LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w13 9/15 p. 7-11
  • Ko e Ngaahi Fakamanatu ʻa Sihová ʻOku Alafalalaʻanga

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Ko e Ngaahi Fakamanatu ʻa Sihová ʻOku Alafalalaʻanga
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2013
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • FOUNGA ʻO E TALI ʻA E KAU ʻISILELÍ KI HE NGAAHI FAKAMANATU ʻA E ʻOTUÁ
  • TALANGOFUA KI HE ʻOTUÁ PEA MOʻUI
  • NAʻE TOKONIʻI ʻE HE NGAAHI FAKAMANATÚ ʻA E MUʻAKI KAU KALISITIANÉ KE NAU NOFOʻAKI FAITŌNUNGA
  • FALALA KIA SIHOVA ʻI HE ʻAHÓ NI
  • ʻOkú Ke ʻOfa ʻAupito ʻi he Ngaahi Fakamanatu ʻa Sihová?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2000
  • ʻOku Langaʻi Fakalaumālie Kitautolu ʻe he Ngaahi Fakamanatu ʻa Sihová?
    Ko ʻEtau Ngāue Fakafaifekau ʻo e Puleʻanga—1995
  • ʻAi ʻa e Ngaahi Fakamanatu ʻa Sihová ko e Fiefiaʻanga Ia Ho Lotó
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2013
  • ‘Ko Hoku Fiefiaʻangá Foki ʻa Hoʻo Ngaahi Fakamanatú’
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2006
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2013
w13 9/15 p. 7-11

Ko e Ngaahi Fakamanatu ʻa Sihová ʻOku Alafalalaʻanga

“Ko e fakamanatu ʻa Sihová ʻoku alafalalaʻanga, ʻo ʻai ai ke poto ʻa e faʻahinga taʻetaukeí.”—SAAME 19:7, NW.

ʻE FĒFĒ HAʻO TALI?

  • Ko e hā ʻa e faʻahinga fakamanatu ʻoku ʻomai kia kitautolu ʻe Sihova ʻi he Tohi Tapú?

  • ʻE lava fēfē ke tokoniʻi ʻe he ngaahi fakamanatu ʻa Sihová ʻa e kau Kalisitiane he ʻaho ní?

  • Ko e hā ʻe lava ke tau falala ai ko e muimui ki he ngaahi fakamanatu ʻa Sihová ʻoku ʻaonga maʻu pē ia kia kitautolu?

1. Ko e hā ʻa e ngaahi kaveinga ʻoku tau faʻa ako ʻi heʻetau ngaahi fakatahá? ʻOku tokoniʻi fēfē kitautolu ʻe hono ako maʻu pē ʻa e ngaahi kaveinga ko ení?

LOLOTONGA ʻa e teuteu ki he Ako Taua Leʻo, kuo faifai ange ʻo ke fakakaukau, ‘ʻOku hā ngali kuo tau ʻosi ako ʻi he kaveinga ko ení ki muʻa’? Kapau kuó ke maʻu ʻa e ngaahi fakataha ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi ha kiʻi taimi, mahalo kuó ke fakatokangaʻi ko e ngaahi kaveinga ʻe niʻihi kuo toutou lāulea ki ai. ʻOku tau faʻa ako fekauʻaki mo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá, ko e huhuʻí, ko e ngāue fakamalangá, mo e ongo ʻulungaanga hangē ko e ʻofá mo e tuí. Ko hono ako maʻu pē ʻa e ngaahi kaveinga ko ení ʻoku ʻai ai ʻetau tuí ke mālohi pea tokoniʻi ai kitautolu ke tau “hoko ko e kau fai ki he folofolá, ʻo ʻikai ko e kau fanongo pē.”—Sēm. 1:22.

2. (a) ʻOku faʻa ʻuhinga ki he hā ʻa e foʻi lea ‘ngaahi fakamanatu’ ʻi he Tohi Tapú? (e) ʻOku anga-fēfē ʻa e kehe ʻa e ngaahi lao ʻa Sihová mei he ngaahi lao fakaetangatá?

