ʻAi ʻa e Ngaahi Fakamanatu ʻa Sihová ko e Fiefiaʻanga Ia Ho Lotó
‘Ko hoʻo ngaahi fakamoʻoní pe fakamanatú kuó u tofiaʻaki ʻo taʻengata.’—SAAME 119:111.
1. (a) ʻI he ngaahi founga fē ʻoku fakafeangai ai ʻa e kakaí ki he ngaahi fakamanatú, pea ko e hā hono ʻuhingá? (e) ʻOku anga-fēfē ʻa e tali ʻa ha tokotaha pōlepole ki he faleʻí?
ʻOKU kehekehe ʻa e ngaahi founga fakafeangai ʻa e kakaí ki he fakahinohinó. Ko e fakatātaá, ʻe tali nai ʻe he niʻihi ʻa e fakamanatu mei ha tokotaha ʻokú ne maʻu ha mafai kae talitekeʻi nai ia mei ha taha ʻoku nau taʻu tatau pe mei ha taha ʻoku siʻi hono mafaí. ʻI he taimi ʻoku maʻu ai ʻe ha niʻihi ʻa e akonakí pe faleʻí, te nau ongoʻi loto-mamahi, loto-mafasia, pe mā nai. Ka ʻe maongo nai ia ki he niʻihi kehé pea falala-pau mo loto ke fai ʻa e meʻa lelei ange. Ko e hā ʻoku fuʻu kehekehe pehē ai ʻa e fakafeangai ʻa e kakaí? Ko e ʻuhinga ʻe taha ko e pōlepolé. ʻI he taimi ʻoku maʻu ai ʻe ha tokotaha pōlepole ha faleʻi, ʻokú ne fakakaukau ʻoku ʻikai ke kaunga ia kiate ia, ko ia ʻokú ne talitekeʻi ia pea ʻikai maʻu ʻaonga mei he fakahinohino naʻá ne mei maʻú.—Pal. 16:18.
2. Ko e hā ʻoku fakamahuʻingaʻi ai ʻe he kau Kalisitiane moʻoní ʻa e ngaahi akonaki mei he Folofola ʻa e ʻOtuá?
2 ʻOku kehe ʻa e fakafeangai ia ʻa e kau Kalisitiane moʻoní. ʻOku tau fakamahuʻingaʻi ʻa e akonaki ʻaongá, tautefito ʻi he taimi ʻoku haʻu ai mei he Folofola ʻa e ʻOtuá. ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe he ngaahi fakamanatu ʻa Sihová ke sio ki he fakatuʻutāmaki ʻo e tōʻonga halá. Ko e fakatātaá, ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ke fakaʻehiʻehi mei he ngaahi meʻa te ne uesia kitautolu, hangē ko e tuli ki he meʻa fakamatelié, fehokotaki fakasino taʻetāú, mo e ngāuehalaʻaki ʻo e faitoʻo kona tapú mo e ʻolokaholó. (Pal. 20:1; 2 Kol. 7:1; 1 Tes. 4:3-5; 1 Tīm. 6:6-11) Pehē foki, ʻoku tau maʻu ʻa e “fiefia oe loto” ko e ola ia ʻo e talangofua ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá.—ʻAi. 65:14, PM.
3. Ko e hā ʻa e fakakaukau ʻa e tokotaha-tohi-sāmé ʻoku totonu ke tau faʻifaʻitaki ki aí?
3 Ke tauhi maʻu hotau vahaʻangatae mahuʻinga mo ʻetau Tamai fakahēvaní, kuo pau ke tau hokohoko atu ke ngāueʻaki ʻa e ngaahi fakahinohino fakapotopoto ʻa Sihová ʻi heʻetau moʻuí. ʻOku totonu ke tau faʻifaʻitaki ki he fakakaukau ʻa e tokotaha-tohi-sāmé ʻa ia naʻá ne tohi: ‘Ko hoʻo ngaahi fakamanatú kuó u tofiaʻaki ʻo taʻengata: He koe fiefiaʻanga ʻo hoku lotó ʻakinautolu na.’ (Saame 119:111) Hangē ko e tokotaha-tohi-sāmé, ʻokú ke fiefia ke talangofua ki he ngaahi fekau ʻa Sihová? Pe ʻokú ke ongoʻi ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻoku fuʻu faingataʻa ia ke talangofua ki ai? Naʻa mo e ngaahi taimi ʻokú ke ongoʻi ai ʻoku faingataʻa ke tali ʻa e faleʻí, ʻoua ʻe loto-siʻi. ʻE lava ke ke fakaivimālohiʻi hoʻo falalá ko e talangofua ki he ngaahi fekau fakapotopoto ʻa e ʻOtuá ʻa e lelei taha maʻu pē kiate koé. Tau lāulea angé ki he founga ʻe tolu ke fai ai ení.
