LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w17 Sanuali p. 17-21
  • ʻUhinga ʻOku Kei Mahuʻinga Ai ʻa e Angavaivaí

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • ʻUhinga ʻOku Kei Mahuʻinga Ai ʻa e Angavaivaí
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2017
  • Lau ‘i he Ko e Taua Leʻo (Ako)
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • KO E HĀ ʻOKU MAHUʻINGA AI ʻA E ANGAVAIVAÍ?
  • KO E HĀ ʻOKU KAUNGA KI HE ANGAVAIVAÍ?
  • KO HO FATONGIA ʻI HE FOKOTUʻUTUʻU ʻA E ʻOTUÁ
  • KO E VAKAI TOTONU KI HE ANGAVAIVAÍ
  • “Ko e Potó ʻOku ʻi he Faʻahinga Anga-Fakanānaá Ia”
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2000
  • ʻE Lava Ke Ke Hanganaki Angavaivai Lolotonga ʻa e ʻAhiʻahí
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2017
  • Anga-Fakanānaá—Ko ha ʻUlungaanga ʻOkú Ne Pouaki ʻa e Melinó
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2000
  • ʻAʻeva Anga-Fakatōkilalo mo Anga-Fakanānā mo Ho ʻOtuá
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2020
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2017
w17 Sanuali p. 17-21
Valoki‘i ‘e Sāmiuela ‘a Tu‘i Saula

ʻUhinga ʻOku Kei Mahuʻinga Ai ʻa e Angavaivaí

“Ko e angavaivai ʻoku ai ʻene poto.”—PAL. 11:2.

HIVA: 38, 11

ʻE LAVA KE KE FAKAMATALAʻI?

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ʻa e angavaivaí?

  • Ko e hā ʻa e fekauʻaki ʻa e angavaivaí mo e anga-fakatōkilaló?

  • ʻE lava fēfē ke tau fiemālie pē ʻi he ngāue ʻa Sihová?

1, 2. Ko e hā naʻe talitekeʻi ai ʻe he ʻOtuá ʻa Saulá? (Sio ki he ʻuluaki fakatātā ʻi he kupú ni.)

ʻI HE taimi naʻe fili ai ʻe Sihova ʻa e Saula ke hoko ko e tuʻí, naʻe angavaivai ʻa Saula. (1 Sām. 9:1, 2, 21; 10:20-24) Ka ʻi he lolotonga ʻene hoko ko e tuʻí, naʻe kamata ke ne ʻafungi. ʻI he tuʻunga ʻe taha, naʻe haʻu ʻa e kau Filisitia ʻe laui afe ke faitau mo e kau ʻIsilelí. Naʻe tala ʻe he palōfita ko Sāmiuelá kia Saula te ne haʻu ʻo ʻoatu ha feilaulau kia Sihova. Kae kehe, ki muʻa ke aʻu atu ʻa Sāmiuelá, naʻe manavahē ʻa e kau ʻIsilelí pea liʻaki ʻe he tokolahi ʻo kinautolu ʻa Saula. Naʻá ne hoko ʻo taʻekātaki pea ʻi he ʻikai ke ne tatali kia Sāmiuelá, naʻá ne ʻoatu ʻe ia ʻa e feilaulaú. Naʻe ʻikai ke maʻu ʻe Saula ha mafai ke fai eni, pea naʻe houhau ʻa Sihova.—1 Sām. 13:5-9.

2 ʻI he aʻu atu ʻa Sāmiuelá, naʻá ne valokiʻi ʻa Saula ʻi heʻene talangataʻa kia Sihová. Ka naʻe ʻikai ke fakakaukau ʻa Saula ia naʻá ne fai ha kovi. Naʻá ne feinga ke kumi kalofanga, pea aʻu ʻo ne tukuakiʻi ʻa e niʻihi kehé ki heʻene fehālākí. (1 Sām. 13:10-14) Talu mei he taimi ko iá, naʻe toe fai ʻe Saula mo e ngaahi tōʻonga hīkisia kehe. Ko ia naʻe talitekeʻi ia ʻe Sihova mei heʻene hoko ko e tuʻí. (1 Sām. 15:22, 23) Naʻe kamata lelei ʻa e moʻui ʻa Saulá ka naʻe iku ʻo kovi ʻaupito.—1 Sām. 31:1-6.

