LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w17 Sepitema p. 28-32
  • “Ke Ke Loto-Toʻa . . . Peá Ke Fai ʻa e Ngāué”

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • “Ke Ke Loto-Toʻa . . . Peá Ke Fai ʻa e Ngāué”
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2017
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • NGAAHI FAʻIFAʻITAKIʻANGA ʻO E LOTO-TOʻÁ
  • NGAAHI TUʻUNGA ʻOKU FIEMAʻU AI ʻA E LOTO-TOʻÁ
  • LOTO-TOʻA ʻI HE FAKATAHAʻANGÁ
  • “KO SIHOVA . . . ʻOKU ʻIATE KOE”
  • ʻAi ke Loto-Toʻa!
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1994
  • “Ke Ke Lototoʻa, mo Ke Tuʻu Kalikali ʻAupito”
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2012
  • ʻOku ʻIkai ke Fuʻu Faingataʻa ke Loto-Toʻa
    Ko ʻEtau Moʻui Faka-Kalisitiané mo e Ngāue Fakafaifekaú—Polokalama Ngāue ki he Fakatahá—2021
  • ʻOmi ʻa e Loto-Toʻa
    “Hiva Fiefia” kia Sihova
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2017
w17 Sepitema p. 28-32
Takihala‘i ‘e Lēhapi ‘a e kau tangata ‘oku nau tuli ‘a e ongo asiasi ‘Isilelí

Ke Ke Loto-Toʻa . . . Peá Ke Fai ʻa e Ngāué”

“Ke ke loto-toʻa peá ke tuʻu mālohi peá ke fai ʻa e ngāué. ʻOua ʻe ilifia pe manavahē, he ko Sihova . . . ʻoku ʻiate koe.”​—1 KAL. 28:20.

HIVA: 23, 29

ʻE FĒFĒ HAʻO TALI?

  • ʻE lava fēfē ke fakahāhā ʻe he toʻutupú mo ʻenau mātuʻá ʻa e loto-toʻá?

  • ʻE lava fēfē ke fakahāhā ʻe he fanga tuofāfine taʻumotuʻá ʻa e loto-toʻá?

  • ʻE lava fēfē ke fakahāhā ʻe he fanga tokoua ʻosi papitaisó ʻa e loto-toʻá?

1, 2. (a) Ko e hā ʻa e vāhenga-ngāue mahuʻinga naʻe maʻu ʻe Solomoné? (e) Ko e hā naʻe hohaʻa ai ʻa Tēvita ʻo fekauʻaki mo Solomoné?

NAʻE maʻu ʻe Solomone ha vāhenga-ngāue makehe. Naʻe fili ia ʻe Sihova ke ne tokangaʻi ʻa hono langa ʻo e temipale ʻi Selusalemá, ʻa e taha ʻo e ngāue langa mahuʻinga taha ʻi ha toe taimi! Naʻe fiemaʻu ʻa e temipalé ke “ʻamo atu ʻene fisifisimuʻá,” pea hoko ʻo ʻiloa ʻi heʻene fakaʻofoʻofá. Ko e toe mahuʻinga angé, ʻe hoko ia ‘ko e fale ʻo Sihova ko e ʻOtua moʻoní.’​—1 Kal. 22:1, 5, 9-11.

2 Naʻe tuipau ʻa Tuʻi Tēvita ʻe poupouʻi ʻe he ʻOtuá ʻa Solomone. Ka ko Solomoné naʻe “kei siʻi mo taʻetaukei.” Te ne maʻu ʻa e loto-toʻa ke tali ʻa e vāhenga-ngāue ki hono langa ʻo e temipalé? Pe ʻe taʻofi ia ʻi heʻene kei siʻi mo taʻetaukeí mei hono fai iá? Ke lavameʻá, naʻe fiemaʻu kia Solomone ke ne loto-toʻa pea fai ʻa e ngāué.