2 ʻI he Tohi Tapú, ko e ‘ngaahi fakamanatú’ ʻoku faʻa ʻuhinga ia ki he ngaahi lao, ngaahi fekau mo e ngaahi tuʻutuʻuni ʻoku ʻoange ʻe he ʻOtuá ki hono kakaí. Ko e ngaahi lao ʻa Sihová ʻoku kehe ʻaupito ia mei he ngaahi lao fakaetangatá, ʻa ia ʻoku taʻehaohaoa pea faʻa fiemaʻu ke liliu. Ko e ngaahi lao ʻa e ʻOtuá ʻoku haohaoa, pea ʻe lava ke tau falala ko e talangofua ki aí ʻoku lelei maʻu pē ia kia kitautolu. Ko e moʻoni naʻe ʻoange ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi lao ʻe niʻihi ʻi he kuohilí ʻa ia ko hono kakai ʻi he ʻaho ní kuo ʻikai fiemaʻu ke nau kei muimui ki ai. Ka ʻoku ʻikai ʻuhinga iá naʻe ʻi ai ha meʻa naʻe hala ʻi he ngaahi lao ko iá. Naʻe pehē ʻe he tokotaha-tohi-sāmé: ‘Ko hoʻo ʻu fakamoʻoní pe ngaahi fakamanatú ko e totonu ia ʻo taʻengata.’—Saame 119:144.

3, 4. (a) Ko e hā ʻoku faʻa fakakau ʻi he ngaahi fakamanatu ʻa Sihová? (e) ʻE maʻu ʻaonga fēfē ʻa e kau ʻIsilelí kapau te nau talangofua ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá?

3 ʻOku faʻa fakakau ʻi he ngaahi fakamanatu ʻa Sihová ʻa e ngaahi fakatokanga. Naʻe maʻu maʻu pē ʻe he puleʻanga ʻIsilelí ʻa e ngaahi fakatokanga ʻo fakafou ʻi he kau palōfita ʻa e ʻOtuá. Ko e fakatātaá, ki muʻa pē ke hū atu ʻa e kau ʻIsilelí ki he Fonua ʻo e Talaʻofá, naʻe fakatokanga ʻa Mōsese kia kinautolu: “Lamasi kimoutolu naʻa oloa homou loto, ʻo mou afe ai ʻo tauhi ʻotua kehe, ʻo lotu ki ai; pea langaʻi ai ʻa e houhau ʻo Sihova kiate kimoutolu.” (Teu. 11:16, 17) ʻI he Tohi Tapú, ʻoku tau lau ai fekauʻaki mo ha ngaahi fakamanatu ʻaonga kehe ʻa ia naʻe ʻoange ʻe he ʻOtuá ki hono kakaí.

4 Naʻe faʻa fakamanatu ʻe Sihova ki hono kakaí ke nau manavahē kiate ia, talangofua kiate ia, pea fakalāngilangiʻi hono huafá. (Teu. 4:29-31; 5:28, 29) Naʻe talaʻofa ʻe he ʻOtuá kapau te nau talangofua ki he ngaahi fekau ko ení, te ne tāpuakiʻi lahi kinautolu.—Liv. 26:3-6; Teu. 28:1-4.

