Ngaahi Mātuʻa, ʻOku Mou Tokoniʻi Hoʻomou Fānaú Ke Nau Fakalakalaka ʻo Papitaiso?
“Ko e hā koā ʻokú ke kei tautoloi aí? Tuʻu, papitaiso.” —NGĀ. 22:16.
1. Ko e hā ʻoku loto ʻa e mātuʻa Kalisitiané ke nau fakapapauʻi ki muʻa ke papitaiso ʻenau fānaú?
“NAʻÁ KU toutou tala ʻi ha ngaahi māhina kia Teti mo Mami ʻoku ou loto ke papitaiso, pea naʻá na faʻa talanoa mo au ʻo fekauʻaki mo ia. Naʻá na loto ke fakapapauʻi ʻoku ou ʻiloʻi ʻa e mafatukituki ʻo e fili ʻoku ou faí. ʻI he ʻaho 31 ʻo Tīsema, 1934, naʻe aʻu ai ki he ʻaho ʻo e meʻa mahuʻinga ko eni ʻi heʻeku moʻuí.” Ko e fakamatala ia ʻa Blossom Brandt ki he meʻa naʻe hoko ʻi heʻene fili ke papitaisó. ʻI he ʻahó ni foki ʻoku loto ʻa e mātuʻá ke tokoniʻi ʻenau fānaú ke nau fai ha ngaahi fili fakapotopoto. Kapau ʻe tatali ha kiʻi kiʻi tama ke ne toki papitaiso ʻo ʻikai ha ʻuhinga lelei ki heʻene tatalí, ʻe lava ke maumauʻi heni ʻa e vahaʻangatae ʻo e kiʻi tamá mo Sihová. (Sēm. 4:17) Ki muʻa ke papitaiso ʻenau kiʻi tamá, ko e mātuʻa fakapotopotó ʻoku nau loto ke fakapapauʻi ʻokú ne mateuteu ke hoko ko ha ākonga ʻa Kalaisi.
2. (a) Ko e hā ʻa e palopalema kuo fakatokangaʻi ʻe he kau ʻovasia sēketi ʻe niʻihi? (e) Ko e hā te tau lāulea ki ai ʻi he kupu ko ení?
2 Kuo fakatokangaʻi ʻe he kau ʻovasia sēketi ʻe niʻihi ʻoku teʻeki ai ke papitaiso ʻa e toʻutupu tokolahi ʻoku nau taʻu hongofulu tupu lahi mo taʻu 20 tupu siʻi, neongo ʻa ʻenau tupu hake ʻi he moʻoní. ʻI he taimi lahi tahá, ko e toʻutupu ko ení ʻoku nau ō ki he ngaahi fakatahá, ʻalu ʻi he ngāue fakamalangá, pea fakakaukau ko kinautolú ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova. Neongo ia, ʻi ha ʻuhinga kuo ʻikai te nau fakatapui kia Sihova pea papitaiso. ʻI he tuʻunga ʻe niʻihi, ʻoku hoko ení koeʻuhi ʻoku fakakaukau ʻa e mātuʻá ʻoku teʻeki ai ke mateuteu ʻenau fānaú ke papitaiso. ʻI he kupu ko ení, te tau lāulea ai ki he meʻa fakatupu tokanga ʻe fā kuó ne taʻofi ʻa e mātuʻa ʻe niʻihi mei hono fakalototoʻaʻi ʻenau fānaú ke nau papitaisó.
ʻOKU TAʻUMOTUʻA FEʻUNGA ʻA ʻEKU KIʻI TAMÁ?
3. Ko e hā naʻe hohaʻa fekauʻaki mo ia ʻa e ongo mātuʻa ʻa Blossom?
3 Ko e ongo mātuʻa ʻa Blossom, naʻe lave ki ai ʻi he ʻuluaki palakalafí, naʻá na hohaʻa pe ʻokú ne taʻumotuʻa feʻunga nai ke ne mahinoʻi ʻa e ʻuhinga ʻo e papitaisó mo hono mafatukitukí. ʻE lava fēfē ke ʻiloʻi ʻe he mātuʻá pe ʻoku mateuteu ʻenau kiʻi tamá ke fakatapui kia Sihova?