3. Ko e hā naʻe lava ke ako ʻe Solomone fekauʻaki mo e loto-toʻá mei heʻene tamaí?

3 Kuo pau pē naʻe ako ʻe Solomone ʻa e meʻa lahi fekauʻaki mo e loto-toʻá mei heʻene tamaí, ʻa Tēvita. Naʻa mo e taimi naʻe kei siʻi ʻaupito ai ʻa Tēvitá, naʻá ne tau mo e ongo manu fekai naʻá na ʻohofi ʻa e fanga sipi ʻa ʻene tamaí. (1 Sām. 17:34, 35) Naʻá ne toe fakahāhā ʻa e loto-toʻa lahi ʻi heʻene tau mo ha sōtia mālohi mo fakailifia, ko e saianiti ko Kolaiaté. ʻIo, ʻi he tokoni ʻa e ʻOtuá mo ha foʻi maka molemole, naʻe ikunaʻi ai ʻe Tēvita ʻa Kolaiate.​—1 Sām. 17:45, 49, 50.

4. Ko e hā naʻe fiemaʻu ai ke loto-toʻa ʻa Solomoné?

4 ʻOku lava ke tau mahinoʻi ʻa e ʻuhinga naʻe hoko ai ʻa Tēvita ko e tokotaha totonu ke ne fakaʻaiʻai ʻa Solomone ke ne loto-toʻa pea langa ʻa e temipalé. (Lau ʻa e 1 Kalonikali 28:20.) Kapau naʻe ʻikai ke fakahāhā ʻe Solomone ʻa e loto-toʻá, naʻe mei lava ke lōmekina ia ʻe he manavaheé, ʻa ia, ʻe taʻofi ai ia naʻa mei hono kamata ʻa e ngāué. Pea ʻe kovi ange ia ʻi ha taʻelavameʻa ʻi heʻene vāhenga-ngāué.

5. Ko e hā ʻoku tau fiemaʻu ai ʻa e loto-toʻá?

5 ʻI he hangē ko Solomoné, ʻoku tau fiemaʻu ʻa e tokoni meia Sihova ke tau loto-toʻa pea fai ʻa e ngāue ʻokú ne ʻomai kiate kitautolú. Ko ia tau ako angé ʻa e faʻifaʻitakiʻanga ʻa e kakai ʻe niʻihi naʻa nau fakahāhā ʻa e loto-toʻá ʻi he kuohilí. Pea ʻe lava ke tau fakakaukau fekauʻaki mo e founga ʻe lava ke tau fakahāhā ai ʻa e loto-toʻá pea fakahoko ʻetau ngāué.

NGAAHI FAʻIFAʻITAKIʻANGA ʻO E LOTO-TOʻÁ

6. Ko e hā ʻoku maongo kiate koe fekauʻaki mo e loto-toʻa ʻa Siosifá?

6 Naʻe fakahāhā ʻe Siosifa ʻa e loto-toʻa ʻi he taimi naʻe fakataueleʻi ai ia ʻe he uaifi ʻo Pōtifá ke na fehokotaki fakasino taʻetāú. Kuo pau pē naʻá ne ʻiloʻi ʻe lava ke ʻi he tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻa ʻene moʻuí kapau te ne fakafisingaʻi. Ka ʻi he ʻikai te ne foʻí, naʻá ne fakahāhā ʻa e loto-toʻa pea talitekeʻi leva ia.​—Sēn. 39:10, 12.