FOUNGA ʻO E TALI ʻA E KAU ʻISILELÍ KI HE NGAAHI FAKAMANATU ʻA E ʻOTUÁ

5. Ko e hā naʻe faitau ai ʻa Sihova maʻa Tuʻi Hesekaiá?

5 ʻI he kotoa ʻo e hisitōlia ʻo e kau ʻIsilelí, naʻe fai maʻu pē ʻa e ʻOtuá ki heʻene talaʻofa kia kinautolú. Ko e fakatātaá, ʻi he taimi naʻe ʻohofi ai ʻe he tuʻi ʻAsīlia ko Senakalipé ʻa Siuta pea fakamanamanaʻi ʻa Tuʻi Hesekaiá, naʻe fekau atu ʻe Sihova ha ʻāngelo ke tokoniʻi Hono kakaí. ʻI he pō pē taha, naʻe fakaʻauha ai ʻe he ʻāngelo ʻa e ʻOtuá ʻa e kau sōtia ʻAsīlia ʻe toko 185,000. Naʻe pau ke foki ʻa Senakalipe ki ʻapi ʻokú ne ngalivale ʻaupito. (2 Tuʻi 19:35; 2 Kal. 32:21) Ko e hā naʻe faitau ai ʻa e ʻOtuá maʻa Tuʻi Hesekaiá? Koeʻuhí he naʻe mateaki ʻa Hesekaia kiate ia pea “naa ne tauhi ene gaahi fekau.”—2 Tuʻi 18:1, 5, 6, PM.

Naʻe fanongo ʻa Siosaia ki he ngaahi fakamanatu ʻa Sihová pea tokoniʻi ʻa e kakaí ke nau toe lotu kia Sihova (Sio ki he palakalafi 6)

6. Naʻe fakahaaʻi fēfē ʻe Tuʻi Siosaia naʻá ne falala kia Sihová?

6 Ko e faʻifaʻitakiʻanga ʻe taha ʻo ha tokotaha naʻe talangofua ki he ngaahi fekau ʻa Sihová ko Tuʻi Siosaia. Mei heʻene kei siʻi ʻaupitó, naʻá ne fai “ʻa e meʻa naʻe hoa mo e finangalo ʻo Sihova.” (2 Kal. 34:1, 2) Naʻe fakahaaʻi ʻe Siosaia ʻene falala kia Sihová ʻaki hono fakaʻauha kotoa ʻa e ngaahi ʻaitoli ʻi he fonuá pea ʻaki hono tokoniʻi ʻa e kakaí ke toe lotu kia Sihova. Koeʻuhí naʻe fai ʻe Siosaia ʻa e ngaahi meʻa ko ení, naʻe tāpuakiʻi ʻe Sihova ʻo ʻikai ko ia pē kae pehē foki ki he puleʻangá kotoa.—Lau ʻa e 2 Kalonikali 34:31-33.

7. Ko e hā naʻe hoko ʻi he taimi naʻe talangataʻa ai ʻa ʻIsileli kia Sihová?

7 Ka ko e meʻa fakamamahí, naʻe ʻikai falala maʻu pē ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá ki he ngaahi fakamanatu ʻa Sihová. ʻI he kotoa ʻo e ngaahi senitulí, naʻa nau talangataʻa kia Sihova ʻi he ngaahi taimi lahi. ʻI he taimi naʻe vaivai ai ʻenau tuí, naʻe tākiekinangofua kinautolu ʻe he niʻihi kehé ke lotu ki he ngaahi ʻotua loí. (ʻEf. 4:13, 14) Pea hangē ko ia naʻe fakatokanga kia kinautolu ʻe he ʻOtuá, ʻi he taimi naʻe ʻikai ke nau falala ai kiate iá, naʻa nau faingataʻaʻia.—Liv. 26:23-25; Sel. 5:23-25.

8. ʻOku anga-fēfē ʻa e meimei tatau hotau tuʻungá mo e tuʻunga ko ia ʻo e kau ʻIsilelí?

8 ʻOku anga-fēfē ʻa e meimei tatau hotau tuʻungá mo e tuʻunga ko ia ʻo e kau ʻIsilelí? ʻOku maʻu ʻe he kakai ʻa e ʻOtuá ʻi he ʻahó ni ʻa e faleʻi mo e akonaki, hangē pē ko ia naʻe maʻu ʻe he kau ʻIsilelí. (2 Pita 1:12) ʻOku fakamanatu mai kia kitautolu ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá ʻi he taimi kotoa pē ʻoku tau lau ai ʻa e Tohi Tapú. Pea ʻoku fakaʻatā kitautolu ʻe Sihova ke fili pe te tau talangofua ki heʻene ngaahi fekaú pe te tau fai pē ʻa e meʻa ʻoku hā ngali totonu kia kitautolú. (Pal. 14:12) Tau lāulea angé ki he ʻuhinga ʻoku totonu ai ke tau tokanga ki he ngaahi fakamanatu ʻa Sihová mo e founga te tau maʻu ʻaonga ai mei hono fai iá.

