Houngaʻia ʻi he Mateaki mo e Fakamolemole ʻa Sihová
“Ko e lelei koe, Atonai, mo e faʻa fakamolemole, pea ke mohu mēsi ki he kakai kotoa ʻoku tautapa kiate koe.”—SAAME 86:5.
1, 2. (a) Ko e hā ʻoku tau fakamahuʻingaʻi ai ʻa e ngaahi kaumeʻa ʻoku nau mateaki mo fakamolemolé? (e) Ko e hā ʻa e ngaahi fehuʻi te tau tali ʻi he kupu ko ení?
TE KE fakamatalaʻi fēfē ha kaumeʻa moʻoni? ʻOku pehē ʻe ha tuofefine ko Ashley ko ha kaumeʻa moʻoni ko ha tokotaha ia ʻoku mateuteu maʻu pē ke tokoniʻi koe pea ʻokú ne fakamolemoleʻi koe ʻi he taimi ʻokú ke fehālaaki aí. Ko kitautolu kotoa ʻoku tau fakamahuʻingaʻi ʻa e ngaahi kaumeʻa peheé. ʻOku nau tokoniʻi kitautolu ke tau ongoʻi malu mo ʻofaʻi.—Pal. 17:17.
2 Ko Sihová ko e Kaumeʻa mateaki mo fakamolemole lahi taha ia ʻoku malava ke tau maʻú. Ko ia ʻa e tokotaha naʻe fakamatalaʻi ʻe he tokotaha-tohi-sāmé: “Ko e lelei koe, Atonai, mo e faʻa fakamolemole, pea ke mohu mēsi ki he kakai kotoa ʻoku tautapa kiate koe.” (Saame 86:5) ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e mateakí mo e fakamolemolé? ʻOku fakahaaʻi fēfē ʻe Sihova ʻa e ongo ʻulungaanga fakaofo ko iá? Pea ʻe lava fēfē ke tau faʻifaʻitaki ki heʻene faʻifaʻitakiʻangá? ʻI heʻetau ako ʻa e tali ki he ngaahi fehuʻi ko iá, ko ʻetau ʻofa ki hotau Kaumeʻa lelei tahá, ʻa Sihova, ʻe tupu ʻo mālohi ange. Te tau toe malava ai ke maʻu ha ngaahi kaumeʻa vāofi ange mo hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné.—1 Sio. 4:7, 8.
KO SIHOVÁ ʻOKU MATEAKI
3. ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e mateakí?
3 Ko ha tokotaha mateaki ʻoku faitōnunga ki ha taha ʻokú ne ʻofa ai. ʻOkú ne fakahaaʻi ʻene ʻofá ʻaki ʻene hokohoko atu ke tokoniʻi mo poupouʻi ʻa e tokotaha ʻe tahá. ʻOkú ne fai eni ʻo ʻikai ʻi he taimi pē ʻoku faingofua aí ka naʻa mo e taimi ʻoku faingataʻa ai ʻa e ngaahi tuʻungá. ʻOku fakamatalaʻi ʻe he Tohi Tapú ʻa Sihova ko e “Tokotaha mateakí.” ʻOku ʻikai ha taha ʻe mateaki ange ʻiate ia.—Fkh. 16:5.
4, 5. (a) ʻOku fakahaaʻi fēfē ʻe Sihova ʻokú ne mateakí? (e) Ko e hā ʻoku tau ongoʻi loto-toʻa ai ʻi heʻetau fakakaukau atu ki he anga ʻo e mateaki ʻa Sihova?
