“Ke Ke Lototoʻa, mo Ke Tuʻu Kalikali ʻAupito”
“Ke ke lototoʻa, mo ke tuʻu kalikali ʻaupito, . . . ko Sihova ko ho ʻOtua te ne ʻiate koe.”—SIOS. 1:7-9.
ʻE FĒFĒ HAʻO TALI?
ʻI he ngaahi founga fē naʻe fakahāhā ai ʻe ʻĪnoke mo Noa ʻa e loto-toʻá?
Naʻe fēfē ʻa e alafaʻifaʻitakiʻanga ʻi he tuí mo e loto-toʻá ʻa e kakai fefine ʻe niʻihi ʻi he kuonga muʻá?
Ko e hā ha ngaahi faʻifaʻitakiʻanga ʻo e loto-toʻa ʻa e toʻutupú ʻoku maongo kiate koé?
1, 2. (a) Ko e hā ʻoku fiemaʻu ʻi he taimi ʻe niʻihi koeʻuhí ke tuli ai ki ha ʻalunga faitotonu ʻi he moʻuí? (e) Ko e hā te tau sivisiviʻí?
KO E loto-toʻá ko e fehangahangai ia ʻo e manavaheé, tailiilí, mo e loto-foʻí. Te tau fakakaukau nai fekauʻaki mo ha tokotaha loto-toʻa ko e tokotaha ia ʻoku mālohi, taʻeilifia, naʻa mo loto-lahi. Kae kehe, ʻi he taimi ʻe niʻihi, ʻoku fiemaʻu ʻa e loto-toʻa ʻo ʻikai lea koeʻuhí ke tuli ai ki ha ʻalunga faitotonu ʻi he moʻui fakaʻahó.
2 Ko e kakai ʻe niʻihi ʻi he lēkooti ʻo e Tohi Tapú naʻa nau taʻemanavahē ʻi he malumalu ʻo e ngaahi tuʻunga mātuʻaki faingataʻa. Ko e niʻihi naʻa nau fakahāhā ʻa e loto-toʻa ʻi he ngaahi tuʻunga ʻoku maheni mo ia ʻa e kau sevāniti ʻa Sihová fakalūkufua. Ko e hā ʻe lava ke tau ako mei he ngaahi faʻifaʻitakiʻanga Fakatohitapu ʻo e loto-toʻá? ʻE lava fēfē ke tau hoko ʻo loto-toʻa?
KAU FAKAMOʻONI LOTO-TOʻA ʻI HA MĀMANI ANGA-TAʻEFAKAʻOTUA
3. Naʻe tomuʻa tala ʻe ʻĪnoke ʻa e hā ki he kau anga-taʻefakaʻotuá?
3 Naʻe fiemaʻu ʻa e loto-toʻa ke hoko ai ko ha fakamoʻoni ʻa Sihova ʻi he lotolotonga ʻo e faʻahinga fulikivanu ʻi he māmaní ki muʻa ke hoko ʻa e Lōmaki ʻo e ʻaho ʻo Noá. Neongo ia, ko ʻĪnoke, “ʻa ia ko hono fitu meia ʻĀtamá,” naʻá ne talaki loto-lahi ʻa e pōpoaki fakaekikite ko ení: “Vakai! Kuo haʻu ʻa Sihova mo ʻene kau ʻāngelo māʻoniʻoni ʻe laui manó, ke fakahoko ʻa e fakamaau ki he tokotaha kotoa, pea ke fakahalaiaʻi ʻa e kau anga-taʻefakaʻotuá kotoa ko e meʻa ʻi he kotoa ʻo ʻenau ngaahi ngāue taʻefakaʻotua naʻa nau fai ʻi ha founga taʻefakaʻotuá, pea pehē ki he kotoa ʻo e ngaahi meʻa fakalilifu naʻe leaʻaki ʻe he kau angahala anga-taʻefakaʻotuá kiate iá.” (Sute 14, 15) Naʻe lea ʻa ʻĪnoké ʻi he kalama ʻo e fakaʻilonga taimi kuo ʻosí, koeʻuhí ko e kikite ko iá naʻe pau ʻe fakahoko ia. Pea ko e faʻahinga anga-taʻefakaʻotua ʻo e tangatá naʻa nau ʻauha ʻi ha fuʻu lōvai naʻe hoko ʻi he kotoa ʻo e māmaní!