TALANGOFUA KI HE ʻOTUÁ PEA MOʻUI

9. ʻI he taimi naʻe ʻi he toafá ai ʻa e kau ʻIsilelí, naʻe anga-fēfē hono fakamanatu ʻe Sihova kia kinautolu naʻá ne poupouʻi kinautolú?

9 ʻI he kamata ʻa e fononga taʻu ʻe 40 ʻa e kau ʻIsilelí ʻi he toafá, naʻe ʻikai fakamatalaʻi ʻe Sihova kia kinautolu ʻa e founga tofu pē te ne tataki, maluʻi, mo tokangaʻi kinautolú. Ka naʻá ne fakahaaʻi kia kinautolu ʻi he ngaahi founga lahi te nau maʻu ʻaonga ʻo kapau te nau falala kiate ia pea talangofua ki heʻene ngaahi fakahinohinó. ʻI hono taki kinautolu ʻe ha pou ʻao lolotonga ʻa e ʻahó pea ʻe ha pou afi ʻi he poʻulí, naʻe fakamanatu ai ʻe Sihova ki he kau ʻIsilelí naʻá ne poupouʻi kinautolu ʻi heʻenau fononga faingataʻá. (ʻEki. 40:36-38; Teu. 1:19) Naʻá ne fakapapauʻi foki naʻa nau maʻu ʻa e ngaahi meʻa kotoa naʻa nau fiemaʻú. “Nae ikai te nau majiva i ha mea e taha; nae ikai fakaaau o motua ho nau gaahi kofu, bea nae ikai fufula ho nau vaʻe.”—Nehe. 9:19-21, PM.

10. ʻOku anga-fēfē hono tataki ʻe Sihova ʻene kakaí he ʻaho ní?

10 Ko e kau sevāniti he ʻahó ni ʻa e ʻOtuá ʻe vavé ni ke nau ʻi ha māmani foʻou māʻoniʻoni. ʻOku tau falala ko Sihova ʻokú ne ʻomai kia kitautolu ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku tau fiemaʻú ke hao ai ʻi he “fuʻu mamahi lahi”? (Māt. 24:21, 22; Saame 119:40, 41) Ko e moʻoni ʻoku ʻikai ke ngāueʻaki ʻe Sihova ha pou ʻao pe ko ha pou afi ke tataki kitautolu ki he māmani foʻoú. Ka ʻokú ne ngāueʻaki ʻene kautahá ke ʻomai kia kitautolu ʻa e ngaahi fakamanatu. Ko e fakatātaá, kuo fakalototoʻaʻi kitautolu ke fakaivimālohiʻi hotau vahaʻangatae mo Sihová ʻaki hono lau ʻa e Tohi Tapú, fai ʻa e efiafi Lotu Fakafāmilí, pea pehē ki he ʻalu maʻu pē ki he ngaahi fakatahá mo e ngāue fakafaifekaú. Kuo tau fai ha ngaahi feʻunuʻaki ʻi heʻetau moʻuí koeʻuhí ke tau lava ʻo muimui ʻi he ngaahi fakahinohino ko ení? Ko hono fai ení ʻe tokoniʻi ai kitautolu ke maʻu ʻa e tui mālohi ʻoku tau fiemaʻú ke hao atu ki he māmani foʻoú.

Ko e fanongo ki he ngaahi fakamanatu ʻa Sihová ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ke tauhi hotau Fale Fakatahaʻangá ke malu (Sio ki he palakalafi 11)

11. ʻI he ngaahi founga fē ʻoku fakahaaʻi ai ʻa e tokanga mai ʻa e ʻOtuá fekauʻaki mo ʻetau moʻuí mo e fiefiá?

