LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w96 4/1 p. 10-14
  • Vakai ki he Mateakí!

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Vakai ki he Mateakí!
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1996
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Ko e Meʻa Makehe ʻa e Mateakí
  • Sihova, ko e Tokotaha Mateaki Laulōtaha
  • Sīsū Kalaisi, ko e ʻAlo Mateaki
  • Faʻahinga Taʻehaohaoa ʻo e Tangatá Naʻa Nau Mateaki
  • Kau Mateaki ʻi he Ngaahi Taimi ʻi Onopooní
  • “Ko Koe Toko Taha Pē ʻOku Mateakí”
    ʻUnuʻunu Ofi kia Sihova
  • Ko e Fekuki mo Hono Poleʻi ʻo e Mateakí
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1996
  • ʻOfa-Mateaki​—Ko e Hā ʻa e Totongí?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1991
  • Ko Hai ʻOku Totonu Ke Ke Mateaki ki Aí?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2002
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1996
w96 4/1 p. 10-14

Vakai ki he Mateakí!

“Ko hai ʻe ʻikai ʻapasia ki he ʻAfiona, mo fakahikihikiʻi ho huafa? He ko koe toko taha ʻoku maʻoniʻoni [“mateaki,” NW].”​—FAKAHĀ 15:4.

1. Ko e hā ʻa e fakamoʻoni naʻe fai ʻe J. F. Rutherford ʻo fekauʻaki mo e mateaki ʻa e tokotaha naʻá ne fetongí, ʻa C. T. Russell?

KO JOSEPH F. RUTHERFORD, ʻa ia naʻá ne fetongi ʻa C. T. Russell ʻi he tuʻunga ko e palesiteni ʻo e Sōsaieti Taua Leʻó ʻi he 1917, naʻe kamata ʻa ʻene fakamatala ʻi he malanga he tanu ʻo Russell ʻaki ʻene pehē: “Naʻe mateaki ʻa Charles Taze Russell ki he ʻOtuá, mateaki kia Kalaisi Sīsū, mateaki ki he taumuʻa ʻo e puleʻanga ʻo e Mīsaiá. Naʻá ne mateaki ki he taupotutahá​—ʻio, mateaki ʻo aʻu ki he maté.” Ko e moʻoni, ko ha lea fakaʻapaʻapa lelei ia ke fai ki ha sevāniti anga-tonu ʻa Sihova ko e ʻOtuá. ʻOku ʻikai ha lea fakaʻapaʻapa lahi ange ʻe lava ke tau fai ki ha taha pē ka ko e pehē naʻá ne lavaʻi ʻa e pole fekauʻaki mo e mateakí, naʻe mateaki ia​—ʻo mateaki ki he taupotutahá.

2, 3. (a) Ko e hā ʻoku fakahoko mai ai ʻe he mateakí ha polé? (e) Ko hai ʻoku toe kau ʻi he fokotuʻutuʻu tau fakafepaki ki he kau Kalisitiane moʻoní ʻi heʻenau ngaahi feinga ke mateakí?

2 ʻOku fakahoko mai ʻe he mateakí ha pole. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhi ʻoku fepaki ʻa e mateakí ia mo e mahuʻingaʻia-fakaekitá. Ko e kau takimuʻa ʻi he lotolotonga ʻo e faʻahinga ko ia ʻoku ʻikai ke mateaki ki he ʻOtuá ko e haʻa faifekau ʻo Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané. Pehē foki, kuo teʻeki ai ʻaupito ke ʻi ai ha mafolalahia pehē ʻa e ʻikai ke mateakí ʻe hangē ko ia ʻoku ʻi he vā fakaemalí he ʻaho ní. ʻOku hoko lahi ʻa e tonó. ʻOku toe mafola noaʻia foki ʻa e ʻikai ke mateakí ʻi he māmani ʻo e pisinisí. ʻI he fekauʻaki mo e meʻá ni, ʻoku talamai kiate kitautolu: “Ko e kau pule tokolahi mo e kau ngāue fakapalōfesinalé . . . ʻoku nau tui ko e faʻahinga pē ʻoku vale ʻo tōngofuá mo e kau kākaaʻingofuá ʻoku nau mateaki ki heʻenau ngaahi kautahá he ʻahó ni.” Ko e kakai ʻoku nau “fuʻu mateakí” ʻoku fai ʻa e sio lalo ia ki ai. “Ko hoʻo lelei tahá mo e mateakí ʻoku totonu ke fai pē ia kiate koe,” ko e anga ia ʻo e fakakaukau ʻa ha palesiteni ʻo ha kautaha faleʻi pisinisi mo fakahoko ngāue. Ke lea ʻo kau ki he mateaki kiate kita peé, ko hono fakameleʻi ia ʻa e ʻuhinga ʻo e foʻi leá. ʻOku fakamanatu mai ai kiate kitautolu ʻa e meʻa ʻoku fakahā ʻi he Maika 7:​2 (PM): “Kuo auha ae kau maonioni [“mateakí,” NW] mei mamani.”

