LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w17 Sanuali p. 22-26
  • ʻE Lava Ke Ke Hanganaki Angavaivai Lolotonga ʻa e ʻAhiʻahí

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • ʻE Lava Ke Ke Hanganaki Angavaivai Lolotonga ʻa e ʻAhiʻahí
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2017
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • TAIMI ʻOKU LILIU AI HOTAU TUʻUNGÁ
  • TAIMI ʻOKU FAKAANGAʻI PE FAKAHĪKIHIKIʻI AI KITAUTOLU ʻE HE NIʻIHI KEHÉ
  • TAIMI ʻOKU TAU FAI AI HA NGAAHI FILI
  • FOUNGA ʻE LAVA KE TAU TOE ANGAVAIVAI ANGÉ
  • ʻUhinga ʻOku Kei Mahuʻinga Ai ʻa e Angavaivaí
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2017
  • Anga-Fakanānaá—Ko ha ʻUlungaanga ʻOkú Ne Pouaki ʻa e Melinó
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2000
  • “Ko e Potó ʻOku ʻi he Faʻahinga Anga-Fakanānaá Ia”
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2000
  • ʻAʻeva Anga-Fakatōkilalo mo Anga-Fakanānā mo Ho ʻOtuá
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2020
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2017
w17 Sanuali p. 22-26
Kākaa‘i ‘e ha tangata‘eiki ‘a e palōfita mei Siutá

ʻE Lava Ke Ke Hanganaki Angavaivai Lolotonga ʻa e ʻAhiʻahí

“Aeva mo ho Otua i he agavaivai.”—MAI. 6:8, PM.

HIVA: 48, 1

FOUNGA ʻE LAVA KE TOKONIʻI KITAUTOLU ʻE HE ANGAVAIVAÍ KE TAU . . .

  • fakahoko lelei hotau vāhenga-ngāué?

  • fekuki mo e fakaangá pe fakahīkihikí?

  • fai ha ngaahi fili lelei?

1-3. Ko e hā naʻe ʻikai ke fai ʻe he palōfita mei Siutá, pea ko e hā hono nunuʻá? (Sio ki he ʻuluaki fakatātā ʻi he kupú ni.)

NAʻE fokotuʻu ʻe Tuʻi Selopoame ʻo ʻIsilelí ha ʻōlita maʻá e lotu loí ʻi he kolo ko Pētelí. Naʻe fekau atu ʻe Sihova ha palōfita mei Siuta ke ʻoange kia Selopoame ha pōpoaki fakaefakamaau. Naʻe talangofua ʻa e palōfita anga-fakatōkilaló kia Sihova ʻo ne ʻoatu ʻa e pōpoakí. Naʻe ʻita lahi ʻa e tuʻí ki he palōfitá, ka naʻe maluʻi ia ʻe Sihova.—1 Tuʻi 13:1-10.

2 Naʻe fekau ʻe Sihova ki he palōfitá ke ʻoua te ne kai pe inu ʻi ʻIsileli pea foki ki ʻapi ʻi ha hala kehe. ʻI heʻene fokí, naʻe fetaulaki ai ʻa e palōfitá mo ha tangataʻeiki naʻe loi ange kiate ia ʻo pehē naʻá ne maʻu ha pōpoaki meia Sihova. Naʻe fakaafeʻi ʻe he tangataʻeikí ʻa e palōfitá ke na ʻalu ki hono ʻapi ʻo kai mo inu. Naʻe talangataʻa ʻa e palōfitá kia Sihova peá ne ʻalu mo e tangataʻeikí. Naʻe houhau ʻa Sihova. ʻI heʻene fononga ki ʻapí, naʻe ʻohofi ʻe ha laione ʻa e palōfitá ʻo tāmateʻi.—1 Tuʻi 13:11-24.

