LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w13 5/15 p. 19-23
  • Mātuʻa, Fānau—Fetuʻutaki ʻi he ʻOfa

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Mātuʻa, Fānau—Fetuʻutaki ʻi he ʻOfa
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2013
  • Lau ‘i he Ko e Taua Leʻo
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • VAHEʻI HA TAIMI KE FETUʻUTAKI AI
  • “VAVE KI HE FANONGO”
  • “FAKATUOTUAI KI HE LEA”
  • “FAKATUOTUAI KI HE ʻITA”
  • Ngaahi Mātuʻa​—Akoʻi Hoʻomou Fānaú ʻi he ʻOfa
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2007
  • Ko Hono ʻAi ke ʻAtā Maʻu Pē ʻa e Fetalanoaʻakí
    Ko Hono ʻAi Hoʻo Moʻui Fakafāmilí ke Fiefia
  • Ngaahi Mātuʻa—Tokoniʻi Hoʻomou Fānaú Ke Nau ʻOfa kia Sihova
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2022
  • Ko Hono ʻAi ke Fiefia ʻa e Loto ʻo Hoʻo Ongo Mātuʻá
    Ko Hono ʻAi Hoʻo Moʻui Fakafāmilí ke Fiefia
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2013
w13 5/15 p. 19-23
[Fakatātā ʻi he peesi 19]

Mātuʻa, Fānau—Fetuʻutaki ʻi he ʻOfa

“Ko e tokotaha kotoa pē kuo pau ke ne vave ki he fanongo, fakatuotuai ki he lea, fakatuotuai ki he ʻita.”—SĒM. 1:19.

KO E HĀ HOʻO TALÍ?

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke kumi ki ha ngaahi faingamālie ke fetuʻutaki aí?

  • ʻE lava fēfē ke muimui ʻa e mātuʻá ki he akonaki ʻi he Sēmisi 1:19?

  • ʻE lava fēfē ke muimui ʻa e fānaú ki he akonaki ʻi he Sēmisi 1:19?

1, 2. ʻI he anga-mahení, ʻoku anga-fēfē ʻa e feongoʻiʻaki ʻa e mātuʻá mo e fānaú? Ka ko e hā ʻe lava ke faingataʻa he taimi ʻe niʻihi kia kinautolu ke faí?

NAʻE ʻeke ki he fānau tokolahi ʻi he ʻIunaite Seteté ʻa e fehuʻi ko ení: “Kapau naʻá ke ʻiloʻi ʻi ha faʻahinga founga ʻe mate hoʻo ongo mātuʻá ʻapongipongi, ko e hā te ke fiemaʻu lahi taha ke ke tala kia kinaua he ʻaho ní?” Naʻe pehē ʻe he meimei kotoa ʻo kinautolu heʻikai te nau loto ke talanoa ki he ngaahi palopalemá pe ngaahi taʻefelotoí. ʻI hono kehé, naʻa nau pehē te nau tala ki heʻenau mātuʻá: “Kātaki” pea “ʻOku ou ʻofa lahi ʻia kimoua.”—For Parents Only, fai ʻe Shaunti Feldhahn mo Lisa Rice.

2 Ko e anga-mahení, ʻoku ʻofa ʻa e fānaú ʻi heʻenau mātuʻá, pea ʻoku ʻofa ʻa e mātuʻá ʻi heʻenau fānaú. ʻOku tautefito ʻene moʻoni ení ʻi he haʻohaʻonga ʻo e kakai ʻa e ʻOtuá. Neongo ia, ko e fetuʻutaki ʻi he vahaʻa ʻo e mātuʻá mo e fānaú ʻoku faingataʻa he taimi ʻe niʻihi. Ko e hā ʻoku hoko ai iá? Ko e hā ʻokú ne ʻai ke faingataʻa ki he mātuʻá mo e fānaú ke nau talanoa ki ha ngaahi meʻa ʻe niʻihi? Ko e hā ʻe lava ke fai ʻe he mātuʻá mo e fānaú ke fakaleleiʻi ai ʻenau fetuʻutakí?

[Fakatātā ʻi he peesi 20]

ʻE lava ke ke fakamoleki ha taimi lahi ange mo ho fāmilí kae ʻikai ko hono fai ha ngaahi meʻa kehe?

