ʻOkú Ke Maʻu ʻa e “Meʻakaí ʻi he Taimi Totonu”?
ʻOKU tau moʻui ʻi he taimi faingataʻa taha ʻi he kotoa ʻo e hisitōlia ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá. (2 Tīm. 3:1-5) ʻI he ʻaho taki taha, ʻoku ʻahiʻahiʻi ai ʻetau ʻofa kia Sihová mo ʻetau talangofua ki heʻene ngaahi tuʻunga māʻoniʻoní. Naʻe ʻiloʻi ʻe Sīsū ko e ngaahi taimi ko ení ʻe hoko ʻo faingataʻa, ko ia naʻá ne talaʻofa ki hono kau muimuí te ne ʻoange kia kinautolu ʻa e fakalototoʻa te nau fiemaʻú ke kātaki ki he ngataʻangá. (Māt. 24:3, 13; 28:20) Ke tokonaki ʻa e tokoni ko ení, naʻe fakanofo ʻe Sīsū ha tamaioʻeiki anga-tonu ke ne ʻomai ʻa e ‘meʻakai fakalaumālié ʻi he taimi totonu.’—Māt. 24:45, 46.
Ko e tamaioʻeiki anga-tonú naʻe fakanofo ʻi he 1919. Talu mei ai, kuo tokonaki ʻe he tamaioʻeikí ʻa e meʻakai fakalaumālie ʻi he ngaahi lea lahi maʻá e kakai ʻa e ʻOtuá. (Māt. 24:14; Fkh. 22:17) Kae kehe, ko e ʻū tohi Fakatohitapú ʻoku ʻikai ala maʻu ia ʻi he ngaahi lea kotoa. ʻOku ʻikai lava ʻa e tokotaha kotoa ʻo maʻu ʻetau ʻū tohí ʻi ha founga fakaʻilekitulōnika. Ko e fakatātaá, ʻoku ʻikai malava ʻa e tokolahi ke mamata ʻi he ngaahi vitiō pe ngaahi kupu ʻoku ʻasi pē ʻi he jw.org. ʻOku ʻuhinga ení ko e kau Kalisitiane ʻe niʻihi ʻoku ʻikai ke nau maʻu ʻa e meʻakai fakalaumālie kotoa pē ʻoku nau fiemaʻú? Ke maʻu ʻa e talí, tau lāulea angé ki he fehuʻi mahuʻinga ʻe fā.
1. Ko e hā ʻa e meʻa tefito ʻi he meʻakai ʻoku tokonaki ʻe Sihová?
ʻI he taimi naʻe fakataueleʻi ai ʻe Sētane ʻa Sīsū ke ne liliu ʻa e maká ko e maá, naʻe pehē ʻe Sīsū: “Kuo pau ke moʻui ʻa e tangatá, ʻo ʻikai ʻi he maá pē, ka ʻi he folofola kotoa pē ʻoku haʻu mei he fofonga ʻo Sihová.” (Māt. 4:3, 4) Ko e folofola ʻa Sihová ʻoku ʻi he Tohi Tapú. (2 Pita 1:20, 21) Ko ia ko e meʻa tefito ʻi heʻetau meʻakai fakalaumālié ko e Tohi Tapú.—2 Tīm. 3:16, 17.
Kuo tokonaki ʻe he kautaha ʻa Sihova ʻa e New World Translation of the Holy Scriptures. Ko e liliu ko ení ʻoku ala maʻu kakato ia pe ʻi hano konga ʻi he lea laka hake ʻi he 120, pea ʻi he taʻu taki taha ʻoku tānaki atu ki ai ʻa e ngaahi lea lahi ange. Tuku kehe ʻa e New World Translation, ʻoku laui piliona ʻa e tatau ʻo e ngaahi liliu Tohi Tapu kehé ʻoku ala maʻu ʻi he ngaahi lea ʻe laui afe. Ko e aʻusia ko ení ʻoku fehoanaki ia mo e finangalo ʻo e ʻOtuá “ke hoko ʻa e faʻahinga kakai kotoa pē ʻo fakahaofi pea ke nau aʻusia ha ʻilo totonu ki he moʻoní.” (1 Tīm. 2:3, 4) Pea koeʻuhí ʻoku ʻiloʻi ʻe Sihova ʻa e loto ʻo e kakai kotoa pē, ʻe lava ke tau fakapapauʻi te ne tohoakiʻi ʻa e faʻahinga ko ia “ʻoku nau lāuʻilo ʻoku ʻi ai ʻenau fiemaʻu fakalaumālié” ki heʻene kautahá pea tokonaki ʻa e meʻakai fakalaumālie maʻa kinautolu.—Māt. 5:3, 6; Sione 6:44; 10:14; Hep. 4:13.