4. Ko e hā e ngaahi tuʻunga naʻe hoko, ka neongo iá naʻe kei ‘takaua pē ʻa Noa mo e ʻOtuá’?
4 Ko e Lōmakí naʻe hoko ia ʻi he 2370 K.M., laka hake he taʻu ʻe 650 mei he ngāue fakafaifekau fakaepalōfita ʻa ʻĪnoké. Lolotonga iá, naʻe fāʻeleʻi ʻa Noa, ʻo ne tauhi hake ha fāmili, peá ne langa ʻa e ʻaʻaké fakataha mo hono ngaahi fohá. Naʻe liliu sino fakakakano ha kau ʻāngelo fulikivanu, ʻo nau mali mo ha kakai fefine hoihoifua, pea naʻa nau hoko ko e tamai ʻa e kau Nefilimí. ʻIkai ngata aí, naʻe fakautuutu ʻa e kovi ʻa e tangatá, pea naʻe fonu ʻa e māmaní ʻi he fakamālohí. (Sēn. 6:1-5, 9, 11) Neongo e ngaahi tuʻunga ko iá, “naʻe takaua ʻa Noa mo e ʻOtua” pea naʻá ne faifakamoʻoni loto-lahi ʻi he tuʻunga “ko ha tokotaha malangaʻi ʻo e māʻoniʻoní.” (Lau ʻa e 2 Pita 2:4, 5.) ʻOku fiemaʻu kiate kitautolu ʻa e loto-toʻa meimei tatau ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosi ko ení.
NAʻA NAU FAKAHĀHĀ ʻA E TUI MO E LOTO-TOʻA
5. Naʻe anga-fēfē hono fakahāhā ʻe Mōsese ʻa e tuí mo e loto-toʻá?
5 Naʻe maʻu ʻe Mōsese ʻa e tui mo e loto-toʻa alafaʻifaʻitakiʻanga. (Hep. 11:24-27) Mei he 1513-1473 K.M., naʻe ngāueʻaki ia ʻe he ʻOtuá ke ne taki ʻa e kau ʻIsilelí ki tuʻa mei ʻIsipite pea tataki kinautolu ʻi he toafá. Naʻe ongoʻi ʻe Mōsese ʻoku ʻikai te ne mateuteu lelei ki he ngāue ko eni naʻe vaheʻi angé, ka naʻá ne tali ia. (ʻEki. 6:12) Ko ia mo hono taʻoketé, ʻa ʻĒlone, naʻá na toutou hā ʻi he ʻao ʻo Felo anga-fakamamahi ʻo ʻIsipité ʻo na fanongonongo loto-toʻa ʻa e Mala ʻe Hongofulu ʻa ia naʻe fakamaaʻi ai ʻe Sihova ʻa e ngaahi ʻotua ʻIsipité pea fakahaofi Hono kakaí. (ʻEki., vahe 7-12) Naʻe fakahāhā ʻe Mōsese ʻa e tui mo e loto-toʻa koeʻuhí naʻá ne maʻu ʻa e poupou taʻetoeʻosi ʻa e ʻOtuá, ʻo hangē pē ko kitautolú.—Teu. 33:27.