4 ʻOku fakahaaʻi fēfē ʻe Sihova ʻokú ne mateakí? ʻOkú ne poupouʻi maʻu pē ʻene kau sevāniti faitōnungá. Ko e taha ʻo e kau sevāniti ko ení, ko Tuʻi Tēvita, naʻá ne fakahīkihikiʻi ʻa Sihova ko ʻene mateaki kiate iá. (Lau ʻa e 2 Sāmiuela 22:26.) Lolotonga ʻa e ngaahi ʻahiʻahi ʻo Tēvitá, naʻe mateaki ʻa Sihova ʻi heʻene tataki, maluʻi, mo fakahaofi iá. (2 Sām. 22:1) Naʻe sio tonu ʻa Tēvita ʻi heʻene moʻuí ki hono fakahaaʻi mateaki ʻe Sihova ʻo ʻikai ʻi heʻene leá pē ka ʻi hono tokoniʻi ʻene kau sevānití. Ko e hā naʻe mateaki ai ʻa Sihova kia Tēvitá? Koeʻuhí naʻe mateaki ʻa Tēvita kiate ia. ʻOku ʻofa ʻa Sihova ʻi heʻene kau sevānití ko ʻenau mateakí, pea ʻokú ne mateaki ki he faʻahinga ʻoku nau mateaki kiate iá.—Pal. 2:6-8.
5 ʻOku tau ongoʻi loto-toʻa ʻi he taimi ʻoku tau fakakaukau atu ai fekauʻaki mo e mateaki ʻa Sihova ki heʻene kau sevānití. Naʻe pehē ʻe ha tokoua faitōnunga ʻe taha ko Reed ʻokú ne saiʻia ke lau fekauʻaki mo e founga naʻe tokoniʻi ai ʻe Sihova ʻa Tēvita lolotonga ʻa e ngaahi tuʻunga faingataʻá. Naʻá ne fakamatala: “Naʻa mo e taimi naʻe hola holo ai ʻa Tēvitá, nofo ʻi loto mo tuʻa ʻi he ngaahi ʻana, naʻe tokoniʻi maʻu pē ia ʻe Sihova. Naʻá ku ʻiloʻi naʻe fakalototoʻa ʻaupito ia! ʻOku fakamanatu mai ai kiate au tatau ai pē pe ko e hā nai ha tuʻunga, tatau ai pē pe ʻoku hā ngali kovi nai ʻa e tuʻungá, ʻe ʻiate au ʻa Sihova ʻo kapau te u mateaki ai pē kiate ia.” Ko e moʻoni, ʻokú ke ongoʻi pehē.—Loma 8:38, 39.
6. Ko e hā ʻa e ngaahi founga kehe ʻoku fakahaaʻi ai ʻe Sihova ʻokú ne mateakí? ʻOku anga-fēfē maʻu ʻaonga mei heni ʻene kau sevānití?
6 Ko e hā ʻa e ngaahi founga kehe ʻoku fakahaaʻi ai ʻe Sihova ʻokú ne mateakí? Ko e founga ʻe taha ko e muimui maʻu pē ʻa Sihova ki heʻene ngaahi tuʻungá tonu. (ʻAi. 46:4) Ko e ngaahi fili kotoa ʻokú ne faí ʻoku makatuʻunga ia ʻi heʻene ngaahi tuʻungá, pea ʻoku ʻikai ʻaupito liliu ʻene ngaahi tuʻungá. (Mal. 3:6) Ko e founga ʻe taha ʻoku fakahaaʻi ai ʻe Sihova ʻokú ne mateakí ko ʻene fakahoko maʻu pē ʻa e meʻa ʻokú ne talaʻofa ke faí. (ʻAi. 55:11) Koeʻuhí ʻoku mateaki ʻa Sihova, ʻoku maʻu ʻaonga ai ʻa e kotoa ʻene kau sevāniti faitōnungá. Anga-fēfē? ʻI heʻetau fai hotau lelei tahá ke talangofua ki he ngaahi lao ʻa Sihová, ʻe lava ke tau fakapapauʻi te ne fai ki heʻene talaʻofa ke tāpuakiʻi kitautolú.—ʻAi. 48:17, 18.
