ʻOkú Ke “Maʻu ʻa e ʻUhinga”?
“Naʻá ne fakatalatala kakato honau ʻatamaí ke nau maʻu ʻa e ʻuhinga ʻo e Folofolá.”—LUKE 24:45.
1, 2. Naʻe anga-fēfē hono fakaivimālohiʻi ʻe Sīsū ʻene kau ākongá ʻi he ʻaho ʻo ʻene toetuʻú?
NAʻE lue atu ʻa e toko ua ʻo e kau ākonga ʻa Sīsuú ki ha kolo ko e kilomita nai ʻe 11 (maile ʻe 7) mei Selusalema. Naʻá na loto-mamahi koeʻuhí naʻe pekia ʻa Sīsū pea naʻe teʻeki ai ke na ʻilo kuó ne toetuʻu. Fakafokifā pē, naʻe hā atu ʻa Sīsū ʻo ne fononga fakataha mo kinaua. Pea “ʻi heʻene kamata ʻia Mōsese mo e kotoa ʻo e Kau Palōfitá, naʻá ne fakaʻuhinga kiate kinaua ʻi he ngaahi meʻa ʻo kau kiate ia tonu ʻoku ʻi he kotoa ʻo e Folofolá.” (Luke 24:13-15, 27) Naʻá na ongoʻi fiemālie pea ko hona lotó naʻe kamata ke vela koeʻuhí naʻá ne “veteveteki kakato,” ʻa e Folofolá kiate kinaua.—Luke 24:32.
2 ʻI he efiafi pē ko iá, naʻe foki ʻa e ongo ākonga ko ení ki Selusalema. ʻI heʻena ʻilo ʻa e kau ʻapositoló, naʻá na tala ange ʻa e meʻa naʻe hokó. ʻI heʻena kei leá, naʻe hā ʻa Sīsū kia kinautolu kotoa. Naʻe manavahē ʻaupito ʻa e kau ʻapositoló pea nau kamata veiveiua pe ko Sīsū koā eni. ʻOku fakamatala ʻa e Tohi Tapú ki he anga ʻene fakaivimālohiʻi kinautolú: “Naʻá ne fakatalatala kakato honau ʻatamaí ke nau maʻu ʻa e ʻuhinga ʻo e Folofolá.”—Luke 24:45.
3. Ko e hā te tau ongoʻi loto-siʻi nai ai ʻi heʻetau ngāue kia Sihová, ka ʻe lava fēfē ke tau nofoʻaki fiefia?
3 ʻI he taimi ʻe niʻihi te tau ongoʻi loto-mamahi lahi nai, ʻo hangē pē ko e ongo ākonga ko iá. Neongo ʻoku tau femoʻuekina ʻi he ngāue kia Sihová, te tau ongoʻi loto-siʻi nai kapau heʻikai tali ʻe he kakaí ʻetau malangá. (1 Kol. 15:58) Pe te tau ongoʻi nai ʻoku ʻikai ke feʻunga ʻa e fakalakalaka ʻetau kau ako Tohi Tapú. ʻOku aʻu nai ʻo siʻaki ʻe he niʻihi ʻo kinautolu ʻa Sihova. ʻE lava fēfē ke tau hanganaki fiefia ʻi heʻetau ngāue fakafaifekaú? Ko e meʻa te ne tokoniʻi kitautolú ko hono mahinoʻi kakato ʻa e ʻuhinga ʻo e ngaahi talanoa fakatātā ʻa Sīsuú. Te tau sivisiviʻi he taimí ni ʻa e talanoa fakatātā ʻe tolu pea sio ki he ngaahi lēsoni ʻe lava ke tau akó.
TANGATA TŪTUUʻI ʻOKU MOHÉ
4. Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻo e talanoa fakatātā ʻa Sīsū fekauʻaki mo e tangata tūtuuʻi ʻoku mohé?