6. Kapau ʻoku fakafehuʻi kitautolu ʻe he kau maʻu mafai fakamāmaní, ʻe malava fēfē ke tau faifakamoʻoni ʻi he loto-toʻa?
6 ʻOku fiemaʻu kiate kitautolu ʻa e loto-toʻa ʻo hangē ko ia ko Mōsesé, he naʻe pehē ʻe Sīsū: “ʻE ʻoatu kimoutolu ki he ʻao ʻo e kau kōvana mo e ngaahi tuʻi koeʻuhí ko au, ko ha fakamoʻoni ia kiate kinautolu mo e ngaahi puleʻangá. Ka ʻi heʻenau ʻave kimoutolú, ʻoua ʻe hoko ʻo loto-moʻua pe ʻe fēfē pe ko e hā ha meʻa te mou leaʻaki, he ko e meʻa te mou leaʻakí ʻe ʻoatu ia kiate kimoutolu ʻi he houa ko iá, he ko kinautolu ʻoku leá ʻoku ʻikai ko kimoutolu pē, ka ko e laumālie ia ʻo hoʻomou Tamaí ʻoku lea ʻiate kimoutolú.” (Māt. 10:18-20) Kapau ʻoku fakafehuʻi kitautolu ʻe he kau maʻu mafai fakamāmaní, ko e laumālie ʻo Sihová te ne fakamafeia kitautolu ke tau faifakamoʻoni anga-fakaʻapaʻapa fakataha mo e tui mo e loto-toʻa.—Lau ʻa e Luke 12:11, 12.
7. Ko e hā naʻe loto-toʻa ai mo lavameʻa ʻa Siosiuá?
7 Ko e ako maʻu pē e Lao ʻa e ʻOtuá naʻe langa hake ai ʻa e tui mo e loto-toʻa ʻa e fetongi ʻo Mōsesé, ʻa Siosiua. ʻI he 1473 K.M., naʻe mateuteu atu ai ʻa ʻIsileli ke hū ki he Fonua ʻo e Talaʻofá. “Ke ke lototoʻa, mo ke tuʻu kalikali ʻaupito,” ko e fekau ia ʻa e ʻOtuá. ʻI he talangofua ki he Laó, ʻe ngāue fakapotopoto ai ʻa Siosiua pea te ne lavameʻa. “ʻOua te ke manavahe, pea ʻoua te ke tailiili,” ko e meʻa ia ne tala kiate iá, “he ko Sihova ko ho ʻOtua te ne ʻiate koe ʻi he meʻa kotoa ʻoku ke ʻalu ki ai.” (Sios. 1:7-9) He pau moʻoni ē naʻe fakaivimālohiʻi ʻa Siosiua ʻe he ngaahi lea ko iá! Pea naʻe ʻiate ia moʻoni ʻa e ʻOtuá, he ko e ikunaʻi kāfakafa ʻo e Fonua ʻo e Talaʻofá naʻe kakato ia ʻi he taʻu pē ʻe ono—ʻi he 1467 K.M.
KAU FEFINE TAʻEILIFIA NAʻA NAU TUʻU MĀLOHI
8. Ko e hā e faʻifaʻitakiʻanga ʻo e tuí mo e loto-toʻá ʻoku tau maʻu meia Lēhapí?
8 ʻI he faai mai ʻa e ngaahi senitulí, kuo tuʻu mālohi ai ʻa e kau fefine loto-toʻa tokolahi ʻi he tuʻunga ko e kau lotu taʻeilifia ʻa Sihova. Hangē ko ení, ko e paʻumutu ko Lēhapi ʻo Sielikoó naʻá ne ngāueʻi ʻa e tui ki he ʻOtuá, ʻo ne fufū loto-toʻa ha ongo asiasi naʻe fekauʻi atu ʻe Siosiua, peá ne takihalaʻi leva ʻa e kau fakafeʻao ʻo e tuʻi ʻo e kolo ko iá. Ko Lēhapi mo hono falé naʻe fakahaofi ʻi he taimi naʻe ikunaʻi ai ʻe he kau ʻIsilelí ʻa Sielikoó. Naʻe liʻaki ʻe Lēhapi ʻa ʻene ngāue angahalaʻia naʻá ne faí, ʻo ne lotu faitōnunga kia Sihova, peá ne hoko ai ko e kui-fefine ʻa e Mīsaiá. (Sios. 2:1-6; 6:22, 23; Māt. 1:1, 5) He faitāpuekina ē ko ia ʻi heʻene tuí mo e loto-toʻá!