3 ʻOku ʻikai ke tau ʻilo ʻa e ʻuhinga naʻe fili ai ʻa e palōfitá ke fanongo ki he tangataʻeikí kae ʻikai kia Sihová. Ka ʻoku tau ʻiloʻi naʻe ʻikai ke hokohoko atu ʻene ‘aeva i he agavaivai’ mo Sihová. (Lau ʻa e Maika 6:8, PM.) ʻI he Tohi Tapú, ko e ʻaʻeva mo Sihová ʻoku kau ki ai ʻa e falala kia Sihova, falala ki heʻene tatakí pea talangofua kiate ia. Ko ha tokotaha angavaivai ʻokú ne ʻilo ʻa e fiemaʻu ke ne lotu maʻu pē. Kapau naʻe angavaivai ʻa e palōfitá, naʻá ne mei ʻeke kia Sihova pe kuo liliu ʻene fakahinohinó. ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻoku fiemaʻu foki ke tau fai ha ngaahi fili faingataʻa, pea ʻe ʻikai nai ke māʻalaʻala ʻa e meʻa ʻoku fiemaʻu mai ʻe Sihova ke tau faí. Ka ʻo kapau ʻoku tau angavaivai, te tau kole kia Sihova ke ne tataki kitautolu koeʻuhí kae lava ke tau hao ai mei hono fai ʻa e ngaahi fehālaaki mafatukitukí.

4. Ko e hā te tau ako ʻi he kupu ko ení?

4 ʻI he kupu ki muʻá, naʻa tau ako ai ki he ngaahi ʻuhinga ʻo e angavaivaí mo e ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai eni kiate kitautolu he ʻaho ní. Ka ʻe lava fēfē ke tau toe angavaivai angé? Pea ko e hā ʻa e ngaahi tuʻunga ʻe lava ke ʻahiʻahiʻi ai ʻetau angavaivaí, ʻa ia ʻe fakahaaʻi ai pe ʻoku tau angavaivai moʻoni pe ʻikai? Tau lāulea ʻi he taimí ni ki he tafaʻaki ʻe tolu ʻo e ngaahi meʻá ni.—Pal. 11:2.

TAIMI ʻOKU LILIU AI HOTAU TUʻUNGÁ

5, 6. Naʻe anga-fēfē hono fakahāhā ʻe Pāsiliai naʻá ne angavaivaí?

5 Ko e anga ʻetau fakafeangai ʻi he taimi ʻoku liliu ai hotau tuʻungá pe vāhenga-ngāué ʻe lava ke fakahaaʻi ai pe ʻoku tau angavaivai moʻoni. ʻE lava ke tau ako mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Pāsiliaí, ʻa e kaumeʻa mateaki ʻo Tuʻi Tēvitá. ʻI he taimi naʻe taʻu 80 ai ʻa Pāsiliaí, naʻe fakaafeʻi ia ʻe Tēvita ke nofo ʻi hono lotoʻā fakatuʻí. Neongo ko ha monū lahi eni, naʻe pehē ʻe Pāsiliai ʻe lelei ange ke ʻoange ʻa e vāhenga-ngāue ko ení ki ha tangata naʻe hingoa ko Kīmami, ngalingali ko hano foha pē.—2 Sām. 19:31-37.

6 Ko e hā naʻe ʻikai ke tali ai ʻe Pāsiliai ʻa e fakaafé? Naʻe ʻuhinga iá ke fakaʻehiʻehi mei he fatongiá pe ke maʻu ha moʻui faingofua? ʻIkai, koeʻuhí he naʻe angavaivai ʻa Pāsiliai. Naʻá ne lāuʻilo ki he liliu hono tuʻungá, pea naʻá ne ʻiloʻi ʻa hono ngataʻangá. (Lau ʻa e Kalētia 6:4, 5.) Hangē ko Pāsiliaí, ʻoku fiemaʻu ke tau angavaivai. ʻI he ʻikai ke tau tokangataha ki he meʻa ʻoku tau loto ki aí pe fakahoa kitautolu ki he niʻihi kehé, ʻoku tau tokangataha ki hono ʻoatu hotau lelei tahá kia Sihova. ʻOku mahuʻinga ange eni ʻi hono maʻu ha vāhenga-ngāue makehe pe hoko ʻo ʻiloa. (Kal. 5:26) Kapau ʻoku tau angavaivai, te tau ngāue fakataha mo hotau fanga tokouá ke fakalāngilangiʻi ʻa Sihova mo tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé.—1 Kol. 10:31.