4. ʻE lava fēfē ke tokoni ʻa e fekau ʻa Sīsū ʻi he Mātiu 28:19, 20 ki he ngaahi mātuʻa he ʻaho ní?
4 Lau ʻa e Mātiu 28:19, 20. ʻOku ʻikai ha fakamatala ia ʻa e Tohi Tapú ʻo pehē ʻoku totonu ke papitaiso ha tokotaha ʻi ha taʻumotuʻa pau. Ka ʻoku lelei ke fakakaukau fakamātoato ʻa e mātuʻá fekauʻaki mo e ʻuhinga ʻo e ngaohi-ākongá. ʻI he lea faka-Kalisí, ko e foʻi lea ki he “ngaohi ko e kau ākonga” ʻoku ngāueʻaki ʻi he Mātiu 28:19 ʻoku ʻuhingá ko hono akoʻi ha taha fakataha mo e taumuʻa ko hono tokoniʻi ia ke ne hoko ko ha tokotaha ako, pe ko ha ākonga. Ko ha ākonga ko ha tokotaha ia ʻokú ne ako peá ne mahinoʻi ʻa e meʻa naʻe akoʻi ʻe Sīsuú pea ʻokú ne loto ke talangofua kiate ia. Ko ia mei he taimi ʻoku fanauʻi ai ʻenau fānaú, ʻoku totonu ke akoʻi kinautolu ʻe he mātuʻá fakataha mo e taumuʻa ko hono tokoniʻi kinautolu ke nau fakatapui kia Sihova pea hoko ko e kau ākonga ʻa Kalaisi. Ko e moʻoni, ʻoku ʻikai ke taau ʻa e fanga kiʻi pēpeé ke nau papitaiso. Neongo ia, ʻoku fakahaaʻi ʻe he Tohi Tapú naʻa mo e fānau īkí ʻoku lava ke nau mahinoʻi mo ʻofa ʻi he moʻoni Fakatohitapú.
5, 6. (a) Ko e hā ʻa e fakamulituku ʻoku tau maʻu ʻi he fakamatala ʻa e Tohi Tapú fekauʻaki mo e papitaiso ʻa Tīmoté? (e) Ko e hā ʻa e founga lelei taha ke tokoniʻi ai ʻe he ngaahi mātuʻa fakapotopotó ʻenau fānaú?
5 Ko Tīmoté ko ha ākonga ia naʻá ne fili ke tauhi kia Sihova lolotonga ʻene kei siʻí. Naʻe pehē ʻe he ʻapositolo ko Paulá naʻe kamata ke ako ʻe Tīmote ʻa e moʻoni mei he Folofola ʻa e ʻOtuá talu mei heʻene “kei valevalé.” Ko e tamai ʻa Tīmoté naʻe ʻikai te ne tauhi kia Sihova, ka naʻe tokoniʻi ʻa Tīmote ʻe heʻene faʻeé mo ʻene kui fefiné ke ne ʻofa ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá. Ko hono olá, naʻá ne maʻu ʻa e tui mālohi ʻaupito. (2 Tīm. 1:5; 3:14, 15) Naʻá ne ʻi hono taʻu hongofulu tupu lahí nai pe taʻu 20 tupu siʻí ʻi heʻene taau ke maʻu ha ngaahi vāhenga-ngāue makehe ʻi he fakatahaʻangá.—Ngā. 16:1-3.