9. Naʻe fēfē hono fakahāhā ʻe Tēpola, Pēlaki, mo Siaili ʻa e loto-toʻá?
9 Hili e mate ʻa Siosiua ʻi he 1450 K.M. nai, naʻe fakahoko ai ʻe he kau fakamāú ʻa e fakamaau totonú ʻi ʻIsileli. Ko Tuʻi Siapini ʻo Kēnaní naʻá ne ngaohikovia ʻa e kau ʻIsilelí ʻi he taʻu ʻe 20 ʻi he taimi naʻe ʻai ai ʻe he ʻOtuá ʻa e palōfita fefine ko Tēpolá ke ne ueʻi ʻa e fakamaau ko Pēlakí ke ne fai ha ngāue ki he meʻa ko iá. Naʻe fakatahatahaʻi ʻe Pēlaki ʻa e kau tangata ʻe toko 10,000 ʻi Moʻunga Tēpoa pea naʻá ne mateuteu ke faitau mo e ʻeikitau ʻa Siapini ko Sīselá, ʻa ia naʻá ne hū ki he teleʻa vai ko Kīsoní mo ʻene kau taú pea mo ʻene saliote tau ʻe 900. ʻI he taimi naʻe laka atu ai ʻa e kau ʻIsilelí ki he teleʻá, naʻe fakatupunga ʻe he ʻOtuá ha tāfea ʻi he ʻuha lahi ʻa ia naʻe hoko ai ʻa e malaʻe taú ko ha fuʻu manafa pelepela ʻo pikisia ai e ngaahi saliote ʻa e kau Kēnaní. Naʻe ikuna e kau tangata ʻa Pēlakí, pea “naʻe to ʻa e tau kotoa ʻa Sisela ʻi he mata ʻo e heleta.” Ko Sīsela tonu naʻá ne kumi hūfanga ʻi he tēniti ʻo Siailí, ka naʻe tāmateʻi ia ʻe Siaili lolotonga ʻene mohé. ʻI he fehoanaki mo e ngaahi lea fakaekikite ʻa Tēpola kia Pēlakí, ko e “langilangiʻia” ʻo e ikuna ko ení naʻe maʻu ia ʻe he fefine ko Siailí. Koeʻuhí ko e ngāue loto-toʻa ʻa Tēpola, Pēlaki, mo Siailí, ko ʻIsilelí ‘naʻe nonga ʻo fangofulu taʻu.’ (Fkm. 4:1-9, 14-22; 5:20, 21, 31) Kuo fakahāhā ʻe he kakai tangata mo e kakai fefine anga-fakaʻotua tokolahi ʻa e tui mo e loto-toʻa meimei tatau.
ʻE LAVA ʻE HEʻETAU LEÁ KE NE LANGAʻI ʻA E LOTO-TOʻA
10. Ko e hā ʻe lava ai ke pehē ko ʻetau leá ʻe lava ke ne langaʻi ʻa e loto-toʻá?
10 Ko e meʻa ʻoku tau leaʻakí ʻe lava ke ne langaʻi ʻa e loto-toʻa ʻi hotau ngaahi kaungālotu kia Sihová. ʻI he senituli hono 11 K.M., naʻe tala ai ʻe Tuʻi Tēvita ki hono foha ko Solomoné: “Ke ke lototoʻa, mo ke tuʻu kalikali, pea fai: ʻoua te ke manavahe, pea ʻoua te ke tailiili; he ko Sihova Elohimi, ʻio ʻa hoku ʻOtua, te ne ʻiate koe: ʻe ʻikai te ne fakatukuhausiaʻi koe, pea ʻe ʻikai te ne liʻaki koe, kaeʻoua ke ʻosi ʻa e ngaahi feinga ngaue ki he fale ʻo Sihova.” (1 Kal. 28:20) Naʻe ngāue loto-toʻa ʻa Solomone ʻo ne langa ʻa e temipale fakaʻofoʻofa ʻo Sihova ʻi Selusalemá.