FAKAIVIMĀLOHIʻI HOʻO FALALÁ FAKAFOU ʻI HE LOTU
4. Ko e hā ʻa e meʻa ʻe taha naʻe ʻikai ʻaupito liliu ʻi he moʻui ʻa Tēvitá?
4 Naʻe hokosia ʻe Tuʻi Tēvita ʻa e ngaahi taimi lelei mo e ngaahi taimi kovi ʻi heʻene moʻuí, ka ko e meʻa ʻe taha naʻe ʻikai ʻaupito liliu. Naʻá ne falala kakato maʻu pē ki hono Tokotaha-Fakatupú. Naʻá ne pehē: “ʻE Sihova, ʻoku ou hapai hake hoku laumalie kiate koe. ʻE ʻOtua, kuo u falala ki he ʻAfiona.” (Saame 25:1, 2) Naʻe anga-fēfē ʻa e ako ʻa Tēvita ke maʻu ʻa e falala mālohi pehē ki heʻene Tamai fakahēvaní?
5, 6. Ko e hā ʻoku fakahaaʻi ʻi he ngaahi lotu ʻa Tēvitá fekauʻaki mo hono vahaʻangatae mo Sihová?
5 ʻOku toki lotu pē ʻa e kakai tokolahi ki he ʻOtuá ʻi he taimi ʻoku nau hokosia ai ha ngaahi palopalema mafatukituki. ʻOku nau hangē ko ha kaumeʻa ʻoku toki lea atu pē ʻi he taimi ʻoku fiemaʻu paʻanga aí pe loto ke ke fai haʻane ngāue. Hili ha vahaʻa taimi, te ke kamata nai ke fifili pe ʻoku kei ʻofa moʻoni koā ʻa e kaumeʻa ko ení ʻiate koe. Ka ko e vahaʻangatae ʻo Tēvita mo Sihová naʻe ʻikai ke pehē ia. ʻI he kotoa ʻo e moʻui ʻa Tēvitá, fakatouʻosi ʻi he ngaahi taimi lelei mo e kovi, naʻe fakahaaʻi ʻi heʻene ngaahi lotú naʻá ne ʻofa moʻoni kia Sihova pea falala kiate ia.—Saame 40:8.
6 Fakatokangaʻi ʻa e founga naʻe fai ai ʻe Tēvita ʻa e fakahīkihiki mo e fakamālō kia Sihová: “ʻE Sihova, ko homau ʻEiki, hono ʻikai fungani ho huafa ʻi mamani! ʻA ia kuo ke fakaheka ho teunga ki he ngaahi langi.” (Saame 8:1) ʻE lava ke ke tala mei he ngaahi lea ʻa Tēvitá pe naʻe vāofi fēfē hono vahaʻangatae mo ʻene Tamai fakahēvaní? Naʻe mātuʻaki maongo kia Tēvita ʻa e lahi mo e lāngilangi ʻo Sihová ʻa ia naʻe ueʻi ai ia ke ne fakahīkihikiʻi ʻa Sihova ʻi he “aho kotoa.”—Saame 35:28, PM.
7. ʻOku anga-fēfē hono tokoniʻi kitautolu ʻe he fetuʻutaki maʻu pē mo Sihová?
7 Hangē ko Tēvitá, ʻoku fiemaʻu ke tau fetuʻutaki maʻu pē mo Sihova koeʻuhí ke tau lava ʻo fakaivimālohiʻi ʻetau falala kiate iá. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “ʻUnuʻunu ofi ki he ʻOtuá, pea te ne ʻunuʻunu ofi mai kiate kimoutolu.” (Sēm. 4:8) Ko e lotu kia Sihová ʻoku tau ʻunuʻunu ofi ange ai kiate ia pea ko ha toe founga mahuʻinga ia ʻoku tau maʻu ai ʻa e laumālie māʻoniʻoní.—Lau ʻa e 1 Sione 3:22.
8. Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau fakaʻehiʻehi mei hono ngāueʻaki ʻa e ngaahi lea pe kupuʻi lea tatau ʻi he taimi kotoa pē ʻoku tau lotu aí?
8 ʻI he taimi ʻokú ke lotu aí, ʻokú ke ngāueʻaki ʻa e ngaahi lea pe kupuʻi lea tatau ʻi he taimi kotoa pē? Kapau ʻokú ke fai pehē, feinga ke vaheʻi ha kiʻi taimi ki muʻa ke ke lotú ke fakakaukau fekauʻaki mo e meʻa ʻokú ke loto ke leaʻakí. Ke fakatātaaʻi: Kapau naʻá ke toutou leaʻaki ʻa e meʻa tatau ki ha kaumeʻa ʻi he taimi taki taha naʻá ke sio ai kiate iá, ʻe fēfē ʻene ongoʻí? Heʻikai nai te ne toe fie fanongo atu kiate koe. Ko e moʻoni, heʻikai ʻaupito tukunoaʻi ʻe Sihova ʻa e lotu loto-moʻoni ha taha ʻene kau sevāniti mateakí. Ka ʻoku totonu ke tau feinga ke fakaʻehiʻehi mei hono toutou leaʻaki ʻa e ngaahi meʻa tatau ʻi he taimi kotoa pē ʻoku tau lotu aí.
9, 10. (a) Ko e hā ʻoku totonu ke fakakau ʻi heʻetau ngaahi lotú? (e) Ko e hā ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke ʻai ʻetau ngaahi lotú ke mohu ʻuhinga angé?
9 ʻOku hā mahino, kapau ʻoku tau loto ke ofi ange ki he ʻOtuá, heʻikai ke tau lotu pē fekauʻaki mo e ngaahi meʻa fakalūkufuá. Ko e lahi ange ʻetau fakahaaʻi kia Sihova ʻetau ngaahi fakakaukau mo e ngaahi ongoʻi lolotó, ʻe mālohi ange ai ʻetau falala kiate iá. Ko e hā ʻoku totonu ke fakakau ʻi heʻetau ngaahi lotú? ʻOku tali ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá: “ʻI he meʻa kotoa pē fakafou ʻi he lotu mo e hū tōtōaki fakataha mo e fakafetaʻi, mou ʻai ke ʻilo ai hoʻomou ngaahi kolé ʻe he ʻOtuá.” (Fil. 4:6) Ko e moʻoni, ko ha meʻa pē ʻokú ne uesia ʻetau moʻuí pe ko hotau vahaʻangatae mo e ʻOtuá ʻe lava ke fakakau ia ʻi heʻetau ngaahi lotú.
10 ʻE lava ke tau ako ʻa e meʻa lahi mei he ngaahi lotu ʻa e kau tangata mo e kau fefine faitōnunga ʻo e kuohilí. (1 Sām. 1:10, 11; Ngā. 4:24-31) Ko e fakatātaá, ʻi he tohi Sāmé, ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi lotu loto-moʻoni mo e ngaahi hiva kia Sihova ʻoku kau ai ʻa e ngaahi ongoʻí kotoa mei he mamahí ki he fiefia lahí. Ko hono ako ʻa e ngaahi lotu ko ení ʻe lava ke tokoniʻi ai kitautolu ke ʻai ʻetau ngaahi lotú ke mohu ʻuhinga ange.