MATEAKI ʻO HANGĒ KO SIHOVÁ
7. Ko e hā ʻa e founga ʻe taha ʻe lava ai ke ke mateaki ʻo hangē ko Sihová?
7 ʻE lava fēfē ke tau mateaki ʻo hangē ko Sihová? Ko e founga ʻe taha ko hono fai ha meʻa lelei ki he faʻahinga ʻoku nau ʻi ha tuʻunga faingataʻa. (Pal. 3:27) Ko e fakatātaá, ʻokú ke ʻilo ha tokoua pe ko ha tuofefine ʻoku loto-siʻi, mahalo koeʻuhí ko e mahamahakí, fakafepaki mei he fāmilí, pe vaivai fakafoʻituituí? ʻE lava ke ke fakalototoʻaʻi ʻa e tokotaha ko iá ʻaki ʻa e “gaahi lea lelei, moe gaahi lea fakafiemalie.” (Sāk. 1:13, PM)a ʻI hoʻo fai ení, ʻokú ke fakahaaʻi ai ko ha kaumeʻa mateaki mo moʻoni koe, ko e tokotaha “oku bikitai malohi hake i ha tokoua.”—Pal. 18:24, PM.
8. Ko e fakatātaá, ʻe lava fēfē ke tau mateaki ʻi he nofo malí?
8 ʻOku ʻi ai ʻa e ngaahi founga kehe ʻe lava ke tau mateaki ai ki he faʻahinga ʻoku tau ʻofa aí. Ko e fakatātaá, kapau kuo tau mali, ʻoku tau ʻilo kuo pau ke tau nofoʻaki faitōnunga ki hotau husepānití pe uaifí. (Pal. 5:15-18) Ko ia ʻoku tau fai ʻa e meʻa lahi ange ʻi he fakaʻehiʻehi pē mei he tonó. ʻOku tau fakaʻehiʻehi mei hono fai ha meʻa ʻe lava ke taki atu ki he tonó. (Māt. 5:28) Pehē foki, ʻoku tau fakahaaʻi ʻoku tau mateaki ki hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ʻaki ʻa e ʻoua ʻe leaʻaki ha meʻa ʻoku kovi fekauʻaki mo kinautolu pe tala ha ngaahi loi fekauʻaki mo kinautolu. Pea ʻoku tau fakafisi ke ʻoua ʻe fanongo ki he faʻahinga talanoa ko iá.—Pal. 12:18.
9, 10. (a) Ko hai moʻoni ʻoku tau loto ke nofoʻaki mateaki ki aí? (e) ʻE faingofua maʻu pē ke talangofua kia Sihova? ʻOmai ha fakatātā.
9 ʻOku tau loto moʻoni ke nofoʻaki mateaki kia Sihova. ʻOku anga-fēfē ʻetau fai iá? ʻAki ʻa e ʻofa ki he meʻa ʻoku ʻofa ai ʻa Sihová pea fehiʻa ʻi he meʻa ʻokú ne fehiʻa aí. Pea kuo pau ke tau moʻui ʻi ha founga ʻoku fakahōifua kia Sihová. (Lau ʻa e Saame 97:10.) Ko e lahi ange ʻetau ako ke fakakaukau ʻo hangē ko Sihová, ko e faingofua ange ia ke talangofua kiate iá.—Saame 119:104.
10 Ko e moʻoni, ʻe ʻikai faingofua maʻu pē ke talangofua kia Sihova. Kuo pau nai ke tau fai ha feinga moʻoni ke nofoʻaki mateaki ai pē kiate ia. Ko e fakatātaá, ʻoku loto nai ha tuofefine taʻemali ke mali, ka ʻoku teʻeki ai ke maʻu ha tokoua ʻa ia ʻe hoko ko ha husepāniti lelei kiate ia. (1 Kol. 7:39) ʻOku feinga nai ʻa e kakai ʻi he ngāueʻangá ke kumi ha taha ke faialea mo ia. ʻI he taimi tatau, ʻokú ne fuʻu ongoʻi taʻelata nai. Ka koeʻuhí ʻokú ne loto ke mateaki kia Sihova, kuó ne fai ha fili papau ke ʻoua ʻe faialea pe mali mo ha taha ʻoku ʻikai ke tauhi ki he ʻOtuá. Ko e kau Kalisitiane hangē ko e tuofefine ko ení ko ha ngaahi faʻifaʻitakiʻanga lelei kinautolu ʻo e mateakí. ʻE tāpuakiʻi ʻe Sihova ʻa e faʻahinga kotoa ko ia ʻoku nau hanganaki tauhi faitōnunga kiate ia ʻi he ngaahi tuʻunga faingataʻá.—Hep. 11:6.