7, 8. ʻE lava fēfē ke tokoniʻi kitautolu ʻe he angavaivaí ke ʻoua te tau falala pē kiate kitautolu?

7 ʻE faingataʻa nai ke tau hanganaki angavaivai kapau kuo ʻomai kia kitautolu ha fatongia pe mafai lahi ange. ʻE lava ke tau ako mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Nehemaiá. ʻI he taimi naʻe fanongo ai ʻa Nehemaia naʻe lahi ʻa e palopalema ʻa e kakai ʻi Selusalemá, naʻá ne kōlenga kia Sihova ke ne tokoniʻi kinautolu. (Nehe. 1:4, 11) Naʻe tali ʻe Sihova ʻa e lotu ʻa Nehemaiá. Naʻe ʻai ʻe Tuʻi ʻAtasease ʻa Nehemaia ke kōvana ʻi he feituʻú. Neongo naʻe ʻosi maʻu mafai mo tuʻumālie ʻa Nehemaia, naʻe ʻikai ʻaupito ke ne falala kiate ia pē. Naʻá ne hanga kia Sihova ki ha fakahinohino peá ne lau maʻu pē ʻEne Laó. (Nehe. 8:1, 8, 9) Naʻe maʻu ʻe Nehemaia ʻa e mafai ki he kakai tokolahi. Ka naʻe ʻikai ʻaupito ke ne ngāueʻaki hono mafaí ke ne maʻu ʻaonga mei ai pe fakafeangai kakaha ki he niʻihi kehé.—Nehe. 5:14-19.

8 Hangē ko Nehemaiá, kapau ʻoku tau maʻu ha fatongia lahi ange pe liliu ʻetau vāhenga-ngāué, ʻoku fiemaʻu ke tau fakapapauʻi ʻoku tau hanganaki angavaivai. ʻOku ʻikai fiemaʻu ke tau falala pē ki heʻetau malavá pe taukeí. ʻE lava fēfē ke kamata ha taha ke falala kiate ia pē? Ko e fakatātaá, ʻe tokangaʻi nai ʻe ha mātuʻa ʻa e ngaahi meʻa ʻi he fakatahaʻangá ʻo ʻikai tomuʻa fai ha lotu. Pe ko hono tomuʻa fai nai ʻe ha tokoua pe tuofefine ha fili pea toki lotu leva kia Sihova ke tāpuakiʻi ʻa e fili ko iá. Kae kehe, ko ha tokotaha angavaivai ʻoku ʻikai ke ne falala pē kiate ia, naʻa mo e taimi ʻokú ne fai ai ha ngāue naʻá ne faʻa fai ki muʻa. ʻOkú ne manatuʻi maʻu pē ko ʻene ngaahi malavá heʻikai lava ke fakahoa ia kia Sihova. (Lau ʻa e Palōveepi 3:5, 6.) ʻI he māmaní he ʻahó ni, ko e kakai tokolahi ʻoku nau siokita pea feinga ke muʻomuʻa ʻi he niʻihi kehé. Ka ʻoku ʻikai ke pehē ʻa e kau sevāniti ʻa Sihová. ʻOku ʻikai ke tau fakakaukau ko hono maʻu ʻa e ngaahi fatongiá ʻoku ʻai ai kitautolu ke tau lelei ange ʻi he toenga hotau fāmilí pe fakatahaʻangá. ʻI hono kehé, ʻoku tau manatuʻi hotau ngafa ʻi he fokotuʻutuʻu ʻa e ʻOtuá pea ngāue fakataha mo hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné.—1 Tīm. 3:15.

TAIMI ʻOKU FAKAANGAʻI PE FAKAHĪKIHIKIʻI AI KITAUTOLU ʻE HE NIʻIHI KEHÉ

9, 10. ʻE lava fēfē ke tokoniʻi kitautolu ʻe he angavaivaí ʻi he taimi ʻoku fakaangaʻi taʻetotonu ai kitautolu ʻe he niʻihi kehé?