VAHEʻI HA TAIMI KE FETUʻUTAKI AI

3. (a) Ko e hā ʻoku faingataʻa ai ki he ngaahi fāmili lahi ke fetuʻutaki leleí? (e) Ko e hā naʻe faingofua ange ai ki he ngaahi fāmili ʻIsilelí ke nau fetuʻutakí?

3 ʻOku faingataʻa ki he ngaahi fāmili lahi ke maʻu ha taimi feʻunga ke nau fetuʻutaki lelei ai. Ka ʻi he taimi ʻo e kau ʻIsilelí, naʻe kehe ʻa e ngaahi meʻá ia. ʻI he taimi naʻe tala ai ʻe Mōsese ki he ngaahi tamai ʻIsilelí ke nau akoʻi ʻa e ngaahi lao ʻa e ʻOtuá ki heʻenau fānaú, naʻá ne pehē: “Te ke uhuʻi ki hoʻo fanau, pea te ke lea ki ai ʻi hoʻo nofo ʻi ho fale, pea ʻi hoʻo ʻalu ʻi he hala, pea ʻi hoʻo tokoto hifo, pea ʻi hoʻo tuʻu hake.” (Teu. 6:6, 7) Naʻe fakamoleki ʻe he fānaú ʻa e ʻahó mo ʻenau faʻeé ʻi ʻapi pe mo ʻenau tamaí ʻi he ngāué. Naʻe lahi ʻa e taimi ki he fānaú mo e mātuʻá ke nau fakatahataha ai mo talanoa. Ko hono olá, naʻe faingofua ai ki he mātuʻá ke nau ʻilo ʻa e ngaahi fiemaʻu, ngaahi holi mo e angaʻitangata ʻo ʻenau fānaú. Pea naʻe malava foki ai mo e fānaú ke nau ʻiloʻi lelei ʻenau mātuʻá.

4. Ko e hā ʻokú ne ʻai ke faingataʻa ki he ngaahi fāmilí he ʻahó ni ke nau fetuʻutakí?

4 Ko e moʻui he ʻaho ní ʻoku mātuʻaki faingataʻa. ʻI he fonua ʻe niʻihi, ʻoku kamata kinitakāteni ai ʻa e fānaú ʻi he taimi ʻoku nau fuʻu kei siʻi aí, ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻi heʻenau taʻu uá pē. ʻOku ngāue ʻa e ngaahi tamai mo e ngaahi faʻē tokolahi ʻi he ngaahi ngāue ʻoku mamaʻo mei ʻapi. Pea ʻi he taimi ʻoku fakatahataha mai ai ʻa e mātuʻá mo e fānaú, ʻoku nau fakamoleki honau taimí ʻi he sio televīsoné pe ngāueʻaki ʻenau komipiutá pe ngaahi telefoní. ʻI he ngaahi fāmili lahi, ʻoku ʻikai ke feʻilongaki moʻoni ai ʻa e mātuʻá mo e fānaú. ʻOku ʻikai meimei fai ha fetuʻutaki ia.

5, 6. Ko e hā ʻa e ngaahi liliu kuo fai ʻe he mātuʻa ʻe niʻihi ke malava ai ke nau fakamoleki ha taimi lahi ange mo ʻenau fānaú?

5 ʻE lava ke ke fakakaukau atu ki ha ngaahi founga ke fakamoleki ai ha taimi lahi ange mo ho fāmilí? (Lau ʻa e ʻEfesō 5:15, 16.) ʻOku loto ʻa e ngaahi fāmili ʻe niʻihi ke fakamoleki ha kiʻi taimi ʻi he sio televīsoné pe ngāueʻaki ʻa e komipiutá. ʻOku fili ʻa e niʻihi ke kai fakataha ʻo ʻikai toe siʻi hifo ʻi he houa kai ʻe taha he ʻaho taki taha. Ko e lotu fakafāmilí ko ha faingamālie fakaofo ia ki he mātuʻá mo e fānaú ke nau feʻilongaki lelei ange ai ʻi heʻenau ako fakataha ʻa e Tohi Tapú. Ka ʻoku ʻikai ko e taimi pē eni ʻoku totonu ke feohi fakataha ai ʻa e ngaahi fāmilí. ʻOku totonu ke nau vaheʻi ha taimi ke talanoa ai ʻi he ʻaho kotoa pē. Ki muʻa ke ʻalu hoʻo fānaú ki he akó, leaʻaki ha meʻa fakalototoʻa, lāulea ki he konga tohi fakaʻahó, pe fai ha lotu fakataha. ʻE lava ke tokoni lahi ʻa e meʻá ni kia kinautolu he lolotonga ʻa e ʻahó.