11. Ko e hā e ola ʻo e lea loto-toʻa ʻa ha kiʻi taʻahine ʻIsileli ki he moʻui ʻa ha tangata ʻe taha?
11 ʻI he senituli hono hongofulu K.M., ko e lea loto-toʻa ʻa ha kiʻi taʻahine ʻIsileli naʻe fakamoʻoniʻi ko ha tāpuaki ia ki ha tokotaha kilia. Naʻe puke pōpula ia ʻe ha kau tau fakatūʻuta pea naʻá ne hoko ko ha sevāniti ʻa e ʻeikitau kilia Sīlia ko Neamaní. ʻI he ʻilo fekauʻaki mo e ngaahi mana naʻe fakahoko ʻe Sihova fakafou ʻia ʻIlaisá, naʻá ne tala ki he uaifi ʻo Neamaní kapau ʻe ʻalu hono husepānití ki ʻIsileli, ʻe fakamoʻui ia ʻe he palōfita ʻa e ʻOtuá. Naʻe ʻalu ʻa Neamani ki ʻIsileli, naʻe fakamoʻui fakaemana ia, pea naʻá ne hoko ko ha tokotaha lotu kia Sihova. (2 Tuʻi 5:1-3, 10-17) Kapau ko ha tokotaha kei siʻi koe ʻokú ke ʻofa ki he ʻOtuá hangē ko e kiʻi taʻahine ko iá, ʻe lava ke ne ʻoatu kiate koe ʻa e loto-toʻa ke ke faifakamoʻoni ki he kau faiakó, kaungāakó, mo e niʻihi kehé.
12. Naʻe anga-fēfē hono ueʻi ʻe he lea ʻa Tuʻi Hesekaiá ʻa hono kakaí?
12 Ko e ngaahi lea filifili lelei ʻi he ngaahi taimi ʻo e fakatuʻutāmakí ʻe lava ke ne langaʻi ʻa e loto-toʻa. ʻI he taimi naʻe laka mai ai ʻa e kau ʻAsīliá ki Selusalema ʻi he senituli hono valu K.M., naʻe tala ʻe Tuʻi Hesekaia ki hono kakaí: “Mou lototoʻa, mo tuʻu kalikali. ʻOua ʻe manavahe, pea ʻoua ʻe lotosiʻi koeʻuhi ko e Tuʻi Asilia, pe koeʻuhi ko e fuʻu hosite ʻoku haʻu mo ia; he ʻoku lahi hoʻotautolu ʻi hoʻona. ʻOku ʻiate ia ha nima kakano pe, ka ʻoku ʻiate kitautolu ʻa Sihova ko hotau ʻOtua ke tokoni kiate kitautolu, pea ke fai ʻetau tau.” Naʻe fēfē ʻa e fakafeangai naʻe fai ki he ngaahi lea ko iá? ʻĀua, “naʻe fāki ʻa e kakai ki he lea ʻa Hesekaia”! (2 Kal. 32:6e-8 [32:7, 8, PM]) Ko e ngaahi lea meimei tatau te ne fakalahi nai ʻetau loto-toʻá tonu pea mo e kau Kalisitiane kehé ʻi he taimi ʻoku ʻohofi ai kitautolu ʻe he kau fakatangá.
13. Ko e hā e faʻifaʻitakiʻanga ʻo e loto-toʻá ʻoku tau maʻu ʻi he sevāniti pule ʻa Tuʻi ʻĒhapi ko ʻOpetaiá?
13 ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻoku fakahāhā ʻa e loto-toʻá ʻi he meʻa ʻoku ʻikai ke tau leaʻakí. ʻI he senituli hono hongofulu K.M., naʻe fufū loto-toʻa ai ʻe he sevāniti pule ʻa Tuʻi ʻĒhapi ko ʻOpetaiá ha kau palōfita ʻe toko teau ʻa Sihova “ki ha ʻana ʻo tautau toko nimangofulu” koeʻuhí ke ʻoua te nau mate ʻi he tuʻutuʻuni ʻa Kuini Sisipeli fulikivanú. (1 Tuʻi 18:4) Hangē ko e tokotaha manavahē-ʻOtua ko ʻOpetaiá, ko e kau sevāniti mateaki tokolahi ʻa Sihova ʻi he lolotonga ní kuo nau maluʻi loto-toʻa ʻa e ngaahi kaungātuí ʻaki ʻa e ʻikai te nau ʻoange ha fakamatala ki he kau fakatangá ʻo fekauʻaki mo honau ngaahi kaungātuí.