3 ʻI ha tuʻunga mahuʻinga lahi ange, ʻoku fokotuʻutuʻu tau fakafepaki mai kiate kitautolu ʻa Sētane mo ʻene kau tēmenioó, ʻo fakapapauʻi ke ʻai kitautolu ke ʻoua te tau mateaki ki he ʻOtuá. Ko e ʻuhinga ia ʻoku tala ai ki he kau Kalisitiané ʻia ʻEfesō 6:12: “He talaʻehai ko ʻetau milimilisino ni ko e fai mo ha toto mo kakano; kaekehe, ko e fai mo e faʻahinga pule, mo faʻahinga maʻu tuʻunga, mo e houʻeiki fakaleveleva ʻo e fakapoʻuli ni, mo e ngaahi kongakau laumalie ʻa e kovi ʻi he ngaahi feituʻu ʻo langi.” ʻIo, ʻoku fiemaʻu ke tau tokanga ki he fakatokangá: “Mou laka fakaʻehiʻehi, mou ʻā: ko homou fili ko e Tevolo ʻoku ne ʻalu fano ʻo hange ko ha laione ngungulu, heʻene kumi ha taha ke ne matuʻaki folo.”​—1 Pita 5:8.

4. Ko e hā ʻa e ngaahi hehema ʻoku nau ʻai ke mātuʻaki faingataʻa ai ʻa e mateakí?

4 Ko e ngaahi hehema siokita kuo tau maʻu tukufakaholo mei heʻetau ongo mātuʻá, ʻokú ne toe ʻai foki ke faingataʻa ʻa e mateakí, ʻo hangē ko ia ʻoku lave ki ai ʻi he Sēnesi 8:21: “Ko e filioʻi ʻa e loto ʻo e tangata ʻoku kovi”​—mo siokita​—“mei heʻene tamasiʻi.” Ko kitautolu kātoa kuo tau maʻu ʻa e palopalema naʻe fakamoʻoniʻi ʻe he ʻaposetolo ko Paulá naʻá ne maʻú: “Ko e lelei ʻoku ou fie fai ʻoku ʻikai te u fai; kaekehe, ko e kovi, ʻa ia ʻoku ʻikai te u fie fai, ko ia ia ʻoku ou feia.”​—Loma 7:19.

Ko e Meʻa Makehe ʻa e Mateakí

5, 6. Ko e hā ʻoku lava ke leaʻaki ki he ʻuhinga ʻo e mateakí, pea kuo anga-fēfē ʻa hono fakamatalaʻí?

5 Ko e “mateakí” ko ha foʻi lea mātuʻaki makehe ia. Ko ia ai, ʻoku pehē ʻe he Insight on the Scriptures: “ʻOku hā ngali ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha ngaahi foʻi lea faka-Pilitānia ʻoku nau fakahaaʻi tonu matematē ʻa e ʻuhinga kakato ʻo e ngaahi foʻi lea faka-Hepelū mo e faka-Kalisi ki aí, ka ko e ‘mateakí,’ ʻoku kau ki ai, hangē ko ia ʻokú ne maʻú, ʻa e fakakaukau ʻo e līʻoa mo e anga-tonu, ʻi he taimi ʻoku ngāueʻaki ai ʻo fekauʻaki mo e ʻOtuá mo ʻene ngāué, ʻoku maʻu ai ha ʻuhinga meimei tatau.”a ʻI he fekauʻaki mo e “mateakí” naʻe pehē ʻi he taimi ʻe taha ʻe he The Watchtower: “Anga-tonu, fatongia, ʻofa, ngafa, tukupā. Ko e hā ʻoku taha ki ai ʻa e ngaahi foʻi leá ni? Ko e ngaahi tafaʻaki kehekehe kinautolu ʻo e mateakí.” ʻIo, ʻoku lahi ʻaupito ʻa e ngaahi ʻulungaanga leleí ka ko e ngaahi tafaʻaki kehekehe pē ʻo e mateakí. ʻOku taau moʻoni ke fakatokangaʻi ʻa e faʻa fehokotaki ʻa e mateakí mo e māʻoniʻoní ʻi he ngaahi Konga Tohitapú.