6 Kuo malava ʻe he mātuʻa ʻe niʻihi ke fai ha ngaahi liliu ʻi heʻenau moʻuí koeʻuhí kae lava ke nau fakamoleki ha taimi lahi ange mo ʻenau fānaú. Ko e fakatātaá, ko Lola, ko ha faʻē ʻa ha fānau ʻe toko ua, naʻá ne tukuange ha ngāue taimi-kakato koeʻuhi ko e ʻuhinga ko ení.a ʻOkú ne pehē: “ʻI he pongipongí ko kimautolu kotoa naʻa mau fakavave atu ki tuʻa ʻi he matapaá ke ʻalu ki he ngāué pe akó. ʻI heʻeku foki ki ʻapi ʻi he efiafí, ne ʻosi mohe ʻa e fānaú ia, ʻi hono fakamohe ʻe ha fefine tauhi.” Talu mei hono tukuange ʻe Lola ʻene ngāué, ne siʻi ʻa e paʻanga ʻa e fāmilí, ka ʻokú ne ongoʻi ʻokú ne ʻilo moʻoni he taimí ni ʻa e ngaahi fakakaukau mo e ngaahi palopalema ʻo ʻene fānaú. ʻOkú ne toe pehē: “ʻOku ou fanongo ki he meʻa ʻoku nau leaʻaki ʻi he lotú pea ʻoku malava ke u tataki ai kinautolu, fakalototoʻaʻi kinautolu, mo akoʻi kinautolu.”

“VAVE KI HE FANONGO”

7. Ko e hā ʻa e lāunga anga-maheni ʻoku fakatou maʻu ʻe he mātuʻá mo e fānaú?

7 ʻI he hili hono fakaʻekeʻeke ha toʻutupu tokolahi, ʻoku pehē ʻe he kau hiki-tohi ʻo e tohi For Parents Only: “Ko e fuofua lāunga anga-maheni lahi taha ʻa e fānaú fekauʻaki mo ʻenau mātuʻá ko e, ‘ʻOku ʻikai ke nau fanongo.’” ʻOku faʻa leaʻaki ʻe he mātuʻá ʻa e meʻa tatau pē fekauʻaki mo ʻenau fānaú. Ko ia kapau ʻoku loto ʻa e ngaahi mēmipa ʻo ha fāmili ke nau fetuʻutaki lelei, kuo pau ke nau tauʻaki fanongo lelei ʻaupito.—Lau ʻa e Sēmisi 1:19.

8. ʻE lava fēfē ke fanongo moʻoni ʻa e mātuʻá ki heʻenau fānaú?

8 Mātuʻa, ʻokú ke fanongo moʻoni ki hoʻo fānaú? ʻOku faingataʻa nai eni ʻi he taimi ʻokú ke helaʻia aí pe ʻi he taimi ʻoku nau loto ai ke talanoa ki ha meʻa ʻoku ʻikai hā ngali mahuʻinga ia kia koe. Kae manatuʻi, ko e meʻa ʻoku ʻikai hā ngali mahuʻinga ia kia koé ʻoku mātuʻaki mahuʻinga nai ia ki hoʻo kiʻi tamá. Ke “vave ki he fanongo” ʻoku ʻuhinga iá ke ke tokanga ʻo ʻikai ki he meʻa pē ʻoku leaʻaki ʻe hoʻo kiʻi tamá kae pehē foki ki he anga ʻene leaʻaki iá. Ko e tō ʻo e leʻo ʻo hoʻo kiʻi tamá, fakatātaaʻi ʻene leá, mo e anga hono matá ʻe lava ke ne tala atu ha meʻa lahi fekauʻaki mo e anga ʻo ʻene ongoʻí. ʻOku toe mahuʻinga ke ʻeke ha ngaahi fehuʻi. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Ko e tuʻutuʻuni ʻi he loto ʻo e tangata ko e vai tuʻu fufū: Ka ko e tama ʻiloʻilo te ne lava ke fusi hake.” (Pal. 20:5) ʻOku fiemaʻu ke ke fakahaaʻi ʻa e ʻiloʻilo ʻi he taimi ʻokú ke lea ai ki hoʻo fānaú, ʻa ia, ʻoku fiemaʻu ke ke ʻiloʻi ʻa e anga ʻo ʻenau ongoʻi moʻoní. ʻOku mahuʻinga eni tautefito ʻi he taimi ʻokú ke lāulea ai ki ha meʻa ʻoku ʻikai te nau ongoʻi fiemālie ke talanoa ʻo kau ki ai.