4 Lau ʻa e Maʻake 4:26-29. Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻo e talanoa fakatātā ʻa Sīsū fekauʻaki mo e tangata tūtuuʻi ʻoku mohé? Ko e tangata tūtūʻí ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa e kau malanga ʻo e Puleʻangá, pea ko e tengá ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa e pōpoaki ʻoku nau malangaʻi ki he kakai ʻoku loto leleí. ʻOku fai ʻe he tangata tūtūʻí ʻa e ngaahi meʻa anga-maheni ʻoku fai ʻe ha taha pē, “ʻokú ne mohe ʻi he poʻulí peá ne mālanga hake ʻi he ʻahó.” Ko e tupu ʻa e tengá ʻoku fiemaʻu ki ai ha taimi, mei he ʻaho naʻe tō aí ki hono utú. Lolotonga ʻa e taimi ko ení “ʻoku tupu ʻa e ngaahi tengá ʻo ʻalu hake ʻo fuʻu lahi.” ʻOku hoko ʻa e tupu ko ení “ʻiate ia pē,” ʻo māmālie mo ʻi ha ngaahi sitepu. ʻI ha tuʻunga meimei tatau, ko e tupu fakalaumālie ʻa ha taha, pe ko ʻene ʻunuʻunu ofi kia Sihová, ʻoku māmālie ia mo ʻi ha ngaahi sitepu. ʻI heʻene fakalakalaka ʻo aʻu ki he tuʻunga ʻokú ne fili ai ke tauhi ki he ʻOtuá, ʻokú ne ‘fua’ mai ʻaki hono fakatapui ʻene moʻuí kia Sihova pea hoko ʻo papitaiso.
5. Ko e hā naʻe fai ai ʻe Sīsū ʻa e talanoa fakatātā fekauʻaki mo e tangata tūtuuʻi ʻoku mohé?
5 Ko e hā naʻe fai ai ʻe Sīsū ʻa e talanoa fakatātā ko ení? ʻOku loto ʻa Sīsū ke tau ʻiloʻi ko Sihova ʻa e tokotaha ʻokú ne ʻai ʻa e moʻoní ke tupu ʻi he loto ʻo e kakai ʻoku “hehema totonu.” (Ngā. 13:48; 1 Kol. 3:7) ʻOku tau tō mo fuʻifuʻi, ka ʻoku ʻikai lava ke tau fakamālohiʻi pe fakavaveʻi ʻa e tupú. Hangē ko e tangata ʻi he talanoa fakatātaá, ʻoku ʻikai ke tau ʻilo ʻa e founga ʻoku hoko ai ʻa e tupú. ʻI heʻetau moʻuí, heʻikai nai ke tau fakatokangaʻi ʻa e tupu ʻa e tenga ʻo e Puleʻangá ʻi ha taha. Neongo ia, ʻi he faai mai ʻa e taimí, ʻe fua nai, pea ʻe ngāue leva ʻa e ākonga foʻoú fakataha mo kitautolu ʻi he ngāue utu-taʻú.—Sione 4:36-38.
6. Ko e hā kuo pau ke tau ʻiloʻi fekauʻaki mo e fakalakalaka ʻa ha tokotaha ako Tohi Tapu?
6 Ko e hā ʻe lava ke tau ako mei he talanoa fakatātā ko ení? ʻUluakí, ʻoku fiemaʻu ke tau ʻiloʻi heʻikai lava ke tau puleʻi ʻa e vave ʻa e fakalakalaka ʻa ha tokotaha ako Tohi Tapu ʻi he moʻoní. Neongo ʻoku tau fai ʻa e meʻa kotoa te tau malavá ke tokoniʻi mo poupouʻi ʻa e tokotaha akó, heʻikai ʻaupito te tau tenge ia ke papitaiso. Ka, ʻoku tau ʻiloʻi moʻoni ko ia pē ʻe lava ke ne fili pe te ne fakatapui ʻene moʻuí ki he ʻOtuá. ʻOku tali ʻe Sihova ʻetau fakatapuí ʻo kapau pē te tau ʻofa moʻoni kiate ia.—Saame 51:12; 54:6; 110:3.
7, 8. (a) Ko e hā ha toe ngaahi lēsoni ʻoku tau ako mei he talanoa fakatātā ʻa Sīsū fekauʻaki mo e tangata tūtuuʻi ʻoku mohé? ʻOmai ha fakatātā. (e) Ko e hā ʻoku akoʻi mai heni kia kitautolu fekauʻaki mo Sihova mo Sīsuú?