“Oku ai ae takaga oku bikitai malohi hake i ha tokoua.”—Pal. 18:24, PM (Sio ki he palakalafi 7)
“Fefakamolemoleʻaki mātuʻaki loto-lelei.”—ʻEf. 4:32 (Sio ki he palakalafi 16)
KO SIHOVÁ ʻOKU FAKAMOLEMOLE
11. ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e fakamolemolé?
11 ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e fakamolemolé? Ko ha tokotaha fakamolemole ʻokú ne fili ke ʻoua ʻe hanganaki loto-mamahi ki ha niʻihi kuo nau fai ha meʻa kiate ia. ʻOku ʻikai ʻuhinga ení ʻokú ne tali ʻa e meʻa naʻa nau faí pe ʻokú ne fakangalingali naʻe ʻikai ʻaupito hoko ha meʻa. Ka, ʻokú ne fili ke ʻoua ʻe loto-mamahi. Ko e taha ʻo e ngaahi ʻulungaanga fakaofo taha ʻo Sihová ko ʻene fakamolemolé. ʻOku pehē ʻi he Tohi Tapú ko Sihová ʻokú ne “faʻa fakamolemole” ki he faʻahinga ʻoku nau fakatomala moʻoní.—Saame 86:5.
12. (a) ʻOku lahi fēfē ʻa e fakamolemole ʻa Sihová? (e) Ko e hā naʻe ʻuhinga ki ai ʻa Pita ʻi heʻene pehē ʻe lava ke “tāmateʻi” ha ngaahi angahala ʻa ha tokotaha?
12 ʻOku lahi fēfē ʻa e fakamolemole ʻa Sihová? ʻOku pehē ʻi he Tohi Tapú ʻoku “lōlahi” ʻa e fakamolemole ʻa Sihová. ʻOku ʻuhinga ení ʻokú ne fakatou fakamolemoleʻi kakato mo tuʻuloa. (ʻAi. 55:7) ʻOku tau ʻilo fēfē ʻoku fakamolemole kakato ʻa Sihova? Fakakaukau ki he talaʻofa ʻi he Ngāue 3:19. (Lau.) Naʻe pehē ʻe he ʻapositolo ko Pitá kapau ʻoku fakatomala moʻoni ha tokotaha angahala, ʻokú ne ongoʻi fakaʻiseʻisa ʻi hono ʻalunga koví. ʻE lava fēfē ke fakamolemoleʻi ʻe Sihova ha tokotaha kuo faiangahala? Naʻe pehē ʻe Pita ko e tokotaha angahalá kuo pau ke ne “fakatomala” pea “tafoki.” Ko ha tokotaha ʻoku fakatomala moʻoni ʻokú ne fili ke ʻoua ʻe toe fai ʻene angahalá. (2 Kol. 7:10, 11) ʻOku tafoki leva ʻa e tokotaha ko ení, ʻa ia, ʻokú ne taʻofi hono fai ʻa e meʻa ʻoku koví pea fai ʻa e meʻa kotoa pē te ne malavá ke fakahōifua ki he ʻOtuá. Pea ʻe lava leva ke “tāmateʻi” ʻene angahalá. Ke tāmateʻí ʻoku ʻuhingá ke toʻo ʻosi. Ko ia ʻi he taimi ʻoku fakamolemole ai ʻa Sihová, ʻoku hangē ia ko haʻane tāmateʻi ʻetau ngaahi angahalá. ʻOku fakamolemole kakato ʻa Sihova.—Hep. 10:22; 1 Sio. 1:7.