9. Ko e hā ʻoku totonu ai ki he fānaú ke nau talangofua ki heʻenau mātuʻá?

9 Fānau, ʻoku mou talangofua ki hoʻomou mātuʻá? ʻOku pehē ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá: “Tama, fanongo ki he akonaki ʻa hoʻo tamai, pea ʻouae hiki mei he ngaahi tala ʻa hoʻo faʻe.” (Pal. 1:8) Manatuʻi, ʻoku ʻofa hoʻomou mātuʻá ʻia kimoutolu pea ʻoku nau fiemaʻu ʻa e lelei tahá maʻamoutolu, ko ia ʻoku fakapotopoto ke fanongo kia kinautolu pea talangofua kia kinautolu. (ʻEf. 6:1) Kapau ʻoku ʻi ai ha fetuʻutaki lelei ʻiate kimoutolu mo hoʻomou mātuʻá pea kapau ʻoku mou manatuʻi ʻoku nau ʻofa ʻia kimoutolu, ʻe faingofua ange ai ke mou talangofua kia kinautolu. Ko ia tala ki homou mātuʻá ʻa e anga hoʻomou ongoʻi fekauʻaki mo ha ngaahi meʻa. ʻE tokoniʻi ʻe he meʻá ni kinautolu ke nau mahinoʻi kimoutolu. Ko hono moʻoní, ʻoku totonu ke mou toe feinga ke mahinoʻi kinautolu.

10. Ko e hā ʻoku tau ako mei he faʻifaʻitakiʻanga kovi ʻa Lehopoamé?

10 Kuo faifai ange pea mou muimui ki he faleʻi ʻa homou toʻú? Tokanga! ʻE ongo lelei nai kia kimoutolu ʻenau faleʻí, ka heʻikai ʻaupito nai ke tokoni ia kia kimoutolu. Ko hono moʻoní, ʻe lava ke fakalotomamahiʻi ai kimoutolu. ʻOku ʻikai maʻu ʻe he toʻutupú ʻa e poto mo e taukei ʻa e faʻahinga matuʻotuʻa angé. ʻOku ʻikai fakakaukau ʻa e tokolahi taha ʻo e toʻutupú fekauʻaki mo e anga hono uesia kinautolu ʻi he kahaʻú ʻe heʻenau ngaahi fili ʻoku fai he taimi ní. Manatuʻi ʻa e faʻifaʻitakiʻanga kovi ʻa Lehopoamé, ko e foha ʻo Tuʻi Solomoné. ʻI he taimi naʻá ne hoko ai ko e tuʻi ʻIsilelí, naʻe totonu ke ne muimui ki he faleʻi ʻa e kau tangata matuʻotuʻa angé. ʻI hono kehé, naʻá ne muimui ʻi he faleʻi fakavalevale ʻa e kau talavou naʻa nau tupu fakataha haké. Ko hono olá, ko e tokolahi taha ʻo e kakai ʻi hono puleʻangá naʻa nau angatuʻu kiate ia. (1 Tuʻi 12:1-17) ʻOua ʻe hangē ko Lehopoamé. Talanoa ki hoʻomou mātuʻá fekauʻaki mo hoʻomou ngaahi fakakaukaú mo e ngaahi ongoʻí. Muimui ʻi heʻenau faleʻí, pea ako mei heʻenau potó.—Pal. 13:20.