6 ʻOku tokoni foki ʻa e ngaahi fakamatala ko ʻení: ‘ʻOku fakahaaʻi nai ʻe he mateakí ha falalaʻanga ʻi he anga-tonu mo e tukupā hokohoko, ʻo malu mei he lotolotouá pe fakatauelé.’ ‘ʻOku fakahuʻuhuʻunga mai ʻe he mateakí ʻa e anga-tonu ʻa ha taha ki heʻene lea fakapapau pe tukupā hokohoko ki he tuʻutuʻuni pe ko e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻa ia ʻokú ne ongoʻi ʻiate ia ʻokú ne moʻua ki aí; ʻoku fokotuʻu mai he foʻi leá ʻo ʻikai ngata pē ʻi he pīkitaí ka ke talitekeʻi ke ʻoua ʻe hoko ʻo fakataueleʻi mo fakalotoʻi ke mamaʻo mei he pīkitai ko iá.’ Ko ia, ko e kakai ko ia ʻoku nau hokohoko atu ʻa e anga-tonú neongo ʻa e ngaahi ʻahiʻahí, fakafepakí, mo e fakatangá ʻoku taau ke ui ko e kau “mateaki.”

7. Ko e hā ʻa e faikehekehe ʻoku malava ke ʻai ʻi he vahaʻa ʻo e mateakí mo e anga-tonú?

7 Kae kehe, ʻi he fekauʻaki mo e meʻá ni, ʻe lelei nai ke fakatātaaʻi ha faikehekehe ʻa ia ʻoku lava ke ʻai ʻi he vahaʻa ʻo e mateakí mo e anga-tonú. ʻI he tafaʻaki fakahihifo ʻo e ʻIunaite Seteté, ʻoku ʻi ai ha vai vela ʻoku puna hake mei he kelekelé ʻi he meimei houa kotoa pē. ʻOku mātuʻaki hoko tuʻumaʻu ia pea kuo ui ai ia ko e Anga-Tonu Motuʻa. ʻOku lave ʻa e Tohitapú ki he ngaahi meʻa taʻemoʻui pehē ʻo hangē ko e māhiná ko ha meʻa ʻoku anga-tonu, he ʻoku alafalalaʻanga. ʻOku lave ʻa e Sāme 89:​37 (PM) ki he māhiná “koe fakamooni [“anga-tonu,” NW] i he lagi.” ʻOku pehē ko e ngaahi folofola ʻa e ʻOtuá ʻoku anga-tonu. ʻOku pehē ʻe he Fakahā 21:​5 (PM): “Ko ia nae nofo i he nofoa fakaeieiki nae behe eia, Vakai, oku ou fakafoou ae gaahi mea kotoabe. Bea ne behe mai kiate au, Tohi: he oku mooni [“anga-tonu,” NW] mo totonu ae gaahi lea ni.” Ko e kotoa ʻo e ngaahi fakatātaá ni ʻoku anga-tonu, ʻo alafalalaʻanga, ka ʻoku ʻikai te nau malava ke fai ha faʻahinga pīkitai pē ki ai pe maʻu ha ngaahi ʻulungaanga lelei, ʻo hangē ko e mateakí.