9 ʻOku lava ke fakalotomamahi kia kitautolu ʻa e taimi ʻoku fakaangaʻi taʻetotonu ai kitautolu ʻe ha taha. Naʻe hoko eni kia ʻAna. Neongo ʻa e ʻofa lahi hono husepānití ʻiate iá, naʻe ʻikai ke fiefia ʻa ʻAna. Ko e tokotaha fakavahavahaʻa ko Pēniná, naʻá ne manukiʻi maʻu pē ia. Naʻe loto ʻa ʻAna ke maʻu ha fānau ka naʻe ʻikai malava ia. ʻI he ʻaho ʻe taha naʻe ongoʻi loto-mamahi lahi ai ʻa ʻAna, pea naʻá ne ʻalu ki he tāpanekalé ʻo lotu. Naʻe sio ʻa e taulaʻeiki lahi ko ʻĪlaí kiate ia ʻokú ne tangi pea tukuakiʻi ia ʻokú ne konā! Naʻe mei lava ke ʻita lahi ai ʻa ʻAna. Ka, naʻá ne tali anga-fakaʻapaʻapa pē kia ʻĪlai. Ki mui ai, naʻe fai ʻe ʻAna ha lotu ʻo fakahaaʻi ai ʻene tui kia Sihova mo ʻene ʻofa kiate iá.—1 Sām. 1:5-7, 12-16; 2:1-10.

10 ʻE lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe he angavaivaí ke tau “hanganaki ikunaʻi ʻa e koví ʻaki ʻa e leleí.” (Loma 12:21) Ko e fokotuʻutuʻu ʻa Sētané ʻoku fonu ʻi he ngaahi meʻa ʻoku koví. Ko ia ʻoku totonu ke ʻoua te tau ʻohovale ʻi he taimi ʻoku fai mai ai ha fakafeangai taʻetotonu. Neongo ʻe lava ke ʻai ai heni kitautolu ke tau ʻita, ʻoku fiemaʻu ke tau faitau mo e ongoʻi ko iá. (Saame 37:1) ʻE lava ke aʻu ʻo fakamamahi ange ʻa e taimi ʻoku tau fetōkehekeheʻaki ai mo hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfine ʻi he fakatahaʻangá. Kapau ʻe hoko ia, ʻoku tau loto ke faʻifaʻitaki kia Sīsū. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “ʻI he taimi naʻe leakovia ai iá, naʻe ʻikai te ne tali ʻaki ha lea kovi.” ʻI hono kehé, “naʻá ne tuku atu ʻa ia tonu ki he tokangaekina ʻa e tokotaha ʻoku fakamaau māʻoniʻoní.” (1 Pita 2:23) Naʻe anga-fakatōkilalo ʻa Sīsū pea ʻiloʻi ʻe fakatonutonu ʻe Sihova ha fakamaau taʻetotonu pē. (Loma 12:19) ʻOku tau loto foki ke anga-fakatōkilalo pea “ʻoua ʻe totongi e kovi ʻaki ʻa e kovi.”—1 Pita 3:8, 9.

11, 12. (a) ʻE lava fēfē ke tau hanganaki angavaivai ʻi he taimi ʻoku fakahīkihikiʻi pe ʻafaʻi kitautolu ʻe he kakaí? (e) ʻE lava fēfē ke tau fakahaaʻi ʻoku tau angavaivai ʻi he anga ʻetau ʻai valá mo e tōʻongá?