11 ʻOku toe ʻomai kia kitautolu ʻe he kautaha ʻa e ʻOtuá ʻa e fakahinohino ke tokoniʻi kitautolu ke fai ʻa e ngaahi fili lelei ʻi heʻetau moʻui fakaʻahó. Ko e fakatātaá, kuo fakalototoʻaʻi kitautolu ke maʻu ʻa e fakakaukau totonu fekauʻaki mo e ngaahi meʻa fakamatelié pea moʻui ʻi ha moʻui faingofua koeʻuhí ke fakasiʻisiʻi ai ʻetau loto-moʻuá. Kuo tau maʻu ʻa e fakahinohino fekauʻaki mo e fili ki he founga ʻai valá mo e tokanga ki hotau fōtunga hā maí, fili ʻo e faʻahinga fakafiefia ʻoku totonú, mo e fili ki he lahi ʻo e ako ʻoku tau fiemaʻú. Kuo tau toe maʻu ʻa e ngaahi fakahinohino ki he founga ke mateuteu ai ki he ngaahi meʻa ʻe hoko fakafokifaá. Pea fakakaukau ki he ngaahi fakamanatu ʻokú ne tokoniʻi kitautolu ke malu ai ʻi hotau ngaahi ʻapí, ngaahi meʻalelé mo e ngaahi Fale Fakatahaʻangá. Ko e faleʻi kotoa ko ení ʻoku fakahaaʻi ai ʻa e tokanga mai ʻa e ʻOtuá fekauʻaki mo ʻetau moʻuí mo e fiefiá.

NAʻE TOKONIʻI ʻE HE NGAAHI FAKAMANATÚ ʻA E MUʻAKI KAU KALISITIANÉ KE NAU NOFOʻAKI FAITŌNUNGA

12. (a) Ko e hā ʻa e kaveinga naʻe faʻa talanoa ʻa Sīsū ki heʻene kau ākongá fekauʻaki mo iá? (e) Ko e hā ʻa e lēsoni ʻi he anga-fakatōkilaló naʻe ʻikai ʻaupito ngalo ʻia Pitá? Ko e hā ʻoku totonu ke tau ako mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sīsuú?

12 ʻI he ʻuluaki senitulí, naʻe maʻu maʻu pē ʻe he kakai ʻa e ʻOtuá ʻa e ngaahi fakamanatu. Naʻe faʻa talanoa ʻa Sīsū ki heʻene kau ākongá fekauʻaki mo e mahuʻinga ko ia ke anga-fakatōkilaló. Ka naʻe ʻikai te ne fakamatalaʻi pē kia kinautolu ʻa e meʻa ʻoku ʻuhinga ki ai ʻa e anga-fakatōkilaló. Naʻá ne fakahaaʻi kia kinautolu ʻaki ʻene faʻifaʻitakiʻangá. ʻI he pō ki muʻa ke ne pekiá, naʻe fakataha ai ʻa Sīsū mo ʻene kau ʻapositoló ki he Pāsová. Lolotonga ʻa e kai ʻene kau ʻapositoló, naʻe tuʻu hake ʻa Sīsū mei he kaí ʻo ne fufulu honau vaʻé. Ko e anga-mahení ko e ngāue eni ia ʻa ha sevāniti. (Sione 13:1-17) Ko e meʻa naʻe fai ʻe Sīsū ʻi he pō ko iá naʻe akoʻi ai ki he kau ʻapositoló ha lēsoni mālohi naʻe ʻikai ʻaupito ngalo ʻia kinautolu. ʻI he taʻu ʻe 30 nai ki mui ai, ko e ʻapositolo ko Pitá, ʻa ia naʻá ne ʻi he kai ko iá, naʻá ne ʻoange ki he kau Kalisitiane kehé ʻa e faleʻi fekauʻaki mo e anga-fakatōkilaló. (1 Pita 5:5) Ko e faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sīsuú ʻoku totonu ke ne fakalototoʻaʻi kotoa kitautolu ke tau anga-fakatōkilalo ʻi he founga ʻetau fefakafeangaiʻakí.—Fil. 2:5-8.