Sihova, ko e Tokotaha Mateaki Laulōtaha

8. Ko e hā ʻa e fakamoʻoni Fakatohitapu ʻokú ne fakahaaʻi mai ʻa e faʻifaʻitakiʻanga lelei taha ʻo e mateakí?

8 ʻOku pau fakaʻaufuli, ko Sihova ko e ʻOtuá ko e faʻifaʻitakiʻanga lelei taha ia ʻo e mateakí. Kuo mateaki ʻa Sihova ki he faʻahinga ʻo e tangatá, ʻo aʻu ki hono tokonaki mai hono ʻAló koeʻuhi ke lava ʻo maʻu ai ʻe he faʻahinga ʻo e tangatá ʻa e moʻui taʻengatá. (Sione 3:​16) ʻI he Selemaia 3:​12 (PM), ʻoku tau lau ai: “Tafokimai, akoe ko Isileli fakaholomui; bea teu fakaafe eku houhau meiate kimoutolu: he oku behe e Jihova, Oku ou aloofa [“mateaki,” NW].” Ko e toe fakamoʻoni ki he mateaki ʻa Sihová ko e ngaahi lea ko ia ʻoku hiki ʻia Fakahā 16:​5 (PM): “Oku ke agatonu [“mateaki,” NW] mo maonioni, e Eiki, oku ke i ai ni, bea naa ke i ai.” ʻIkai ko ia pē, ʻia Sāme 145:​17, ʻoku talamai ai kiate kitautolu: “Ko e fai totonu ʻa Sihova ʻi hono ʻalunga kotoa, pea ʻi heʻene ngaue kotoa pe ʻoku ne fai ʻofa [“mateaki,” NW].” Ko hono moʻoní, ʻoku tuʻu-ki-muʻa ʻaupito ʻa Sihova ʻi heʻene mateakí he ʻoku pehē ʻe he Fakahā 15:4: “Ko hai ʻe ʻikai ʻapasia ki he ʻAfiona, mo fakahikihikiʻi ho huafa? He ko koe toko taha ʻoku maʻoniʻoni [“mateaki,” NW].” ʻOku mateaki ʻa Sihova ko e ʻOtuá ʻo aʻu ki he tuʻunga taupotu tahá.

9, 10. Ko e hā ʻa e lēkooti ʻo e mateakí naʻe fai ʻe Sihova ʻi heʻene ngaahi feangainga mo e puleʻanga ʻo ʻIsilelí?

9 ʻOku tautefito ki he hisitōlia ʻo e puleʻanga ʻIsilelí ʻa e ʻi ai ʻa e fakamoʻoni lahi fau ki he mateaki ʻa Sihova ki hono kakaí. ʻI he taimi ʻo e kau Fakamāú, naʻe toutou tō mamaʻo ai ʻa ʻIsileli mei he lotu moʻoní, ka naʻe toutou ongoʻi loto-mamahi ai ʻa Sihova mo fakahaofi pē kinautolu. (Fakamaau 2:​15-​22) ʻI he ngaahi senituli kotoa ʻe nima naʻe ʻi ai ai ʻa e ngaahi tuʻi ʻi ʻIsilelí, naʻe fakahāhaaʻi ʻe Sihova ʻa ʻene mateakí ki he puleʻanga ko iá.

10 Naʻe hanga ʻe he mateaki ʻa Sihová ʻo ʻai ia ke ne anga-kātaki ki hono kakaí, ʻo hangē ko ia naʻe hiki ʻia 2 Kalonikali 36:​15, 16: “Ko Sihova ko e ʻOtua ʻo honau tupuʻanga naʻa ne fakafai ʻi heʻene kau talafekau ʻene tala kiate kinautolu, ʻo ne tuʻu hengihengi hono fekau atu; he naʻa ne maemaekina hono kakai, mo hono ʻafioʻanga: ka naʻa nau lumaʻi ai pe ʻa e kau talafekau ʻa Elohimi, ʻo nau fakasikakaʻi ʻene ngaahi lea, ʻo nau manukiʻi ai pe ʻene kau palofita; kae faifai pea hake ʻa e houhau ʻa Sihova ki hono kakai, ʻo ʻikai toe felave ha meʻa ki ai.”