6 ʻOku kehekehe ʻa e kiʻi tama kotoa pē. ʻOku ʻikai ke hoko ʻa e tokotaha kotoa ʻo matuʻotuʻa ʻi he taʻumotuʻa tatau. Ko e fānau ʻe niʻihi ʻoku nau mahinoʻi ʻa e moʻoní, fai ʻa e ngaahi fili fakapotopoto, pea loto ke papitaiso ʻi heʻenau kei siʻí. ʻOku ʻikai nai ke mateuteu ʻa e niʻihi ke papitaiso ka ʻi heʻenau toki hoko ʻo taʻumotuʻa angé. Ko e mātuʻa fakapotopotó ʻoku ʻikai ke nau tenge ʻenau fānaú ke papitaiso. ʻI hono kehé, ʻoku nau tokoniʻi ʻa e kiʻi tama taki taha ke ne fakalakalaka ʻo fakatatau ki he vave pē ʻaʻana. ʻOku fiefia ʻa e ngaahi mātuʻá ʻi hono ngāueʻaki ʻe heʻenau kiʻi tamá ʻa e Palōveepi 27:11. (Lau.) Ka kuo pau ke nau manatuʻi ko ʻenau taumuʻá ke tokoniʻi ʻenau fānaú ke nau hoko ko e kau ākonga. ʻI he fakakaukau ki he meʻa ko iá, ʻoku totonu ke nau ʻeke hifo, ‘ʻOku maʻu ʻe heʻeku kiʻi tamá ha ʻilo feʻunga ke ne fakatapui ai ki he ʻOtuá pea papitaiso?’
ʻOKU FEʻUNGA ʻA E ʻILO ʻA ʻEKU KIʻI TAMÁ?
7. ʻOku fiemaʻu ki ha taha ke ne ʻiloʻi ʻa e fakaikiiki kotoa ʻo e akonaki Fakatohitapu kotoa pē ki muʻa ke lava ʻo ne papitaisó? Fakamatalaʻi.
7 ʻI hono akoʻi ʻe he mātuʻá ʻenau fānaú, ʻoku nau tokoniʻi kinautolu ke nau ʻiloʻi lelei ʻa e moʻoní. Ko e ʻilo ko ení ʻe ueʻi ai ʻa e fānaú ke nau fai ha fakatapui ki he ʻOtuá. Ka ʻoku ʻikai ke ʻuhinga iá kuo pau ke ʻiloʻi ʻe he kiʻi tamá ʻa e fakaikiiki kotoa ʻo e akonaki Fakatohitapu kotoa pē ki muʻa ke lava ʻo ne fakatapui pea papitaisó. Ko e ākonga kotoa pē ʻa Kalaisi kuo pau ke ne hanganaki ako naʻa mo e hili ʻene papitaisó. (Lau ʻa e Kolose 1:9, 10.) Ko ia ko e hā hono lahi ʻo e meʻa ʻoku fiemaʻu ke ʻiloʻi ʻe ha taha ki muʻa ke lava ʻo ne papitaisó?
8, 9. Ko e hā naʻe hoko ki ha sela ʻi Filipai, pea ko e hā ʻe lava ke tau ako mei heʻene hokosiá?
8 Ko e hokosia ʻa ha fāmili ʻi he kuohilí ʻe lava ke tokoni ia ki he ngaahi mātuʻa ʻi he ʻaho ní. (Ngā. 16:25-33) ʻI he taʻu 50, naʻe ʻalu ai ʻa Paula ki he kolo ko Filipaí ʻi heʻene fononga fakamisinale hono uá. Lolotonga ʻene ʻi aí, naʻe tukuakiʻi loi ia mo Sailosi, ʻo puke, pea lī ki he pilīsoné. Lolotonga ʻa e pō ko iá, naʻe fakaava ai ʻe ha fuʻu mofuike mālohi ʻa e matapā kotoa ʻo e pilīsoné. Naʻe pehē ʻe he selá ia kuo hola ʻa e kau pōpulá kotoa, pea naʻá ne loto ke tāmateʻi ʻa ia tonu. Ka naʻe taʻofi ia ʻe Paula. Naʻe akoʻi leva ʻe Paula mo Sailosi ʻa e moʻoni fekauʻaki mo Sīsuú ki he selá mo hono fāmilí. Naʻa nau tui ki he ngaahi meʻa naʻa nau ako fekauʻaki mo Sīsuú pea ʻiloʻi ʻa e mahuʻinga ʻo e talangofua kiate iá. Ko ia naʻa nau papitaiso ʻi he taimi pē ko iá. Ko e hā ʻoku lava ke tau ako mei heʻenau hokosiá?