13. Naʻe akoʻi ʻe Sīsū ki heʻene kau ākongá ʻa e fiemaʻu ke maʻu ʻa e ʻulungaanga mahuʻinga ko e hā?

13 Ko e fiemaʻu ke tui mālohí ʻa e kaveinga ʻe taha naʻe faʻa talanoa ʻa Sīsū fekauʻaki mo ia ki heʻene kau ākongá. ʻI he taimi ʻe taha, naʻe ʻikai malava ʻe he kau ākongá ke fakamoʻui ha tamasiʻi naʻe puleʻi ʻe ha tēmeniō. Naʻa nau ʻeke kia Sīsū: “Ko e hā ʻoku ʻikai lava ai ke mau kapusi iá?” Naʻe tali ange ʻe Sīsū: “Koeʻuhí ko e siʻi hoʻomou tuí.” Naʻá ne tala ange leva kia kinautolu kapau naʻa nau maʻu ʻa e tui hangē ko e lahi “ʻo ha tengaʻi mūsita,” heʻikai taʻemalava ha meʻa kia kinautolu. (Māt. 17:14-20) Lolotonga ʻa e ngāue fakafaifekau kotoa ʻa Sīsū ʻi he māmaní, naʻá ne akoʻi ki heʻene kau ākongá ʻa e mātuʻaki mahuʻinga hono maʻu ʻa e tuí. (Lau ʻa e Mātiu 21:18-22.) ʻOku tau maʻu ʻetau ngaahi fakataha-lahí, ngaahi ʻasemipilií, mo e ngaahi fakatahá kotoa koeʻuhí ke lava ʻo fakaivimālohiʻi ai ʻetau tuí? Ko e ngaahi fakataha ko ení ʻoku ʻikai ko e ngaahi fakatahataha fakafiefia pē. Ko e ngaahi faingamālie ia kia kitautolu ke fakahāhā ai ʻetau falala kia Sihová.

14. Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke fakahāhā ʻa e ʻofa taʻesiokitá ʻi he ʻahó ni?

14 ʻOku fakakau ʻi he Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Kalisi Kalisitiané ʻa e ngaahi fakamanatu lahi maʻa kitautolu ke fakahāhā ai ʻa e feʻofaʻakí. Naʻe pehē ʻe Sīsū ko e fekau hono ua lahi tahá ko e “ʻofa ki ho kaungāʻapí ʻo hangē pē ko hoʻo ʻofa kiate koé.” (Māt. 22:39) Naʻe ui ʻe he tokoua faʻē-taha ʻo Sīsū ko Sēmisí ʻa e ʻofá ko e “lao fakatuʻí.” (Sēm. 2:8) Pea naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Sioné: “Siʻi faʻahinga ʻofeina, ʻoku ou tohi atu kiate kimoutolu, ʻo ʻikai ko ha fekau foʻou, ka ko ha fekau motuʻa ʻa ia naʻa mou maʻu mei he kamataʻangá.” (1 Sio. 2:7, 8) Ko e hā naʻe ʻuhinga ki ai ʻa Sione ʻo fekauʻaki mo e “fekau motuʻa”? Naʻá ne ʻuhingá ki he fekau ke ʻofá. Ko e fekau ko ení naʻe “motuʻa” koeʻuhí naʻe ʻoange ia ʻe Sīsū ʻi he ngaahi taʻu lahi ki muʻa ange, “mei he kamataʻangá.” Ka ko e fekau ko ení naʻe “foʻou” foki koeʻuhí ʻe fakahāhā ʻe he kau ākongá ʻa e ʻofa taʻesiokita ki mui ange ʻi he ngaahi tuʻunga foʻou. ʻI he ʻahó ni, ʻoku tau houngaʻia ke maʻu ʻa e ngaahi fakatokanga ʻa ia te ne tokoniʻi kitautolu ke ʻoua te tau maʻu ha fakakaukau siokita hangē ko ia ko e tokolahi taha ʻi he māmaní. Ka, ʻoku tau fakahāhā ʻa e ʻofa taʻesiokita.