7. Naʻe anga-fēfē hono fakahāhā ʻe Lēhapi ʻa e loto-toʻá? (Sio ki he ʻuluaki fakatātā ʻi he kupú ni.)

7 Ko Lēhapí ko ha toe faʻifaʻitakiʻanga ia ʻo e loto-toʻá. ʻI he taimi naʻe ō ai ʻa e ongo asiasi ʻIsilelí ki hono ʻapí ʻi Sielikoó, naʻe mei lava ke ne foʻi ʻo manavahē pea fakafisi ke tokoniʻi kinaua. Ka koeʻuhí naʻá ne falala kia Sihova, naʻá ne fūfuuʻi loto-toʻa ʻa e ongo tangatá pea tokoniʻi kinaua ke na hola ʻo hao. (Sios. 2:4, 5, 9, 12-16) Naʻe tui ʻa Lēhapi ko Sihova ʻa e ʻOtua moʻoní, pea naʻá ne tuipau te ne foaki ʻi ha taimi ʻa e fonuá ki he kau ʻIsilelí. Naʻe ʻikai te ne fakaʻatā ʻa e manavahē ki he niʻihi kehé, ʻo kau ai ʻa e tuʻi ʻo Sielikoó mo ʻene kau tangatá, ke ne lōmekina ia. ʻI hono kehé, naʻá ne ngāue loto-toʻa pea naʻe fakahaofi ai ia mo hono fāmilí.​—Sios. 6:22, 23.

8. Naʻe anga-fēfē hono ueʻi ʻe he loto-toʻa ʻa Sīsuú ʻa e kau ʻapositoló?

8 Ko e kau ʻapositolo faitōnunga ʻa Sīsuú naʻa nau fakahāhā foki ʻa e loto-toʻa lahi. Naʻa nau sio ʻi he loto-toʻa naʻe fakahāhā ʻe Sīsuú, pea naʻe tokoniʻi ʻe he meʻá ni kinautolu ke nau faʻifaʻitaki kiate ia. (Māt. 8:28-32; Sione 2:13-17; 18:3-5) ʻI he feinga ʻa e kau Sātusí ke taʻofi kinautolu mei heʻenau faiako fekauʻaki mo Sīsuú, naʻe fakafisi ʻa e kau ʻapositoló ke fai pehē.​—Ngā. 5:17, 18, 27-29.

9. ʻOku anga-fēfē hono tokoniʻi kitautolu ʻe he 2 Tīmote 1:7 ke tau mahinoʻi ʻa e feituʻu ʻoku haʻu mei ai ʻa e loto-toʻá?

9 Ko Siosifa, Lēhapi, Sīsū, mo e kau ʻapositoló naʻa nau fakapapauʻi ke fai ʻa e meʻa naʻe totonú. Naʻa nau fakahāhā ʻa e loto-toʻa, ʻo ʻikai koeʻuhí pē naʻa nau falala ki heʻenau ngaahi malavá tonu, ka koeʻuhí naʻa nau falala kia Sihova. ʻI he ngaahi taimi ʻoku tau fiemaʻu ai ʻa e loto-toʻá, kuo pau foki ke tau falala kia Sihova, ʻo ʻikai kiate kitautolu. (Lau ʻa e 2 Tīmote 1:7.) Tau lāulea angé ki he tafaʻaki ʻe ua ʻo e moʻuí ʻa ia ʻoku tau fiemaʻu ki ai ʻa e loto-toʻá: ʻI hotau fāmilí pea ʻi he fakatahaʻangá.

NGAAHI TUʻUNGA ʻOKU FIEMAʻU AI ʻA E LOTO-TOʻÁ

10. Ko e hā ʻoku fiemaʻu ai ʻa e loto-toʻá ki he toʻutupu Kalisitiané?

10 ʻOku lahi ʻa e ngaahi tuʻunga ʻa ia ʻoku fiemaʻu ai ke fakahāhā ʻe he toʻutupu Kalisitiané ʻa e loto-toʻa ke tauhi kia Sihova. ʻE lava ke nau ako pea muimui ʻi he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Solomoné, ʻa ia naʻá ne fakahāhā ʻa e loto-toʻa ʻi heʻene fai ʻa e ngaahi fili fakapotopoto ke ʻai ke ʻosi hono langa ʻo e temipalé. Neongo ʻoku lava ʻe he toʻutupú pea ʻoku totonu ke tataki kinautolu ʻe heʻenau mātuʻá, ʻoku ʻi ai ʻenau ngaahi fili mahuʻinga ke fai. (Pal. 27:11) ʻOku fiemaʻu ke nau fai ha ngaahi fili fakapotopoto fekauʻaki mo honau ngaahi kaumeʻá, ko e hā ʻa e fakafiefia te nau faí, founga te nau hoko ai ʻo maʻa fakaeʻulungaanga ai peé, mo e taimi te nau papitaiso aí. ʻOku fiemaʻu kiate kinautolu ha loto-toʻa pehē koeʻuhí ʻoku nau fakafepakiʻi ʻa e loto ʻo Sētané, ʻa e tokotaha ʻokú ne lumaʻi ʻa e ʻOtuá.