7 Uá, ko hono mahinoʻi ʻa e lēsoni ʻo e talanoa fakatātā ko ení te ne tokoniʻi kitautolu ke ʻoua te tau loto-siʻi kapau ʻoku ʻikai ke tau tomuʻa sio ki he ngaahi ola ʻo ʻetau ngāue fakaefaiakó. ʻOku fiemaʻu ke tau kātaki. (Sēm. 5:7, 8) Kapau kuo tau fai hotau lelei tahá ke tokoniʻi ʻa e tokotaha akó ka ʻoku ʻikai ke tupu ʻa e moʻoní ʻi hono lotó, ʻoku ʻikai ʻuhinga ia aí ʻoku ʻikai ko ha kau faiako lelei kitautolu. ʻOku fakaʻatā ʻe Sihova ʻa e tenga ʻo e moʻoní ke tupu pē ʻi he loto ʻo ha tokotaha anga-fakatōkilalo ʻa ia ʻoku loto-lelei ke fai ha ngaahi liliu. (Māt. 13:23) Ko ia ʻoku ʻikai totonu ke tau fakamāuʻi ʻa e ola lelei ʻetau ngāue fakafaifekaú ʻi he tokolahi ʻo e kakai ʻoku papitaisó. He ko ē, ʻoku ʻikai ke fua ʻe Sihova ʻa e lavameʻa ʻetau ngāue fakafaifekaú ʻi he anga ʻo e tali ʻa e kakaí ki he meʻa ʻoku tau akoʻí. Ka, ʻokú ne fakamahuʻingaʻi ʻetau ngaahi feinga tōtōiví.—Lau ʻa e Luke 10:17-20; 1 Kolinitō 3:8.
8 Tolú, heʻikai lava ke tau sio maʻu pē ki he ngaahi liliu ʻoku hoko ʻi he loto ʻo ha tokotaha. Ko e fakatātaá, ko ha ongo meʻa mali naʻá na ako mo ha misinale naʻá na tala ange kiate ia naʻá na loto ke hoko ko e ongo malanga teʻeki papitaiso. Naʻá ne fakamanatu kia kinaua ʻe pau ke ʻuluaki tuku ʻena ifí. Naʻá ne ʻohovale ʻi heʻena tala ange kuo tuku ʻena ifí ʻi he ngaahi māhina siʻi ki muʻá. Naʻá na ʻiloʻi kapau te na ifi fakapulipuli, ʻe lava ke kei ʻafioʻi ia ʻe Sihova pea ʻokú ne fehiʻa ʻi he mālualoí. Ko ia naʻá na fili ko e hala pē haʻana ifi ʻi he ʻi ai ʻa e misinalé pe ko e taʻofi fakaʻaufuli. Neongo naʻe ʻikai ke ʻiloʻi ʻe he misinalé ʻa e fuʻu liliu ko eni naʻe fai ʻe he ongo meʻá, ko e tupulaki ʻena ʻofa kia Sihová naʻá ne tokoniʻi kinaua ke na fai ha fili totonu.
KUPUENGA TOHO
9. Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻo e talanoa fakatātā fekauʻaki mo e kupenga tohó?
9 Lau ʻa e Mātiu 13:47-50. Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻo e talanoa fakatātā ʻa Sīsū fekauʻaki mo e kupenga tohó? Naʻe pehē ʻe Sīsū ko hono malangaʻi ʻa e pōpoaki ʻo e Puleʻangá ʻoku hangē ia hano tuku hifo ha fuʻu kupenga toho ki he tahí. Hangē pē ko e maʻu ʻi ha kupenga toho ʻa e ‘faʻahinga ika tokolahi kotoa pē’ ko ʻetau ngāue fakamalangá ʻokú ne tohoakiʻi mai ʻa e faʻahinga kakai ʻe laui miliona. (ʻAi. 60:5) Ko e kakai ʻe laui miliona ʻoku haʻu ʻi he taʻu kotoa pē ki heʻetau ngaahi fakataha-lahí mo e Fakamanatú ko e fakamoʻoni ia ʻo e meʻá ni. Ko e niʻihi ʻo e kakai ko ení ʻoku nau hangē ko e ika “leleí,” pea ʻoku nau hoko ko e konga ʻo e fakatahaʻanga Kalisitiané. Ko e niʻihi ʻoku nau hangē ko e ika “taʻeʻaongá,” pea ʻoku ʻikai tali kinautolu ʻe Sihova.