ʻĒSETA—KO HA KUINI LOTO-TOʻA
14, 15. Naʻe fakahāhā fēfē ʻe Kuini ʻĒseta ʻa e tuí mo e loto-toʻá, pea ko e hā hono olá?
14 Naʻe fakahāhā ʻe Kuini ʻĒseta ʻa e tui mo e loto-toʻa lahi ʻi he taimi naʻe ʻi he tuʻunga fakatuʻutāmaki ai ʻa e kau Siu ʻi he kotoa ʻo e ʻEmipaea Pēsiá ʻi ha faʻufaʻu tāmate fakatokolahi naʻe fakakaukauʻi ʻe Hāmaní ʻi he senituli hono nima K.M. Tā neʻineʻi ke nau tengihia mo ʻaukai pea ʻikai ha veiveiua naʻa nau lotu ʻaki ʻa e kotoa honau lotó! (ʻĒseta 4:1-3) Naʻe mamahi lahi ʻa Kuini ʻĒseta. Ko Motekiai naʻá ne tuongaʻaneʻakí naʻá ne ʻoange kiate ia ha tatau ʻo e lao naʻe fakamafaiʻi ai ʻa e tāmate tavalé peá ne fekauʻi ʻa ʻĒseta ke ne hā ʻi he ʻao ʻo e tuʻí ʻo kōlenga ke ne hōifua mai ki hono ngaahi kaungā-Siú. Ka naʻe tāmateʻi ha taha pē ʻe ʻalu noaʻia ki he tuʻí ʻo ʻikai fekauʻi mai.—ʻĒseta 4:4-11.
15 Neongo ia, naʻe tala ange ʻe Motekiai kia ʻĒseta: ‘Kapau te ke fakalongo, ʻe tupu ʻa e fakahaofí mei ha potu kehe. Ko hai ʻokú ne ʻilo naʻa kuo ke aʻu ki ho tuʻunga fakapuleʻangá koeʻuhi pe ko ha taimi pehe?’ Naʻe kole ʻa ʻĒseta kia Motekiai ke ne fakatahatahaʻi ʻa e kau Siu ʻi Sūsaní pea ʻaukai maʻana. ‘Te u ʻaukai mo au foki,’ ko ʻene leá ia, “pea te u toki ʻalu ai ki he tuʻi, neongo ʻoku fehalaaki mo e lao: pea kapau te u mate ai, pea u mate.” (ʻĒseta 4:12-17) Naʻe ngāue loto-toʻa ʻa ʻĒseta, pea ko e tohi ʻoku uiʻaki hono hingoá ʻoku fakahaaʻi ai naʻe fakahaofi ʻe he ʻOtuá hono kakaí. ʻI hotau ʻahó ni, ʻoku fakahāhā ai ʻe he kau Kalisitiane paní mo honau ngaahi takanga ʻosi fakatapuí ʻa e loto-toʻa meimei tatau ʻi he malumalu ʻo e ʻahiʻahí—pea ko e tokotaha “tali lotu” ʻokú ne kau maʻu pē mo kinautolu.—Lau ʻa e Saame 65:2; 118:6.
