LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w17 Maʻasi p. 23-27
  • ʻE Tali ʻe Ho Lotó ʻa e Ngaahi Meʻa Kuo Tohí?

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • ʻE Tali ʻe Ho Lotó ʻa e Ngaahi Meʻa Kuo Tohí?
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2017
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • KO E FALALA KI HE POTO FAKAETANGATÁ ʻOKU IKU ATU IA KI HE FAKATAMAKI
  • KO E HĀ ʻE LAVA KE HOKÓ KAPAU TE TAU FILI ʻA E NGAAHI KAUNGĀMEʻA ʻOKU HALÁ?
  • ʻOUA ʻE FAKAʻATĀ HO LOTÓ KE HĪKISIA
  • TUKU KE TATAKI KOE ʻE SIHOVA ʻI HONO FAI ʻA E NGAAHI FILÍ
  • TAUHI MAʻU HA LOTO KAKATO PEA FIEFIA
  • Tauhi kia Sihova ʻi he Loto Kakato!
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2017
  • “Ko Hoo Mou Gaue e Totogi Ia”
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2012
  • Mamahiʻi ʻa e Fale ʻo Sihová
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2009
  • Fai Fakapotopoto Lolotonga ʻa e Taimi Nongá
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2020
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2017
w17 Maʻasi p. 23-27
Faitau ‘a Sihosafate mo Tu‘i ‘Ēhapi ‘o fakafepaki‘i ‘a e kau Sīliá

ʻE Tali ʻe Ho Lotó ʻa e Ngaahi Meʻa Kuo Tohí?

“[Ko e] ngaahi meʻá ni . . . naʻe tohi kinautolú ko ha fakatokanga ia kiate kitautolu ʻa ē kuo aʻu mai ki ai ʻa e ngataʻanga ʻo e ngaahi fokotuʻutuʻu ko ení.”​—1 KOL. 10:11.

HIVA: 11, 29

KO E HĀ ʻE LAVA KE KE AKO MEI HE FEHĀLAAKI ʻA E NGAAHI TUʻI KO ʻENÍ?

  • ʻAsa mo Sihosafate

  • Hesekaia

  • Siosaia

1, 2. Ko e hā te tau lāulea ai ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa e tuʻi Siuta ʻe toko faá?

KAPAU naʻá ke sio ki ha taha ʻoku hekea ʻo tō ʻi he halá, ngalingali te ke tokanga ʻi he taimi ʻokú ke lue ai ʻi he hala ko iá. ʻI he founga meimei tatau, ʻi hono sivisiviʻi ʻa e ngaahi fehālaaki naʻe fai ʻe he niʻihi kehé ʻi heʻenau moʻuí, ʻe lava ke tau fakaʻehiʻehi ai mei hono fai ha hala meimei tatau. Ko e fakatātaá, ʻe lava ke tau ako mei he fehālaaki ʻa e kakai ʻoku fakamatala ki ai ʻi he Tohi Tapú.

2 Ko e tuʻi Siuta ʻe toko fā naʻa tau lave ki ai ʻi he kupu ki muʻá naʻa nau tauhi kia Sihova ʻi he loto kakato. Ka neongo ia naʻa nau kei fai ʻa e ngaahi fehālaaki mafatukituki. Ko ʻenau ngaahi hokosiá naʻe tohi ia ʻi he Tohi Tapú koeʻuhí ke tau lava ʻo fakalaulauloto ki ai pea ke tau ako ha ngaahi lēsoni mahuʻinga mei ai. Ko e hā ʻe lava ke tau ako mei he meʻa naʻe hoko kiate kinautolú, pea ʻe lava fēfē ke tau fakaʻehiʻehi mei hono fai ha fehālaaki tatau ʻo hangē ko ia naʻa nau faí?—Lau ʻa e Loma 15:4.

KO E FALALA KI HE POTO FAKAETANGATÁ ʻOKU IKU ATU IA KI HE FAKATAMAKI

3-5. (a) Neongo naʻe kakato ʻa e loto ʻo ʻAsá kia Sihova, ko e hā ʻa e fehālaaki naʻá ne faí? (e) Ko e hā naʻe falala nai ai ʻa ʻAsa ki he tangatá ʻi heʻene faitau mo Paasá?