11. Ko e hā ʻe lava ke hokó kapau ʻoku ʻikai faingofua ke talanoa ki he mātuʻá?

11 Mātuʻa, ʻoku mou loto ke haʻu ʻa e fānaú kia kimoutolu ki ha faleʻi kae ʻikai ʻalu ki he toʻutupu ʻoku nau taʻu tataú? Kapau ko ia, ʻai ke faingofua kia kinautolu ke nau talanoa atu kia kimoutolu. Naʻe tohi ha tuofefine taʻu hongofulu tupu ʻe taha ʻo pehē ʻoku manavasiʻi ʻene mātuʻá ʻi he taimi kotoa pē ʻokú ne talanoa ai ʻo kau ki ha tamasiʻi. ʻOku ʻai ai ia ke ne taʻefiemālie, pea ʻikai toe talanoa. Naʻe tohi ha tuofefine kei siʻi ʻe taha: “ʻOku fiemaʻu ʻe he kau taʻu hongofulu tupu tokolahi ʻa e faleʻi ʻenau mātuʻá, ka ʻo kapau ʻoku ʻikai tokanga fakamātoato ki ai ʻenau mātuʻá, ʻe ʻalu ʻa e fānaú ia ki ha taha kehe ʻa ia te ne tokanga angé, naʻa mo e faʻahinga ʻoku siʻi ʻenau taukeí.” Hoko ʻo loto-lelei ke fanongo ki hoʻomou fānaú pea mahinoʻi ʻa e anga ʻenau ongoʻí, ʻo tatau ai pē pe ko e hā ʻoku nau fiemaʻu ke talanoa ki aí. Kapau te mou fai eni, te nau ongoʻi fiemālie ke talanoa atu pea te nau loto-lelei ke muimui ki hoʻomou faleʻí.

“FAKATUOTUAI KI HE LEA”

12. ʻE anga-fēfē nai hono hanga ʻe he fakafeangai ʻa e mātuʻá ʻo ʻai ke faingataʻa ʻa e fetuʻutaki mo ʻenau fānaú?

12 Ko e anga ʻo e fakafeangai ʻa e mātuʻá ʻe ʻai nai ai ke faingataʻa ki heʻenau fānaú ke talanoa kia kinautolu. ʻE fakahaaʻi vave nai ʻe he mātuʻá ʻoku nau loto-mamahi ʻi he meʻa ʻoku leaʻaki ʻe heʻenau kiʻi tamá. Ko e moʻoni, ʻoku lahi ʻa e ngaahi fakatuʻutāmaki ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí ni, pea ʻoku loto ʻa e mātuʻa Kalisitiané ke maluʻi ʻenau fānaú. (2 Tīm. 3:1-5) Ka ʻoku ʻikai nai ke sio maʻu pē ʻa e fānaú ki he ngaahi meʻá ʻi he founga tatau pea ʻoku nau ongoʻi nai ʻoku ʻikai ʻoange ʻe heʻenau mātuʻá ha tauʻatāina kia kinautolu.

13. Ko e hā ʻoku totonu ai ke tokanga ʻa e mātuʻá fekauʻaki mo hono ʻoatu ʻo fuʻu vave ʻenau fakakaukaú?

13 ʻOku totonu ke tokanga ʻa e mātuʻá ke ʻoua ʻe ʻoatu ʻo fuʻu vave ʻenau fakakaukaú. Ko e moʻoni ʻi he taimi ʻoku loto-mamahi ai hoʻomou fānaú pea leaʻaki ʻa e ngaahi meʻa ʻoku fakahohaʻa kia kimoutolú, ʻoku faingataʻa ke fakalongolongo ai pē. Ka ʻoku mahuʻinga ke fanongo lelei ki muʻa ke leaʻaki ha meʻa. Naʻe tohi ʻe he tuʻi poto ko Solomoné: “Ko ia ʻoku fai ʻene tali ʻi he teʻeki ke ne fanongo, ʻoku hoko ko e fakaʻilonga o ʻene vale mo e meʻa fakama.” (Pal. 18:13) Kapau te mou hanganaki nonga hifo mo fanongo, te mou malava nai ke mahinoʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku ‘puna noa ai ʻa e lea’ ʻa hoʻomou kiʻi tamá. (Siope 6:1-3) ʻE lava ke mou tokoniʻi hoʻomou kiʻi tamá ʻo kapau pē ʻoku mou mahinoʻi ʻa e tuʻungá fakalūkufua. ʻI he tuʻunga ko e mātuʻa ʻofá, fanongo ki hoʻomou fānaú pea feinga ke mahinoʻi kinautolu koeʻuhí ke lava ke mou leaʻaki ha meʻa ʻe tokoni moʻoni kia kinautolú.