FAKALAULAULOTO KI HE NGAAHI FAKAMANATU ʻA SIHOVÁ
11. Ko e hā ʻoku fiemaʻu ai ke tau fakalaulauloto ki he faleʻi Fakatohitapú?
11 Naʻe pehē ʻe Tēvita: “Ko e fakamanatu ʻa Sihová ʻoku alafalalaʻanga, ʻo ʻai ai ke poto ʻa e faʻahinga taʻetaukeí.” (Saame 19:7, NW) Ko ia neongo kapau ʻoku tau taʻetaukei, ʻe lava ke tau hoko ʻo poto ʻi he talangofua ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá. Ka ʻoku ʻi ai ʻa e faleʻi ʻe niʻihi ʻi he Tohi Tapú kuo pau ke tau fakalaulauloto ki ai kapau ʻoku tau loto ke nofoʻaki faitōnunga ʻi he ngaahi tuʻunga kotoa ʻi he moʻuí. Ko e fakatātaá, ko e fakalaulauloto ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú ʻe lava ke ne tokoniʻi koe ke nofoʻaki mateaki ʻi he taimi ʻoku fakataueleʻi ai ke fai ha meʻa hala ʻi he akó pe ʻi he ngāué. ʻE lava ke toe tokoniʻi ai koe ke talangofua ki he ngaahi lao ʻa e ʻOtuá fekauʻaki mo e totó mo e tuʻu-ʻatā faka-Kalisitiané pea ke ngāueʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú ʻi he fili ʻo e valá. Ko e fakalaulauloto ki he faleʻi ʻa e ʻOtuá ʻe lava ke tokoniʻi ai kitautolu ke mateuteu ki ha ngaahi tuʻunga hangē ko ení. ʻE lava leva ai ke tau fili ʻa e meʻa te tau faí ki muʻa ke hoko ha meʻa. Ko e faʻahinga mateuteu ko ení ʻe lava ke tokoniʻi ai kitautolu ke fakaʻehiʻehi mei ha fehālaaki fakamamahi.—Pal. 15:28.
12. Ko e fakakaukau fekauʻaki mo e ngaahi fehuʻi fē ʻe lava ke tokoniʻi ai kitautolu ke tauhi ʻa e ngaahi fakamanatu ʻa e ʻOtuá?
12 Lolotonga ʻetau tatali ke hoko moʻoni mai ʻa e ngaahi talaʻofa ʻa e ʻOtuá, ʻoku tau fakahāhā ko ʻetau tui ki aí ʻoku kei mālohi pea ko e finangalo ʻo e ʻOtuá ʻoku kei mahuʻinga taha ʻi heʻetau moʻuí? Ko e fakatātaá, ʻoku tau tui moʻoni ʻe vavé ni ke fakaʻauha ʻa Pāpilone ko e Lahi? ʻOku moʻoni ange kiate kitautolu he taimí ni ʻa e ngaahi tāpuaki ki he kahaʻú, hangē ko e moʻui taʻengata ʻi ha māmani palataisí mo e toetuʻú, ʻi he fuofua taimi naʻa tau ako ai fekauʻaki mo iá? Kuo tau tauhi ke mālohi ʻetau faivelenga ʻi he ngāue fakafaifekaú, pe ʻoku tau fakamuʻomuʻa ʻetau ngaahi holí ʻi heʻetau moʻuí? ʻOku kei mātuʻaki mahuʻinga kia kitautolu ʻa hono fakamāʻoniʻoniʻi ʻa e huafa ʻo Sihová mo fakatonuhiaʻi hono tuʻunga-haú? Ko e fakakaukau loloto fekauʻaki mo e ngaahi fehuʻi pehení ʻe lava ke tokoniʻi ai kitautolu ke tauhi ʻa e ‘ngaahi fakamanatu ʻa e ʻOtuá pea tofiaʻaki ʻo taʻengata.’—Saame 119:111.
13. Ko e hā naʻe faingataʻa ai ki he kau Kalisitiane ʻi he ʻuluaki senitulí ke nau mahinoʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻe niʻihi? ʻOmai ha fakatātā.
13 ʻOku ʻi ai ʻa e ngaahi meʻa ʻe niʻihi ʻi he Tohi Tapú ʻoku ʻikai ke tau mahinoʻi kakato koeʻuhí kuo fili ʻe Sihova ke ʻoleva hono fakamatalaʻi maí. Naʻe toutou tala ange ʻe Sīsū ki heʻene kau ʻapositoló kuo pau ke ne faingataʻaʻia pea tāmateʻi. (Lau ʻa e Mātiu 12:40; 16:21.) Ka naʻe ʻikai ke mahinoʻi ʻe he kau ʻapositoló ʻene ʻuhingá. Naʻa nau toki mahinoʻi pē ʻene ngaahi leá ʻi he hili hono fokotuʻu hake ʻa Sīsuú, hā ki heʻene kau ākongá, pea tokoniʻi kinautolu ke mahinoʻi ʻa e ngaahi kikite fekauʻaki mo e Kalaisí. (Luke 24:44-46; Ngā. 1:3) Pea ʻi he toki hili pē hono maʻu ʻe he kau muimui ʻo Kalaisí ʻa e laumālie māʻoniʻoní ʻi he Penitekosi ʻo e taʻu 33 naʻa nau mahinoʻi ai ko e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻe pule mai mei hēvani.—Ngā. 1:6-8.