3 Tau ʻuluaki lāulea angé kia ʻAsa. Naʻá ne falala kia Sihova ʻi he taimi naʻe ʻohofi ai ʻa Siuta ʻe he kau ʻItiopea ʻe toko taha milioná. Kae kehe, naʻe ʻikai ke ne falala kia Sihova ʻi he taimi naʻá ne faitau ai mo Paasá, ʻa e tuʻi ʻo ʻIsilelí. Naʻe loto ʻa ʻAsa ke taʻofi ʻa hono langa ʻe Paasa ʻa Lamá, ko ha kolo mahuʻinga ʻi ʻIsileli ofi ki he kauʻāfonua ʻo e puleʻanga Siutá. (2 Kal. 16:1-3) Naʻe fakakaukau ʻa ʻAsa ʻe lelei ke ne totongi fufū ʻa e tuʻi ʻo Sīliá ke tokoni ange kiate ia. ʻI he taimi naʻe ʻohofi ai ʻe he kau Sīliá ʻa e ngaahi kolo ʻo ʻIsilelí, naʻe tuku ʻe Paasa “ʻene ngaohi ʻa Lama, ʻo ne taʻofi ʻene ngaue.” (2 Kal. 16:5) ʻI he kamatá, ʻoku pau pē naʻe fakakaukau ʻa ʻAsa naʻe tonu ʻene fili naʻe faí.

4 Ka naʻe anga-fēfē ʻa e ongoʻi ʻa Sihova ki aí? Naʻe ʻikai ke fiefia ʻa Sihova ʻi he ʻikai ke falala ange ʻa ʻAsa kiate iá, pea naʻá ne fekau atu ʻa e palōfita ko Hānaní ke fakatonutonu ʻa ʻAsa. (Lau ʻa e 2 Kalonikali 16:7-9.) Naʻe tala ʻe Hānani kia ʻAsa: “Hili eni te ke moʻua ʻi he ngaahi tau.” Naʻe puleʻi ʻe ʻAsa ʻa e kolo ko Lamá, ka naʻe pau ke ne faitau mo hono kakaí ʻi ha ngaahi tau ʻi he toenga ʻo ʻene moʻuí.

5 ʻI he kupu ki muʻá, naʻa tau ako ai naʻe hōifua ʻa Sihova kia ʻAsa. Neongo naʻe taʻehaohaoa ʻa ʻAsa, naʻe vakai ʻa e ʻOtuá ki he loto ʻo ʻAsá naʻe līʻoa ange kiate ia. (1 Tuʻi 15:14) Neongo ia, ʻi he taimi naʻe fai ai ʻe ʻAsa ha fili kovi, naʻe ʻikai lava ke ne hao mei hono ngaahi nunuʻá. Ko e hā naʻá ne falala ai kiate ia pē mo e kau tangata kehé kae ʻikai kia Sihová? Mahalo naʻe fakakaukau ʻa ʻAsa te ne lava ke ngāueʻaki pōtoʻi ʻa e ngaahi founga fakakautaú ke ne ikuna ai ʻi he taú. Pe naʻá ne fanongo nai ki he faleʻi kovi mei he niʻihi kehé.