11. Ko e hā ʻa e fakapapau pe fakafiemālie ʻoku ʻomai ʻe he mateaki ʻa Sihová kiate kitautolú?

11 Koeʻuhi ʻoku taupotu taha ʻa e mateaki ʻa Sihová, naʻe malava ai ʻe he ʻaposetolo ko Paulá ke tohi, ʻo hangē ko ia naʻe hiki ʻia Loma 8:​38, 39: “ʻOku te tui, ʻe ʻikai lava ʻe he mate, pe ko e moʻui, pe ko ha kau angelo, pe ko ha kau pule, pe ko ha ngaahi meʻa ʻoku lolotonga ni, pe ko ha ngaahi meʻa ka hoko mai, pe ko ha ngaahi malohi, pe ko ha maʻolunga, pe ko ha loloto pe ko ha meʻa ʻe taha ʻi Natula, ʻe ʻikai te ne lava ke motuhi kitautolu mei he ʻofa ʻa e ʻOtua, ʻa ia ʻoku ʻia Kalaisi Sīsū ko hotau ʻEiki.” ʻIo, ʻoku fakapapauʻi mai ʻe Sihova kiate kitautolu: “ʻE ʻikai siʻi te u mahuʻi meiate koe, kaeʻumaʻā haʻaku momoʻi liʻaki koe.” (Hepelū 13:5) Ko e moʻoni, ko ha meʻa fakafiemālie ia ke ʻilo ʻoku mateaki maʻu pē ʻa Sihova ko e ʻOtuá!

Sīsū Kalaisi, ko e ʻAlo Mateaki

12, 13. Ko e hā ʻa e fakamoʻoni ʻoku tau maʻu ʻo fekauʻaki mo e mateaki ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá?

12 Naʻe faʻifaʻitaki haohaoa ʻa Sīsū Kalaisi kia Sihova pea ʻokú ne fai pehē ʻi he fekuki mo e pole fekauʻaki mo e mateakí. Naʻe malava totonu ai ʻe he ʻaposetolo ko Pitá ke ne hiki mei he Sāme 16:10 pea ngāueʻaki ia kia Sīsū Kalaisi ʻi he Ngāue 2:27: “He talaʻehai te ke liʻaki hoto laumālie ʻi Hētesi, ʻumaʻā haʻo tuku ho Toko Taha Toputapu [“mateakí,” NW] ke ʻilo ʻa e ʻauʻauha.” ʻOku taau mo Sīsū Kalaisi hono ui ko e ‘Toko Taha mateakí.’ ʻI he tafaʻaki kotoa pē, ʻokú ne mateaki ai ki heʻene Tamaí pea ki he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá kuo talaʻofa maí. Naʻe ʻuluaki feinga ʻa Sētane ke ne maumauʻi ʻa e anga-tonu ʻa Sīsuú ʻaki hono ngāueʻaki ʻa e ngaahi fakatauele ʻoku fakamānako ki he mahuʻingaʻia-fakaekitá. ʻI he ʻikai ke lavameʻa aí, naʻe hanga leva ʻa e Tēvoló ki he fakatangá, ʻo fakaʻosiʻaki ʻa hono fakatupunga ʻo e pekia ʻa Sīsū ʻi he ʻakau fakahoko tauteá. Naʻe ʻikai ʻaupito ke afe ʻa Sīsū mei heʻene mateaki ki heʻene Tamai fakahēvaní, ko Sihova ko e ʻOtuá.​—Mātiu 4:​1-​11.

13 Kuo mateaki ʻa Sīsū Kalaisi ki hono kau muimuí ʻi hono tauhi ʻa e talaʻofa naʻe hiki ʻia Mātiu 28:20: “Ko eni, ʻoku ou ʻiate kimoutolu ʻe au ʻi he ngaahi ʻaho kotoa pe, ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo mamani.” ʻI hono fakahoko ʻa e talaʻofa ko iá, kuó ne fai mateaki ʻa hono tataki ʻa ʻene fakatahaʻangá mei he 33 T.S. ʻo aʻu mai ki he lolotongá ni.