11, 12. (a) Naʻe anga-fēfē hono fakahāhā ʻe Mōsese ʻa e loto-toʻá? (e) ʻE lava fēfē ke faʻifaʻitaki ʻa e toʻutupú ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Mōsesé?

11 Ko e fili mahuʻinga ʻe taha kuo pau ke fai ʻe he toʻutupú ko e ngaahi taumuʻa te nau fokotuʻú. ʻI he ngaahi fonua ʻe niʻihi, ʻoku tenge ai ʻa e toʻutupú ke nau tokangataha ki he ako māʻolungá pea ke maʻu ha ngāue ʻa ia te nau maʻu ai ha paʻanga lahi. ʻI he ngaahi fonua kehé, ʻoku faingataʻa ai ʻa e tuʻunga fakaʻekonōmiká, pea ʻoku ongoʻi nai ai ʻe he toʻutupú ko e meʻa tefito ke nau tokangataha ki aí ko e ngāue ke tokoni ki honau ngaahi fāmilí. Kapau ʻokú ke ʻi ha tuʻunga pehē, fakakaukau ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Mōsesé. Naʻe ʻohake ia ʻe he ʻofefine ʻo Feló, ko ia naʻe mei lava ke ne fokotuʻu ʻa e taumuʻa ke hoko ai ʻo koloaʻia pe mahuʻinga lahi. Sioloto atu ki he tenge kuo pau naʻá ne ongoʻi mei he fāmili ʻIsipité, kau faiakó, mo e kau faifaleʻí! Ka naʻe loto-toʻa ʻa Mōsese peá ne fili ke kau mo e kakai ʻa e ʻOtuá. Hili ʻene mavahe mei ʻIsipite mo hono tuʻumālié, naʻá ne falala kakato kia Sihova. (Hep. 11:24-26) Ko hono olá, naʻe tāpuakiʻi lahi ia ʻe Sihova, pea te ne tāpuakiʻi ia ʻo toe lahi ange ʻi he kahaʻú.

12 ʻI hono fokotuʻu loto-toʻa ʻe he toʻutupú ʻa e ngaahi taumuʻa ʻi he ngāue ʻa Sihová pea fakamuʻomuʻa ʻa e ngaahi meʻa ʻo e Puleʻangá ʻi heʻenau moʻuí, te ne tāpuakiʻi kinautolu. Te ne tokoniʻi kinautolu ke nau tokonaki maʻá e ngaahi fiemaʻu ʻa honau fāmilí. ʻI he ʻuluaki senitulí, naʻe fakahangataha ai ʻa e moʻui ʻa e talavou ko Tīmoté ʻi he tauhi ki he ʻOtuá, pea te ke lava mo koe foki.a (Sio ki he fakamatala ʻi lalo.)​—Lau ʻa e Filipai 2:19-22.

Talanoa ha tokoua mo ‘ene pule ngāué; ngāue ha fanga tuofāfine ‘i ha ngāue langa fakateokalati; kau ha tuofefine ‘i he Ako Ma‘á e Kau ‘Evangeliō ‘o e Pule‘angá

ʻOkú ke fakapapauʻi ke ke loto-toʻa ʻi he tafaʻaki kotoa pē ʻo hoʻo moʻuí? (Sio ki he palakalafi 13-17)