6. Ko e hā ʻe lava ke tau ako mei he fehālaaki ʻa ʻAsá? ʻOmai ha fakatātā.

6 Ko e hā ʻe lava ke tau ako mei he fehālaaki ʻa ʻAsá? ʻI he kotoa ʻo e ngaahi tuʻungá, kuo pau ke tau falala kia Sihova, kae ʻikai ki heʻetau fakakaukau pē ʻa kitautolú. ʻOku fiemaʻu ke tau kole ʻene tokoní, ʻo tatau ai pē pe ʻoku siʻi pe lahi ʻetau ngaahi palopalemá. ʻOku lelei ke fakakaukau ki he meʻá ni: ʻOku tau falala he taimi ʻe niʻihi kia kitautolu pē ʻaki ʻetau feinga ke fakaleleiʻi ha palopalema ʻi he founga ʻoku tau fakakaukau ko e lelei tahá ia? Pe ʻoku tau ʻuluaki fakakaukau maʻu pē ki he meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he Tohi Tapú pea feinga leva ke ngāueʻaki ʻa e fakamatala ko iá ke fakaleleiʻiʻaki ʻetau ngaahi palopalemá? Ko e fakatātaá, tau pehē pē ʻoku hanga ʻe ho fāmilí ʻo ʻai koe ke faingataʻa hoʻo maʻu ha fakataha pe ko ha ʻasemipilī. Te ke kole tokoni kia Sihova ke ke ʻiloʻi ʻa e meʻa ke fai ʻi he tuʻunga ko iá? Pe kuo fuoloa nai hoʻo taʻemaʻu ha ngāué pea ʻokú ke maʻu eni ha taha ʻokú ne loto ke ke ngāue kiate ia. Te ke tala ange kiate ia ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi fakataha kuo pau ke ke ʻalu ki ai ʻi he uike kotoa pē neongo ʻe malava ke mole ai ʻa e ngāue ko iá? Pe ko e hā pē ʻa e palopalemá, kuo pau ke tau manatuʻi ʻa e faleʻi ʻa e tokotaha-tohi-sāmé: “Tekaki kia Sihova ho ʻalunga; ʻio falala ki ai, pea te ne fai ʻe ia.”—Saame 37:5.

KO E HĀ ʻE LAVA KE HOKÓ KAPAU TE TAU FILI ʻA E NGAAHI KAUNGĀMEʻA ʻOKU HALÁ?

7, 8. Ko e hā ʻa e ngaahi fehālaaki naʻe fai ʻe Sihosafaté, pea ko e hā hono olá? (Sio ki he ʻuluaki fakatātā ʻi he kupú ni.)

7 Tau lāulea ʻi he taimí ni ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa e foha ʻo ʻAsa ko Sihosafaté. Naʻá ne maʻu ʻa e ngaahi ʻulungaanga lelei ʻa ia naʻe hōifua ai ʻa Sihova. Pea ʻi he taimi naʻá ne falala ai kia Sihová, naʻá ne fai ʻa e ngaahi meʻa lelei. Ka naʻá ne toe fai ʻa e ngaahi fili naʻe kovi. Ko e fakatātaá, naʻá ne fokotuʻutuʻu ke mali hono fohá mo e ʻofefine ʻo e tuʻi fulikivanu ko ʻĒhapí. Ki mui aí, naʻe kau fakataha ʻa Sihosafate mo ʻĒhapi ʻi hono tauʻi ʻa e kau Sīliá, neongo naʻe fakatokanga ʻa e palōfita ko Maikaiá ke ʻoua te ne fai pehē. ʻI he taú, naʻe ʻohofi ai ʻe he kau Sīliá ʻa Sihosafate pea feinga ke tāmateʻi ia. (2 Kal. 18:1-32) ʻI he taimi naʻá ne foki ai ki Selusalemá, naʻe ʻeke ange ʻe he palōfita ko Sehú kiate ia: “He te ke tokoni ki he kau angahala, ʻo ʻofa kiate kinautolu ʻoku fehiʻa kia Sihova?”—Lau ʻa e 2 Kalonikali 19:1-3.

8 Naʻe ako ʻa Sihosafate mei he meʻa naʻe hoko kiate iá pea mo e fakatokanga mei he palōfitá? Ko e meʻa fakamamahí, naʻe ʻikai. Neongo naʻá ne kei ʻofa pē kia Sihova pea loto ke fakahōifuaʻi ia, naʻe toe kaumeʻa ʻa Sihosafate mo ha tangata naʻe ʻikai te ne loto ke lotu kia Sihova. Ko e tangata ko ení ko Tuʻi ʻAhasaia, ko e foha ʻo ʻĒhapí. Naʻe foʻu ʻe Sihosafate mo ʻAhasaia ʻa e ngaahi vaka. Ka naʻe maumau ʻa e ngaahi vaká ki muʻa ke ngāueʻaki iá.—2 Kal. 20:35-37.