“LOTO-TOʻA”
16. Ko e hā ʻa e faʻifaʻitakiʻanga ʻoku maʻu ʻe heʻetau fānaú ʻia Sīsuú?
16 ʻI he taimi ʻe taha ʻi he ʻuluaki senituli T.S., naʻe maʻu atu ai ʻa e taʻu 12 ko Sīsuú ki he temipalé, “ʻokú ne tangutu ʻi he haʻohaʻonga ʻo e kau faiakó ʻo fanongo kiate kinautolu mo ʻeke kiate kinautolu ha ngaahi fehuʻi.” ʻIkai ko ia pē, “ko e faʻahinga kotoa naʻe fanongo kiate iá naʻa nau ofoofo ai pē ʻi heʻene mahinó mo ʻene ngaahi talí.” (Luke 2:41- 50) Neongo naʻá ne kei siʻi, naʻe maʻu ʻe Sīsū ʻa e tui mo e loto-toʻa naʻe fiemaʻu ke fakafehuʻi ʻaki ʻa e kau faiako taʻumotuʻa ange ʻi he temipalé. Ko hono manatuʻi ʻa e faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sīsuú ʻe tokoniʻi ai e fānau ʻi he fakatahaʻanga Kalisitiané ke nau ngāue ʻaonga kakato ʻaki ʻa e ngaahi faingamālié ‘ke fai ha taukapo ʻi he ʻao ʻo e tokotaha kotoa ʻokú ne kounaʻi ha ʻuhinga ki he ʻamanaki ʻoku ʻiate kinautolú.’—1 Pita 3:15.
17. Ko e hā naʻe ekinaki ai ʻa Sīsū ki heʻene kau ākongá ke nau “loto-toʻa,” pea ko e hā ʻoku fiemaʻu ai ke tau ngāue loto-toʻá?
17 Naʻe ekinaki ʻa Sīsū ki he niʻihi kehé ke nau “loto-toʻa.” (Māt. 9:2, 22) Naʻá ne tala ki heʻene kau ākongá: “Vakai! ʻOku ʻunu mai ʻa e houá, ko e moʻoni kuo hoko ia, ʻa ia ʻe fakamovetevete ai kimoutolu taki taha ki hono fale ʻoʻona pea te mou tuku toko taha pē au; ka ʻoku ʻikai te u toko taha pē, koeʻuhi ʻoku ʻiate au ʻa e Tamaí. Kuó u leaʻaki ʻa e ngaahi meʻá ni kiate kimoutolú koeʻuhi ke mou maʻu ʻiate au ʻa e nongá. ʻI he māmaní ʻoku mou maʻu ai ʻa e mamahi, kae loto-toʻa! Kuó u ikuna ʻa e māmaní.” (Sione 16:32, 33) Hangē ko e muʻaki kau muimui ʻa Sīsuú, ʻoku tau fehangahangai mo e tāufehiʻa ʻa e māmaní, kae ʻai ke ʻoua te tau hoko ʻo hangē ko e māmaní. Ko e fakakaukauloto ki he ʻalunga loto-toʻa ʻo e ʻAlo ʻo e ʻOtuá ʻe lava ke ne ʻomai kia kitautolu ʻa e loto-toʻa ke tau nofoʻaki hoko ʻo taʻeʻuliʻi ai pē ʻe he māmani ko ení. Naʻá ne ikunaʻi ʻa e māmaní, pea ʻe lava ke tau pehē pē mo kitautolu.—Sione 17:16; Sēm. 1:27.
“LOTO-TOʻA PĒ KOE!”
18, 19. Ko e hā e fakamoʻoni ʻo e tuí mo e loto-toʻá naʻe ʻomai ʻe he ʻapositolo ko Paulá?
18 Naʻe kātekina ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻa e ngaahi ʻahiʻahi lahi. ʻI he taimi ʻe taha, ko e kau Siu ʻi Selusalemá naʻa nau mei haehae ia kapau naʻe ʻikai fakahaofi ia ʻe he kau sōtia Lomá. Lolotonga ʻa e poʻulí, “naʻe tuʻu atu ai ʻa e ʻEikí kiate ia ʻo pehē: ‘Loto-toʻa pē koe! He hangē pē ko hoʻo fai ha fakamoʻoni fakaʻāuliliki fekauʻaki mo au ʻi Selusalemá, kuo pau ke ke toe faifakamoʻoni pehē pē foki ʻi Loma.’” (Ngā. 23:11) Naʻe fai ʻe Paula ʻa e meʻa tofu pē ko iá.