3. (a) Ko e hā ʻa e fakakaukau ʻa e kakai tokolahi fekauʻaki mo e angavaivaí? (e) Ko e hā ʻa e ongo fehuʻi te tau talí?

3 ʻOku ongoʻi ʻe he kakai tokolahi ʻi he ʻahó ni ʻoku ʻikai lava ke nau angavaivai pea ʻi he taimi tatau te nau hoko ai ʻo lavameʻa ʻi he moʻuí pe ngāué. ʻOku nau pōlepole fekauʻaki mo kinautolu ke nau hā lelei ange ʻi he niʻihi kehé. Ko e fakatātaá, naʻe pehē ʻe ha tokotaha ʻeti faiva mo fakapolitikale ʻiloa: “Ko e angavaivaí ʻoku ʻikai ko ha foʻi lea ia ʻoku ngāueʻaki kiate au ʻi ha faʻahinga founga—ʻoku ou tui heʻikai ʻaupito hoko ia.” Neongo ia, ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke angavaivai ha Kalisitiane? Ko e hā ʻa e angavaivai, pea ko e hā ʻoku ʻikai ko e angavaivaí? ʻI he kupu ko ení, te tau tali ai ʻa e ongo fehuʻi ko ení. Pea ʻi he kupu hoko maí, te tau sio ai ki he founga ʻe lava ke tau hanganaki angavaivai aí naʻa mo e taimi ʻoku faingataʻa nai ai ke fai peheé.

KO E HĀ ʻOKU MAHUʻINGA AI ʻA E ANGAVAIVAÍ?

4. Ko e hā ʻa e ʻafungi?

4 ʻOku fakahaaʻi ʻe he Tohi Tapú ko e ʻafungí ko e fehangahangai ia ʻo e angavaivaí. (Lau ʻa e Palōveepi 11:2.) Naʻe kōlenga ʻa Tēvita kia Sihova: “Taʻofi foki hoʻo tamaioʻeiki mei he ngaahi angahala ʻoku fai pauʻu [pe ʻafungí].” (Saame 19:13) Ko e hā ʻa e ʻafungi? Ko hono fai ha meʻa ʻoku ʻikai haʻatau totonu pe mafai ke fai ia, koeʻuhí mahalo ko ʻetau taʻekātakí pe pōlepolé. Ko kitautolu kotoa ʻi he taimi ʻe niʻihi kuo tau fai ha meʻa ʻi he ʻafungi koeʻuhí ko ʻetau taʻehaohaoá. Ka ʻi heʻetau ako mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Tuʻi Saulá, kapau ʻoku hoko eni ʻo tōʻongaʻaki, heʻikai ke fakahōifua ia kia Sihova. ʻOku pehē ʻe he Saame 119:21 ko Sihová te ne “valoki ʻa e fielahi [pe ʻafungí].” Ko e hā ʻokú ne fai pehē aí?

5. Ko e hā ʻoku hoko ai ʻa e ʻafungí ko ha fehālaaki mafatukitukí?

5 ʻUluakí, kapau ʻoku tau fai ha meʻa ʻi he ʻafungi, ʻoku tau fakahaaʻi ai ʻa e taʻefakaʻapaʻapa kia Sihova, ko hotau ʻOtuá mo e Pulé. Uá, ʻi he taimi ʻoku tau fai ai ha ngaahi meʻa ʻoku ʻikai haʻatau mafai ke fai ia, ngalingali te tau fakakikihi mo taʻefelotoi ai mo e kakai kehé. (Pal. 13:10) Pea tolú, te tau hā ngalivale nai ʻi he taimi ʻe ʻiloʻi ai ʻe he niʻihi kehé kuo tau fai ha meʻa ʻi he ʻafungi. (Luke 14:8, 9) Ko e moʻoni, ʻoku lava ke tau ʻiloʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku fiemaʻu ai ʻe Sihova ke tau angavaivaí.

KO E HĀ ʻOKU KAUNGA KI HE ANGAVAIVAÍ?

6, 7. Ko e hā ʻa e fekauʻaki ʻa e angavaivaí mo e anga-fakatōkilaló?

