku ʻikai ʻuhinga ení naʻe faingofua. ʻI he kamataʻanga ʻo e 2010, naʻe fakaʻauha ai ʻe ha fuʻu mofuike mo ha sūnami ʻi Sili ʻa e lahi ʻo e ngaahi ʻapi mo e ngaahi koloa ʻa hotau fanga tokouá, pea ʻi he tuʻunga ʻe niʻihi, ko ʻenau maʻuʻanga moʻuí. Neongo ení, naʻe hokohoko atu pē ʻa e laka fakalaumālie ki muʻa ʻa e fanga tokouá. Ko Samuel, ʻa ia ko hono ʻapí naʻe fakaʻauha fakaʻaufuli, naʻá ne pehē: “Naʻa mo e lolotonga e ngaahi tuʻunga tōtuʻa ko ení, naʻe ʻikai ʻaupito tuku ʻe hoku uaifí mo au ʻa ʻema maʻu ʻa e ngaahi fakatahá mo e malangá. ʻOku ou tui naʻe tokoniʻi ʻe he ngaahi tōʻonga ko ení kimaua ke ʻoua te ma hoko ʻo feifeingavale.” Fakataha mo e niʻihi kehe tokolahi, naʻa nau tuku ki mui ʻa e fakatamakí kae ngaʻunu ki muʻa ʻi he ngāue ʻa Sihová.
13 ʻI Sepitema 2009, ko e pēseti ʻe 80 tupu ʻo Manila, Filipaini, naʻe tāfea ʻi he ngaahi ʻuha lōvai. Naʻe pehē ʻe ha tangata koloaʻia ʻa ia naʻe lahi ʻene molé, “Ko e tāfeá ko ha meʻa faitatau lahi ia, ʻi hono ʻomi ʻa e ngaahi faingataʻá mo e ngaahi mamahí ki he koloaʻiá mo e masivá fakatouʻosi.” ʻOku fakamanatu mai heni ʻa e akonaki fakapotopoto ʻa Sīsuú: “Faʻoaki koloa maʻamoutolu ʻi hēvani, ʻa e feituʻu ʻoku ʻikai ke keina ai ʻe he ané pe ko e ʻumeʻumeá pea mo e feituʻu ʻoku ʻikai haea ʻe he kau kaihaʻá ʻo kaihaʻasí.” (Māt. 6:20) Ko hono langa hake ha moʻui ʻa ha taha takatakai ʻi he ngaahi meʻa fakamatelié, ʻa ia ʻe lava ke mātuʻaki vave ʻene puli atú, ʻokú ne faʻa ʻomai ʻa e ʻamanaki-tōnoa. He fakapotopoto lahi ē ke fakatefito ʻetau moʻuí ʻi hotau vahaʻangatae mo Sihová, ʻa ia ʻe lava ke nofoʻaki taʻemauea ʻo tatau ai pē pe ko e hā ʻe hoko takai ʻia kitautolú!—Lau ʻa eHepelū 13:5, 6.
NGAAHI ʻUHINGA KI HONO FAKAHĀHĀ ʻA E LOTO-TOʻÁ
14. Ko e hā ʻa e ngaahi ʻuhinga ʻoku tau maʻu ki hono fakahāhā ʻa e loto-toʻá?
14 Naʻe ʻiloʻi ʻe Sīsū ʻe ʻi ai ʻa e ngaahi palopalema lolotonga ʻa e taimi ʻo ʻene ʻi hení, ka naʻá ne pehē: “ʻOua ʻe ilifia.” (Luke 21:9) ʻI heʻene hoko ko hotau Tuʻí pea ʻi he tokoniʻi kitautolu ʻe he Tokotaha-Fakatupu ʻo e ʻunivēsí, ʻoku tau maʻu ai ʻa e ʻuhinga kotoa ke falala-pau ai. Naʻe fakalototoʻaʻi ʻe Paula ʻa Tīmote ʻaki ʻene pehē: “Naʻe foaki mai ʻe he ʻOtuá kiate kitautolu ʻo ʻikai ko ha laumālie loto-foʻi, ka ko e laumālie ʻo e mālohi mo e ʻofa mo e ʻatamai lelei.”—2 Tīm. 1:7.
15. ʻOmi ha ngaahi fakatātā ʻo e tuipau ʻa e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá, pea fakamatalaʻi ʻa e founga ʻe lava ke tau maʻu ai ha loto-toʻa pehē.