14. Ko e hā ʻoku totonu ai ki he fānaú ke nau fakatuotuai ki he leá?

14 Fānau, ʻoku fiemaʻu foki ke mou “fakatuotuai ki he lea.” Manatuʻi kuo ʻoange ʻe he ʻOtuá ki hoʻomou mātuʻá ʻa e fatongia ke akoʻi kimoutolu, ko ia ʻoua ʻe fakavave ke taʻelototatau mo e meʻa ʻoku nau leaʻakí. (Pal. 22:6) Naʻa nau ʻi he tuʻunga tatau nai mo ia ʻoku mou ʻi ai he taimi ní. Pehē foki, ʻoku ʻikai ke nau loto ke mou fai ʻa e ngaahi fehālaaki tatau naʻa nau fai ʻi he taimi naʻa nau kei siʻi aí. Ko hoʻomou mātuʻá ko homou ngaahi kaumeʻa, ʻo ʻikai ko hamou ngaahi fili. ʻOku nau loto ke tokoniʻi kimoutolu, ʻo ʻikai fakalotomamahiʻi kimoutolu. (Lau ʻa e Palōveepi 1:5.) “Fakaʻapaʻapaʻiaʻi hoʻo tamaí mo hoʻo faʻeé,” pea fakahaaʻi kia kinaua ʻoku mou ʻofa ʻiate kinaua ʻo hangē pē ko ʻena ʻofa ʻiate kimoutolú. ʻE ʻai ai ke faingofua ange kiate kinaua ke na akoʻi kimoutolu ʻi he founga ʻoku fiemaʻu ʻe Sihova ke na faí.—ʻEf. 6:2, 4.

“FAKATUOTUAI KI HE ʻITA”

15. Ko e hā te ne tokoniʻi kitautolu ke tau hanganaki nonga hifo mo anga-kātaki ki he faʻahinga ʻoku tau ʻofa aí?

15 ʻOku ʻikai te tau anga-kātaki maʻu pē ki he faʻahinga ʻoku tau ʻofa aí. Naʻe tohi ʻa e ʻapositolo ko Paulá ki he kau Kalisitiane ʻi Kolosé: “Ko kimoutolu ngaahi husepāniti, mou hanganaki ʻofa ki homou ngaahi uaifí pea ʻoua te mou ʻita loto-kona ʻiate kinautolu. Ko kimoutolu ngaahi tamai, ʻoua te mou fakaʻitaʻi hoʻomou fānaú, koeʻuhi ke ʻoua te nau hoko ʻo loto-mafasia.” (Kol. 1:1, 2; 3:19, 21) Naʻe tala ʻe Paula ki he kau ʻEfesoó: “Huʻi atu meiate kimoutolu ʻa e faʻahinga kotoa pē ʻo e loto-kona fakatupu koví, ʻitá, lilí, fekailangakí, mo e laukoví.” (ʻEf. 4:31) Kapau te tau feinga ke fakahāhā lahi ange ʻa e fua ʻo e laumālie ʻo e ʻOtuá hangē ko e kātaki-fuoloa, anga-malū, mo e mapuleʻi-kitá, ʻe faingofua ange ai ke tau hanganaki nonga hifo naʻa mo e ʻi he ngaahi tuʻunga faingataʻá.—Kal. 5:22, 23.

16. Naʻe anga-fēfē hono fakatonutonu ʻe Sīsū ʻene kau ākongá? Ko e hā naʻe fakaueʻiloto ai ʻa e fakafeangai pehē ʻa Sīsuú?