2. ʻI he founga fē ko ha konga mātuʻaki mahuʻinga ai ʻi heʻetau meʻakai fakalaumālié ʻetau ʻū tohí?
Koeʻuhí ke maʻu ʻa e tui mālohí, kuo pau ki ha tokotaha ke ʻoua te ne lau pē ʻa e Tohi Tapú kae toe mahinoʻi foki ia pea ngāueʻaki ʻa e meʻa ʻokú ne akó. (Sēm. 1:22-25) Ko e meʻa ia naʻe fiemaʻu ke fai ʻe ha tangata ʻItiopea ʻi he ʻuluaki senitulí. ʻI he taimi naʻe sio ai ʻa Filipe ko e ʻevangelioó ki he tangatá ni ʻokú ne lau ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá, naʻe ʻeke ange kiate ia ʻe Filipe: “ʻOkú ke ʻiloʻi moʻoni ʻa e meʻa ʻokú ke laú?” Naʻe pehē ʻe he tangatá: “ʻE lava fēfē ke faifai ange peá u ʻiloʻi, ʻo ka ʻikai ʻi ai ha taha ke ne tataki au?” (Ngā. 8:26-31) Naʻe tokoniʻi leva ʻe Filipe ʻa e tangatá ke ne mahinoʻi ʻa e meʻa naʻá ne laú. Naʻe ueʻi moʻoni ʻa e tangatá ʻe he meʻa naʻá ne akó ʻo ne fili ai ke papitaiso. (Ngā. 8:32-38) ʻI he tuʻunga meimei tatau, ko ʻetau ʻū tohí kuó ne tokoniʻi kitautolu ke tau mahinoʻi ʻa e moʻoni ʻoku maʻu ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá. Ko e meʻa ʻoku tau laú te ne tākiekina ʻetau ngaahi ongoʻí pea ueʻi kitautolu ke ngāueʻaki ʻa e meʻa ʻoku tau akó.—Kol. 1:9, 10.
Ko ʻetau ʻū tohí ʻokú ne tokonaki mai kiate kitautolu kau sevāniti ʻa Sihová ʻa e ngaahi meʻa lelei lahi ke tau “kai” mo “inu.” (ʻAi. 65:13) Ko e fakatātaá, ʻoku ala maʻu ʻa e Taua Leʻo ʻi he ngaahi lea laka hake ʻi he 210. ʻOku fakamatalaʻi ai ʻa e kikite, tokoniʻi kitautolu ke mahinoʻi ʻa e ngaahi moʻoni mahuʻingá, pea ueʻi kitautolu ke moʻuiʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻa e ʻOtuá. Ko e makasini ʻĀ Hake! ʻoku ala maʻu ia ʻi he ngaahi lea nai ʻe 100. ʻOku tokoniʻi ai kitautolu ke ako lahi ange fekauʻaki mo e fakatupu fakaʻofoʻofa ʻa Sihová pea akoʻi kitautolu ki he founga ke ngāueʻaki ai ʻa e faleʻi ʻaonga ʻoku maʻu ʻi he Tohi Tapú. (Pal. 3:21-23; Loma 1:20) ʻOku tokonaki mai ʻe he tamaioʻeiki anga-tonú ʻa e ʻū tohi ʻoku makatuʻunga ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá ʻi he ngaahi lea laka hake ʻi he 680! ʻOkú ke vaheʻi ha taimi ke lau ʻa e Tohi Tapú ʻi he ʻaho taki taha? ʻOkú ke lau ʻa e makasini foʻou taki taha mo e kotoa ʻo e ʻū tohi foʻou kotoa pē ʻoku ala maʻu ʻi hoʻo leá?
