Ko e kau Masoletí naʻa nau hiki papau ʻa e ngaahi tatau ʻo e Ngaahi Konga Tohi Tapú
KAVEINGA TEFITO | TOHI TAPÚ—KO ʻENE TUKUʻAU MAÍ
Hao e Tohi Tapú ʻi he Feinga ke Fakakeheʻi ʻa e Pōpoaki ʻi Aí
KO E FAKAMANAMANA: Ko e fakamanamana mei tuʻa hangē ko e feinga ke fakaʻauha mo fakafepakiʻi ʻa e Tohi Tapú naʻe ʻikai lavameʻa. Neongo ia, ko e niʻihi ʻo e kau hiki tataú mo e kau liliu leá naʻa nau feinga ke fulihi ʻa e pōpoaki ʻi he Tohi Tapú. Naʻa nau feinga ʻi ha taimi ke ʻai e Tohi Tapú ke fehoanaki mo ʻenau ngaahi tokāteliné kae ʻikai ʻai ʻenau tokāteliné ke fehoanaki mo e Tohi Tapú. Sio ki ha fakatātā ʻe niʻihi:
Feituʻu faiʻanga lotu: ʻI he vahaʻa ʻo e senituli hono faá mo e senituli hono ua K.M., ko e kau hiki tohi ʻo Penitātusi Samēliá naʻa nau tānaki ʻi mui ʻi he ʻEkisoto 20:17 ʻa e konga lea “ʻi Aargaareezem. Pea te ke langa ai ha ʻōlita.” Naʻe ʻamanaki ʻa e kau Samēliá ke ʻai ʻa e ngaahi konga Tohi Tapú ke poupouʻi ʻenau langa ʻa e temipalé ʻi “Aargaareezem,” pe Moʻunga Kelisimí.
Tokāteline Tolu-Tahaʻi-ʻOtua: Siʻi hifo ʻi he taʻu ʻe 300 hili e kakato ʻa e Tohi Tapú, ko ha tokotaha tui Tolu-Tahaʻi-ʻOtua naʻá ne tānaki atu ʻa e ngaahi lea ki he 1 Sione 5:7 (PM) “ʻI he lagi oku fakamooni, koe Tamai, moe Folofola, bea moe Laumalie Maonioni: bea oku taha be ae toko tolu ni.” Ko e fakamatala ko iá naʻe ʻikai ʻasi ia ʻi he muʻaki liliú. “Mei he senituli hono onó ʻo faai mai,” ko e fakamatala ia ha mataotao Tohi Tapu ko Bruce Metzger, ko e ngaahi lea ko iá “naʻe lahi ange hono maʻú ʻi he ngaahi maniusikilipi faka-Latina Motuʻá mo e Vulikeita [Latina].”
Huafa fakaʻotuá: ʻI he hā mahino ʻa e lahi e mafai ʻo e kau Siú ʻi heʻenau tui fakaeonoʻahó, naʻe fakakaukau ai ʻa e kau liliu Tohi Tapu tokolahi ke toʻo ʻa e huafa fakaʻotuá mei he ngaahi konga Tohi Tapú. Naʻa nau fetongiʻaki e huafa ko iá e ngaahi hingoa fakalakanga hangē ko e “ʻOtua” pe “ʻEiki,” ʻo ngāueʻaki ʻi he Tohi Tapú ʻo ʻikai ki he Tokotaha-Fakatupú pē kae ki he tangatá foki mo e ngaahi meʻa ʻi he lotu loí naʻa mo e Tēvoló.—Sione 10:34, 35; 1 Kolinitō 8:5, 6; 2 Kolinitō 4:4.a
FOUNGA NAʻE HAO AI E TOHI TAPÚ: ʻUluakí, ko e kau hiki Tohi Tapu ʻe niʻihi naʻa nau taʻetokanga pe kākā, pea mo e tokolahi kehe naʻa nau taukei ange mo tokanga. Naʻe hiki-tatau ʻe he kau Masoletí ʻa e Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Hepeluú ʻi he vahaʻa ʻo e senituli hono onó mo e hongofulu T.S. ʻoku ʻiloa he ʻahó ni ko e liliu faka-Masoletí. Naʻa nau lau fakalautelau ʻa e ngaahi foʻi leá mo e mataʻitohí ke fakapapauʻi ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha hala. ʻI he taimi naʻa nau huʻuhuʻu ai ki ha ngaahi hala ʻi he tatau naʻa nau ngāueʻakí naʻa nau hiki ia ʻi he tafaʻakí. Ko e kau Masoletí naʻa nau fakafisi ke liliu halaʻi ʻa e Tohi Tapú. “Ko hono fai ʻiloʻilo pau hano tānaki atu pe toʻo ha meʻa mei he Tohi Tapú,” ko e lau ia ʻa Palōfesa Moshe Goshen-Gottstein, “te nau lau ia ko e faihia kovi tahá.”