13. Naʻe anga-fēfē tokoni ʻa e loto-toʻá ki ha finemui ke ne lavaʻi ʻa ʻene ngaahi taumuʻá?

13 Naʻe fiemaʻu ʻe ha tuofefine ʻi Alabama, ʻAmelika, ʻa e loto-toʻa ke ne fokotuʻu ha ngaahi taumuʻa ʻi he ngāue ʻa Sihová. Ko ʻene tohí eni: “ʻI heʻeku tupu haké, naʻá ku mā ʻaupito. Naʻe ʻikai meimei lava ke u lea ki he kakaí ʻi he Fale Fakatahaʻangá, pea toe ʻangeʻange ia ʻi he ʻikai lava ke u tukituki ʻi he ngaahi matapā ʻo e kau solá.” ʻI he tokoni ʻa ʻene ongo mātuʻá mo e niʻihi kehe ʻi he fakatahaʻangá, naʻe lavaʻi ai ʻe he finemui Kalisitiane ko ení ʻa ʻene taumuʻa ke hoko ko ha tāimuʻa tuʻumaʻú. ʻOkú ne pehē: “ʻOku pouaki ʻe he māmani ʻo Sētané ʻa e ako māʻolungá, ongoongoá, paʻangá, mo hono maʻu ʻa e meʻa lahi fakamatelié ko e ngaahi taumuʻa lelei.” Ka naʻá ne ʻiloʻi foki ko e tokolahi taha ʻo e kakaí heʻikai ʻaupito lava ke nau lavaʻi ʻa e ngaahi taumuʻa ko iá pea ʻoku nau ʻomi pē ai kiate kinautolu ʻa e loto-mafasia mo e mamahi. ʻOkú ne toe pehē: “Kae kehe, ko e tauhi kia Sihová kuó ne ʻomai kiate au ʻa e fiefia lahi tahá mo e ongoʻi lavameʻa.”

14. Ko e taimi fē ʻe fiemaʻu ai ʻa e loto-toʻa ki he ngaahi mātuʻa Kalisitiané?

14 ʻOku toe fiemaʻu foki ki he mātuʻa Kalisitiané ʻa e loto-toʻá. Ko e fakatātaá, ʻe kole atu maʻu pē nai ʻe ho pule ngāué ke ke ngāue ʻovataimi ʻi he ngaahi ʻaho kuó ke ʻosi vaheʻi ki he lotu fakafāmilí, ngāue fakamalangá, mo e ngaahi fakataha ʻa e fakatahaʻangá. ʻOku fiemaʻu kiate koe ʻa e loto-toʻa ke ke lea ʻikai ai ki ho pule ngāué pea fokotuʻu ʻa e faʻifaʻitakiʻanga totonú ki hoʻo fānaú. Pe mahalo pē ʻoku fakaʻatā ʻe ha mātuʻa tokosiʻi ʻi he fakatahaʻangá ke fai ʻe heʻenau fānaú ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai te ke loto ke fai ʻe hoʻo fānaú. ʻI hono ʻeke ʻe he ngaahi mātuʻa ko iá ʻa hoʻo ʻuhingá, te ke loto-toʻa ʻo fakamatalaʻi ange kiate kinautolu ʻi ha founga fakaʻapaʻapa?

15. ʻE lava fēfē ke tokoni ʻa e Saame 37:25 mo e Hepelū 13:5 ki he ngaahi mātuʻá?

15 ʻOku fiemaʻu ʻa e loto-toʻa ke tokoniʻi ʻetau fānaú ke nau fokotuʻu pea lavaʻi ha ngaahi taumuʻa ʻi he ngāue ʻa e ʻOtuá. Ko e fakatātaá, ʻoku manavasiʻi nai ʻa e mātuʻa ʻe niʻihi ke fakalototoʻaʻi ʻenau fānaú ke nau ʻai ko ʻenau ngāue ʻa e tāimuʻá, ke ngāue ʻi he feituʻu ʻoku lahi ai ʻa e fiemaʻú, ke ngāue ʻi he Pētelí, pe ke tokoni ʻi he langa ʻo e ngaahi Fale Fakatahaʻangá mo e ngaahi Holo ʻAsemipilií. Mahalo pē ʻoku nau manavasiʻi naʻa ʻikai lava ke tokangaʻi kinautolu ʻe heʻenau fānaú ʻi haʻanau taʻumotuʻa. Kae kehe, ko e ngaahi mātuʻa fakapotopotó ʻoku nau fakahāhā ʻa e loto-toʻa pea maʻu ʻa e tui ʻe fai ʻa Sihova ki heʻene ngaahi talaʻofá. (Lau ʻa e Saame 37:25; Hepelū 13:5.) Ko e mātuʻa ʻoku nau fakahāhā ʻa e loto-toʻa pehē pea falala kia Sihová ʻoku nau tokoniʻi ʻenau fānaú ke nau fai ʻa e meʻa tatau.​—1 Sām. 1:27, 28; 2 Tīm. 3:14, 15.