15 Fakatokangaʻi ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi fakalea ʻo e tuipau mālohi ʻa e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá. Naʻe pehē ʻe Tēvita: “Ko Sihova ʻa hoku malohinga mo fakaū; naʻe falala ki ai ʻa hoku loto, pea kuo tokonia au: ko ia ʻoku meʻe hopohopo hoku loto.” (Saame 28:7) Naʻe fakahāhā ʻe Paula ʻene tuipau taʻemaueá, ʻo pehē: “ʻI he kotoa ʻo e ngaahi meʻá ni ʻoku tau iku ai ʻo mātuʻaki ikuna fakafou ʻiate ia naʻá ne ʻofaʻi kitautolú.” (Loma 8:37) ʻOku pehē pē, ʻi he taimi naʻe maluʻaki mai ai ʻa e faingataʻá, naʻe ʻikai toe tuku ʻe Sīsū ha veiveiua ʻi he ʻatamai ʻo ʻene kau fanongó ko iá naʻá ne maʻu ha vahaʻangatae mālohi mo e ʻOtuá, ʻo pehē: “ʻOku ʻikai te u toko taha pē, koeʻuhi ʻoku ʻiate au ʻa e Tamaí.” (Sione 16:32) Ko e hā ʻoku hā mahino ʻi he ngaahi fakalea ko ení? ʻOku fakaeʻa ʻe he tokotaha taki taha ʻa e falala taʻemauea kia Sihova. Ko ʻetau fakatupulekina ʻa e tuipau pehē ki he ʻOtuá ʻe lava ke ʻomi kia kitautolu ʻa e loto-toʻa ke fehangahangai ai mo ha faʻahinga fakafili pē ʻo e ʻaho ní.—Lau ʻa eSaame 46:1-3.
MAʻU ʻAONGA MEI HE NGAAHI TOKONAKI KE TAUHI MAʻU ʻA E LOTO-TOʻÁ
16. Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai kia kitautolu hono ako ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá?
16 Ko e loto-toʻa faka-Kalisitiané ʻoku ʻikai ko e falala kia kita. Ka, ko e ola ia ʻo ʻetau ʻiloʻi ʻa e ʻOtuá pea fakafalala kiate iá. ʻE lava ke tau fai eni ʻaki hono ako ʻene Folofola tohí, ʻa e Tohi Tapú. ʻOku fakamatala ha tuofefine ʻoku faingataʻaʻia ʻi he loto-mafasiá ki he meʻa ʻokú ne tokoniʻi iá, “ʻOku ou toutou lau tautefito ʻa e ngaahi potutohi fakafiemālié.” Kuo tau ngāueʻaki ʻa e fakahinohino ke ʻi ai ha taimi tuʻumaʻu ki he lotu fakafāmilí? Ko hono fai ʻa e ngaahi meʻá ni ʻe tokoniʻi ai kitautolu ke maʻu ʻa e faʻahinga fakakaukau ʻa e tokotaha-tohi-sāmé ʻa ia naʻá ne pehē: “ʻOi ʻeku ʻofa ki hoʻo lao na! ʻOku ou fakalaulauloto ki ai he ʻaho kotoa.”—Saame 119:97.
17. (a) Ko e hā ʻa e tokonaki te ne tokoniʻi nai kitautolu ke tauhi maʻu ha vakai loto-toʻa? (e) ʻOmi ha fakatātā ʻo e anga hono tokoniʻi koe ʻe ha talanoa ki he moʻuí kuo pulusi.
17 ʻOku tau toe maʻu ʻa e ʻū tohi makatuʻunga Fakatohitapu ʻoku ʻi ai e fakamatala ʻokú ne fakaivimālohiʻi ʻetau tuipau kia Sihová. Kuo maʻu ʻe he fanga tokoua tokolahi ʻa e ngaahi talanoa ki he moʻuí ʻi heʻetau ʻū makasiní ʻoku mātuʻaki tokoni lahi. Ko ha tuofefine ʻe taha ʻi ʻĒsia ʻoku tofanga ʻi he ʻāvanga loto-femaleleakí naʻe fiefia ʻi heʻene lau ʻa e talanoa ki he moʻuí ʻa ha tokoua misinale ki muʻa naʻá ne feangainga lavameʻa mo e mahaki tatau. Naʻá ne tohi, “Naʻe tokoniʻi au ʻe he talanoa ko iá ke u mahinoʻi hoku palopalemá tonu pea ʻomi ai ʻa e ʻamanaki.”
ʻI hoʻo fehangahangai mo e fakafilí, ngāueleleiʻaki ʻa e tokoni kuo tokonaki ʻe Sihová
18. Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau ngāueʻaki ʻa e tokonaki ʻo e lotú?