14. Ko e hā ʻa e faʻifaʻitakiʻanga lelei naʻe fokotuʻu mai kia kitautolu ʻe hotau fanga tokouá ʻi he kamataʻanga ʻo e senituli hono 20?
14 ʻI ha founga meimei tatau, ʻi he kamataʻanga ʻo e senituli hono 20, naʻe maʻu ʻe he kau Kalisitiane moʻoní ha ngaahi ʻamanekina hala fekauʻaki mo e meʻa ʻe hoko lolotonga ʻa e “ngaahi ʻaho fakaʻosí.” (2 Tīm. 3:1) Ko e fakatātaá, ʻi he taʻu 1914, naʻe fakakaukau ʻa e niʻihi ʻe vave hano ʻohake kinautolu ki hēvani, ka naʻe ʻikai ke hoko ia. Naʻe hokohoko atu ʻa e kau Kalisitiane ko iá ke ako ʻa e Folofolá pea ʻiloʻi ko ha ngāue fakamalanga lahi naʻe fiemaʻu ke tomuʻa fakahoko. (Mk. 13:10) Ko ia ʻi he 1922, ko J. F. Rutherford, ʻa ia naʻá ne takimuʻa ʻi he ngāue fakamalangá ʻi he taimi ko iá, naʻá ne tala ange ki he faʻahinga naʻa nau fakatahataha ʻi he fakataha-lahi fakavahaʻapuleʻanga ʻi Cedar Point, Ohio, U.S.A.: “Vakai, ʻoku pule ʻa e Tuʻí! Ko ʻene kau fakafofonga tuʻuakí kimoutolu. Ko ia tuʻuaki, tuʻuaki, tuʻuaki, ʻa e Tuʻí mo hono puleʻangá.” Mei he taimi ko iá ʻo faai mai, kuo ʻiloa ʻa e kau sevāniti ʻa Sihová ʻi hono malangaʻi “ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻangá.”—Māt. 4:23; 24:14.
15. Ko e hā ʻoku lelei ai kia kitautolu ke fakalaulauloto ki he ngaahi meʻa kuo fai ʻe Sihova maʻa hono kakaí?
15 ʻOku lelei ke fakalaulauloto ki he founga fakaofo kuo ʻai ai ʻe Sihova ʻene ngaahi talaʻofá ke hoko moʻoni mai ki heʻene kakaí, fakatouʻosi ʻi he kuohilí mo e lolotongá ni. ʻOku tokoniʻi heni kitautolu ke maʻu ʻa e falala lahi ange ki he malava ʻa Sihova ke fakahoko ʻene taumuʻa ki he kahaʻú. Ko e fakalaulauloto ki he ngaahi talaʻofa ʻa e ʻOtuá ʻoku ʻai ai ke tau fiefia pea fakaivimālohiʻi ʻetau falala ʻe hoko moʻoni mai iá.