ʻOku toe tokonaki ʻe he kautaha ʻa Sihová ʻa e ngaahi ʻautilaine malanga ʻa ia ʻoku fai ʻi heʻetau ngaahi fakatahá, ngaahi ʻasemipilií mo e ngaahi fakataha-lahí. ʻOkú ke fiefia ʻi he ngaahi malanga, ngaahi tulama, ngaahi fakahāhā mo e ngaahi fakaʻekeʻeke ʻoku fakahoko aí? ʻIo, ʻoku tokonaki mai ʻe Sihova maʻa kitautolu ʻa e meʻakai fakalaumālie lahi ʻaupito!—ʻAi. 25:6.
3. Kapau ʻoku ʻikai maʻu ʻi hoʻo leá ʻa e kotoa ʻo e ʻū tohí, ʻoku ʻuhinga ení ʻoku ʻikai ke ke maʻu ha meʻakai fakalaumālie feʻunga?
Ko e talí ʻikai! ʻOku totonu ke ʻoua te tau ʻohovale kapau ʻoku maʻu ʻe he kau Kalisitiane ʻe niʻihi ha meʻakai fakalaumālie lahi ange ʻi he niʻihi kehé. Ko e hā hono ʻuhingá? Ko e fakatātaá, ko e kau ʻapositoló. ʻI he taimi ʻo Sīsuú, naʻa nau maʻu ʻa e fakahinohino lahi ange ʻi he kau ākonga kehe he ʻuluaki senitulí. (Mk. 4:10; 9:35-37) Neongo ia, ko e kau ākonga kehé naʻa nau maʻu ʻa e meʻakai fakalaumālie naʻa nau fiemaʻú.—ʻEf. 4:20-24; 1 Pita 1:8.
ʻOku lelei ke manatuʻi ko e lahi taha ʻo e meʻa naʻe leaʻaki mo fai ʻe Sīsū lolotonga ʻene ʻi māmaní ʻoku ʻikai hiki ia ʻi he Tohi Tapú. Naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Sioné: “Ko hono moʻoní, ʻoku toe lahi mo e ngaahi meʻa kehe naʻe fai ʻe Sīsū, ʻa ia kapau naʻe faifai ange ʻo hiki fakaikiiki kotoa ia, ʻoku ou pehē, heʻikai lava ke hao ʻi he māmaní ʻa e ngaahi takainga tohi ʻe hikí.” (Sione 21:25) Ko e kau Kalisitiane ʻi he ʻuluaki senitulí naʻa nau maʻu ʻa e fakamatala lahi ange fekauʻaki mo Sīsū ʻia kitautolu. Neongo ia, ʻoku ʻikai ke tau liʻekina. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí he kuo fakapapauʻi ʻe Sihova ʻoku feʻunga ʻetau ʻilo fekauʻaki mo hotau ʻEikí, ʻa Sīsū, koeʻuhí ke lava ʻo tau muimui ʻi heʻene faʻifaʻitakiʻangá.—1 Pita 2:21.
Fakakaukau foki ki he ngaahi tohi naʻe ʻave ʻe he kau ʻapositoló ki he ngaahi fakatahaʻanga ʻi he ʻuluaki senitulí. Ko e tohi ʻe taha pe lahi ange naʻe hiki ʻe Paula naʻe ʻikai ke fakakau ʻi he Tohi Tapú. (Kol. 4:16) ʻOku ʻuhinga ení ʻoku ʻikai feʻunga ʻetau meʻakai fakalaumālié he ʻoku ʻikai ke tau maʻu ʻa e tohi ko ení? ʻIkai. ʻOku ʻiloʻi ʻe Sihova ʻa e meʻa ʻoku tau fiemaʻú pea ʻomai ʻa e meʻa feʻunga koeʻuhí ke tau hanganaki mālohi fakalaumālie ai.—Māt. 6:8.