16. Kuo anga-fēfē hono tokoniʻi ʻe he mātuʻa ʻe niʻihi ʻenau fānaú ke nau fokotuʻu ʻa e ngaahi taumuʻa ʻi he ngāue ʻa e ʻOtuá, pea kuo anga-fēfē ʻa e maʻu ʻaonga ʻenau fānaú ʻi he meʻá ni?

16 Naʻe tokoniʻi ʻe ha ongo meʻa ʻi ʻAmelika ʻa ʻena fānaú ke nau tokangataha ki he tauhi kia Sihová. ʻOku pehē ʻe he husepānití: “Ki muʻa ke lue mo talanoa ʻa ʻema fānaú, naʻá ma talanoa kiate kinautolu fekauʻaki mo e fakafiefia ʻa e ngāue tāimuʻá, mo e ngāue ʻi he fakatahaʻangá. Ko eni ko ʻenau taumuʻá ia.” ʻOkú ne toe pehē koeʻuhi ko e fokotuʻu ʻe heʻena fānaú pea lavaʻi ʻa e ngaahi taumuʻa ko iá, kuo tokoniʻi ai kinautolu ke nau tauʻi ʻa e ngaahi fakatauele mei he fokotuʻutuʻu ʻa Sētané pea tokangataha ki he tauhi kia Sihová. Naʻe tohi ʻe ha tokoua ʻoku ʻi ai ʻene fānau ʻe toko ua: “Ko e mātuʻa tokolahi kuo nau fai ʻa e feinga mo e fakamole lahi ʻi hono tokoniʻi ʻenau fānaú ke nau aʻusia ʻa e ngaahi taumuʻa ʻi he ngaahi tafaʻaki hangē ko e sipotí, fakafiefiá, mo e akó. ʻOku toe ʻuhinga lelei lahi ange ke fai ʻa e feinga mo e fakamole lahi ʻi hono tokoniʻi ʻetau fānaú ke nau aʻusia ʻa e ngaahi taumuʻa ʻe tokoniʻi ai kinautolu ke nau tauhi maʻu ha vahaʻangatae lelei mo Sihova. Kuo hoko ko ha tupuʻanga lahi ʻo e fiemālié ʻo ʻikai ngata pē ʻi he sio ki he aʻusia ʻe heʻetau fānaú ʻa e ngaahi taumuʻa fakalaumālié ka ko ʻetau kau fakataha mo kinautolu ʻi he fonongá.” ʻE lava ke ke fakapapauʻi ko e mātuʻa ʻoku nau tokoniʻi ʻenau fānaú ke nau fokotuʻu mo lavaʻi ʻa e ngaahi taumuʻa ʻi he ngāue ʻa e ʻOtuá ʻoku nau maʻu ʻa ʻene hōifuá.

LOTO-TOʻA ʻI HE FAKATAHAʻANGÁ

17. ʻOmai ha ngaahi fakatātā ʻo e loto-toʻa ʻi he fakatahaʻanga Kalisitiané.