Faʻahinga Taʻehaohaoa ʻo e Tangatá Naʻa Nau Mateaki

14. Ko e hā ʻa e faʻifaʻitakiʻanga ʻo e mateakí naʻe fokotuʻu ʻe Siopé?

14 Sai, fēfē ʻa e faʻahinga taʻehaohaoa ʻo e tangatá? ʻOku lava ke nau mateaki ki he ʻOtuá? ʻOku tau maʻu ʻa e tuʻunga tuʻu-ki-muʻa naʻe hoko ʻia Siopé. Naʻe fai ʻe Sētane ʻa e fakakikihi taʻefakaʻalongaua ʻi he tuʻunga naʻe hoko ki aí. Naʻe mateaki ʻa Siope kia Sihova ko e ʻOtuá, pe naʻá ne tauhi pē ia koeʻuhi pē ko e mahuʻingaʻia-fakaekitá? Naʻe pōlepole ʻa Sētane ʻo pehē te ne lava ʻo fakatafokiʻi ʻa Siope meia Sihova ʻaki hono ʻai ke hoko ha faingataʻa kia Siope. ʻI he mole ʻa e kotoa ʻo e koloa ʻa Siopé, kotoa ʻo ʻene fānaú, pea naʻa mo ʻene tuʻunga moʻui leleí, naʻe fakalotoʻi ia ʻe hono uaifí: “Lea kovi ki he Otua, ka ke mate.” Ka naʻe mateaki ʻa Siope, he naʻá ne pehē ange kiate ia: “Ko hoo lea oku hage koe lea a ha taha i he kau fefine vale. Io! he te tau maʻu koa ae lelei mei he nima oe Otua, bea ikai te tau maʻu moe kovi? I he gaahi mea ni kotoabe nae ikai agahala a Jobe i hono lougutu.” (Siope 2:​9, 10, PM) Ko hono moʻoní, naʻe pehē ʻe Siope ki hono kau fakafiemālie fakangalingalí: “Ne ogo ene [ʻOtua] tamateʻi au, teu falala be kiate ia.” (Siope 13:​15, PM) ʻOku ʻikai ha ofo ai ʻi hono maʻu ʻe Siope ʻa e hōifua ʻa Sihová! ʻI he meʻá ni, naʻe tala ʻe Sihova kia ʻElifasi ko e tangata Tīmaní: “Kuo to ʻeku ʻita kiate koe mo ho ongo kaumeʻa: he ʻoku ʻikai totonu hoʻomou fakaʻuhinga au, ʻo hange ko ʻeku tamaioʻeiki ko Siope.”​—Siope 42:​7, 10-​16; Sēmisi 5:​11.

15. Ko e hā ʻa e fakamoʻoni Fakatohitapu ʻoku tau maʻu ʻo fekauʻaki mo e mateaki ʻa e tokolahi ʻo e kau sevāniti ʻa Sihova ko e ʻOtuá?

15 Ko hono kotoa ʻo e kau tangata mo e kau fefine ʻo e tuí naʻe fakamatalaʻi ʻi he Hepelū vahe 11 ʻoku lava ke pehē ko e kau mateaki kinautolu. Naʻe ʻikai ke ngata pē ʻi heʻenau anga-tonú ka naʻa nau mateaki foki ʻi he funga ʻo e ngaahi mafasiá. Ko ia ai, ʻoku tau lau fekauʻaki mo e faʻahingá ni “ʻa ia ʻi he faiʻaki ʻo tui . . . naʻa nau tapuni ʻa e ngutu ʻo e fanga laione, naʻa nau tamateʻi ʻa e malohi ʻo e afi, naʻa nau hao mei he mata ʻo e heletā . . . Pea naʻe ʻahiʻahiʻi ʻaki ha niʻihi ʻa e ngaahi manuki fakamamahi, mo e haha, kaeʻumaʻā ʻa e nofo haʻisia mo e pilisone. Naʻe tolomakaʻi ha niʻihi, naʻe kilisi ua, naʻe fakapōngiheletāʻi; naʻa nau hēhētuʻu, ʻo kofu kiliʻi sipi mo kiliʻi kosi, he kuo nau masiva mo fakatangaʻi mo ngaohikovia.”​—Hepelū 11:​33-37.