6 ʻOku fekauʻaki vāofi ʻa e angavaivaí mo e anga-fakatōkilaló. Ko ha Kalisitiane anga-fakatōkilalo ʻoku ʻikai ke pōlepole ka ʻokú ne vakai ki he niʻihi kehé ʻoku nau māʻolunga ange ʻiate ia. (Fil. 2:3) Ko ha tokotaha anga-fakatōkilalo ʻokú ne toe angavaivai maʻu pē. ʻOkú ne lāuʻilo ki hono ngataʻangá, pea ʻokú ne fakahaaʻi anga-fakatōkilalo ʻene ngaahi fehālākí. ʻOkú ne loto-lelei ke fanongo ki he ngaahi fakakaukau ʻa e kakai kehé pea ako mei ai. Ko ha tokotaha anga-fakatōkilalo ʻokú ne fakahōifuaʻi moʻoni ʻa Sihova.

7 ʻOku fakahaaʻi ʻi he Tohi Tapú ko ha tokotaha angavaivai ʻokú ne ʻiloʻi ia pea ʻokú ne ʻiloʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai ke ne malava ʻo faí pe ngaahi meʻa ʻokú ne malava ʻo faí. ʻOku tokoni eni ke ne fakaʻapaʻapaʻi ʻa e niʻihi kehé pea fakafeangai lelei ai kia kinautolu.

8. Ke hanganaki angavaivaí, ko e hā ʻa e faʻahinga fakakaukau ʻoku totonu ke tau fakaʻehiʻehi mei aí?

8 Kae kehe, ʻe lava ke tau kamata fakakaukau ʻi ha founga ʻafungi ʻo ʻikai ke tau fakatokangaʻi ia. ʻOku anga-fēfē nai ʻene hoko ení? Te tau kamata nai ke ongoʻi ʻoku tau mahuʻinga ange ʻi he niʻihi kehé koeʻuhí ʻoku tau maʻu ʻa e ngaahi fatongia pau pe ko e faʻahinga ʻoku tau ʻiloʻi lelei ʻi he fakatahaʻangá. (Loma 12:16) Pe ʻoku kamata nai ke tau tohoakiʻi mai ha tokanga tōtuʻa kia kitautolu. (1 Tīm. 2:9, 10) ʻE aʻu nai ʻo tau kamata ke tala ki he niʻihi kehé ʻa e meʻa ʻoku totonu pe ʻikai totonu ke nau faí.—1 Kol. 4:6.

9. Ko e hā kuo hoko ai ʻa e niʻihi ʻo ʻafungí? ʻOmai ha fakatātā Fakatohitapu.

9 ʻE lava ke tau kamata ke ʻafungi kapau ʻe ʻikai ke tau mapuleʻi ʻetau ngaahi holi fehālākí. Kuo hoko ʻa e tokolahi ʻo ʻafungi koeʻuhí ʻoku nau loto ke fakalāngilangiʻi kinautolu, meheka ki he niʻihi kehé, pe ʻikai mapuleʻi ʻenau ʻitá. Naʻe hoko eni ki he niʻihi ʻoku lave ki ai ʻi he Tohi Tapú, hangē ko ʻApisalome, ʻŪsaia mo Nepukanesa. Naʻe fakahaaʻi mahino ʻe Sihova kia kinautolu ʻa e fiemaʻu ke nau hoko ʻo anga-fakatōkilaló.—2 Sām. 15:1-6; 18:9-17; 2 Kal. 26:16-21; Tan. 5:18-21.

10. Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau fakaʻehiʻehi mei hono fakamāuʻi ʻa e fakaueʻiloto ʻa e kakai kehé? ʻOmai ha fakatātā Fakatohitapu.

10 ʻOku ʻi ai nai ha ngaahi ʻuhinga kehe ʻoku ʻikai ai ke angavaivai ʻa e kakaí ʻi he taimi ʻe niʻihi. Fakakaukau ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa ʻApimeleki mo Pitá. (Sēn. 20:2-7; Māt. 26:31-35) Naʻe ʻafungi ʻa e ongo tangata ko ení? Pe naʻe ʻikai nai ke na ʻiloʻi ʻa e ngaahi moʻoniʻi meʻa kotoa pe fai taʻefakakaukauʻi ha meʻa? Koeʻuhí ʻoku ʻikai lava ke tau sio ki he lotó, ʻoku totonu ke ʻoua te tau fakamāuʻi ʻa e fakaueʻiloto ʻa e kakai kehé.—Lau ʻa e Sēmisi 4:12.