11 ʻE lava ke toe ʻahiʻahiʻi ʻetau angavaivaí ʻi he taimi ʻoku fakahīkihikiʻi pe ʻafaʻi ai kitautolu ʻe he kakaí. Naʻe fakahīkihikiʻi mo ʻafaʻi lahi ʻa ʻĒseta. Ko e taha ia ʻo e kau fefine hoihoifua taha ʻi Pēsiá. Naʻe taʻu ʻe taha hono teuʻi ia ʻaki ʻa e ngaahi meʻa teuteu makehe, fakataha mo e kau finemui naʻa nau feʻauʻauhi ke fakatokangaʻi ʻe he tuʻí. Naʻe fili leva ʻe he tuʻí ʻa ʻĒseta ke hoko ko e kuiní. Ka naʻe ʻikai ke hoko ʻa e ngaahi meʻa kotoa ko ení ke ne liliu ai. Naʻe ʻikai ke hoko ʻa ʻĒseta ʻo siokita. Naʻá ne hanganaki angavaivai, anga-lelei mo fakaʻapaʻapa.—ʻĒseta 2:9, 12, 15, 17.

Fa‘ifa‘itaki‘anga ‘o e vala mo e teuteu fakanānaá mo ‘ikai fakanānaá ‘i ha Fale Fakataha‘anga

ʻOku hā mei heʻetau ʻai valá ʻoku tau fakaʻapaʻapaʻi ʻa Sihova mo e niʻihi kehé, pe ʻoku hā mei ai ʻoku ʻikai ke tau angavaivai? (Sio ki he palakalafi 12)

12 Kapau ʻoku tau angavaivai, te tau ʻai vala mo tōʻonga ʻi ha founga ʻoku fakahaaʻi ai ʻetau fakaʻapaʻapaʻi ʻa e niʻihi kehé pea pehē kia kitautolu. ʻI he ʻikai ke tau hīkisia pe feinga ke leleiʻia mai ʻa e kakaí, ʻoku tau feinga ke maʻu ʻa e “laumālie anga-fakalongolongo mo anga-maluú.” (Lau ʻa e 1 Pita 3:3, 4; Sel. 9:23, 24) Ko e anga ʻo ʻetau ongoʻi fekauʻaki mo kitautolú ʻe faifai atu pē ʻo hā mai ia ʻi heʻetau leá mo e tōʻongá. Ko e fakatātaá, ʻoku tau feinga nai ke ʻai ʻa e niʻihi kehé ke nau fakakaukau ʻoku tau makehe koeʻuhí ko e meʻa ʻoku tau faí, meʻa ʻoku tau ʻiloʻí, pe faʻahinga ʻoku tau ʻiloʻí. Pe ʻoku tau feinga nai ke hā ngali ko kitautolu pē naʻa tau fai ha ngaahi ngāue mahuʻinga, ka ko hono moʻoní, naʻe tokoni mai ʻa e niʻihi kehé. Kae fakakaukau kia Sīsū. Naʻe mei lava ke ne ʻai ke maongo ki he kakaí ʻa hono potó. Ka, naʻe toʻo lea maʻu pē ʻa Sīsū mei he Folofola ʻa e ʻOtuá. Naʻe ʻikai ke ne loto ke fakalāngilangiʻi ia ʻe he kakaí. Naʻá ne loto maʻu pē ke ʻave ʻa e lāngilangí kia Sihova.—Sione 8:28.

TAIMI ʻOKU TAU FAI AI HA NGAAHI FILI

13, 14. ʻE lava fēfē ke tokoniʻi kitautolu ʻe he angavaivaí ke tau fai ha ngaahi fili lelei?

13 ʻOku fiemaʻu ke tau angavaivai ʻi he taimi ʻoku tau fai ai ha ngaahi fili, pe ʻi he taimi ʻoku uesia ai kitautolu ʻe he ngaahi fili ʻoku fai ʻe he niʻihi kehé. ʻI he taimi naʻe nofo ai ʻa e ʻapositolo ko Paulá ʻi Sesaliá, naʻá ne loto ke ʻalu ki Selusalema ke fakaʻosi ʻa e ngāue naʻe ʻoange ʻe Sihova kiate iá. Ka naʻe tala ange ʻe he palōfita ko ʻAkapusí kia Paula kapau te ne ʻalu, ʻe puke pōpula ia. ʻE aʻu nai ʻo tāmateʻi ia. Naʻe kōlenga ʻa e fanga tokouá kia Paula ke ʻoua te ne ʻalu. Ka naʻe fili ʻa Paula ke ne ʻalu ki Selusalema. Naʻe ʻuhinga iá naʻá ne falala pē kiate ia? ʻIkai, naʻe angavaivai mo falala kakato ʻa Paula kia Sihova. Naʻe angavaivai foki mo e fanga tokouá. Ko ia naʻa nau poupouʻi ʻa e fili ʻa Paulá pea tuku ke ne ʻalu.—Ngā. 21:10-14.