13. Ko e hā ʻoku akoʻi mai kia kitautolu fekauʻaki mo Sihova ʻe he ngaahi lea “ko ʻenau ngaahi angahala ʻe ʻikai te u toe manatua”?
13 ʻOku tau ʻilo fēfē ʻoku fakamolemoleʻi tuʻuloa ʻe Sihova ʻetau ngaahi angahalá? ʻOku tau ako ki he lahi ʻo e fakamolemole ʻa Sihová mei he meʻa naʻá ne leaʻaki kia Selemaia ʻi ha kikite fekauʻaki mo e kau Kalisitiane paní. (Lau ʻa e Selemaia 31:34.) Naʻe pehē ʻe Sihova: “Teu fakamolemole ʻenau kovi, pea ko ʻenau ngaahi angahala ʻe ʻikai te u toe manatua.” Ko ia ʻi hono fakamolemoleʻi pē ʻe Sihová, ʻoku ʻikai te ne hanganaki fakakaukau ki heʻetau ngaahi angahalá koeʻuhí ke lava ke ne tukuakiʻi kitautolu pe toutou tauteaʻi kitautolu. ʻOkú ne fakamolemoleʻi tuʻuloa ʻetau ngaahi angahalá.—Loma 4:7, 8.
14. Ko e hā ʻe lava ai ke tau fiemālie ʻi he taimi ʻoku tau fakalaulauloto atu ai ki he lahi ʻo e fakamolemole ʻa Sihová? ʻOmai ha fakatātā.
14 ʻE lava ke fakafiemālieʻi kitautolu ʻi he taimi ʻoku tau fakalaulauloto ai ki he lahi ʻo e fakamolemole ʻa Sihová. Tau lāulea ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻo ha tuofefine te tau ui ko Elaine. ʻI he ngaahi taʻu lahi kuohilí, naʻe tuʻusi ai ia. ʻI ha ngaahi taʻu ki mui ai, naʻe fakafoki mai ia ki he fakatahaʻangá. Neongo ia, ʻoku pehē ʻe Elaine naʻe ʻikai te ne tui moʻoni naʻe fakamolemoleʻi ia ʻe Sihova. Naʻá ne ongoʻi naʻe ʻofa lahi ange ʻa Sihova ia ʻi he niʻihi kehé ʻi heʻene ʻofa ʻiate iá. Ka naʻe fakafiemālieʻi ʻa Elaine ʻi he taimi naʻá ne fakalaulauloto ai ki he anga hono fakamatalaʻi ʻe he Tohi Tapú ʻa e fakamolemole ʻa Sihová. Ko e fakatātaá, ʻokú ne lau ʻi he taimi ʻoku fakamolemole ai ʻa Sihová, ʻoku hangē ia ʻoku ʻai kitautolu ʻe Sihova ke tau maʻa mei heʻetau ngaahi angahalá. ʻOku ʻikai fiemaʻu ia ke tau ongoʻi halaia ai ʻi he toenga ʻetau moʻuí.b ʻOku tānaki mai ʻe Elaine: “Naʻá ku ʻiloʻi naʻe ʻikai te u tui ʻe malava ke fakamolemoleʻi kakato au ʻe Sihova, pea naʻá ku fakakaukau te u fua ʻa e kavenga ko ení ʻi he toenga ʻeku moʻuí. ʻOku ou ʻilo ʻe fiemaʻu ʻa e taimi, ka ʻoku kamata ke u ongoʻi ʻe lava moʻoni ke u ʻunuʻunu ofi ange kia Sihova, pea ʻoku ou ongoʻi naʻe toʻo atu ʻa e mafasiá meiate au.” Ko Sihová ko ha ʻOtua anga-ʻofa mo fakamolemole moʻoni!—Saame 103:9.