KO HO FATONGIA ʻI HE FOKOTUʻUTUʻU ʻA E ʻOTUÁ

11. Ko e hā ʻoku fiemaʻu ke tau mahinoʻí?

11 Ko ha tokotaha angavaivai ʻokú ne mahinoʻi hono fatongia ʻi he fokotuʻutuʻu ʻa e ʻOtuá. Ko Sihová ko e ʻOtua ia ʻo e maau. Kuó ne ʻoange ki he mēmipa taki taha ha fatongia ʻi he fakatahaʻangá. ʻOku fiemaʻu kotoa kitautolu. Kuo ʻomai ʻe Sihova kiate kitautolu taki taha ʻa e meʻaʻofa, pōtoʻi, talēniti, pe malava kehekehe, pea ʻokú ne fakaʻatā kitautolu ke tau fili ʻa e founga te ngāueʻaki ai iá. Kapau ʻoku tau angavaivai, te tau ngāueʻaki ʻa e meʻaʻofá ʻi he founga ʻoku fiemaʻu mai ʻe Sihová. (Loma 12:4-8) ʻOku tau ʻiloʻi ʻoku ʻamanekina mai ʻe Sihova ke tau ngāueʻaki kinautolu ke fakalāngilangiʻi ia mo tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé.—Lau ʻa e 1 Pita 4:10.

Tokoni ‘a Sīsū ki he fakatupú, fanau‘i ko ha tangata, ako‘i ‘ene kau ākongá, pekia ko ha feilaulau, pea pule ko e Tu‘i ‘o e Pule‘angá

Ko e hā ʻe lava ke tau ako mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sīsuú ʻi he taimi ʻoku liliu ai ʻetau vāhenga-ngāué? (Sio ki he palakalafi 12-14)

12, 13. Ko e hā ʻoku totonu ke tau manatuʻí kapau ʻoku tau hokosia ha ngaahi liliu ʻi heʻetau ngāue kia Sihová?

12 Ko e meʻa ʻoku tau fai ʻi he ngāue ʻa Sihová ʻe liliu nai ʻi he faai mai ʻa e taimí. Ko e fakatātaá, fakakaukau ki he ngaahi liliu naʻe hokosia ʻe Sīsuú. ʻUluakí, naʻá ne toko taha mo ʻene Tamaí. (Pal. 8:22) Naʻá ne tokoni leva kia Sihova ki hono ngaohi ʻa e kau ʻāngeló, ʻunivēsí mo e faʻahinga ʻo e tangatá. (Kol. 1:16) Ki mui ai, naʻe fekauʻi mai ia ki he māmaní. Naʻe ʻaloʻi ia ko ha kiʻi pēpē fakaetangata pea naʻá ne tupu hake leva ʻo hoko ko ha tokotaha lahi. (Fil. 2:7) Hili ʻene pekiá, naʻe foki ʻa Sīsū ki hēvani, pea ʻi he 1914 naʻá ne hoko ko e Tuʻi ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. (Hep. 2:9) Pea ʻi he kahaʻú, hili ʻene pule ko e Tuʻi ʻi he taʻu ʻe taha afé, ʻe fakafoki ʻe Sīsū ʻa e Puleʻangá kia Sihova koeʻuhí “ke hoko ʻa e ʻOtuá ʻo tāfataha ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē ki he tokotaha kotoa pē.”—1 Kol. 15:28.

13 Te tau toe hokosia nai ha ngaahi liliu ʻi heʻetau moʻuí. ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻe liliu nai hotau ngaahi fatongiá koeʻuhí ko e ngaahi fili naʻa tau faí. Ko e fakatātaá, mahalo pē naʻe teʻeki ke tau mali pea tau fili leva ke mali. Pe ʻoku tau maʻu nai ha fānau. Ki mui aí, naʻa tau fili nai ke fai ha ngaahi feʻunuʻaki koeʻuhí ke tau lava ʻo ngāue taimi kakato kia Sihova. ʻI ha taimi kehe, ʻe liliu nai hotau ngaahi fatongiá koeʻuhí ko hotau ngaahi tuʻungá. Te tau malava nai ke fai ha ngaahi meʻa lahi ange pe siʻisiʻi ange. Kae tatau ai pē pe ʻoku tau kei iiki pe taʻumotuʻa, moʻui lelei pe mahamahaki, ʻoku ʻafioʻi ʻe Sihova ʻa e founga ʻe lava ke tau taki taha fai ai hotau lelei tahá ke tauhi kiate ia. ʻOku ʻikai ke ne ʻamanekina ha meʻa lahi ange meiate kitautolu ʻi he meʻa ʻe lava ke tau faí. Pea ʻokú ne fiefia ʻaupito ʻi ha meʻa pē ʻoku tau fai maʻana.—Hep. 6:10.