FAKAIVIMĀLOHIʻI HOʻO FALALÁ FAKAFOU ʻI HE NGĀUE ʻO E LOTÚ
16. Ko e hā ʻa e ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu mei he ngāue mālohi ʻi he ngāue ʻa e ʻOtuá?
16 Ko Sihová ko ha ʻOtua longomoʻui, ʻa ia, ko ha ʻOtua ʻo e ngāue. Naʻe pehē ʻe he tokotaha-tohi-sāmé: “Kohai oku tatau mo koe ko Jihova mafimafi?” Naʻá ne tānaki mai: “Oku malohi ho nima, bea maoluga ho nima toomatau.” (Saame 89:8, 13, PM) Koeʻuhí ko ha ʻOtua ia ʻo e ngāue, ʻoku hōifua ʻa Sihova ʻi he taimi ʻoku tau fai ai hotau lelei tahá ʻi heʻene ngāué, pea ʻokú ne tāpuakiʻi ai kitautolu. ʻOkú ne ʻafio hifo ki he kotoa ʻene kau sevānití, kau tangata mo e kau fefine, talavou mo e taʻumotuʻa, ʻoku ʻikai ke nau kai “ʻa e meʻakai ʻa e fakapikopiko.” ʻOku nau ngāue mālohi. (Pal. 31:27) ʻI he taimi ʻoku tau hanganaki femoʻuekina ai ʻi heʻene ngāué, ʻoku tau faʻifaʻitaki ai ki hotau Tokotaha-Fakatupú. Ko hono fai hotau lelei tahá ʻi he ngāue ʻa e ʻOtuá ʻoku toe ʻai ai ke tau fiefia pea fakahōifua kia Sihova.—Lau ʻa e Saame 62:12.
17, 18. ʻOku anga-fēfē hono fakaivimālohiʻi ʻetau falala kia Sihová ʻi he taimi ʻoku tau muimui ai ki heʻene ngaahi fakahinohinó? ʻOmai ha fakatātā.
17 ʻOku anga-fēfē hono fakaivimālohiʻi ʻetau falala kia Sihová ʻe heʻetau ngāue ʻo e tuí? Fakakaukau fekauʻaki mo e meʻa naʻe hoko ʻi he taimi ke hū atu ai ʻa ʻIsileli ki he Fonua ʻo e Talaʻofá. Naʻe fakahinohinoʻi ʻe Sihova ʻa e kau taulaʻeiki naʻa nau haʻamo ʻa e ʻaʻake ʻo e kovinānité ke nau laka atu ʻi he Vaitafe Sioataní. Ka ʻi he ofi ange ʻa e kakaí ki he vaitafé, naʻa nau sio naʻe māʻolunga ʻa e vaí pea tafe vave ʻaupito koeʻuhi ko e ʻuha ʻo e faʻahitaʻu failaú. Ko e hā ʻe fai ʻe he kau ʻIsilelí? Te nau fokotuʻu ʻapitanga ʻi he tafaʻaki ʻo e vaitafé pea tatali ʻi ha kiʻi laui uike pe lōloa ange ke holo hifo ʻa e vaí? ʻIkai, naʻa nau falala kakato kia Sihova pea muimui ʻi heʻene ngaahi fakahinohinó. Ko e hā ʻa e olá? ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: ‘Ka faifai pea maʻu ʻenau tuʻu ʻi he vaí, ʻa e ʻaofivaʻe ʻo e kau taulaʻeiki ʻe toki motuhi ʻa e vaí.’ Hili iá, ‘ko e kau taulaʻeiki naʻa nau tuʻu maʻu ʻi he momoa ʻi loto Sioatani, pea naʻe aʻa atu ʻa Isileli katoa ʻi he momoa.’ (Sios. 3:12-17) Sioloto atu ki he fiefia kuo pau naʻe maʻu ʻe he kau ʻIsilelí ʻi heʻenau sio ki he tuʻu ʻa e vai ko ia naʻe tafe vavé! Naʻe fakaivimālohiʻi ʻenau tui kia Sihová koeʻuhí naʻa nau muimui ki heʻene ngaahi fakahinohinó.