FAʻIFAʻITAKI KI HE FAKAMOLEMOLE ʻA SIHOVÁ
15. ʻE lava fēfē ke tau faʻifaʻitaki ki he fakamolemole ʻa Sihová?
15 ʻE lava ke tau faʻifaʻitaki kia Sihova ʻaki ʻa e fili ke fakamolemoleʻi ʻa e niʻihi kehé. (Lau ʻa e Luke 17:3, 4.) Manatuʻi ʻi he taimi ʻoku fakamolemole ai ʻa Sihová, ʻoku ʻikai te ne hanganaki fakakaukau ki he meʻa naʻa tau faí. ʻI he taimi ʻoku tau fakamolemoleʻi ai ʻa e niʻihi kehé, ʻe lava foki mo kitautolu ke ʻoua te tau fakakaukau ki he meʻa naʻa nau fai mai kia kitautolú pea ʻoua ʻe lave ki heʻenau ngaahi fehālākí ʻi he kahaʻú.
16. (a) ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e fakamolemoleʻi ʻa e ngaahi fehālaaki ʻa e niʻihi kehé? Ko e hā ʻoku ʻikai ʻuhinga ki aí? (e) Ko e hā kuo pau ke tau fai kapau ʻoku tau loto ke fakamolemoleʻi kitautolu ʻe Sihová?
16 Ko hono fakamolemoleʻi ʻa e ngaahi fehālaaki ʻa e niʻihi kehé ʻoku ʻikai ʻuhinga iá ʻoku tau tali ʻa e meʻa naʻa nau faí pe ʻoku tau saiʻia pē kitautolu ke fakafeangai taʻetotonu mai. ʻIkai. ʻOku ʻuhinga iá ke tau fili ke ʻoua ʻe hanganaki loto-mamahi ʻia kinautolu. Pea ʻoku mahuʻinga ke manatuʻi kapau ʻoku tau loto ke fakamolemoleʻi kitautolu ʻe Sihova, kuo pau ke tau fakamolemoleʻi ʻa e niʻihi kehé. (Māt. 6:14, 15) ʻOku manatuʻi ʻe Sihova “ko e efu pe kitaua.” ʻOkú ne mahinoʻi ʻoku tau taʻehaohaoa. (Saame 103:14) Ko ia ʻi he taimi ʻoku leaʻaki ai pe fai mai ʻe ha niʻihi ha meʻa kia kitautolu, ʻoku totonu ke tau manatuʻi ʻoku nau taʻehaohaoa ʻo hangē ko kitautolú, pea ʻoku totonu ke tau fakamolemoleʻi loto-moʻoni kinautolu.—ʻEf. 4:32; Kol. 3:13.
Lotu loto-moʻoni maʻá e tokotaha kuó ne fakalotomamahiʻi koé (Sio ki he palakalafi 17)