ʻOku ʻiloʻi ʻe Sihova ʻa e meʻa ʻoku tau fiemaʻú pea ʻomai ʻa e meʻa feʻunga koeʻuhí ke tau hanganaki mālohi fakalaumālie ai
Ko e niʻihi ʻo e kakai ʻa Sihová kuo lahi fau ʻenau meʻakai fakalaumālié. Kae mahalo ʻokú ke leaʻaki ha lea ʻa ia ko ha ʻū tohi siʻi pē ʻoku ala maʻú. Kapau ko ho tuʻungá ia, ʻiloʻi ʻoku tokanga mai ʻa Sihova kiate koe. Ako ʻa e ʻū tohi ʻokú ke maʻú, pea maʻu ʻa e ngaahi fakatahá ʻi ha lea ʻokú ke mahinoʻí. ʻI he foungá ni, ko ho vahaʻangatae mo Sihová ʻe mālohi ai pē.—Saame 1:2; Hep. 10:24, 25.
4. Kapau ʻoku ʻikai malava ke ke maʻu ʻa e fakamatala ʻoku ʻasi ʻi he jw.org, ʻe vaivai ai hoʻo tuí?
Ko e tatau ʻo ʻetau ngaahi makasiní mo e ʻū tohi kehé ʻoku ʻasi ia ʻi heʻetau Uepisaití. ʻOku toe maʻu ʻi he saiti ko ení ʻa e fakamatala te ne tokoniʻi ʻa e ngaahi hoa malí, ngaahi mātuʻá, kau taʻu hongofulu tupú mo e fānau īkí. ʻOku maʻu ʻaonga ʻa e ngaahi fāmilí ʻi hono ngāueʻaki ʻa e fakamatala ko ení ki heʻenau lotu fakafāmilí. ʻOku maʻu ʻi heʻetau Uepisaití ʻa e ngaahi līpooti fekauʻaki mo e ngaahi polokalama makehe, hangē ko e maʻu tohi fakamoʻoni ako ʻi Kiliatí mo e fakataha fakataʻú, pea ʻoku ʻomai ai ʻa e fakamatala fakamuimui taha fekauʻaki mo e ngaahi fakatamaki fakanatulá mo e ngaahi keisi fakalao ʻokú ne uesia ʻa e kakai ʻa Sihová. (1 Pita 5:8, 9) Pehē foki, ko e Uepisaití ko ha meʻangāue mātuʻaki ʻaonga ia ki heʻetau ngāue fakamalangá. ʻOku fakaʻatā ai ʻa e ongoongo leleí ke aʻu ki he ngaahi fonua ʻa ia ʻoku fakangatangata pe tapui ai ʻetau ngāué.
Kae kehe, ʻe lava ke ke nofoʻaki mālohi ʻi he moʻoní ʻo tatau ai pē pe ʻokú ke ngāueʻaki ʻetau Uepisaití pe ʻikai. Kuo tokonaki mai ʻe he tamaioʻeikí ʻa e fakamatala ʻosi pulusi feʻunga koeʻuhí ke maʻu ʻe he kau Kalisitiane kotoa ʻa e meʻakai fakalaumālie ʻoku nau fiemaʻú. Ko ia, ʻoku ʻikai ha ʻuhinga ke ongoʻi ai kuo pau ke ke fakatau mai ha meʻa fakaʻilekitulōnika koeʻuhí pē ke ke ʻalu ai ki he jw.org. Kuo fai ʻe he niʻihi ʻa e ngaahi fokotuʻutuʻu ke pulusi ha fakamatala feʻunga ʻoku maʻu ʻi he Uepisaití maʻá e niʻihi ʻoku nau ʻiloʻi tonu ʻoku ʻikai lava ke nau ngāueʻaki ʻa e ʻInitanetí. Ka ʻoku ʻikai fiemaʻu ke fai eni ʻe he ngaahi fakatahaʻangá.
ʻOku tau houngaʻia ʻi he fai ʻa Sīsū ki heʻene palōmesí ke ʻomai kia kitautolu ʻa e meʻa ʻoku tau fiemaʻú ke tau nofoʻaki mālohi fakalaumālie aí. ʻE lava ke tau falala-pau ʻe hokohoko atu ʻe Sihova ke tokonaki mai ʻa e ‘meʻakai fakalaumālié ʻi he taimi totonu’ kae ʻoua ke ngata ʻa e māmani fulikivanu ko ení.