16. Ko e hā ʻa e faʻifaʻitakiʻanga ʻo e mateakí naʻe ʻomai ʻe he ʻaposetolo ko Paulá?

16 ʻOku ʻomai foki ʻe he Konga Tohitapu Faka-Kalisi Kalisitiané ʻa e faʻifaʻitakiʻanga fakatoʻoaloto ʻa e ʻaposetolo ko Paulá. Naʻe malava moʻoni ke ne pehē ki he kau Kalisitiane Tesalonaiká ʻo fekauʻaki mo ʻene ngāue fakafaifekaú: “Koe kau fakamooni akimoutolu, moe Otua foki, ki he e mau ulugaaga maonioni [“mateaki,” NW] mo totonu mo taehalaia iate kimoutolu oku tui.” (1 Tesalonaika 2:​10, PM) ʻOku tau maʻu ʻa e fakamoʻoni lahi ange ʻo e mateaki ʻa Paulá ʻi heʻene ngaahi lea naʻe hiki ʻi he 2 Kolinitō 6:​4, 5 (PM), ʻa ia ʻoku tau lau ai: “Ka mau fakaogolelei atu akimautolu i he gaahi mea kotoabe, o tāu moe kau faifekau ae Otua, i he faa kataki, i he gaahi mamahi, i he gaahi majiva, i he gaahi fakamamahi lahi, I he haha, i he nofo fale fakabobula, i he maveuveu, i he gaahi gaue mamafa, i he faa leo, i he faa aukai.” ʻOku fakamoʻoni ʻa e meʻá ni kotoa ki hono maʻu ʻe he ʻaposetolo ko Paulá ʻa e fakamahuʻingaʻi-kitá koeʻuhi naʻá ne mateaki.

Kau Mateaki ʻi he Ngaahi Taimi ʻi Onopooní

17. Ko e hā ʻa e ngaahi lea ʻa J. F. Rutherford naʻe fakahā ai ʻa ʻene fakapapau ke mateakí?

17 ʻI he aʻu mai ki he ngaahi taimi ʻi onopooní, ʻoku tau maʻu ʻa e faʻifaʻitakiʻanga lelei kuo tau ʻosi lave ki ai ʻi he kamataʻangá. Fakatokangaʻi ʻa e meʻa ʻoku fakahā ʻi he tohi ko e Worldwide Security Under the “Prince of Peace,” ʻi he peesi 146 ʻi lalo ʻi he kaveinga tokoni ko e “Mateaki he Lolotonga ʻo e Nofo Pōpulá.” ʻOku pehē ai: “ʻI hono fakahāhā ʻa e mateaki ki he kautaha ʻa Sihová ʻi he lolotonga ʻo e taimi ʻo ʻene nofo pōpulá, ko e palesiteni ʻo e Sōsaieti Taua Leʻó, ʻa Joseph F. Rutherford, ʻi Tīsema 25, 1918, naʻá ne tohi ai ʻa e meʻá ni: ‘Koeʻuhi naʻá ku fakafisi ke u fakavaivai ki Pāpilone, ka u feinga anga-tonu ke u tauhi hoku ʻEikí, ʻoku ou ʻi pilīsone ai, ʻa ia ʻoku ou fakamālōʻia. . . . ʻE lelei ʻānoa ange kiate au ke u maʻu ʻa ʻEne hōifuá mo ʻene malimali maí mo nofo pē ʻi he pilīsoné, ʻi ha hoko ʻo fakavaivai pe ʻulutukua ki he Manu Fekaí pea tauʻatāina ai mo maʻu ʻa e tali lelei mei he māmaní fakakātoa.’”b

18, 19. Ko e hā ʻa e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga fisifisimuʻa ʻo e mateakí ʻoku tau maʻu ʻi he ngaahi taimi ʻi onopooní?

18 Kuo tau maʻu ʻa e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻaupito ʻo e mateakí ʻi he kau Kalisitiane kehe tokolahi kuo nau kātekina ʻa e fakatangá. Lotolotonga ʻo e faʻahinga mateaki peheé ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova ʻi Siamané ʻi he lolotonga ʻo e pule ʻa e kau Nasí, ʻo hangē ko ia naʻe hā ʻi he foʻi vitiō ko e Purple Triangles, ʻoku tufaki lahi ʻi he lea faka-Pilitāniá. ʻOku taau foki ke fakatokangaʻi mo e tokolahi ʻo e Kau Fakamoʻoni mateaki ʻa Sihova ʻi ʻAfiliká, ʻo hangē ko e faʻahinga ko ia ʻi Malauī. ʻI aí, naʻe fakamoʻoni ai ha tangata leʻo pilīsone ki he mateaki ʻa e Kau Fakamoʻoní, ʻi heʻene pehē: “Heʻikai ʻaupito ke nau fakavaivai. ʻOku nau tupulekina pē.”

19 Heʻikai ha taha te ne lau ʻa e Yearbooks of Jehovah’s Witnesses ki muí ni maí ʻe taʻemaongo kiate ia ʻa e mateaki naʻe fakahāhaaʻi ʻe he kau Kalisitiane moʻoní, ʻo hangē ko e faʻahinga ʻi Kalisi, Mosemipiiki, mo Pōlaní. Ko e tokolahi ʻo kinautolu naʻa nau faingataʻaʻia ʻi he fakamamahi langa lahi fakaʻulia; naʻe fakapoongi ʻa e niʻihi. ʻOku hā ʻi he peesi 177 ʻo e 1992 Yearbook ʻa e ngaahi tā ʻo e kau tangata Kalisitiane ʻe toko hiva ʻi ʻItiopea naʻa nau fekuki mo hano poleʻi ʻo e mateakí ʻo aʻu ki he tuʻunga ko hono fakapoongi kinautolu. ʻI he tuʻunga ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, ʻikai ʻoku tau fiefia ʻi hono maʻu ʻa e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga lelei lahi fau pehē ke ueʻi ai kitautolu ke tau fekuki mo hono poleʻi ʻo e mateakí?

20. Ko e hā ʻe hoko kapau te tau mateaki ai pē?

20 ʻI he mateaki ʻo talitekeʻi ʻa e ngaahi fakatauelé mo e ngaahi fakaʻaiʻaí, ʻoku tau fokotuʻu ai hano fakamahuʻingaʻi-kitá. Ko ia ai, ʻoku tau loto ke ʻilo kitautolu ʻoku tau ʻi he tafaʻaki ʻa hai ʻi he pole fekauʻaki mo e mateakí? ʻI he fekuki mo hono poleʻi ʻo e mateakí, ʻoku tau kau ai ʻi he tafaʻaki ʻa Sihova ko e ʻOtuá ʻi he fekauʻaki mo e pole ko ʻení pea fakamoʻoniʻi ai ko Sētane ko e Tēvoló ko e tokotaha mātuʻaki loi ʻaupito ia! ʻOku tau maʻu leva ai ʻa e hōifua ʻa hotau Tokotaha-Faʻú, ko Sihova ko e ʻOtuá, pea mo e pale ko e moʻui taʻengata ʻi he fiefia. (Sāme 37:29; 144:15e) Ko e meʻa ʻoku fiemaʻu kae lava ke fekuki mo e pole fekauʻaki mo e mateakí ʻe lāulea ki ai hono hokó.

[Fakamatala ʻi lalo]

a Ko ha voliume ʻenisaikolopētia Tohitapu ʻe ua naʻe pulusi ʻe he Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.

b Naʻe pulusi ʻe he Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.

Ko e Hā Haʻo Tali?

◻ Ko e hā ʻoku fakahoko mai ai ʻe he hoko ʻo mateakí ha polé?

◻ Ko e hā ʻoku malava ai ke pehē ko e “mateakí” ko ha foʻi lea mātuʻaki makehe?

◻ Ko e hā ʻa e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga Fakatohitapu ʻoku tau maʻu ʻo fekauʻaki mo e faʻahinga ʻo e tangata taʻehaohaoá naʻa nau mateakí?

◻ Ko e hā ʻa e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga ʻi onopooni ʻoku tau maʻu ʻo fekauʻaki mo e mateakí?

[Fakatātā ʻi he peesi 11]

Charles Taze Russell

[Fakatātā ʻi he peesi 12]

Ko Sīsuú naʻe moʻoni ko e ‘tokotaha mateaki’ ia ʻa Sihova

[Fakatātā ʻi he peesi 13]

Ko Siope, neongo ʻa e taʻe- haohaoá, naʻe fakamoʻoniʻi ʻa ʻene mateaki ki he ʻOtuá

[Fakatātā ʻi he peesi 14]

Naʻe fokotuʻu ʻe Paula ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻo e mateaki kia Sihová

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share