16 Ngaahi mātuʻa, fakakaukau atu ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sīsuú. Sioloto atu ki hono lahi ʻo e mafasia naʻá ne ongoʻi ʻi he houa kai efiafi fakaʻosi mo ʻene kau ʻapositoló. Naʻe ʻilo ʻe Sīsū naʻe tuʻunuku atu ke ne pekia ʻi ha pekia māmālie mo langa lahi. Naʻá ne ʻilo naʻe pau ke ne faitōnunga koeʻuhí ke fakamāʻoniʻoniʻi ʻa e huafa ʻo ʻene Tamaí pea lava ke fakahaofi ʻa e kotoa ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá. Ka ʻi he houa kai tatau pē, naʻe kamata ke fekīhiaki ai ʻa e kau ʻapositoló pe ko hai ʻa e lahi taha ʻia kinautolú. Naʻe ʻikai ke kaikaila ʻa Sīsū kia kinautolu pe lea fefeka kia kinautolu. ʻI hono kehé, naʻá ne fakatonutonu anga-mokomoko kinautolu. Naʻe fakamanatu ʻe Sīsū kia kinautolu naʻe pau ke nau poupou kiate ia he lolotonga ʻa e ngaahi taimi faingataʻá. Pea naʻá ne fakahāhā ʻa e falala-pau te nau faitōnunga ai pē neongo naʻe teu ke ʻahiʻahiʻi kinautolu ʻe Sētane. Naʻe aʻu ʻo ne talaʻofa ange te nau hoko ko e ngaahi tuʻi fakataha mo ia ʻi hēvani.—Luke 22:24-32.

[Fakatātā ʻi he peesi 23]

ʻOkú ke fanongo lelei ki hoʻo fānaú?

17. Ko e hā te ne tokoniʻi ʻa e fānaú ke nau hanganaki anga-mokomokó?

17 ʻOku fiemaʻu foki ki he fānaú ke nau hanganaki anga-mokomoko. Kapau ko ha taʻu hongofulu tupu koe, ʻe ʻikai nai te ke saiʻia ʻi hano fakahinohinoʻi koe ʻe hoʻo mātuʻá. Te ke fakakaukau nai ʻoku ʻuhinga iá ʻoku ʻikai te na falala atu kia koe. Kae manatuʻi ʻoku loto-hohaʻa ʻa hoʻo mātuʻá fekauʻaki mo koé koeʻuhí ʻokú na ʻofa ʻiate koe. Kapau te ke fanongo anga-mokomoko kia kinaua pea tali ʻena fakahinohinó, te na tokaʻi koe mo falala atu kia koe. ʻE toki ʻoatu nai ai ʻe hoʻo mātuʻá kiate koe ha tauʻatāina lahi ange ke fai ha ngaahi meʻa. ʻOku fakahaaʻi ʻe he Tohi Tapú ko ha taha ʻoku hanganaki anga-mokomoko ʻokú ne poto. ʻOku pehē ai: “ʻOku aʻau ki tuʻa ʻe he vale ʻene ʻita kotoa: Ka ko e poto ʻoku ne taofi haʻána mei loki, ʻo fakamomoko ki ai.”—Pal. 29:11.

18. ʻOku anga-fēfē hono tokoniʻi ʻe he ʻofá ʻa e ngaahi fāmilí ke nau fetuʻutaki leleí?

18 Ko ia siʻi mātuʻa mo e fānau, ʻoua te mou loto-siʻi kapau ʻoku ʻikai lelei ʻa e fetuʻutaki ʻi homou fāmilí ʻo hangē ko ia ʻoku mou loto ki aí. Hanganaki ngāue ki ai, pea hanganaki muimui ki he akonaki ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá. (3 Sio. 4) ʻI he māmani foʻoú, te tau haohaoa ai, pea ʻe ʻikai ha ngaahi palopalema ʻi he fetuʻutakí. Ka ki muʻa aí, te tau fai ha ngaahi fehālaaki. Ko ia fakavave ke lea ʻo pehē “Kātaki.” Fakamolemoleʻi loto-tauʻatāina. “Ke fakafāʻūtahaʻi lelei . . . ʻi he ʻofa.” (Kol. 2:2) ʻOku mālohi ʻa e ʻofá. ʻOkú ne tokoniʻi kitautolu ke tau anga-kātaki mo anga-ʻofa. ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe he ʻofá ke tau hanganaki anga-mokomoko pea mo fakamolemole. “ʻOkú ne ʻūkuma ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē, tui ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē, ʻamanaki ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē, kātekina ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē.” (1 Kol. 13:4-7) Kapau te mou hanganaki fakahāhā ʻa e ʻofá, ʻe ʻalu ke toe lelei ange ʻa e fetuʻutakí ʻi homou fāmilí. ʻE ʻai ʻe he meʻá ni ke mou fiefia pea ʻe fakalāngilangiʻi ai ʻa Sihova.

a Kuo liliu ʻa e hingoá.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share