KAVEINGA TEFITO | KAU ʻĀNGELÓ—ʻOKU NAU ʻI AI MOʻONI? ʻUHINGA ʻOKU MAHUʻINGA AÍ
Founga ʻOku Lava ke Tokoni Atu Ai ʻa e Kau ʻĀngeló
Ko e kau ʻāngelo faitōnungá ʻoku nau mātuʻaki mahuʻingaʻia ʻi he ngaahi meʻa ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá pea ʻoku nau kau longomoʻui ʻi hono fakahoko ʻa e finangalo ʻo Sihová. ʻI he taimi naʻe fakatupu ai ʻe he ʻOtuá ʻa e māmaní, naʻe “kalanga fiefia fakataha ai ʻa e ngaahi fetuʻu pongipongí, pea kamata kaila fakahīkihiki ai ʻa e ngaahi foha kotoa ʻo e ʻOtuá” ʻa ia ko e kau ʻāngeló. (Siope 38:4, 7) ʻI he kotoa ʻo e hisitōliá, kuo loto ʻa e kau ʻāngeló ke nau “fakasio” ki he ngaahi folofola fakaekikite ʻo fekauʻaki mo e ngaahi meʻa ʻi he kahaʻú ʻi he māmaní.—1 Pita 1:11, 12.
ʻOku fakahaaʻi ʻe he Tohi Tapú, koeʻuhi ke fakahoko ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá, kuo tokonaki mai ʻe he kau ʻāngeló ʻi he taimi ʻe niʻihi ha maluʻanga ki he kau lotu moʻoní. (Saame 34:7) Ko e fakatātaá:
ʻI hono fakaʻauha ʻe Sihova ʻa e ongo kolo fulikivanu ko Sōtoma mo Komolá, naʻe tokoni ha ongo ʻāngelo ki he tokotaha māʻoniʻoni ko Loté mo hono fāmilí ke nau hola.—Sēnesi 19:1, 15-26.
ʻI Pāpilone ʻo e kuonga muʻá, ʻi he taimi naʻe fakahalaiaʻi ai ʻa e kau talavou Hepelū ʻe toko tolu ke nau mate ʻi he fōnise afí, naʻe hanga ʻe he ʻOtuá ʻo “fekauʻi mai ʻene ʻāngeló ʻo ne fakahaofi ʻa ʻene kau sevānití.”—Taniela 3:19-28.
Hili ʻa e nofo ʻa e tangata māʻoniʻoni ko Tanielá ʻi ha pō ʻe taha ʻi ha ʻana ʻo e fanga laione fekaí, naʻá ne fakamatala naʻá ne haó koeʻuhi “naʻe fekauʻi mai ʻe [he] ʻOtuá ʻa ʻene ʻāngeló ʻo ne tāpuni ʻa e ngutu ʻo e fanga laioné.”—Taniela 6:16, 22.
ʻOku maʻu ʻe he kau ʻāngeló ha hisitōlia lōloa ʻo hono tokoniʻi ʻa e kakai faitōnungá
NAʻE TOKONIʻI ʻE HE KAU ʻĀNGELÓ ʻA E MUʻAKI FAKATAHAʻANGA KALISITIANÉ
ʻI he taimi ʻe niʻihi, naʻe kau mai ha kau talafekau fakaeʻāngelo ʻa e ʻOtuá ki he ngaahi ngāue ʻa e muʻaki fakatahaʻanga Kalisitiané ʻi he taimi naʻe fiemaʻu ai ke fakahoko ʻa e taumuʻa ʻa Sihová. Ko e fakatātaá:
Naʻe fakaava ʻe ha ʻāngelo ʻa e ngaahi matapā ʻo ha pilīsone peá ne tataki ʻa e kau ʻapositolo naʻe tuku pilīsoné ke hokohoko atu ʻenau malanga ʻi he temipalé.—Ngāue 5:17-21.
Naʻe tataki ʻe ha ʻāngelo ʻa e ʻevangeliō ko Filipé ke ne ʻalu ʻi he hala ʻi he toafá ʻoku lele mei Selusalema ki Kesá ʻo malanga ki ha tokotaha ʻItiopea naʻá ne ʻalu ki Selusalema ke lotu.—Ngāue 8:26-33.
ʻI he taimi naʻe hoko mai ai ʻa e taimi ʻa e ʻOtuá ke hoko ʻa e faʻahinga ʻikai Siú ko e kau Kalisitiané, naʻe hā ha ʻāngelo ki he ʻōfisa fakakautau Loma ko Koliniusí ʻi ha vīsone pea tataki ia ke fekau ki he ʻapositolo ko Pitá ke haʻu ki hono ʻapí.—Ngāue 10:3-5.
ʻI he taimi naʻe tuku pilīsone ai ʻa e ʻapositolo ko Pitá, naʻe hā ha ʻāngelo kiate ia ʻo ne taki ia ki tuʻa mei he pilīsoné.—Ngāue 12:1-11.