14. ʻE lava fēfē ke hoko ʻa e tōʻonga angavaivaí ʻo tokoniʻi kitautolu ke tau fiemālie pē mo fiefia ʻi ha faʻahinga tuʻunga?

14 Naʻe fiefia ʻa Sīsū ʻi ha ngāue pē naʻe ʻoange ʻe Sihova kiate iá, pea ʻe lava ke tau fiefia foki mo kitautolu. (Pal. 8:30, 31) Ko ha tokotaha angavaivai ʻokú ne fiemālie pē ʻi he ngāue mo e fatongia ʻokú ne fai ʻi he fakatahaʻangá. ʻOku ʻikai ke ne tokangataha ki he meʻa ʻoku fai ʻe he kakai kehé. ʻI hono kehé, ʻokú ne fiemālie pē ʻi he fatongia ʻokú ne maʻu ʻi he kautaha ʻa e ʻOtuá. ʻOkú ne vakai ki ai ko e haʻu ia meia Sihova. Ko ha tokotaha angavaivai ʻokú ne toe fakaʻapaʻapaʻi ʻa e niʻihi kehé pea fiefia ke poupouʻi kinautolu. ʻOkú ne ʻiloʻi kuo toe ʻoange ʻe Sihova ha fatongia kia kinautolu foki.—Loma 12:10.

KO E VAKAI TOTONU KI HE ANGAVAIVAÍ

15. Ko e hā ʻe lava ke tau ako mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Kitioné?

15 Ko Kitioné ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻaupito ia ʻo e angavaivaí. ʻI he taimi naʻe vaheʻi ai ia ʻe Sihova ke ne fakahaofi ʻa ʻIsileli mei he kau Mitianí, naʻe pehē ʻe Kitione: “Ko e kogakau ʻoku ou kau ki ai ko e vaivai taha ia ʻia Manase, pea ko e siʻi taha au ʻi he fale o ʻeku tamai.” (Fkm. 6:15) Ka naʻe falala ʻa Kitione kia Sihova pea tali ʻa e ngāué. Naʻe fakapapauʻi leva ʻe Kitione naʻá ne mahinoʻi kakato ʻa e meʻa naʻe fiemaʻu ʻe Sihova meiate iá pea lotu ʻo kole ʻene tatakí. (Fkm. 6:36-40) Ko Kitioné ko ha tangata mālohi mo loto-toʻa, ka naʻá ne toe fakapotopoto mo tokanga. (Fkm. 6:11, 27) Ki mui aí, ʻi he taimi naʻe loto ai ʻa e kakaí ke ne puleʻi kinautolú, naʻá ne fakafisi. Hili ʻene fai ʻa e meʻa naʻe kole ange ʻe Sihova ke ne faí, naʻá ne foki ki ʻapi.—Fkm. 8:22, 23, 29.

16, 17. ʻE lava fēfē ke fakalakalaka ha tokotaha angavaivai?

16 Kapau ʻoku tali ʻe ha taha ha vāhenga-ngāue foʻou pe loto ke fai ha meʻa lahi ange ʻi he fakatahaʻangá, ʻoku ʻikai ʻuhinga iá ʻoku ʻikai ke ne angavaivai. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú ʻoku lelei ki ha sevāniti ʻa Sihova ke ne loto ke ngāue kakato ange maʻa hono fanga tokouá pea laka ki muʻa, pe fakalakalaka. (1 Tīm. 4:13-15) Ka ʻoku tau fiemaʻu ha vāhenga-ngāue foʻou ke tau fakalakalaka ai? ʻIkai. Ko kitautolu kotoa ʻe lava ke tau hanganaki fakaleleiʻi hotau angaʻitangata faka-Kalisitiané mo e malava kuo foaki mai ʻe Sihová koeʻuhí ke toe lelei ange ai ʻetau tauhi kiate iá pea tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé.