9. Ko e hā ʻe lava ke hokó kapau te tau fili ʻa e ngaahi kaungāmeʻa ʻoku halá?

9 Ko e hā ʻe lava ke tau ako mei he meʻa naʻe hoko kia Sihosafaté? Naʻe fai ʻe Sihosafate ʻa e meʻa naʻe totonú pea naʻá ne “kumi ki he ʻEiki ʻaki hono loto kotoa.” (2 Kal. 22:9) Neongo ia naʻá ne fili ke fakamoleki ʻa e taimi mo e kakai naʻe ʻikai te nau ʻofa kia Sihová, pea naʻe fakatupunga heni ʻa e ngaahi palopalema mafatukituki ʻi heʻene moʻuí. Ko e moʻoni, naʻá ne mei mate ai. Manatuʻi ʻa e palōveepi Fakatohitapú: “Ko ia ʻoku fafale ki he kau poto, te ne hoko ko e poto: Ka ko ia ʻoku kaumeʻa mo e sesele ʻe hoko ko e lusa.” (Pal. 13:20) ʻOku tau loto ke tala ki he niʻihi kehé ʻo fekauʻaki mo Sihova. Ka, ʻe fakatuʻutāmaki ke tau hoko ʻo kaumeʻa vāofi mo e kakai ʻoku ʻikai ke nau tauhi kiate iá.

10. (a) Kapau ʻoku tau loto ke mali, ko e hā ʻe lava ke tau ako meia Sihosafaté? (e) Ko e hā ʻoku totonu ke tau manatuʻí?

10 Ko e fakatātaá, kapau ʻoku tau loto ke mali, ko e hā ʻe lava ke tau ako meia Sihosafaté? Mahalo te tau kamata ke maʻu ha ongoʻi fakaemanako ki ha taha ʻoku ʻikai ʻofa kia Sihova. Te tau fakakaukau nai heʻikai ke tau maʻu ha taha ʻi he haʻohaʻonga ʻo e kakai ʻa e ʻOtuá ke mali mo ia. Pe ʻoku toutou tala mai ʻe he niʻihi ʻi hotau ngaahi kāingá ʻoku fiemaʻu ke tau mali naʻa tau aʻu ʻo fuʻu motuʻa. Ko e moʻoni naʻe fakatupu kitautolu ʻe Sihova fakataha mo e fiemaʻu ke tau ʻofa mo ʻofaʻi. Kae kehe, kapau ʻoku ʻikai ke tau maʻu ha taha totonu ke mali mo ia, ko e hā ʻoku totonu ke tau faí? Ko e meʻa ʻe taha ʻe lava ke tokoni kia kitautolú ko e fakalaulauloto ki he meʻa naʻe hoko kia Sihosafaté. Naʻá ne kole maʻu pē ʻa e tataki ʻa Sihová. (2 Kal. 18:4-6) Ka ʻi he taimi naʻá ne kaumeʻa ai mo ʻĒhapí, ʻa ia naʻe ʻikai ke ne ʻofa kia Sihová, naʻe tukunoaʻi ʻe Sihosafate ʻa e fakatokanga ʻa Sihová. Naʻe totonu ke manatuʻi ʻe Sihosafate “ko e ongo foʻi fofonga ʻo e ʻEiki ʻoku feleleaki ʻi mamani katoa, ke taukapoʻi ʻa e kakai ʻoku haohaoa loto kiate ia.” (2 Kal. 16:9) ʻOku totonu ke tau toe manatuʻi ʻoku loto ʻa Sihova ke tokoniʻi kitautolu. ʻOkú ne mahinoʻi hotau tuʻungá pea ʻokú ne ʻofa ʻiate kitautolu. ʻOkú ke tui ʻe tokangaʻi ʻe he ʻOtuá hoʻo fiemaʻu ko ia ʻa e ʻofá mo ʻi ai ha hoá? Fakapapauʻi te ne fai pehē!

‘Oange ‘e ha tangata ‘i ha ngāue‘anga ha inu ki ha fefine Kalisitiane

ʻOua ʻe feohi mo ha taha ʻoku ʻikai ke lotu kia Sihova (Sio ki he palakalafi 10)

ʻOUA ʻE FAKAʻATĀ HO LOTÓ KE HĪKISIA

11, 12. (a) Ko e hā naʻe fai ʻe Hesekaiá ʻo fakaeʻa ai ʻa e meʻa naʻe ʻi hono lotó? (e) Ko e hā naʻe fakamolemoleʻi ai ʻe Sihova ʻa Hesekaiá?