18 Ko e lotú ʻe lava ke tokoni ʻi he faʻahinga tuʻunga kotoa pē. Naʻe tohoaki ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻa e tokangá ki he mahuʻinga ʻo e tokonaki ko ení, ʻo pehē: “ʻOua ʻe hoko ʻo loto-moʻua ʻi ha faʻahinga meʻa, ka ʻi he meʻa kotoa pē fakafou ʻi he lotu mo e hū tōtōaki fakataha mo e fakafetaʻi, mou ʻai ke ʻilo ai hoʻomou ngaahi kolé ʻe he ʻOtuá; pea ko e nonga ʻa e ʻOtuá ʻa ia ʻoku fakalaka atu ʻi he mahino kotoa pē te ne maluʻi homou lotó pea mo homou ngaahi mafai fakaefakakaukaú fakafou ʻia Kalaisi Sīsū.” (Fil. 4:6, 7) ʻOku tau ngāuekakatoʻaki ʻa e tafaʻaki ko eni ʻo e tokoní ke maʻu ha mālohi ʻi he uhouhonga ʻo e ngaahi fakafilí? Ko Alex, ko ha tokoua ʻi Pilitānia ʻa ia kuó ne tofanga fuoloa ʻi he loto-mafasiá, naʻá ne pehē: “Ko e talanoa kia Sihova ʻi he lotú pea fanongo kiate ia ʻaki hono lau ʻene Folofolá kuo hoko ia ko ha maea fakahaofi moʻui kiate au.”
19. Ko e hā ʻoku totonu ko ʻetau vakaí ia ki hono maʻu ʻa e ngaahi fakataha faka-Kalisitiané?
19 Ko e feohi ʻi he ngaahi fakatahá ko e toe tokonaki mātuʻaki mahuʻinga ia ke tokoniʻi kitautolu. Naʻe tohi ʻe ha tokotaha-tohi-saame: “ʻOku holi hoku laumalie, ʻio ʻoku ne pongia he fiemaʻu ʻa e ngaahi lotoʻā ʻo Sihova.” (Saame 84:2) ʻOku tau ongoʻi pehē? Ko Lani, naʻe lave ki ai ki muʻá, ʻokú ne fakamatala ki heʻene vakai ki he feohi faka-Kalisitiané: “Ko hono maʻu ʻa e ngaahi fakatahá naʻe ʻikai ko ha toe fili ia. Naʻá ku ʻilo naʻe pau ke u ʻi ai kapau naʻá ku ʻamanekina ke tokoniʻi au ʻe Sihova ke u fekuki ai.”
20. ʻOku anga-fēfē tokoniʻi kitautolu ʻi he kau atu ʻi he ngāue fakamalangá?
20 ʻOku tau toe maʻu e loto-toʻa ʻaki e hanganaki longomoʻui ʻi he ngāue malangaʻi ʻo e Puleʻangá. (1 Tīm. 4:16) ʻOku pehē ʻe ha tuofefine ʻi ʻAositelēlia ʻa ia kuó ne hokosia ha fokotuʻuna palopalema: “Ko e ngāue fakamalangá ko e meʻa fakamuimui ia naʻá ku fie faí, ka naʻe fakaafeʻi au ʻe ha tokotaha mātuʻa ke ma ʻalu. Naʻá ku ʻalu. ʻOku pau pē naʻe tokoni ʻa Sihova; ʻi he taimi taki taha naʻá ku kau ai ʻi he ngāue fakafaifekaú, naʻá ku ongoʻi fiefia ʻaupito.” (Pal. 16:20) Kuo ʻilo ʻe he tokolahi ko ʻenau tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke langa hake ʻenau tuí ʻia Sihová, ʻoku fakaivimālohiʻi ai ʻenau tuí tonu. ʻI he fai peheé, ʻoku nau hanganaki toʻo ai mei honau ʻatamaí ʻenau ngaahi palopalemá tonu pea hanganaki tokangataha ki he ngaahi meʻa ʻoku mahuʻinga lahi angé.—Fil. 1:10, 11.
21. Ko e hā ʻa e fakapapau ʻoku tau maʻu fekauʻaki mo e ngaahi faingataʻa ʻoku tau fehangahangai mo iá?
21 Kuo tokonaki mai ʻe Sihova ʻa e tokoni hulu fau ke fehangahangai ai mo e ngaahi fakafilí ʻi he loto-toʻa. ʻI hono ngāueleleiʻaki ʻa e ngaahi tokonaki kotoa ko ení pea fakalaulauloto mo faʻifaʻitaki ki he ngaahi faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻo e kau sevāniti loto-toʻa ʻa e ʻOtuá, ʻoku tau maʻu ai ʻa e fakapapau moʻoni ʻe lava ke tau fehangahangai lavameʻa mo e ngaahi faingataʻá. Neongo ʻoku lahi ʻa e ngaahi meʻa fakatuʻatamaki ʻoku teʻeki nai ke hoko mai ʻi he fakaofi atu ʻa e fokotuʻutuʻu ko ení ki hono ngataʻangá, ʻe lava ke tau ongoʻi hangē ko Paulá, ʻa ia naʻá ne pehē: ‘ʻOku lī kitautolu ki lalo, ka ʻoku ʻikai fakaʻauha. . . . ʻOku ʻikai te tau foʻi.” (2 Kol. 4:9, 16) ʻI he tokoni ʻa Sihová, ʻe lava ke tau fehangahangai mo e ngaahi fakafili ʻo e ʻaho ní ʻi he loto-toʻa.—Lau ʻa e2 Kolinitō 4:17, 18.