17. Ko e hā ʻe lava ke ne tokoniʻi koe ke fakamolemoleʻi ʻa e tokotaha kuó ne fakalotomamahiʻi koé?
17 Ko e moʻoni, ʻoku faingataʻa he taimi ʻe niʻihi ke fakamolemoleʻi ʻa e niʻihi kehé. Naʻa mo e kau Kalisitiane pani ʻe niʻihi ʻi he taimi ʻo Paulá naʻa nau fiemaʻu tokoni ke fakaleleiʻi ʻa e ngaahi palopalema ʻiate kinautolú. (Fil. 4:2) Kapau kuo fai ʻe ha tokoua pe ko ha tuofefine ha meʻa ke ke loto-mamahi ai, ko e hā ʻe lava ke ne tokoniʻi koe ke fakamolemoleʻi ai ʻa e tokotaha ko iá? Fakakaukau ki he meʻa naʻe hoko kia Siopé. Ko ʻElifasi, Pilitati, mo Sofaʻā naʻe tonu ko e ngaahi kaumeʻa kinautolu ʻo Siope. Ka naʻa nau fakalotomamahiʻi ia pea tukuakiʻi ia ki hono fai ha ngaahi meʻa ʻoku kovi. Naʻe ongoʻi loto-mamahi lahi ʻa Siope. (Siope 10:1; 19:2) ʻI he fakamulitukú, naʻe tala ʻe Sihova ki he kau tangata ko ení ko e meʻa naʻa nau faí naʻe hala pea ʻoku totonu ke nau ʻalu kia Siope ʻo fai ha feilaulau koeʻuhi ko ʻenau ngaahi angahalá. (Siope 42:7-9) Ka naʻe toe tala ʻe Sihova kia Siope ke ne fai ha meʻa. Ko e hā ia? Naʻá ne tala kia Siope ke lotu maʻá e kau tangata ko ení. Naʻe fai ia ʻe Siope, pea naʻe tāpuakiʻi ia ʻe Sihova ko ʻene fakamolemolé. (Lau ʻa e Siope 42:10, 12, 16, 17.) Ko e hā ʻe lava ke ke ako mei hení? ʻI he taimi ʻokú ke lotu loto-moʻoni ai maʻá e tokotaha kuó ne fakalotomamahiʻi koé, ʻe lava ke tokoni eni kiate koe ke ʻoua te ke toe loto-mamahi ʻi he tokotaha ko iá.
HANGANAKI AKO PEA FAʻIFAʻITAKI KI HE NGAAHI ʻULUNGAANGA ʻO SIHOVÁ
18, 19. Ko e hā ʻoku tau loto ke hanganaki faí?
18 Kuo tau fiefia ʻi he ako lahi ange ki he ngaahi ʻulungaanga ʻo Sihová. Kuo tau ako ʻokú ne fotungofua, taʻefilifilimānako, nima-homo, fakaʻatuʻi, mateaki mo fakamolemole. Ko e moʻoni, ʻoku ʻi ai ʻa e meʻa lahi ange ke ako fekauʻaki mo Sihova. Te tau maʻu ʻa e fiefia ʻi he ako lahi ange fekauʻaki mo iá ʻo taʻengata. (Koh. 3:11) ʻOku tau loto-tatau mo e ʻapositolo ko Paulá ʻa ia naʻá ne tohi: “ʻOi he loloto ē ko e ngaahi koloa, poto, pea mo e ʻilo ʻa e ʻOtuá!” ʻE lava ke tau leaʻaki ʻa e meʻa tatau fekauʻaki mo e ʻofa ʻa e ʻOtuá mo hono ngaahi ʻulungaanga ʻe ono ʻa ia kuo tau lāulea ki ai ʻi he ngaahi kupu ko ení.—Loma 11:33.
19 Ko ia tau hanganaki ako lahi ange fekauʻaki mo e ngaahi ʻulungaanga ʻo Sihová, fakalaulauloto ki ai, pea faʻifaʻitaki leva ki ai ʻi heʻetau moʻuí tonu. (ʻEf. 5:1) Ko hono olá, ko ʻetau ʻofa kia Sihová ʻe mālohi ange, pea te tau ongoʻi ofi ange ai kiate ia. Te tau loto-tatau lahi ange mo e tokotaha-tohi-sāmé, ʻa ia naʻá ne hiva: “ʻOku lelei kiate au ke fakaofiofi ki he ʻOtua.”—Saame 73:28.
a ʻE lava ke ke maʻu ha ngaahi fokotuʻu ʻaonga ʻe niʻihi ʻi he ongo kupu “Kuó Ke Fakalototoʻaʻi ha Taha ki Muí Ni?” ʻi he ʻīsiu ʻo Mē 1, 1995 mo e “Fakaʻaiʻai ki he ʻOfá mo e Ngaahi Ngāue Leleí—ʻO Anga-Fēfē?” ʻi he ʻīsiu ʻo ʻAokosi 1, 1995.