11 Ko e hā ʻa e lēsoni ʻe lava ke tau ako meia Hesekaiá? Naʻe tokoniʻi ʻe Sihova ʻa Hesekaia ke ne ʻiloʻi ʻa e meʻa moʻoni naʻe ʻi hono lotó. (Lau ʻa e 2 Kalonikali 32:31.) ʻI he taimi naʻe puke lahi ai ʻa Hesekaiá, naʻe tala ʻe he ʻOtuá kiate ia te ne toe moʻui lelei pea naʻá ne ʻoange kiate ia ha fakaʻilonga ke fakapapauʻiʻaki. Naʻe ʻai ʻe Sihova ha ʻata ʻi he sitepú ke ʻunu ki mui ʻaki ʻa e manga ʻe hongofulu. Ki mui aí, ngalingali naʻe loto ʻa e ngaahi ʻeiki ʻo Pāpiloné ke nau ʻilo lahi ange ki he fakaʻilongá, pea naʻa nau fekau atu ʻa e kau tangata kia Hesekaia ke ʻeke kiate ia. (2 Tuʻi 20:8-13; 2 Kal. 32:24) Naʻe ʻikai ke tala ange ʻe Sihova kia Hesekaia ʻa e founga ke fakafeangai ai kia kinautolú. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú naʻe “liʻaki ai ia” ʻe Sihova ke sio ki he meʻa te ne faí. Naʻe fakahaaʻi ʻe Hesekaia ki he kau tangata mei Pāpiloné ʻa e kotoa ʻo e koloa naʻá ne maʻú. Naʻe fakahaaʻi heni ʻa e meʻa naʻe ʻi he loto ʻo Hesekaiá. ʻI he founga fē?

12 Ko e meʻa fakamamahí, naʻe hoko ʻa Hesekaia ʻo hīkisia. Ko hono olá, “naʻe ʻikai fakahoungaʻi ʻe Hesekaia ʻa e ʻofa kuo fai kiate ia.” ʻOku ʻikai lave ʻa e Tohi Tapú ki he ʻuhinga naʻe liliu ai ʻene fakakaukaú. Mahalo pē ko ʻene ikunaʻi ʻa e kau ʻAsīliá pe ko hono fakamoʻui ia ʻe Sihová. Pe mahalo koeʻuhí naʻá ne hoko ʻo tuʻumālie mo tuʻu-ki-muʻa. Neongo naʻe tauhi ʻa Hesekaia kia Sihova ʻi he loto kakato, naʻá ne hīkisia ʻi ha taimi pea naʻe ʻikai ke hōifua ki ai ʻa Sihova. Ka ki mui ai, “naʻe fakavaivaiʻi ʻe Hesekaia ʻene lotohiki ko ia,” pea naʻe fakamolemoleʻi ia ʻe he ʻOtuá.—2 Kal. 32:25-27; Saame 138:6.

13, 14. (a) Ko e hā ʻa e tuʻunga ʻe lava ke fakaeʻa ai ʻa e meʻa ʻoku ʻi hotau lotó? (e) ʻOku totonu ke fēfē ʻetau fakafeangaí ʻi he taimi ʻoku fakahīkihikiʻi ai kitautolu ʻe he niʻihi kehé?

13 Ko e hā ʻe lava ke tau ako meia Hesekaia mo e fehālaaki naʻá ne faí? Manatuʻi naʻe hīkisia ʻa Hesekaia ʻi he hili pē hono tokoniʻi ia ʻe Sihova ke ne ikunaʻi ʻa e kau ʻAsīliá pea fakamoʻui ia mei hono puké. Ko ia ʻi he taimi ʻoku tau hokosia ai ha ngaahi meʻa lelei pe ko e taimi ʻoku fakahīkihikiʻi ai kitautolu ʻe he niʻihi kehé, ko e hā te tau faí? Ko e anga ʻetau fakafeangaí ʻe lava ke fakaeʻa ai ʻa e meʻa ʻoku ʻi hotau lotó. Ko e fakatātaá, ʻe ngāue mālohi ha tokoua ke teuteu mo fai ha malanga ki ha kau fanongo tokolahi. ʻOku fakahīkihikiʻi ia ʻe he tokolahi ʻi he meʻa naʻá ne fakahokó. ʻE anga-fēfē ʻene fakafeangai ki he fakahīkihiki ko iá?