15. Ko e hā ʻa e ʻuhinga tefito naʻe haʻu ai ʻa Sīsū ki he māmaní?

15 Naʻe tokanga moʻoni ʻa Sīsū ki he kakaí. Naʻá ne fakahāhā eni ʻaki hono fakamoʻui ʻa e mahamahakí mo hono fokotuʻu hake ʻa e kau maté. Ka ko hono fakamoʻui ʻa e kakaí naʻe ʻikai ko e ʻuhinga tefito ia naʻe haʻu ai ʻa Sīsū ki he māmaní. Ko ʻene malangá mo e faiakó naʻe tokoniʻi ai ʻa e kakaí ʻi ha founga lahi ange. Anga-fēfē? Ko e fakatātaá, ko e faʻahinga kotoa naʻe fakamoʻui mo fokotuʻu hake ʻe Sīsuú, naʻa nau hoko ki mui ange ʻo motuʻa pea mate, ka ko e faʻahinga naʻa nau tali ʻa e pōpoaki naʻá ne malangaʻí naʻa nau maʻu ʻa e faingamālie ke maʻu ʻa e moʻui taʻengatá.—Sione 11:25, 26.

16. ʻOku anga-fēfē ʻa e talangofua ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ki he fekau ʻa Sīsū ke ngaohi ākongá?

16 Naʻe fekau ʻe Sīsū ʻene kau ākongá: “Ko ia ai, mou ō ʻo ngaohi ko e kau ākonga ʻa e kakai ʻo e ngaahi puleʻanga kotoa pē.” (Māt. 28:19) Ko e kau Kalisitiane ʻi he ʻuluaki senitulí naʻa nau hoko atu ʻa e ngāue naʻe kamataʻi ʻe Sīsuú, pea ʻoku tau malanga he ʻahó ni ki he kakai tokolahi ange ʻi he ngaahi feituʻu lahi ange ʻi ha toe taimi ki muʻa. Ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova laka hake he toko fitu milioná ʻoku nau akoʻi faivelenga ʻa e niʻihi kehé fekauʻaki mo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi he fonua laka hake he 230, pea ʻoku ako Tohi Tapu tuʻumaʻu ʻa e Kau Fakamoʻoní mo e laui miliona. Ko e ngāue fakamalanga ko ení ʻoku fakamoʻoniʻi ai ʻoku tau moʻui ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí.

FALALA KIA SIHOVA ʻI HE ʻAHÓ NI

17. Ko e hā ʻa e faleʻi naʻe ʻoange ʻe Paula mo Pita ki he kau Kalisitiane ʻi he ʻuluaki senitulí?

17 Naʻe tokoniʻi ʻe he ngaahi fakamanatú ʻa e kau Kalisitiane ʻi he ʻuluaki senitulí ke fakaivimālohiʻi ʻenau tuí. Ko e fakatātaá, ʻi he taimi naʻe ʻi he pilīsoné ai ʻa Paula ʻi Lomá, naʻá ne tala ange kia Tīmote: “Hanganaki piki ki he sīpinga ʻo e ngaahi lea leleí ʻa ia kuó ke fanongo ai meiate aú.” (2 Tīm. 1:13) Kuo pau pē naʻe hoko ʻa e ngaahi lea ko ení ʻo mātuʻaki fakalototoʻa kia Tīmote. Pehē foki, hili hono fakalototoʻaʻi ʻe Pita ʻa e kau Kalisitiané ke ngāue mālohi ke fakahāhā ʻa e ngaahi ʻulungaanga hangē ko e kātakí, manavaʻofa fakatokouá, mo e mapuleʻi-kitá, naʻá ne tānaki atu: “Te u mateuteu maʻu pē . . . ke fakamanatu atu kiate kimoutolu ʻa e ngaahi meʻá ni, neongo ʻoku mou ʻilo ki ai pea ʻoku mou ʻosi tuʻu mālohi ʻi he moʻoni ʻa ia ʻoku ʻiate kimoutolú.”—2 Pita 1:5-8, 12.