17 ʻOku fiemaʻu foki ke tau fakahāhā ʻa e loto-toʻa ʻi he fakatahaʻangá. Ko e fakatātaá, ʻoku fiemaʻu ki he kau mātuʻá ʻa e loto-toʻa ʻi heʻenau ngāue ki he ngaahi keisi fekauʻaki mo e angahala mamafá pe ʻi he taimi ʻoku nau tokoni ai ki he faʻahinga ʻoku ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻenau moʻuí koeʻuhí ko ha meʻa fakavavevave fakafaitoʻo. ʻOku ʻaʻahi ʻa e kau mātuʻa ʻe niʻihi ki he ngaahi pilīsoné ke ako mo e faʻahinga mahuʻingaʻiá pe ke fai ai ha ngaahi fakataha. Pea fēfē ʻa e fanga tuofāfine teʻeki malí? ʻOku nau maʻu ʻa e ngaahi faingamālie lahi ke fakahāhā ai ʻa e loto-toʻá pea ke tauhi kia Sihova. ʻE lava ke nau tāimuʻa, hiki ki he feituʻu ʻoku lahi ai ʻa e fiemaʻú, ngāue fakataha mo e polokalama Tisaini/Langa Fakalotofonuá, pea tohi kole ki he Ako Maʻá e Kau ʻEvangeliō ʻo e Puleʻangá. ʻOku aʻu ʻo fakaafeʻi ʻa e niʻihi ke nau kau ki he Akoʻanga Kiliatí.

18. ʻE lava fēfē ke fakahāhā ʻe he fanga tuofāfine taʻumotuʻá ʻa e loto-toʻá?

18 ʻOku tau ʻofa ʻi hotau fanga tuofāfine taʻumotuʻá, pea ʻoku tau houngaʻia ʻi hono maʻu kinautolu ʻi he fakatahaʻangá! Neongo heʻikai nai malava ke fai ʻe he niʻihi ʻa e meʻa lahi ʻo hangē ko ia naʻa nau fai ki muʻa ʻi he ngāue ʻa e ʻOtuá, ʻe kei lava pē ke nau fakahāhā ʻa e loto-toʻa pea fai ʻa e ngāué. (Lau ʻa e Taitusi 2:3-5.) Ko e fakatātaá, ʻoku fiemaʻu ki ha tuofefine taʻumotuʻa ke ne fakahāhā ʻa e loto-toʻa kapau ʻe kole ange ʻe he kau mātuʻá ke ne talanoa ki ha tuofefine kei siʻi ange ʻo fekauʻaki mo e tui vala fakanānaá. Heʻikai te ne tafuluʻi ʻa e tuofefiné fekauʻaki mo e vala ʻokú ne tuí, ka te ne tokoniʻi ia ʻi ha founga anga-ʻofa, ke ne fakakaukau ki hano uesia nai ʻa e niʻihi kehé ʻi he ngaahi fili ʻokú ne faí. (1 Tīm. 2:9, 10) ʻI hono fakahāhā ʻe he fanga tuofāfine taʻumotuʻá ʻa ʻenau ʻofá ʻi he ngaahi founga peheé, ʻe lava ai ke nau fakaivimālohiʻi ʻa e fakatahaʻangá.

19. (a) ʻE lava fēfē ke hoko ʻo loto-toʻa ʻa e fanga tokoua ʻosi papitaisó? (e) ʻE lava fēfē ke tokoni ʻa e Filipai 2:13 mo e 4:13 ki he fanga tokouá ke nau hoko ʻo loto-toʻa?