14 ʻOku totonu ke tau manatuʻi maʻu pē ʻa e meʻa naʻe leaʻaki ʻe Sīsuú: “ʻO ka hili hoʻomou fai ʻa e ngaahi meʻa kotoa kuo vaheʻi atú, mou pehē: ‘Ko e kau tamaioʻeiki taʻeʻaonga pē kimautolu. Ko e meʻa kuo mau faí ko e meʻa pē ia naʻe tonu ke mau fai.’” (Luke 17:10) Manatuʻi ʻi he hoko ʻa Hesekaia ʻo hīkisiá, naʻe ʻikai ke ne houngaʻia ʻi he founga naʻe tokoniʻi ai ia ʻe Sihová. Ko ia ʻi he taimi ʻoku fakahīkihikiʻi ai kitautolu ʻe he niʻihi kehé ʻi ha malanga ʻoku tau fai, ko e hā te ne tokoniʻi kitautolu ke tau hanganaki anga-fakatōkilaló? ʻE lava ke tau fakalaulauloto ki he meʻa kuo fai ʻe Sihova maʻatautolú. Pea ʻe lava ke tau lea fekauʻaki mo ia mo e founga kuó ne tokoniʻi ai kitautolú. Ko hono moʻoní, ko ia ʻa e toko taha kuó ne ʻomai kia kitautolu ʻa e Tohi Tapú mo hono laumālie māʻoniʻoní ke tau malava ai ke fai ʻa e malangá.

TUKU KE TATAKI KOE ʻE SIHOVA ʻI HONO FAI ʻA E NGAAHI FILÍ

15, 16. Ko e hā naʻe fai ʻe Siosaia ʻo ne iku ai ʻo maté?

15 Ko hono fakaʻosí, ko e hā ʻe lava ke tau ako meia Siosaiá? Neongo ko ha tuʻi lelei ʻa Siosaia, naʻá ne fai ha fehālaaki ʻo ne iku ai ʻo mate. (Lau ʻa e 2 Kalonikali 35:20-22.) Ko e hā naʻe hokó? Naʻe kamata ke faitau ʻa Siosaia mo Neko, ko e tuʻi ʻo ʻIsipité, neongo naʻe ʻikai ha ʻuhinga ke ne fai pehē. Ko e moʻoni, naʻe tala ange ʻe Neko kia Siosaia naʻe ʻikai ke ne loto ke faitau mo ia. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú ko e ngaahi lea ʻa Nekó “naʻe mei he fofonga ʻo e ʻOtua.” Ka naʻe ʻalu ʻa Siosaia ki he taú peá ne mate ai. Ko ia ko e hā naʻá ne faitau ai mo Nekó? ʻOku ʻikai ke tala mai ia ʻe he Tohi Tapú.

16 Naʻe totonu ke vakaiʻi ʻe Siosaia pe ko e meʻa naʻe leaʻaki ʻe Nekó naʻe haʻu moʻoni meia Sihova. Anga-fēfē? Naʻe tonu ke ne ʻeke kia Selemaia, ʻa e taha ʻo e kau palōfita ʻa Sihová. (2 Kal. 35:23, 25) ʻIkai ko ia pē, naʻe totonu ke fakakaukau ʻa Siosaia ki he ngaahi moʻoniʻi meʻá. Naʻe teu ke ʻalu ʻa Neko ia ki Kalikimisi ke faitau mo e puleʻanga ʻe taha, kae ʻikai ko Selusalema. Pea naʻe ʻikai ke feinga ʻa Neko ke ne laukovi kia Sihova pe ki hono kakaí. Naʻe ʻikai ke fakakaukau fakalelei ʻa Siosaia ki he ngaahi meʻa ko ení ki muʻa ke ne fai ʻene filí. Ko e hā ʻa e lēsoni kia kitautolú? ʻI he taimi ʻoku tau hokosia ai ha palopalema pea fiemaʻu ke tau fai ha fili, ʻoku totonu ke tau ʻuluaki fakakaukau ki he meʻa ʻoku fiemaʻu nai ʻe Sihova ke tau faí.

17. ʻI he taimi ʻoku tau hokosia ai ha palopalema, ʻe lava fēfē ke tau fakaʻehiʻehi mei hono fai ha fehālaaki ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe Siosaiá?