Te ke fakahāhā ʻokú ke falala kia Sihova ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe he kau ʻIsileli ʻi he taimi ʻo Siosiuá? (Sio ki he palakalafi 17, 18)
18 Ko e moʻoni, ʻoku ʻikai ke fakahoko ʻe Sihova ha ngaahi mana hangē ko ení ki heʻene kakai he ʻaho ní. Ka ʻokú ne tāpuakiʻi kitautolu ʻi he taimi ʻoku tau fakahāhā ai ʻa e tui pea muimui ki heʻene ngaahi fakahinohinó. ʻOku ʻomai kia kitautolu ʻe he laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá ʻa e loto-toʻa ʻoku tau fiemaʻú ke malangaʻi ʻa e pōpoaki ʻo e Puleʻangá ʻi he kotoa ʻo e māmaní. Pea ko Sīsū Kalaisi, ʻa e Fakamoʻoni tefito ʻa Sihová, naʻá ne talaʻofa ki heʻene kau ākongá te ne poupouʻi kinautolu ʻi he ngāue mahuʻinga ko ení. Naʻá ne tala ange kia kinautolu: “Ko ia ai, mou ō ʻo ngaohi ko e kau ākonga ʻa e kakai ʻo e ngaahi puleʻanga kotoa pē.” Peá ne talaʻofa ange leva: “ʻOku ou ʻiate kimoutolu ʻi he ʻaho kotoa pē ʻo aʻu ki he fakaʻosiʻosi ʻo e fokotuʻutuʻu lolotongá.” (Māt. 28:19, 20) ʻOku pehē ʻe he Kau Fakamoʻoni tokolahi ʻa ia ʻoku nau mā nai pe manavasiʻi ʻi he lea ki he niʻihi kehé ʻoku ʻoange kia kinautolu ʻe he laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá ʻa e loto-toʻa ke lea ki he kau sola ʻi he ngāue fakafaifekaú.—Lau ʻa e Saame 119:46; 2 Kolinitō 4:7.
19. Neongo ʻoku ʻikai malava ke tau fai ʻa e meʻa lahi ʻoku tau saiʻia ke fai ʻi he ngāue ʻa e ʻOtuá, ko e hā ʻe lava ke tau fakapapauʻí?
19 Ko e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ʻe niʻihi ʻoku ʻikai malava ke nau fai ʻa e meʻa lahi ʻoku nau saiʻia ke fai ʻi he ngāue ʻa e ʻOtuá koeʻuhí ko e mahamahakí pe taʻumotuʻá. Ka ʻoku lava ke nau fakapapauʻi ko e “Tamai ʻo e manavaʻofá pea mo e ʻOtua ʻo e fakafiemālie kotoa pē” ʻokú ne mahinoʻi honau ngaahi tuʻungá. (2 Kol. 1:3) ʻOkú ne fakamahuʻingaʻi ʻa e meʻa kotoa ʻoku tau malava ke fai ʻi heʻene ngāué. Pea ʻoku fiemaʻu kia kitautolu kotoa ke tau manatuʻi ko hotau fakamoʻuí ʻoku makatuʻunga tefito ia ʻi heʻetau tui ki he feilaulau huhuʻi ʻa Kalaisí.—Hep. 10:39.
20, 21. Ko e hā ʻa e ngaahi founga ʻe niʻihi te tau fakahāhā ai ʻa e falala kia Sihova?
20 Ko ʻetau lotú ʻoku kau ai ʻa hono ngāueʻaki hotau taimí, iví, mo e ngaahi meʻa fakamatelié ʻi he lahi taha te tau malavá ʻi he ngāue ʻa e ʻOtuá. ʻOku tau loto ke fai hotau tūkuingatá ʻi he ngāue fakamalangá. (2 Tīm. 4:5) ʻOku tau fiefia ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau maʻu ʻa e “ʻilo totonu ki he moʻoní.” (1 Tīm. 2:4) ʻOku hā mahino, ko hono fakalāngilangiʻi mo fakahīkihikiʻi ʻa Sihová ʻoku ʻai ai ke tau koloaʻia fakalaumālie. (Pal. 10:22) Pea ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ke tau falala kakato ki hotau Tokotaha-Fakatupú, tatau ai pē pe ko e hā e meʻa ʻoku hokó.—Loma 8:35-39.
21 Hangē kuo tau lāulea ki aí, ko e falala ki he ngaahi fakahinohino fakapotopoto ʻa Sihová ʻoku fiemaʻu ʻa e feinga. Ko ia ai, fakaivimālohiʻi hoʻo falalá fakafou ʻi he lotu. Fakalaulauloto ki he founga hono fakahoko ʻe Sihova ʻene ngaahi talaʻofá ʻi he kuohilí pea mo e founga te ne fai ai ʻa e meʻa tatau ʻi he kahaʻú. Pea hokohoko atu ke fakaivimālohiʻi hoʻo falala kia Sihová fakafou ʻi he ngāue ʻo e lotú. Manatuʻi, ko e ngaahi fakamanatu ʻa Sihová ʻe tolonga ʻo taʻengata. Pea kapau te ke tokanga ki he ngaahi fakamanatu ko iá, ʻe lava ke ke moʻui taʻengata!