19 ʻOku toe fiemaʻu foki ki he fanga tokoua ʻosi papitaisó ke nau loto-toʻa pea fai ʻa e ngāué. ʻI heʻenau loto-lelei ke ngāue ko e kau sevāniti fakafaifekau mo e kau mātuʻá, ʻoku maʻu ʻaonga lahi ai ʻa e fakatahaʻangá. (1 Tīm. 3:1) Kae kehe, ʻe toumoua nai ʻa e niʻihi ke fai pehē. Mahalo pē naʻe fai ʻe ha tokoua ha ngaahi fehālaaki ʻi he kuohilí, pea ʻokú ne ongoʻi he taimí ni ʻoku ʻikai te ne taau ke hoko ko ha sevāniti fakafaifekau pe ko ha mātuʻa. ʻOku ongoʻi nai ʻe ha tokoua ia ʻe taha ʻoku ʻikai te ne maʻu ʻa e ngaahi malava ʻoku fiemaʻu ki he ngāué. Kapau ʻokú ke ongoʻi pehē, ʻe lava ke tokoniʻi koe ʻe Sihova ke ke hoko ʻo loto-toʻa. (Lau ʻa e Filipai 2:13; 4:13.) Manatuʻi ʻa e faʻifaʻitakiʻanga ʻa Mōsesé. Ko ia foki naʻá ne ongoʻi heʻikai malava ke ne fai ʻa e meʻa naʻe kole ange ʻe Sihova ke ne faí. (ʻEki. 3:11) Ka naʻe tokoniʻi ia ʻe Sihova ke ne hoko ʻo loto-toʻa pea fai ʻa e meʻa naʻe fiemaʻú. ʻE lava fēfē ke maʻu ʻe ha tokoua ʻosi papitaiso ha loto-toʻa pehē? ʻE lava ke ne lotu kia Sihova ki ha tokoni pea lau fakaʻaho ʻa e Tohi Tapú. ʻE lava ke ne fakalaulauloto ki he ngaahi faʻifaʻitakiʻanga ʻa e faʻahinga ʻi he Tohi Tapú naʻa nau fakahāhā ʻa e loto-toʻá. ʻE lava ke ne kole anga-fakatōkilalo ki he kau mātuʻá ke akoʻi ia pea fai ha tokoni ʻi he fakatahaʻangá ʻi ha meʻa pē ʻe fiemaʻu. ʻOku mau fakalototoʻaʻi atu ʻa e fanga tokoua ʻosi papitaiso kotoa pē ke nau loto-toʻa pea ngāue mālohi maʻá e fakatahaʻangá!

“KO SIHOVA . . . ʻOKU ʻIATE KOE”

20, 21. (a) Ko e hā naʻe fakamanatu ʻe Tēvita kia Solomoné? (e) Ko e hā ʻe lava ke tau fakapapauʻí?

20 Naʻe fakamanatu ʻe Tuʻi Tēvita kia Solomone ʻe ʻiate ia ʻa Sihova kae ʻoua kuo ʻosi ʻene langa ʻa e temipalé. (1 Kal. 28:20) ʻOku pau naʻe fakalaulauloto ʻa Solomone ki he ngaahi lea ko iá, pea naʻe ʻikai te ne fakaʻatā ʻa ʻene kei siʻí mo e taʻetaukeí ke ne taʻofi ia mei hono fai ʻa e ngāué. ʻI hono kehé, naʻá ne fakahāhā ʻa e loto-toʻa lahi, pea ʻi he tokoni ʻa Sihová, naʻá ne ʻosiki ai hono langa ʻo e temipale fisifisimuʻá ʻi he taʻu ʻe fitu mo e konga.

21 Naʻe tokoniʻi ʻe Sihova ʻa Solomone, pea ʻe lava foki ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau loto-toʻa pea lavaʻi ʻetau ngāué, fakatouʻosi ʻi hotau fāmilí pea ʻi he fakatahaʻangá. (ʻAi. 41:10, 13) Kapau te tau fakahāhā ʻa e loto-toʻa ʻi heʻetau tauhi kia Sihová, ʻe lava ke tau fakapapauʻi te ne tāpuakiʻi kitautolu ʻi he taimí ni pea ʻi he kahaʻú. Ko ia ai, “ke ke loto-toʻa . . . peá ke fai ʻa e ngāué.”

a Te ke maʻu ha ngaahi fokotuʻu ki he founga ke fokotuʻu ai ʻa e ngaahi taumuʻa ʻi he ngāue ʻa e ʻOtuá ʻi he kupu “Ngāueʻaki ʻa e Ngaahi Taumuʻa Fakalaumālié ke Fakalāngilangiʻi ʻa Ho Tokotaha Fakatupú,” naʻe pulusi ʻi he Taua Leʻo ʻo Siulai 15, 2004.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share