18. Naʻe anga-fēfē ʻa e ongoʻi ʻa e kau Kalisitiane ʻi he ʻuluaki senitulí fekauʻaki mo hono maʻu ʻa e fakahinohinó?

18 Ko e moʻoni ko e meʻa naʻe tohi ʻe Paula mo Pita ki he ngaahi fakatahaʻangá naʻe meimei tatau mo e meʻa naʻe “leaʻaki ki muʻa ʻe he kau palōfita māʻoniʻoní.” (2 Pita 3:2) Ka naʻe loto-mamahi ʻa hotau fanga tokoua ʻi he ʻuluaki senitulí ʻi heʻenau maʻu ʻa e fakahinohino ko iá? ʻIkai. Naʻa nau ʻiloʻi naʻe ʻoange ʻe he ʻOtuá kia kinautolu ʻa e fakahinohino ko ení koeʻuhí naʻá ne ʻofa ʻia kinautolu pea loto ke tokoniʻi kinautolu ke nau nofoʻaki faitōnunga.—2 Pita 3:18.

19, 20. Ko e hā ʻe lava ke tau falala ai ko e muimui ki he fakahinohino ʻoku ʻomai kia kitautolu ʻe Sihová ʻa e lelei taha kia kitautolú? ʻOku anga-fēfē ʻetau maʻu ʻaonga mei he ngaahi fakamanatu ʻa Sihová?

19 ʻI he ʻahó ni, kuo tau maʻu ʻa e ngaahi ʻuhinga lahi ke falala ai ko e muimui ki he fakahinohino ʻoku ʻomai kia kitautolu ʻe Sihova ʻi heʻene Folofolá, ko e Tohi Tapú, ʻa e lelei taha kia kitautolú. Ko e faleʻi ʻi heʻene Folofolá ʻoku ʻikai ʻaupito hala. (Lau ʻa e Siosiua 23:14.) ʻOku tala mai ʻe he Tohi Tapú kia kitautolu fekauʻaki mo e founga kuo fakafeangai ai ʻa e ʻOtuá mo e faʻahinga ʻo e tangatá ʻo laka hake ʻi he taʻu ʻe laui afe. Naʻe tohi ení ke tau maʻu ʻaonga mei ai. (Loma 15:4; 1 Kol. 10:11) Pehē foki, kuo tau sio ki hono fakahoko ʻo e ngaahi kikite Fakatohitapu ʻi hotau ʻahó ni. Ko e ngaahi kikité ʻoku hangē ia ha ngaahi fakamanatu kuo ʻomai tokamuʻa ʻi he ngaahi taʻu lahi. Ko e fakatātaá, kuo hoko ʻa e kakai ʻe laui miliona ko e kau lotu ʻa Sihova, ʻo hangē ko ia naʻe leaʻaki ʻe he kikité ʻe hoko ʻi he “kuonga ʻamui.” (ʻAi. 2:2, 3) Ko e māmani ko ení ʻoku fakaʻaʻau ke toe kovi ange. Ko e toe fakahoko eni ʻo ha kikite Fakatohitapu. Pea hangē ko ia kuo tau lāulea ki aí, ko e ngāue fakamalanga ʻi māmani lahí ko hono fakahoko tonu ia ʻo e ngaahi lea ʻa Sīsuú.—Māt. 24:14.

20 ʻI he kotoa ʻo e ngaahi senitulí, kuo fakahaaʻi mahino ʻe hotau Tokotaha-Fakatupú ʻe lava ke tau falala kiate ia. ʻOku tau maʻu ʻaonga mei heʻene ngaahi fakamanatú? ʻOku pehē ʻe he tuofefine ʻe taha ko Rosellen: “ʻI he kamata ke u falala kakato kia Sihová, naʻe kamata ke u sio māʻalaʻala ange ki hono poupouʻi mo fakaivimālohiʻi au ʻe hono toʻukupu ʻofá.” Te tau lava foki mo kitautolu ke maʻu ʻaonga mei he tokanga ki he ngaahi fakamanatu ʻa Sihová.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share