9 Ko e selá ko ha sōtia Loma nai ia ki muʻa. Naʻe ʻikai te ne ʻiloʻi ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá. Ko ia ke ne hoko ko ha Kalisitiané, naʻe pau ke ne ako ʻa e ngaahi moʻoni tefito mei he Tohi Tapú, mahinoʻi ʻa e meʻa ʻoku fiemaʻu ʻe Sihova mei heʻene kau sevānití, peá ne loto ke talangofua ki he ngaahi akonaki ʻa Sīsuú. Ko e meʻa naʻá ne ako ʻi he taimi nounou ko iá naʻe tokoniʻi ai ia ke ne loto ke papitaiso. Ko e moʻoni, naʻe pau ke hokohoko atu ʻene ako lahi ange hili ʻene papitaisó. Ko ia ʻi he taimi ʻoku tala atu ai ʻe hoʻo kiʻi tamá ʻokú ne loto ke papitaiso koeʻuhi ʻokú ne ʻofa kia Sihova pea loto ke talangofua kiate iá, ko e hā ʻe lava ke ke faí? Te ke tuku nai ke ne talanoa mo e kau mātuʻá koeʻuhi ke nau lava ʻo fakapapauʻi pe ʻokú ne taau ke papitaiso.a (Sio ki he fakamatala ʻi lalo.) ʻI he hangē ko e kau Kalisitiane ʻosi papitaisó kotoa, ʻe hokohoko atu ʻene ako lahi ange fekauʻaki mo Sihová ʻi he lolotonga ʻene moʻuí, pea aʻu ʻo taʻengata.—Loma 11:33, 34.
KO E HĀ ʻA E AKO LELEI TAHA KI HEʻEKU KIʻI TAMÁ?
10, 11. (a) Ko e hā ʻa e fakakaukau ʻa e mātuʻa ʻe niʻihi? (e) Ko e hā te ne maluʻi moʻoni ha kiʻi tama?
10 ʻOku fakakaukau ʻa e mātuʻa ʻe niʻihi ʻe lelei tahá ke toki papitaiso pē ʻa ʻenau kiʻi tamá ʻi he hili ʻene maʻu ha tuʻunga fakaako lelei pea maʻu ha ngāue lelei. ʻOku maʻu nai ʻe he mātuʻa ko ení ʻa e ngaahi taumuʻa lelei, ka ʻoku totonu ke nau ʻeke hifo: ‘ʻE tokoniʻi ʻe he meʻa ko iá ʻa ʻeku kiʻi tamá ke ne hoko ʻo lavameʻa moʻoni? ʻOku fehoanaki ia mo e meʻa ʻoku tau ako mei he Tohi Tapú? ʻOku fiemaʻu mai ʻe Sihova ke tau ngāueʻaki fēfē ʻetau moʻuí?’—Lau ʻa e Tangata Malanga 12:1.
11 ʻOku mahuʻinga ke manatuʻi ko e māmani ko ení mo e ngaahi meʻa ʻoku ʻi aí ʻoku fepaki ia mo e meʻa ʻoku fiemaʻu mo fakakaukau ki ai ʻa Sihová. (Sēm. 4:7, 8; 1 Sio. 2:15-17; 5:19) Ko ha vahaʻangatae vāofi mo Sihova ʻa e maluʻi lelei taha ʻe lava ke maʻu ʻe ha kiʻi tama ke fakafepakiʻi ʻaki ʻa Sētane, ko e māmani ko ení, pea mo e fakakaukau kovi ʻa e māmaní. Kapau ʻoku fakamuʻomuʻa ʻe he mātuʻá ʻa e akó mo e ngāue leleí ʻi heʻenau moʻuí, ʻoku ngalingali ʻe tui ʻenau kiʻi tamá ʻoku mahuʻinga ange ʻa e ngaahi meʻa ʻi he māmaní ʻi ha vahaʻangatae vāofi mo Sihova. ʻOku fakatuʻutāmaki eni. ʻI he tuʻunga ko e mātuʻa ʻofá, ʻokú ke fiemaʻu moʻoni ʻa e māmani ko ení ke ne akoʻi ki hoʻo kiʻi tamá ʻa e meʻa ʻokú ne fakakaukau ʻe ʻai ia ke ne fiefiá? Ko e founga pē taha ke hoko ai ʻo lavameʻa pea maʻu ʻa e fiefia moʻoní ko hono fakamuʻomuʻa ʻa Sihova ʻi heʻetau moʻuí.—Lau ʻa e Saame 1:2, 3.
FĒFĒ KAPAU ʻE FAIANGAHALA ʻA ʻEKU KIʻI TAMÁ?
12. Ko e hā ʻoku ongoʻi ai ʻe he mātuʻa ʻe niʻihi ʻoku lelei ange ke tatali ʻenau kiʻi tamá pea toki papitaisó?
12 Naʻe fakamatala ha faʻē ʻe taha ki he ʻuhinga naʻe ʻikai ai te ne loto ke papitaiso ʻa ʻene tamá. Naʻá ne pehē, “ʻOku ou mā ke leaʻaki ko e ʻuhinga lahi tahá ko e fokotuʻutuʻu fekauʻaki mo e tuʻusí.” ʻI he hangē ko e tuofefine ko iá, ʻoku ongoʻi ʻe he mātuʻa ʻe niʻihi ʻoku lelei ange ke tatali ʻenau kiʻi tamá kae ʻoua kuó ne taʻumotuʻa feʻunga peá ne toki papitaiso ke hao ai mei hano fai ha ngaahi fili fakavalevale. (Sēn. 8:21; Pal. 22:15) Ko e ngaahi mātuʻa ko iá ʻoku nau ongoʻi nai kapau ʻoku ʻikai ke papitaiso ʻenau kiʻi tamá, heʻikai lava ke tuʻusi ia. Ka ko e hā ʻa e meʻa ʻoku hala ʻi he fakaʻuhinga ko ení?—Sēm. 1:22.
13. Kapau ʻoku ʻikai ke papitaiso ha taha, ʻoku ʻuhinga ení heʻikai te ne fai ha fakamatala kia Sihova? Fakamatalaʻi.
13 Ko e moʻoni, ʻoku ʻikai loto ʻa e mātuʻá ke papitaiso ʻenau kiʻi tamá ki muʻa ke ne mateuteu ke fakatapui ʻene moʻuí kia Sihova. Ka ko ha fehālaaki ia ke fakakaukau heʻikai ke fai ʻe ha kiʻi tama ha fakamatala kia Sihova kae ʻoua kuó ne toki papitaiso. ʻE fai ʻe ha kiʻi tama ha fakamatala ki he ʻOtuá ʻi he taimi ʻokú ne ʻiloʻi ai ʻa e meʻa ʻoku pehē ʻe Sihova ʻoku tonú mo halá. (Lau ʻa e Sēmisi 4:17.) Ko e ngaahi mātuʻa fakapotopotó ʻoku ʻikai te nau fai ha fakalotosiʻi ki heʻenau kiʻi tamá ke ʻoua ʻe papitaiso. Naʻa mo e kei siʻi ʻa e kiʻi tamá, ʻoku nau akoʻi ia ke ne ʻofa ki he meʻa ʻoku pehē ʻe Sihova ʻoku tonú pea fehiʻa ʻi he meʻa ʻokú Ne pehē ʻoku halá, ʻo hangē pē ko kinautolú. (Luke 6:40) Ko e ʻofa ʻa hoʻo kiʻi tamá kia Sihová te ne maluʻi ia mei haʻane fai ha angahala mamafa, he ʻokú ne loto ke fai ʻa e meʻa ʻoku pehē ʻe Sihova ʻoku tonú.—ʻAi. 35:8.
ʻE LAVA KE TOKONI ʻA E NIʻIHI KEHÉ
14. ʻE lava fēfē ke poupouʻi ʻe he kau mātuʻá ʻa e meʻa ʻoku fai ʻe he ngaahi mātuʻá?
14 ʻOku lava ke poupouʻi ʻe he kau mātuʻá ʻa e meʻa ʻoku fai ʻe he ngaahi mātuʻá ʻaki ʻenau talanoa lelei fekauʻaki mo e ngaahi taumuʻa ʻi he ngāue ʻa Sihová. Naʻe manatuʻi ʻe ha tuofefine ʻe taha ʻa e lea ange ʻa Tokoua Russell kiate ia ʻi heʻene taʻu onó. Naʻá ne pehē, “Naʻá ne vaheʻi ʻa e miniti ʻe 15 ke ma talanoa ʻo fekauʻaki mo ʻeku ngaahi taumuʻa fakalaumālié.” Ko e hā ʻa e olá? Ki mui ai, naʻe hoko ʻa e tuofefine ko iá ko ha tāimuʻa, pea naʻá ne tāimuʻa ʻo laka hake ʻi he taʻu ʻe 70! ʻOku hā mahino ko e ngaahi lea leleí mo e fakalototoʻá ʻe lava ke ne tākiekina ʻa e moʻui kotoa ʻa ha tokotaha. (Pal. 25:11) ʻOku lava foki ke fakaafeʻi ʻe he kau mātuʻá ʻa e ngaahi mātuʻá mo e fānaú ke nau tokoni ʻi he ngaahi ngāue ʻi he Fale Fakatahaʻangá. ʻE lava ke nau kole ki he fānaú ke nau fai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku feʻunga mo honau taʻumotuʻá mo ʻenau ngaahi malavá.
15. ʻE lava fēfē ke tokoniʻi ʻe he niʻihi kehe ʻi he fakatahaʻangá ʻa e toʻutupú?
15 ʻE lava fēfē ke tokoni ʻa e niʻihi kehe ʻi he fakatahaʻangá? ʻAki ʻenau fakahāhā ʻa e mahuʻingaʻia fakafoʻituitui feʻungamālie ʻi he toʻutupú. Ko e fakatātaá, ʻe lava ke ke fakasio ki ha ngaahi fakaʻilonga ʻoku ʻunuʻunu ofi ange ʻa e toʻutupú kia Sihova. Naʻe fai ʻe ha kiʻi tama ha tali lelei ʻi he fakatahá, pe naʻe ʻi ai haʻane konga ʻi he polokalama ʻo e fakataha ʻi he lolotonga ʻo e uiké? Naʻá ne faifakamoʻoni ki ha taha ʻi he ʻapiakó, pe naʻá ne fai ʻa e meʻa totonú ʻi hano fakataueleʻi ia ke ne fai ha meʻa ʻoku hala? Kapau ko ia, fakavave ke tala ange kiate ia naʻá ne fai ʻa e meʻa lelei! ʻE lava ke tau ʻai ko ha taumuʻa ke talanoa mo e toʻutupú ki muʻa pea ʻi he hili ʻa e ngaahi fakatahá. ʻI heʻetau fai peheé, ʻe ongoʻi ai ʻe he fānaú ko e konga kinautolu ʻo e “fuʻu fakatahaʻangá.”—Saame 35:18.
TOKONIʻI HOʻO KIʻI TAMÁ KE NE FAKALAKALAKA ʻO PAPITAISO
16, 17. (a) Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke papitaiso ʻa e fānaú? (e) Ko e hā ʻa e fiefia ʻoku lava ke maʻu ʻe he ngaahi mātuʻa Kalisitiané? (Sio ki he ʻuluaki fakatātā ʻi he kupú ni.)
16 Ko e taha ʻo e ngaahi monū lahi taha ki he ngaahi mātuʻá ko hono akoʻi ʻenau fānaú ke nau ʻofa kia Sihova. (Saame 127:3; ʻEf. 6:4) ʻI he puleʻanga ʻIsilelí, naʻe fakatapui ai ʻa e fānaú kia Sihova ʻi honau fanauʻí. Ka ʻoku ʻikai ke pehē ʻa ʻetau fānaú. Koeʻuhi pē ʻoku ʻofa ʻa e ngaahi mātuʻá kia Sihova mo e moʻoní, ʻoku ʻikai ke ʻuhinga iá ʻe pehē ʻa ʻenau fānaú. Mei he ʻaho ʻoku fanauʻi ai ʻena kiʻi tamá, kuo pau ke maʻu ʻe he ongo mātuʻá ʻa e taumuʻa ko hono tokoniʻi ia ke ne hoko ko ha ākonga, ke ne fakatapui ki he ʻOtuá pea papitaiso. Ko e hā ha meʻa ʻe lava ke toe mahuʻinga ange ai? Ko e fakatapui, papitaiso, mo e ngāue faitōnunga ʻa ha tokotaha kia Sihová ʻe ʻai ai ke malava ʻo ne hao lolotonga ʻa e fuʻu mamahi lahí.—Māt. 24:13.
Kuo pau ke maʻu ʻe he ngaahi mātuʻá ʻa e taumuʻa ko hono tokoniʻi ʻenau kiʻi tamá ke ne hoko ko ha ākonga (Sio ki he palakalafi 16, 17)
17 ʻI he loto ʻa Blossom Brandt ke ne papitaisó, naʻe loto ʻa ʻene ongo mātuʻá ke na fakapapauʻi naʻá ne mateuteu ki ai. ʻI heʻena fakapapauʻi naʻá ne mateuteú, naʻá na poupouʻi ʻa ʻene filí. Naʻe fakamatala ʻa Blossom ki he meʻa naʻe fai ʻe heʻene tamaí ʻi he pō ki muʻa ke ne papitaisó: “Naʻá ne tala mai ke mau tūʻulutui kotoa, peá ne fai ha lotu. Naʻá ne fakahā kia Sihova ʻa ʻene fiefia lahi ʻi he fili ʻa ʻene kiʻi taʻahiné ke ne fakatapui ʻa ʻene moʻuí kiate Iá.” Laka hake ʻi he taʻu ʻe 60 ki mui ai, naʻe pehē ʻe Blossom: “ʻOku lava ke ke fakapapauʻi, heʻikai ʻaupito ke ngalo ʻiate au ʻa e pō ko iá, ʻi he ngaahi taʻu kotoa ka hoko maí!” Ngaahi mātuʻa, ʻofa ke mou maʻu foki ʻa e fiefia mo e fiemālie ʻi hoʻomou sio ki he hoko hoʻomou fānaú ko e kau sevāniti ʻosi fakatapui mo papitaiso ʻa Sihova.
a ʻOku lava ke lāulea ʻa e ongo mātuʻá mo ʻena kiʻi tamá ki he fakamatala ʻaonga ʻi he Questions Young People Ask—Answers That Work, Voliume 2, peesi 304-310. Sio foki ki he “Puha Fehuʻi” ʻi he Ko ʻEtau Ngāue Fakafaifekau, ʻo ʻEpeleli 2011, peesi 2.