Hili hono lau ʻa e Mātiu 13:47-50 fakakaukau ki hano ngāueʻaki ʻi onopooni
Ko e niʻihi ʻoku saiʻia ʻi he moʻoní te nau tuʻu maʻa Sihova (Sio ki he palakalafi 9-12)
10. Ko e hā naʻe fai ai ʻe Sīsū ʻa e talanoa fakatātā fekauʻaki mo e kupenga tohó?
10 Ko e hā naʻe fai ai ʻe Sīsū ʻa e talanoa fakatātā ko ení? Ko hono fakamavaheʻi ʻo e ika ʻi he talanoa fakatātaá ʻoku ʻikai ʻuhinga ia ki he fakamaau fakaʻosi lolotonga ʻa e fuʻu mamahi lahí. Ka, ʻoku fakamatala ia ki he meʻa ʻoku hoko lolotonga ʻa e ngaahi ʻaho fakaʻosi ʻo e fokotuʻutuʻu ko ení. Naʻe fakahaaʻi ʻe Sīsū heʻikai loto ʻa e tokotaha kotoa pē ʻoku saiʻia ʻi he pōpoaki ʻo e Puleʻangá ke hoko ko e sevāniti ʻa Sihova. Ko e tokolahi kuo haʻu ki heʻetau ngaahi fakatahá pe ako Tohi Tapu mo kitautolú ʻoku ʻikai ke nau loto-lelei ke fakatapui ʻenau moʻuí kia Sihova. (1 Tuʻi 18:21) Kuo aʻu ʻo ʻikai toe haʻu ʻa e niʻihi ki he ngaahi fakatahá. Kuo ʻohake ʻa e fānau ʻe niʻihi ʻe he ngaahi mātuʻa Kalisitiane ka kuo ʻikai ke nau ako moʻoni ke ʻofa tonu kia Sihova. Naʻe fakamamafaʻi ʻe Sīsū ko e tokotaha taki taha ʻo kitautolu ʻoku fiemaʻu ke ne fai ha fili fakafoʻituitui. Kapau ʻoku tau fai ʻa e fili totonú, ʻe vakai mai ʻa Sihova ʻoku tau “mahuʻinga.”—Hāk. 2:7, NW.
11, 12. (a) ʻE lava fēfē ke tau maʻu ʻaonga mei he talanoa fakatātā fekauʻaki mo e kupenga tohó? (e) Ko e hā ʻoku akoʻi mai heni kia kitautolu fekauʻaki mo Sihova mo Sīsuú?
11 ʻE lava fēfē ke tau maʻu ʻaonga mei he talanoa fakatātā fekauʻaki mo e kupenga tohó? Ko hono mahinoʻi ʻa e lēsoni ʻo e talanoa fakatātā ko ení te ne tokoniʻi kitautolu ke ʻoua te tau fuʻu loto-mamahi pe ʻita kapau ko ha tokotaha ako Tohi Tapu pe ko ha taha ʻi heʻetau fānaú ʻoku ʻikai loto ke tauhi kia Sihova. Kuo tau fai nai ʻa e meʻa kotoa ʻoku tau malavá ke akoʻi ia. Ko ha taha heʻikai ʻotomētiki pē ʻene hoko ko e kaumeʻa ʻo Sihova koeʻuhí pē ko ʻene loto-lelei ke ako ʻa e Tohi Tapú pe naʻe ʻohake ia ʻi he moʻoní. Kapau heʻikai te ne loto-lelei ke tali ʻa e mafai ʻo Sihová, heʻikai lava ke ne hoko ko e taha ʻo e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá.
12 ʻOku ʻuhinga ení ko e faʻahinga kuo nau mavahe mei he moʻoní heʻikai ʻaupito fakaʻatā ke foki ki he fakatahaʻangá? Pe ʻoku ʻuhingá ʻoku ʻikai ha ʻamanaki ki ha tokotaha kuo teʻeki ke fakatapui ʻene moʻuí kia Sihova? ʻIkai, ʻoku kei ʻi ai pē ʻa e faingamālie ke hoko ko e kaumeʻa ʻo Sihova ki muʻa ke kamata ʻa e fuʻu mamahi lahí. ʻOku ui kinautolu ʻe Sihova: “Foki mai kiate au, pea te u foki kiate kimoutolu.” (Mal. 3:7) ʻOku fakamamafaʻi eni ʻi he talanoa fakatātā ʻa Sīsū fekauʻaki mo e foha maumau-koloá.—Lau ʻa e Luke 15:11-32.