17 Ki muʻa ke ne tali ha vāhenga-ngāué, ʻoku ʻiloʻi ʻe ha tokotaha angavaivai ʻa e meʻa ʻe fiemaʻu meiate iá. ʻOkú ne lotu fekauʻaki mo ia pea fakakaukau fakalelei pe te ne malava ke fai ʻa e ngāué. Te ne kei maʻu ha taimi mo e ivi feʻunga ke fai ai ʻa e meʻa mahuʻinga kehé? Kapau ʻoku ʻikai, ʻe lava ke fai ʻe he niʻihi kehé ʻa e niʻihi ʻo e ngāue ʻokú ne lolotonga faí? Hili ʻene fakakaukau ki he meʻá ni, ʻe fili nai ha tokotaha angavaivai heʻikai lava ke ne tokangaʻi lelei ʻa e fatongia foʻou ko ení. Kapau ʻoku tau angavaivai, ʻe fiemaʻu ke tau lea ʻikai.

18. (a) Ko e hā ʻe fai ʻe ha tokotaha angavaivai ʻi he taimi ʻoku ʻoange ai kiate ia ha vāhenga-ngāue foʻoú? (e) ʻOku anga-fēfē hono tokoniʻi kitautolu ʻe he Loma 12:3 ke tau hoko ʻo angavaivaí?

18 ʻOku fiemaʻu ʻe Sihova ke tau ‘aeva i he agavaivai’ mo ia. (Mai. 6:8, PM) Ko ia ʻi hono ʻomai kia kitautolu ha vāhenga-ngāue foʻou, ʻoku tau kumi ki heʻene tatakí pea kole tokoni kiate ia, ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe Kitioné. ʻOku fiemaʻu ke tau fakakaukau fakamātoato fekauʻaki mo e meʻa ʻoku tala mai ʻe Sihova fakafou ʻi he Tohi Tapú mo ʻene kautahá. ʻOfa ke tau manatuʻi ko e hā pē ha meʻa ʻoku malava ke tau fai ʻi heʻene ngāué ʻoku ʻikai koeʻuhí ko ha malava pē ʻoku tau maʻu ka koeʻuhí ʻoku anga-fakatōkilalo mo loto-lelei ʻa Sihova ke tokoniʻi kitautolu. (Saame 18:35) Ko ha tokotaha angavaivai ʻe ʻikai ke ne “fakakaukau kiate ia tonu ʻo mahulu hake ia ʻi he meʻa ʻoku totonu ke fakakaukau ki aí.”—Lau ʻa e Loma 12:3.

19. Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau hoko ʻo angavaivaí?

19 ʻOku ʻiloʻi ʻe he tokotaha angavaivaí ko Sihova pē ʻoku tuha mo e fakalāngilangi kotoa pē, koeʻuhí ko ia ʻa e Tokotaha-Fakatupú pea mo e Fungani Māʻolunga ʻi he ʻunivēsí. (Fkh. 4:11) Kapau ʻoku tau angavaivai, te tau fiefia ʻi ha meʻa pē ʻoku lava ke tau fai ʻi he ngāue ʻa Sihová. Te tau fakaʻapaʻapaʻi ʻa e ngaahi ongoʻi mo e fakakaukau hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné, pea ko hono olá, te tau hoko ai ʻo fāʻūtaha kotoa. Ko ha tokotaha angavaivai ʻokú ne fakakaukau lelei ki muʻa ke ne fai ha meʻa, pea ʻi he founga ko ení ʻokú ne fakaʻehiʻehi ai mei hono fai ha ngaahi fehālaaki mafatukituki. ʻOku fiefia lahi ʻa Sihova ʻi he faʻahinga ʻoku nau angavaivaí. ʻI he ngaahi ʻuhinga ko ení, ko e angavaivaí ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ki he kakai ʻa e ʻOtuá. ʻI he kupu hoko maí, te tau vakai ai ki he founga ʻe lava ke tau hanganaki angavaivai ai ʻi he taimi ʻoku faingataʻa nai ai ke fai peheé.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share