17 ʻI he taimi ʻoku fiemaʻu ai ke tau fai ha fili, ʻoku fiemaʻu ke tau ʻuluaki fakakaukau ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapu ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolú mo e founga ʻe lava ke tau ngāueʻaki ai iá. ʻI he tuʻunga ʻe niʻihi, ʻe fiemaʻu nai ke tau fai ha fekumi lahi ange ʻi heʻetau ʻū tohí pe aʻu ʻo kole faleʻi ki ha mātuʻa. ʻE lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau fakakaukau ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapu kehe. Sioloto atu ki he tuʻunga ko ení: Ko ha tuofefine ʻokú ne mali ki ha taha ʻoku ʻikai ko ha Fakamoʻoni. ʻOkú ne palani ke ʻalu ʻi he ngāue fakafaifekaú ʻi ha ʻaho pau. (Ngā. 4:20) Ka ʻi he ʻaho ko iá, ʻoku ʻikai ke loto hono husepānití ke ne ʻalu ʻo malanga. ʻOku tala ange ʻe he husepānití kiate ia naʻe ʻikai ke fuʻu lahi hona taimi fakaekinaua ki muí ni mai pea ʻokú ne saiʻia ke ʻave ia ki ha feituʻu. Ko ia ʻoku fakakaukau ʻa e tuofefiné ki ha ngaahi veesi Tohi Tapu ʻe lava ke tokoniʻi ia ke ne fai ha fili fakapotopoto. ʻOku ʻilo ʻe he tuofefiné kuo pau ke ne talangofua ki he ʻOtuá mo e fekau ʻa Sīsū ke tau ngaohi ākongá. (Māt. 28:19, 20; Ngā. 5:29) Ka ʻokú ne toe manatuʻi ko ha uaifi ʻoku totonu ke ne anganofo ki hono husepānití pea ʻoku fiemaʻu ki he sevāniti ʻa e ʻOtuá ke nau hoko ʻo anga-fakaʻatuʻi. (ʻEf. 5:22-24; Fil. 4:5) ʻOku feinga hono husepānití ke taʻofi ia mei he ngāue fakamalangá, pe ʻokú ne fiemaʻu pē ke ʻi ai hano taimi mo ia ʻi he ʻaho ko iá? ʻI he tuʻunga ko e kau sevāniti ʻa Sihová, ʻoku fiemaʻu ke tau fai ʻa e ngaahi fili ʻa ia ʻoku fakaʻatuʻi pea fakahōifuaʻi ai iá.

TAUHI MAʻU HA LOTO KAKATO PEA FIEFIA

18. Ko e hā ʻe lava ke ke ako mei he fakalaulauloto ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa e tuʻi ko eni ʻe toko fā ʻo Siutá?

18 ʻI he taimi ʻe niʻihi te tau fai nai ha taha ʻo e ngaahi fehālaaki naʻe fai ʻe he tuʻi ʻe toko fā ko eni ʻo Siutá. Te tau hoko nai ʻo (1) falala pē ki heʻetau fakakaukaú, (2) fili ʻa e ngaahi kaungāmeʻa ʻoku halá, (3) maʻu ʻa e fakakaukau hīkisia, pe (4) fai ʻa e ngaahi fili ʻo ʻikai ʻuluaki fakakaukau ki he finangalo ʻo e ʻOtuá. Neongo ia, ʻoku ʻikai ha ʻuhinga ke tau ongoʻi ai heʻikai ʻaupito malava ke tau fakahōifuaʻi ʻa Sihova. ʻOkú ne vakai ki he lelei ʻiate kitautolú, ʻo hangē pē ko ʻene vakai ki he lelei ʻi he tuʻi ko eni ʻe toko faá. ʻOku toe vakai ʻa Sihova ki he lahi ʻo ʻetau ʻofa ʻiate iá, mo e lahi ʻo ʻetau loto ke tauhi kakato kiate iá. Ko ia kuó ne tokonaki mai ʻa e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga ʻe lava ke tokoniʻi ai kitautolu ke tau fakaʻehiʻehi mei hono fai ha fehālaaki mafatukituki. ʻOfa ke tau fakalaulauloto ki he ngaahi fakamatala Fakatohitapu ko ení pea houngaʻia ʻi hono tokonaki mai ia ʻe Sihova maʻatautolú!

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share