FOHA MAUMAU-KOLOA
13. Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻo e talanoa fakatātā fekauʻaki mo e foha maumau-koloá?
13 Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻo e talanoa fakatātā ʻa Sīsū fekauʻaki mo e foha maumau-koloá? Ko e tamai manavaʻofa ʻi he talanoa fakatātaá ʻokú ne fakafofongaʻi ʻetau Tamai fakahēvani anga-ʻofá, ʻa Sihova. Ko e foha ʻokú ne fakamoleki hono tofiʻa mahuʻingá ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa e kakai ʻoku nau mavahe mei he fakatahaʻanga Kalisitiané. ʻOku nau hoko ko e konga ʻo e māmani ʻo Sētané, ʻa ia ʻoku hangē ha “fonua mamaʻo,” ʻo mamaʻo ʻaupito meia Sihová. (ʻEf. 4:18; Kol. 1:21) Ki mui ai, ko e niʻihi ʻo e kakai ko ení ʻoku nau ʻiloʻi kuo nau fai ha fehālaaki mafatukituki pea fili ke foki kia Sihova. ʻOku fiemaʻu heni ʻa e feinga, ka koeʻuhí ʻoku nau anga-fakatōkilalo pea fakatomala moʻoni ʻi he meʻa naʻa nau faí, ʻoku fakamolemoleʻi kinautolu ʻe Sihova pea talitali vēkeveke kinautolu.—ʻAi. 44:22; 1 Pita 2:25.
14. Ko e hā naʻe fai ai ʻe Sīsū ʻa e talanoa fakatātā fekauʻaki mo e foha maumau-koloá?
14 Ko e hā naʻe fai ai ʻe Sīsū ʻa e talanoa fakatātā ko ení? Naʻe fakahaaʻi ʻe Sīsū ʻoku loto moʻoni ʻa Sihova ke toe foki mai ʻa e faʻahinga kuo nau mavahe meiate Iá. Ko e tamai ʻi he talanoa fakatātaá naʻe ʻikai ʻaupito mole ʻene ʻamanaki ʻe toe foki mai hono fohá. ʻI he taimi naʻá ne sio atu ai ki hono fohá ʻokú ne haʻu mei he “mamaʻó,” naʻá ne lele ʻo feʻiloaki mo ia. Naʻe loto ʻa e tamaí ke ʻiloʻi ʻe hono fohá naʻe talitali lelei ia. ʻOku totonu ke ueʻi ʻe he talanoa fakatātaá ʻa e faʻahinga kuo mavahe mei he moʻoní ke foki leva kia Sihova. Ko honau vahaʻangatae mo iá ʻe mātuʻaki vaivai nai, ʻoku nau ongoʻi mā nai, pea ʻe hā ngali fuʻu faingataʻa ke foki, ka ʻoku tuha ia mo e feingá! ʻI heʻenau fokí, ʻe fiefia ʻa Sihova, Sīsū mo e kau ʻāngeló.—Luke 15:7.
15, 16. (a) Ko e hā ʻa e ngaahi lēsoni ʻoku tau ako mei he talanoa fakatātā fekauʻaki mo e foha maumau-koloá? ʻOmai ha fakatātā. (e) Ko e hā ʻoku akoʻi mai heni kia kitautolu fekauʻaki mo Sihova mo Sīsuú?