14 Ko e hoko ʻo angavaivaí ʻe tokoniʻi ai kitautolu ke tau fai ha ngaahi fili lelei naʻa mo e taimi ʻoku ʻikai lava ai ke tau ʻilo pe mapuleʻi ʻa e ngaahi meʻa tofu pē ʻe hokó. Ko e fakatātaá, te tau fakakaukau nai ke kamata ngāue taimi-kakato. Ka ko e hā ʻe hokó kapau te tau puke? Fēfē kapau ʻe puke ʻetau ongo mātuʻa pea fiemaʻu ha tokoni? Ko e hā te tau faí ʻi heʻetau hoholo ke motuʻá? ʻOku ʻikai lava ke tau tali kotoa ʻa e ngaahi fehuʻi ko ení, neongo kapau ʻoku tau lotu mo fakakaukau fekauʻaki mo ia. (Koh. 8:16, 17) Ka ʻo kapau ʻoku tau falala kia Sihova, te tau lāuʻilo pea tali hotau ngataʻangá. Te tau sivisiviʻi ʻa e ngaahi moʻoniʻi meʻá, kole ha faleʻi, pea mahuʻinga tahá lotu ki ha tataki. ʻE fiemaʻu leva ke tau muimui ki he fakahinohino ʻa e laumālie ʻo Sihová. (Lau ʻa e Koheleti 11:4-6.) ʻE lava ke tāpuakiʻi ʻe Sihova ʻetau ngaahi filí, pe ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke liliu ʻetau ngaahi palaní.—Pal. 16:3, 9.

FOUNGA ʻE LAVA KE TAU TOE ANGAVAIVAI ANGÉ

15. ʻOku anga-fēfē ʻa e tokoni ʻa e fakalaulauloto kia Sihová ke tau hanganaki anga-fakatōkilaló?

15 ʻE lava fēfē ke tau hoko ʻo angavaivai angé? Te tau lāulea ki he founga ʻe fā. ʻUluakí, ʻoku fiemaʻu ke tau fakalaulauloto kia Sihova, fakakaukau fakamātoato pe ko e ʻOtua fēfē ia. ʻI he taimi ʻoku tau fakahoa ai kitautolu kia Sihová, ʻoku tau ʻiloʻi ai ʻetau siʻisiʻi faú mo e siʻisiʻi fau ʻetau ʻiló. (ʻAi. 8:13) Manatuʻi ʻoku tau tauhi ki he ʻOtua Māfimafi-Aoniú, kae ʻikai ki ha tangata pe ki ha ʻāngelo. Ko e fakalaulauloto ki he meʻá ni ʻe tokoni ia ke tau fakatōkilaloʻi ai kitautolu “ʻi he malumalu ʻo e toʻukupu māfimafi ʻo e ʻOtuá.”—1 Pita 5:6.

16. ʻOku anga-fēfē ʻa e tokoni ʻa e fakalaulauloto ki he ʻofa ʻa e ʻOtuá ke tau hoko ʻo angavaivaí?

16 Ko e founga hono ua ʻe lava ke tau toe angavaivai ange aí ko e fakalaulauloto ki he lahi ʻo e ʻofa ʻa Sihova ʻiate kitautolú. Naʻe fakahoa ʻe Paula ʻa e fakatahaʻangá ki he sino fakaetangatá. Naʻe ngaohi ʻe Sihova ʻa e konga kotoa ʻo e sinó ke mahuʻinga. (1 Kol. 12:23, 24) Ko kitautolu taki taha ʻoku tau toe mahuʻinga kia Sihova. ʻOku ʻikai ke ne fakahoa kitautolu ki he niʻihi kehé, pea ʻoku ʻikai ke tuku ʻene ʻofa mai kiate kitautolú ʻi he taimi ʻoku tau fai ai ha ngaahi fehālaaki. ʻE lava ke tau ongoʻi malu ʻi hono ʻiloʻi ʻoku ʻofa mai ʻa Sihova kiate kitautolu.

