TALI ʻO E NGAAHI FEHUʻI FAKATOHITAPÚ
Ko hai ʻe ʻalu ki hēvaní, pea ko e hā hono ʻuhingá?
ʻOku fakaʻamu ʻa e laui miliona ke moʻui ʻi hēvani. Naʻe pehē ʻe Sīsū ko ʻene kau ʻapositolo faitōnungá te nau nofo ʻi ai. Ki muʻa ke pekiá, naʻá ne talaʻofa te ne teuteu ha nofoʻanga maʻa kinautolu ke nau fakataha ai mo ʻene Tamai fakahēvaní.—Lau ʻa e Sione 14:2.
Ko e hā ʻe fokotuʻu hake ai ha kakai mei he māmaní ke moʻui ʻi hēvani? Ko e hā ʻa e meʻa te nau fai ʻi aí? Naʻe tala ʻe Sīsū ki heʻene kau ʻapositoló te nau hoko ko e ngaahi tuʻi. Te nau pule ki he māmaní fakakātoa.—Lau ʻa e Luke 22:28-30; Fakahā 5:10.
ʻOku ʻalu ʻa e kakai lelei kotoa pē ki hēvani?
ʻI he ngaahi fonua lahi, ko e kakai tokosiʻi pē ʻoku nau hoko ko e kau pulé. Ko ia ai, ʻoku fokotuʻu ʻe Sīsū ʻa e kakaí ki he moʻui fakahēvaní koeʻuhí ke nau lava ʻo pule ki he māmaní, ʻoku tau ʻamanekina ko e tokosiʻi pē kuo filí. (Luke 12:32) ʻOku tala totonu ʻe he Tohi Tapú ʻa e tokolahi ʻe pule fakataha mo Sīsuú.—Lau ʻa e Fakahā 14:1.
Naʻe teuteu ʻe Sīsū ha nofoʻanga ʻi hēvani ki he niʻihi ʻo hono kau muimuí. ʻOkú ke ʻilo ko e hā te nau fai ʻi aí?
Ko e faʻahinga ʻoku ō ki hēvaní ʻoku ʻikai ko kinautolu pē ʻe fakapaleʻí. Ko e faʻahinga faitōnunga ʻi he malumalu ʻo e Puleʻanga ʻo Sīsuú te nau maʻu ʻa e moʻui fiefia ʻo ʻikai hano ngataʻanga ʻi hono toe fakafoki ʻa e māmaní ko ha palataisi. (Sione 3:16) Ko e niʻihi ʻe hū ki he Palataisí ʻi heʻenau hao atu he fakaʻauha ʻo e fokotuʻutuʻu lolotonga ʻo e ngaahi meʻa fulikivanú. Ko e niʻihi leva, te nau kau ki ai fakafou ʻi he toetuʻú.—Lau ʻa e Saame 37:29; Sione 5:28, 29.