15 ʻE lava fēfē ke tau maʻu ʻaonga mei he talanoa fakatātā fekauʻaki mo e foha maumau-koloá? Kuo pau ke tau faʻifaʻitaki ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻo e ʻofa ʻa Sihová. ʻI he foki mai ha taha ki he fakatahaʻangá, ʻoku totonu ke ʻoua te tau “maʻoniʻoni fau” pea ʻikai fie talitali lelei ia. ʻE uesia heni ʻetau kaumeʻa tonu mo Sihová. (Koh. 7:16) Ko e lēsoni ʻe taha ʻe lava ke tau ako mei hení ko e vakai ki he tokotaha kuo mavahe mei he fakatahaʻangá ko ha “sibi kuo mole,” ko ha taha ʻe lava ke foki mai. (Saame 119:176, PM) Pea kapau ʻoku tau fetaulaki mo ha taha kuo mavahe mei he fakatahaʻangá, te tau fai ʻa e meʻa te tau malavá ke tokoniʻi ia ke foki mai? Te tau ʻai ke ʻilo leva ʻe he kau mātuʻá koeʻuhí ke lava ʻo nau tokoni? Te tau fai pehē kapau ʻoku tau mahinoʻi moʻoni mo ngāueʻaki ʻa e lēsoni mei he talanoa fakatātā ʻa Sīsuú.
16 Ko e faʻahinga ʻoku foki maí ʻoku nau houngaʻia ʻi he meesi mo e ʻofa ʻa Sihová mo e poupou ʻa e fakatahaʻangá. Ko ha tokoua naʻe tuʻusi ʻi he taʻu ʻe 25 ʻokú ne pehē: “Ko ʻeku fiefia talu mei hono fakafoki mai aú kuo hokohoko atu ia ke tupulaki ʻi heʻeku maʻu ʻa e ‘ngaahi taimi ʻo e fakaivifoʻou’ meia Sihová. (Ngā. 3:19) Ko e tokotaha kotoa pē ʻoku mātuʻaki poupou mo anga-ʻofa! Kuó u maʻu ha fāmili fakalaumālie fakaofo he taimí ni.” Ko ha tuofefine kei siʻi naʻe foki mai ki he fakatahaʻangá hili ʻa e taʻu ʻe nima ʻokú ne pehē: “ʻOku ʻikai lava ke u fakamatalaʻi atu ʻa e anga ʻeku ongoʻí ʻi he sio ki he ʻofa naʻe fakamatalaʻi ʻe Sīsuú ʻi hono fakahaaʻi mātuʻaki māʻalaʻala mai kiate au. ʻI he hoko ko e konga ʻo e kautaha ʻa Sihová ʻoku taʻealafakatataua!”
17, 18. (a) Ko e hā ʻa e ngaahi lēsoni kuo tau ako mei he talanoa fakatātā ʻe tolu ko ení? (e) Ko e hā ʻoku tau fakapapauʻi ke faí?
17 Ko e hā ʻa e ngaahi lēsoni kuo tau ako mei he talanoa fakatātā ʻe tolu ko ení? ʻUluakí, kuo pau ke tau mahinoʻi heʻikai lava ke tau puleʻi ʻa e vave ʻo e fakalakalaka ʻa ha taha ako Tohi Tapu ʻi he moʻoní. Tau tuku pē ia kia Sihova. Uá, ʻoku taʻefakapotopoto ke ʻamanekina ʻe loto ʻa e faʻahinga kotoa ʻoku feohi mo ako mo kitautolú ke tauhi kia Sihova. Fakaʻosí, neongo ʻe mavahe nai ʻa e niʻihi meia Sihova, ʻoua ʻaupito ʻe mole ʻetau ʻamanakí te nau foki mai. ʻI heʻenau foki maí, tau talitali lelei kinautolu ʻi ha founga ʻoku tapua atu ai ʻa e ʻofa ʻa Sihová.
18 ʻOfa ke hokohoko atu ʻa e toko taha taki taha ʻo kitautolu ke kumi ki he ʻiló, mahinó mo e potó. ʻI hoʻo lau ʻa e ngaahi talanoa fakatātā ʻa Sīsuú, ʻeke hifo kiate koe: ‘Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻo e talanoa fakatātā ko ení? Ko e hā naʻe hiki ai ia ʻi he Tohi Tapú? ʻE lava fēfē ke u ngāueʻaki ʻa e ngaahi lēsoni mei aí? Ko e hā ʻoku ou ako heni fekauʻaki mo Sihova mo Sīsuú?’ ʻI heʻetau fai ení, ʻoku tau fakahaaʻi ai ʻoku tau mahinoʻi ʻa e ʻuhinga ʻo e ngaahi lea ʻa Sīsuú.