19 Naʻe valokiʻi taʻemanavahē ʻe Paula ʻa e “kau ʻapositolo makehe atú,” ʻa ia naʻa nau feinga ke fakameleʻi ʻa e fakatahaʻanga ʻi Kolinitoó. (2 Kol. 11:5; 12:11) ʻI he ʻikai hangē ko kinautolú, naʻe lava ke ne fakahaaʻi ʻa e fakamoʻoni ʻo hono tuʻunga ʻapositoló—ki hono tuku pōpulá, hahá, ngaahi fononga fakatuʻutāmaki, ngaahi fakatuʻutāmaki kehe, fiekaia, fieinua, mo e faʻa taʻemamohe ʻi ha ngaahi pō, pea pehē ki he tokanga lahi ki hono ngaahi kaungātuí. (Lau ʻa e 2 Kolinitō 11:23-28.) Ko ha lēkooti moʻoni ia ʻo e tuí mo e loto-toʻá—ko e fakamoʻoni kotoa ia ʻo e mālohi naʻe ʻomai ʻe he ʻOtuá!
20, 21. (a) ʻOmai ha fakatātā ʻo fakahaaʻi ai kuo pau ke tau hanganaki tafunaki ʻa e loto-toʻá. (e) ʻI he malumalu ʻo e ngaahi tuʻunga fē ʻe fiemaʻu nai ai ke tau fakahāhā ʻa e loto-toʻá, pea ko e hā ʻe lava ke tau fakapapauʻí?
20 Heʻikai hokosia ʻe he kau Kalisitiane kotoa pē ʻa e fakatanga kakahá. Neongo ia, ʻoku fiemaʻu ke tafunaki ʻe he tokotaha kotoa ʻa e loto-toʻa koeʻuhí ke fakafetaulakiʻi ʻaki ʻa e ngaahi pole ʻi he moʻuí. Ke fakatātaaʻi: Naʻe kau ha talavou ʻi Pelēsila ki ha kau kengi. Hili hono ako ʻa e Tohi Tapú, naʻá ne sio ai ki he fiemaʻu ko ia ke ne fai ha ngaahi liliú, ka ko e anga-mahení ko ha taha pē ʻe mavahe mei he kau kengí naʻe tāmateʻi ia. Naʻá ne lotu, peá ne ngāueʻaki ʻa e ngaahi konga Tohi Tapu ke fakahaaʻi ki he takí ʻa e ʻuhinga heʻikai lava ai ke ne nofo ʻi he kau kengí. Naʻe tukuange ʻa e talavoú ʻo ʻikai tautea peá ne hoko ko ha tokotaha malanga ʻo e Puleʻangá.
21 ʻOku fiemaʻu e loto-toʻá ke malangaʻi ʻa e ongoongo leleí. Ko e toʻutupu Kalisitiané ʻoku fiemaʻu kia kinautolu ʻa e ʻulungaanga ko ení kae lava ke nau tauhi maʻu ʻa e anga-tonú ʻi he ʻapiakó. ʻE fiemaʻu nai ʻa e loto-toʻa ke kole ai ha taimi ʻatā mei he ngāue fakamāmaní koeʻuhí ke maʻu ʻa e ngaahi konga kotoa ʻo ha fakataha-lahi. ʻE lava ke hokohoko atu ʻa e lisí. Kae kehe, tatau ai pē pe ko e hā e ngaahi pole ʻoku tau fehangahangai mo iá, ʻe fanongo mai ʻa Sihova ki heʻetau ‘ngaahi lotu ʻoku fai ʻi he tuí.’ (Sēm. 5:15) Pea ko e moʻoni ʻe lava ke ne ʻomai kia kitautolu hono laumālie māʻoniʻoní koeʻuhí ke tau lava ai ʻo ‘lototoʻa mo tuʻu kalikali ʻaupito’!
[Fakatātā ʻi he peesi 11]
Naʻe malanga loto-toʻa ʻa ʻĪnoke ʻi ha māmani anga-taʻefakaʻotua
[Fakatātā ʻi he peesi 12]
Naʻe loto-toʻa mo tuʻu kalikali ʻa Siaili