Uá, ko e lahi taha ʻo e ngaahi maniusikilipi he ʻaho ní ʻoku tokoni moʻoni ia ki he kau mataotao Tohi Tapú ke nau ʻiloʻi ha ngaahi fehālaaki. Ko e fakatātaá, naʻe akoʻi he kau taki lotú ʻi ha ngaahi senituli ko ʻenau tatau faka-Latiná naʻe alafalalaʻanga tahá. Ko ia ai ʻi he 1 Sione 5:7, naʻa nau fakahū ai ha ngaahi lea ʻoku fehālaaki ʻo hangē ko ia naʻe hā ki muʻa ʻi he kupu ko ení. Ko e ngaahi hala ko ení naʻe toe ʻasi ia ʻi he tatau faka-Pilitānia ko e King James Version! Ka ʻi he taimi naʻe maʻu mai ai ʻa e ngaahi maniusikilipi kehé, ko e hā naʻa nau ʻilo mei aí? Naʻe tohi ʻe Bruce Metzger: “Ko e konga [ʻi he 1 Sione 5:7, PM] ʻoku ʻikai hā ia ʻi he kotoa ʻo e ngaahi maniusikilipi ʻo e kuonga muʻá (Sīlia, Kopitiki, faka-ʻAmīnia, faka-ʻItiopea, faka-ʻAlepea, faka-Silāvoniki), tuku kehe ʻa e faka-Latiná.” Ko hono olá leva, ko hono fakaleleiʻi ʻo e liliu ʻo e King James Version mo e ngaahi Tohi Tapu kehé naʻa nau toʻo ʻa e ngaahi hala ko ení.
Chester Beatty P46, ko ha maniusikilipi Tohi Tapu pepailo ʻi he 200 T.S. nai
ʻOku fakamoʻoniʻi nai ʻe he ngaahi maniusikilipi motuʻa angé ko e pōpoaki ʻo e Tohi Tapú ʻoku kei ʻi ai pē? ʻI he taimi naʻe ʻilo ai ʻa e Takainga Tohi Tahi Maté ʻi he 1947, naʻe malava ai ʻa e kau mataotaó ke fakahoa ʻa e tatau Masoleti faka-Hepeluú ki he meʻa naʻe hā ʻi he takainga tohi Tohi Tapu naʻe hiki ʻi ha lau afeʻi taʻu ki muʻa. Ko ha mēmipa ʻo e timi ʻētita ʻo e Takainga Tohi Tahi Maté naʻá ne fakamulitukuʻaki ko e takainga tohi pē ʻe taha “ʻokú ne ʻomai ʻa e moʻoni, ʻikai lava ke toe ʻekeʻi ko e ngaahi konga Tohi Tapu naʻe ʻomai ʻi he vahaʻa taimi lahi ange ʻi ha afeʻi taʻu ʻo fakafou ʻi he nima ʻo e kau hiki-tohi Siú naʻe mātuʻaki tonu mo papau.”
Ko e Laipeli Chester Beatty ʻi Dublin ʻAilani, ʻoku ʻi ai ha falukunga pepailo ʻa ia ʻoku fakahaaʻi ai ko e meimei tohi kotoa ʻo e Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Kalisi Kalisitiané, ʻo kau ai ʻa e ngaahi maniusikilipi mei he senituli hono ua T.S.—ko e taʻu pē ia ʻe 100 hili e kakato ʻa e Tohi Tapú. “Neongo naʻe ʻomi ʻe he Pepailó ha fakamatala foʻou mo lahi ki he fakaikiiki ʻo e ngaahi meʻa kuo hikí,” ko e lau ia ʻa e The Anchor Bible Dictionary, “ʻoku nau toe fakahāhā ʻa e laulōtaha hono ʻomai ʻa e hisitōlia ʻo e ngaahi tohi Fakatohitapu naʻe hikí.”
“ʻOku lava nai ke pehē ʻoku ʻikai ke toe ʻi ai ha ngāue ia ʻi he kuohilí kuo ʻomi halaʻi”
KO E OLA: ʻI he ʻikai fakameleʻi ʻa e Tohi Tapú, ko e ngaahi maniusikilipi Tohi Tapu motuʻá kuo nau fakaleleiʻi ia. “ʻOku ʻikai ke toe ʻi ai ha tohi ʻi he kuonga muʻá kuo lahi hono ngaahi fakamoʻoni ki hení,” ko e tohi ia ʻa Sir Frederic Kenyon fekauʻaki mo e Tohi Tapu Faka-Kalisi Kalisitiané, “pea ʻoku ʻikai ke toe ʻi ai ha mataotao ʻe taʻefilifilimānako ʻi hono fakaʻikaiʻi ʻoku aʻu kakato mai ʻa e Tohi Tapú.” Pea ʻi he fekauʻaki mo e Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Hepeluú, naʻe pehē ʻe he mataotao ko William Henry Green: “ʻOku lava nai ke pehē ʻoku ʻikai ke toe ʻi ai ha ngāue ia ʻi he kuohilí kuo ʻomi halaʻi.”
a Ki ha fakamatala lahi ange sio ki he kiʻi tohi Ko ha Tataki Fakaeako ki he Folofola ʻa e ʻOtuá 1 mo e 2 ʻoku ala maʻu ʻi he www.jw.org.