Ko e Kau Foaki Nima-Homó ko e Kakai Fiefia
“ʻOku ʻi ai ʻa e fiefia . . . ʻi he foaki atú.”—NGĀ. 20:35.
1. Ko e hā ʻokú ne fakamoʻoniʻi ʻoku nima-homo ʻa Sihová?
NAʻE ʻi ai ha taimi ʻa ia naʻe toko taha fakaʻaufuli ai ʻa Sihova. Naʻá ne fili leva ke foaki ʻa e meʻaʻofa ko e moʻuí ki ha ngaahi meʻamoʻui ʻatamaiʻia ʻi hēvani pea ʻi he māmaní. “Ko e ʻOtua fiefiá,” ʻa Sihova, ʻokú ne saiʻia ke foaki ʻa e ngaahi meʻa lelei. (1 Tīm. 1:11; Sēm. 1:17) Pea koeʻuhi ʻoku fiemaʻu ʻe Sihova ke tau fiefia mo kitautolu foki, ʻokú ne akoʻi kitautolu ke tau nima-homo.—Loma 1:20.
2, 3. (a) Ko e hā ʻoku tau fiefia ai ʻi he taimi ʻoku tau nima-homo aí? (e) Ko e hā te tau ako ʻi he kupu ko ení?
2 Naʻe ngaohi ʻe he ʻOtuá ʻa e tangatá ʻi hono ʻīmisí. (Sēn. 1:27) ʻOku ʻuhinga ení naʻe fakatupu kitautolu ʻe Sihova fakataha mo e ngaahi ʻulungaanga ʻokú ne maʻú. Ke fiefia moʻoni pea maʻu ʻa e tāpuaki ʻa Sihová, ʻoku fiemaʻu ke tau muimui ʻi heʻene faʻifaʻitakiʻangá. ʻOku fiemaʻu ke tau mahuʻingaʻia ʻi he kakai kehé pea hoko ko e kau foaki nima-homo. (Fil. 2:3, 4; Sēm. 1:5) Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí naʻe ngaohi kitautolu ʻe Sihová ke tau pehē. Neongo ʻoku tau taʻehaohaoa, ʻe lava ke tau faʻifaʻitaki kia Sihova pea hoko foki ʻo nima-homo.
3 Te tau lāulea he taimí ni ki ha ngaahi lēsoni ʻoku akoʻi mai ʻe he Tohi Tapú fekauʻaki mo e nima-homó. Te tau ako ki he ʻuhinga ʻoku hōifua ai ʻa Sihova ʻi he taimi ʻoku tau nima-homo aí. Te tau ako foki ai ki he anga hono tokoniʻi kitautolu ʻe he nima-homó ke fai ʻa e ngāue kuo ʻomai ʻe Sihova ke tau faí mo e ʻuhinga ʻoku tau fiefia ai ʻi heʻetau nima-homó. Pea te tau lāulea ki he ʻuhinga ʻoku totonu ai ke hokohoko atu ʻetau nima-homó.
HŌIFUA ʻA SIHOVA ʻI HEʻETAU NIMA-HOMÓ
4, 5. Kuo anga-fēfē ʻa e nima-homo ʻa Sihova mo Sīsuú, pea ko e hā ʻoku totonu ai ke tau faʻifaʻitaki kiate kinauá?
4 ʻOku fiemaʻu ʻe Sihova ke tau faʻifaʻitaki kiate ia, ko ia ʻokú ne fiefia ʻi he taimi ʻoku tau nima-homo aí. (ʻEf. 5:1) ʻOku fiemaʻu foki ʻe Sihova ke fiefia ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá. ʻOku tau ʻiloʻi ení he naʻá ne ngaohi kitautolu ʻi ha founga fakaofo pea ngaohi hotau māmani fakaʻofoʻofá mo e meʻa kotoa pē ʻi aí ke tau fiefia ai. (Saame 104:24; 139:13-16) Ko ia ʻoku tau fakalāngilangiʻi ʻa Sihova ʻi he taimi ʻoku tau feinga ai ke ʻai ʻa e niʻihi kehé ke nau fiefiá.
5 ʻOku tau toe faʻifaʻitaki kia Sīsū, ʻa ia naʻá ne fokotuʻu ʻa e faʻifaʻitakiʻanga haohaoa ʻo e founga ʻe lava ke hoko ai ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ʻo nima-homó. Naʻá ne pehē: “Ko e Foha ʻo e tangatá, naʻe ʻikai haʻú ke tauhi fakasevāniti ki ai, ka ke ngāue fakasevāniti pea ke foaki ʻene moʻuí ko ha huhuʻi ko e fetongi ʻo e tokolahi.” (Māt. 20:28) Pea naʻe fakalototoʻaʻi ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻa e kau Kalisitiané: “Tauhi ʻa e fakakaukau fakaeʻatamai ko ʻení ʻiate kimoutolu ʻa ia foki naʻe ʻia Kalaisi Sīsuú . . . Naʻá ne fakamasivesivaʻi ʻa ia tonu peá ne hoko ʻo hangē ko ha tamaioʻeiki.” (Fil. 2:5, 7) Ko ia ʻe lava ke tau ʻeke hifo, ‘ʻE lava ke u muimui ke toe ofi ange ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sīsuú?’—Lau ʻa e 1 Pita 2:21.
6. Ko e hā naʻe akoʻi mai ʻe Sīsū ʻi he talanoa ki he Samēlia anga-fakakaungāʻapí? (Sio ki he ʻuluaki fakatātā ʻi he kupú ni.)
6 ʻOku hōifua ʻa Sihova ʻi he taimi ʻoku tau muimui ai ʻi he faʻifaʻitakiʻanga haohaoa naʻá ne fokotuʻu mo Sīsū kiate kitautolú. ʻOku tau fai eni ʻi heʻetau mahuʻingaʻia ʻi he kakaí pea kumi ki ha ngaahi founga ke tokoniʻi kinautolu. Naʻe fakahaaʻi ʻe Sīsū ʻa e mahuʻinga ʻo e meʻá ni ʻi heʻene fai ha talanoa fekauʻaki mo e Samēlia anga-fakakaungāʻapí. (Lau ʻa e Luke 10:29-37.) Naʻá ne akoʻi ki hono kau muimuí kuo pau ke nau tokoni ki he niʻihi kehé, ʻo tatau ai pē pe ko hai kinautolu pe ko fē feituʻu ʻoku nau haʻu mei aí. ʻOkú ke manatuʻi ʻa e ʻuhinga naʻe fai ai ʻe Sīsū ʻa e talanoa ko iá? Ko hono ʻuhingá he naʻe ʻeke ange kiate ia ʻe ha tangata Siu: “Ko hai moʻoni ʻa hoku kaungāʻapí?” Ko e tali ʻa Sīsuú ʻoku akoʻi mai ai ʻi he hangē ko e Samēliá, kuo pau ke tau nima-homo ʻo kapau ʻoku tau loto ke fakahōifuaʻi ʻa Sihova.
7. ʻOku anga-fēfē ʻetau fakahāhā ʻoku tau tui ko e founga ʻa Sihova ki hono fai ʻo e ngaahi meʻá ʻoku lelei tahá? Fakamatalaʻi.
7 Ko e toe ʻuhinga ʻe taha ke hoko ai ʻo nima-homó ʻoku felāveʻi ia mo e meʻa naʻe hoko ʻi he ngoue ʻo ʻĪtení. Naʻe taukaveʻi ʻe Sētane ʻe fiefia ange ʻa ʻĀtama mo ʻIvi kapau te na talangataʻa kia Sihova peá na fakakaukau pē kiate kinaua. Naʻe siokita ʻa ʻIvi peá ne loto ke hoko ʻo hangē ko e ʻOtuá. Naʻe siokita ʻa ʻĀtama peá ne loto ke fakahōhōʻiaʻi ʻa ʻIvi ʻo laka ange ia ʻi heʻene loto ke fakahōifuaʻi ʻa e ʻOtuá. (Sēn. 3:4-6) Ko e olá naʻe fakatuʻutāmaki. ʻOku hā mahino, heʻikai lava ke fiefia ha taha ʻi heʻene siokitá. Ka ʻi he taimi ʻoku tau taʻesiokita ai mo nima-homó, ʻoku tau fakahaaʻi ai ʻoku tau tui ko e founga ʻa Sihova ki hono fai ʻo e ngaahi meʻá ʻoku lelei tahá.
FAI ʻA E NGĀUE KUO ʻOMAI ʻE HE ʻOTUÁ KE TAU FAÍ
8. Ko e hā naʻe totonu ai ke fakakaukau ʻa ʻĀtama mo ʻIvi fekauʻaki mo e niʻihi kehé?
8 Neongo ko ʻIvi pē mo ʻĀtama naʻá na ʻi he ngoue ʻo ʻĪtení, naʻe totonu ke na fakakaukau fekauʻaki mo e niʻihi kehé. Ko e hā hono ʻuhingá? Naʻe ʻoange ʻe Sihova ʻa e ngāue ke na fai. Naʻá ne tala ange ke na fakafonu ʻa e māmaní ʻaki ʻena fānau pea ngaohi ia ko ha palataisi. (Sēn. 1:28) Naʻe totonu ke loto ʻa ʻĀtama mo ʻIvi ke fiefia ʻena fānau ʻi he kahaʻú, hangē pē ko e loto ʻa Sihova ke nau fiefia kotoá. Te nau ngāue fakataha kātoa ke ʻai ʻa e māmaní kotoa ko ha palataisi. ʻE hoko ia ko ha fuʻu ngāue lahi!
9. Ko e hā naʻe mei fiefia ai ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá lolotonga ʻenau ʻai ʻa e māmaní ke hoko ko ha palataisí?
9 ʻE fiemaʻu foki ʻa e faʻahinga haohaoa ʻo e tangatá ke nau ngāue vāofi mo Sihova koeʻuhí ke ngaohi ʻa e māmaní ko ha palataisi pea fakahoko ʻa hono finangaló. ʻI he foungá ni, te nau hū ai ki hono mālōlōʻangá. (Hep. 4:11) Sioloto atu ki he fiemālie mo e fiefia ne mei hoko ʻi he ngāue ko ení! Naʻe mei tāpuakiʻi lahi kinautolu ʻe Sihova ʻi heʻenau taʻesiokita mo tokanga ki he niʻihi kehé.
10, 11. Ko e hā te ne tokoniʻi kitautolu ke malanga mo ngaohi ākongá?
10 ʻI he ʻahó ni, kuo ʻomai ʻe Sihova ha ngāue makehe ke tau fai. ʻOkú ne fiemaʻu mai ke tau malanga mo ngaohi ākonga. Ke fai ʻa e ngāué ni, ʻoku fiemaʻu moʻoni ke tau tokanga ki he kakaí. Ko hono moʻoní, ʻe lava ke tau hanganaki fai ʻa e ngāué ni ʻo kapau pē ʻoku tau maʻu ʻa e fakaueʻiloto totonú: Ko e ʻofa kia Sihova mo e ʻofa ki he kakaí.
11 Naʻe pehē ʻe Paula ko ia mo e kau Kalisitiane kehe ʻi he ʻuluaki senitulí naʻa nau hoko ko e ‘kaungāngāue ʻo e ʻOtuá’ koeʻuhí naʻa nau malanga mo akoʻi ʻa e moʻoní ki he kakaí. (1 Kol. 3:6, 9) ʻI he ʻahó ni, ko kitautolu foki ʻe lava ke tau hoko ko e ‘kaungāngāue ʻo e ʻOtuá’ ʻaki hono foaki nima-homo atu hotau taimí, iví, mo e ngaahi meʻa fakamatelié ke fai ʻa e ngāue fakamalanga kuo ʻomai ʻe he ʻOtuá kiate kitautolú. Ko ha lāngilangi lahi moʻoni ia!
Ko hono tokoniʻi ha taha ke ne ʻilo ʻa e moʻoní te ne ʻai koe ke ke fiefia lahi (Sio ki he palakalafi 12)
12, 13. Ko e hā te ke pehē ko e ngaahi pale ia ʻo e ngaohi ākongá?
12 Ko e foaki nima-homo atu hotau taimí mo e iví ʻi heʻetau malangá mo e faiakó ʻoku ʻomai ai ʻa e fiefia lahi. Ko e lau ia ʻa e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine tokolahi ʻa ia kuo nau maʻu ʻa e faingamālie ke fai ha ngaahi ako Tohi Tapu. ʻOku tau fiefia lahi ʻi he sio ki he loto-māfana ʻetau kau akó ʻi heʻenau mahinoʻi ʻa e meʻa ʻoku lava ke akoʻi mai ʻe he Tohi Tapú, fakatupulekina ʻa e tui moʻoni, fai ʻa e ngaahi liliu ʻi heʻenau moʻuí, pea kamata talanoa ki he niʻihi kehé fekauʻaki mo e meʻa ