ʻUNUʻUNU OFI KI HE ʻOTUÁ
“ʻOku ʻOfa ʻa e ʻOtuá ʻi ha Tokotaha Foaki Fiefia”
Ko e hā ʻa e faʻahinga meʻaʻofa te ne ʻai koe ke ke ongoʻi houngaʻia moʻoní? ʻOku ʻikai ha veiveiua ko e tokolahi taha ʻo kitautolú te tau fiefia ke maʻu ha meʻaʻofa mei ha tokotaha foaki ʻoku ueʻi ʻe he ʻofá kae ʻikai ko ha ongoʻi fakafatongia pē pe ngafa. ʻI hono fai ha foaki ko e fakaueʻilotó ʻa e meʻa mahuʻinga tahá. ʻOku mahuʻinga ia kiate kitautolu. Pea ko e meʻa mahuʻinga angé, ko ʻene mahuʻinga ki he ʻOtuá. Fakakaukau angé ki he ngaahi lea fakamānavaʻi ʻa e ʻapositolo ko Paulá naʻe hiki ʻi he 2 Kolinitō 9:7.
Ko e hā naʻe hiki ai ʻe Paula ʻa e ngaahi lea ko iá? Naʻe loto ia ke fakalototoʻaʻi ʻa e kau Kalisitiane Kolinitoó ke poupouʻi ʻa e ngāue tokoni ki honau kaungātui masiva ʻi Siuteá. Naʻá ne feinga ke fakamālohiʻi ʻa e kau Kolinitoó ke fai ha foaki? ʻI hono kehé, naʻá ne tohi: “Tuku ki he tokotaha taki taha ke ne fai ʻa e meʻa tofu pē ko ia kuó ne fakapapauʻi ʻi hono lotó, ʻo ʻikai ʻi he taʻefiefiefai pe ʻi hono kounaʻi, he ʻoku ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻi ha tokotaha foaki fiefia.” Tau vakai lelei angé ki he ekinaki ko iá.
“Meʻa tofu pē ko ia kuó ne fakapapauʻi ʻi hono lotó.” Ko ha Kalisitiane moʻoni ʻokú ne fai ha foaki koeʻuhi kuó ne fakapapauʻi “i hono lotó” ke fai pehē, ko e lau ia ʻa Paulá. ʻI he taimi tatau, ko ha Kalisitiane ʻokú ne līʻoa lahi ange ʻi he kehe pē ke tokanga ki he ngaahi fiemaʻu ʻa hono kaungālotú. Ko e muʻaki lea naʻe liliu ko e “fakapapauʻi” “ʻokú ne maʻu ʻa e foʻi fakakaukau ko e tomuʻa fakakaukauʻi,” ko e lau ia ʻa e mataotao ʻe taha. Ko ia ʻe fakakaukauloto ha Kalisitiane ki he ngaahi fiemaʻu ʻa hono kaungātuí pea ʻeke hifo kiate ia ʻa e meʻa ʻe malava ke ne fai ke feau ʻaki ʻa e ngaahi fiemaʻu ko iá.—1 Sione 3:17.
“ʻO ʻikai ʻi he taʻefiefiefai pe ʻi hono kounaʻi.” ʻOku fakamatala ʻa Paula ki ha faʻahinga foaki ʻe ua ʻoku ʻikai totonu ke ʻi he lotolotonga ia ʻo e kau Kalisitiane moʻoní—ko e fakatoupīkoi mo e fakamālohiʻi. Ko e kupuʻi lea faka-Kalisi ʻoku liliu ko e “taʻefiefiefai” ʻoku ʻuhinga fakafoʻilea “ʻi he mamahi (pe loto-mamahi).” Ko ha tokotaha foaki taʻefiefiefai pe fakatoupīkoi “ʻoku foaki mei he loto ʻoku mamahi ʻi he fakakaukau atu ʻe māvae mo e paʻangá,” ko e fakamatala ia ʻi ha tohi maʻuʻanga fakamatala ʻe taha. Ko ha tokotaha foaki ʻoku fakamālohiʻi, ʻokú ne foakí koeʻuhi ʻokú ne ongoʻi ʻoku tenge ia ke ne fai pehē. Ko hai ʻiate kitautolu ʻoku mātuʻaki loto ke ne maʻu ha meʻaʻofa mei ha tokotaha foaki fakatoupīkoi pe fakamālohiʻi?
“ʻOku ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻi ha tokotaha foaki fiefia.” ʻI he fakapapauʻi pē ʻe ha Kalisitiane ke fai ha foaki, ʻoku totonu ke ne fai ia ʻi he fiefia pe hākailangitau, ko e lau ia ʻa Paulá. Ko e moʻoni, ko e fiefiá ko ha ola ia ʻo e foaki ʻa ia ʻoku ueʻi totonu. (Ngāue 20:35) Ko e tokotaha foaki fiefiá ʻe faingataʻa ke ne fufū ʻa ʻene fiefiá. Ko hono moʻoní, ko e foʻi lea “fiefia” ʻe lava ke fakamatalaʻi lelei fakatouʻosi ʻene ongoʻi ʻi lotó pea mo e meʻa ʻoku hā ki tuʻa mei he tokotaha foakí. Ko e tokotaha foaki fiefiá ʻoku maongo ia ki hotau lotó. ʻOkú ne toe ʻai ke māfana ʻa e loto ʻo e ʻOtuá. ʻOku pehē ʻe he liliu ʻe taha: “ʻOku ʻofa ʻa e ʻOtuá ki he kakai ʻoku nau saiʻia ke foakí.”—Contemporary English Version.
“ʻOku ʻofa ʻa e ʻOtuá ki he kakai ʻoku nau saiʻia ke foakí”
Ko e ngaahi lea fakamānavaʻi ʻa e ʻapositolo ko Paulá ko ha tefitoʻi moʻoni tataki ia ki he foaki ʻa e Kalisitiané. Tatau ai pē pe ʻoku tau foaki hotau taimí, iví pe ko ʻetau ngaahi koloa fakamatelié, ʻai ke tau fai ia ʻi he fili tauʻatāina pē ʻa kitautolu tonu pea koeʻuhi ʻoku tau maʻu ʻa e fiefia moʻoni ʻi he hoko ʻo nima-homo ki he niʻihi kehé, tautautefito ki he faʻahinga ʻoku masivá. Ko e foaki peheé ʻe ʻikai ngata pē ʻi heʻene ʻai kitautolu ke tau fiefiá ka ʻoku toe ʻai ai ke ʻofeina kitautolu ʻe he ʻOtuá, he ʻokú ne “ʻofa ki ha tokotaha foaki fiefia.”
Lau Tohi Tapu kuo fokotuʻu mai