FOUNGA ʻOKU LAVA KE TOKONI ATU AI ʻA E KAU ʻĀNGELÓ
ʻOku ʻikai ha fakamoʻoni ia ʻoku ngāueʻaki ʻe he ʻOtuá he taimí ni ha kau ʻāngelo ke nau tokoniʻi fakaemana ʻa e kakaí ʻi he ngaahi founga ʻoku fakamatalaʻi ʻi he Tohi Tapú. Kae kehe, ʻi he fekauʻaki mo hotau taimí, naʻe pehē ʻe Sīsū: “Ko e ongoongo lelei ko ʻeni ʻo e Puleʻangá ʻe malangaʻi ia ʻi he kotoa ʻo e māmani kuo nofoʻí ko ha fakamoʻoni ki he ngaahi puleʻanga kotoa pē, pea ʻe toki hoko mai ʻa e ngataʻangá.” (Mātiu 24:14) Naʻá ke ʻilo ʻoku fai ʻe he kau ākonga ʻa Kalaisí ʻa e ngāué ni ʻi he malumalu ʻo hono tokangaʻi ʻe ha kau ʻāngelo?
Tokoni ʻa e kau ʻāngeló ke fanongonongo ʻa e ongoongo leleí ʻi he kotoa ʻo e māmaní
ʻOku fakahaaʻi ʻe he tohi Fakahaá ʻe tokoni vēkeveke ʻa e kau ʻāngeló ki he kakaí ʻi māmani lahi ke nau ako fekauʻaki mo Sihova ko e ʻOtuá mo ʻene taumuʻa ki he faʻahinga ʻo e tangatá. Naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Sioné: “Naʻá ku mamata ki ha toe ʻāngelo ʻe taha ʻoku puna ʻi he langí, pea naʻe ʻiate ia ʻa e ongoongo lelei taʻengata ke talaki ki he faʻahinga ʻoku nofo ʻi he māmaní, ki he puleʻanga mo e matakali mo e lea mo e kakai kotoa pē. Naʻá ne lea leʻo-lahi ʻo pehē: ‘Mou manavahē ki he ʻOtuá pea ʻoange kiate ia ʻa e lāngilangí, koeʻuhi kuo hoko mai ʻa e houa ʻo ʻene fakamāú, ko ia lotu ki he Tokotaha naʻá ne ngaohi ʻa e langí pea mo e māmaní mo e tahí mo e ngaahi matavaí.’” (Fakahā 14:6, 7) ʻOku fakamoʻoniʻi ʻe he ngaahi hokosia lahi ʻi onopooni ʻa e poupou ʻoku fai ʻe he kau ʻāngeló ki he ngāue fakamalanga ʻo e Puleʻangá ʻi māmani lahí. Ko e moʻoni, naʻa mo e taimi ʻoku fakatomala pea tafoki ai kia Sihova ha tokotaha angahala ʻe taha, ʻoku ʻi ai ʻa e “fiefia ʻi he haʻohaʻonga ʻo e kau ʻāngelo ʻa e ʻOtuá.”—Luke 15:10.
Ko e hā ʻe hoko ʻi he kakato ʻa e ngāue fakamalangá? Ko e “kau tau [fakaeʻāngelo] ʻi hēvaní” te nau tokoni kia Sīsū Kalaisi, ko e Tuʻi ʻo e ngaahi tuʻí, ʻi he faitau ʻi he “tau ʻo e ʻaho lahi ʻo e ʻOtua Māfimafi-Aoniú” ʻi ʻĀmaketoné. (Fakahā 16:14-16; 19:14-16) ʻE hoko ʻa e kau ʻāngelo mālohí ko e kau faifakaʻauha ʻa e fakamaau fakaʻotuá ʻi hono fai ʻe he ʻEiki ko Sīsuú ha “faisāuni ki he faʻahinga ko ia . . . ʻoku ʻikai te nau talangofua ki he ongoongo lelei fekauʻaki mo hotau ʻEiki ko Sīsuú.”—2 Tesalonaika 1:7, 8.
Ko ia ai, fakapapauʻi ʻoku mahuʻingaʻia fakafoʻituitui ʻa e kau ʻāngeló ʻiate koe. ʻOku nau mātuʻaki tokanga ki ha lelei maʻá e faʻahinga ʻoku nau loto ke tauhi ki he ʻOtuá, pea kuo toutou ngāueʻaki kinautolu ʻe Sihova ke fakaivimālohiʻi mo maluʻi ʻene kau sevāniti faitōnunga ʻi he māmaní.—Hepelū 1:14.
Ko ia, ko e tokotaha taki taha ʻo kitautolu ʻoku ʻi ai ha fili mahuʻinga ke ne fai. Te tau fanongo mo talangofua ki he ongoongo lelei ʻoku lolotonga fanongonongo ʻi māmani lahí? Ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova ʻi ho feituʻú te nau fiefia ke tokoniʻi koe ke ke maʻu ʻaonga mei he tokoni ʻofa ʻa e kau ʻāngelo mālohi ʻa e ʻOtuá.