17. Ko e hā ʻa e ʻaonga te tau maʻú kapau te tau sio ki he lelei ʻi he niʻihi kehé?

17 Tolú, te tau hoko ʻo angavaivai ange ʻi he taimi ʻoku tau sio ki he lelei ʻi he niʻihi kehé, ʻo hangē ko Sihová. ʻI he ʻikai ke tau feinga maʻu pē ke tokangataha mai ʻa e niʻihi kehé pe tala ʻa e meʻa ke nau faí, te tau kole faleʻi kiate kinautolu pea loto-lelei ke tali ʻenau ngaahi fakakaukaú. (Pal. 13:10) ʻOku tau fiefia ʻi hono maʻu ʻe hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ha ngaahi vāhenga-ngāue makehe. Pea ʻoku tau fakamālō kia Sihova ʻi heʻene fakaʻatā kitautolu kotoa ke tauhi kiate iá.—1 Pita 5:9.

18. ʻE anga-fēfē ke tokoni ʻa e akoʻi hotau konisēnisí ke tau hoko ʻo angavaivai angé?

18 Fā, te tau toe angavaivai ange ʻi he taimi ʻoku tau ngāueʻaki ai ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú ke akoʻi hotau konisēnisí. Ko e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ení te ne akoʻi mai ʻa e anga ʻo e ongoʻi mo e fakakaukau ʻa Sihová. ʻI he taimi ʻoku tau ako ai ke sio ki he ngaahi meʻá mei he anga ʻo e vakai ʻa Sihová, ʻe lava ke tau fai ʻa e ngaahi fili ʻoku fakahōifua ki he ʻOtuá. ʻI heʻetau ako, lotu, mo ngāueʻaki ʻa e meʻa ʻoku tau akó, ʻe hoko ʻo mālohi ange ai hotau konisēnisí. (1 Tīm. 1:5) ʻOku tau ako ke fakamuʻomuʻa ʻa e niʻihi kehé. Kapau ʻoku tau fai ʻa e ngaahi meʻa ko ení, ʻoku talaʻofa mai ʻa Sihova te ne ‘fakaʻosi ʻe ia hotau akoʻí,’ kau ai hono tokoniʻi kitautolu ke tau angavaivai ange.—1 Pita 5:10.

19. Ko e hā te ne tokoniʻi kitautolu ke tau hanganaki angavaivai ai pē ʻo taʻengatá?

19 ʻOkú ke manatuʻi ʻa e palōfita mei Siuta naʻa tau lāulea ki ai ʻi he kamataʻanga ʻo e kupú ni? Naʻe mole ʻene moʻuí mo ʻene kaumeʻa mo Sihová koeʻuhí naʻe ʻikai ke ne hanganaki angavaivai. Ka ʻe lava ke tau hanganaki angavaivai naʻa mo e taimi ʻoku faingataʻa ai ke fai peheé. Ko e faʻifaʻitakiʻanga ʻa e kau sevāniti faitōnunga tokolahi ʻa Sihová ʻoku fakamoʻoniʻi ai ʻoku malava eni. Ko e fuoloa ange ʻetau tauhi kia Sihová, ko e lahi ange ia ʻa e totonu ke tau falala kiate iá. (Pal. 8:13) Tatau ai pē pe ko e hā ʻa e tuʻunga ʻoku tau ʻi aí, ʻe lava ke tau kei ʻaʻeva pē mo Sihova. Ko e monū lahi taha eni ʻe lava ke tau maʻú. Ko ia ʻofa ke tau fai ʻa e meʻa kotoa te tau malavá ke hanganaki angavaivai pea ʻaʻeva mo Sihova ʻo taʻengata.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share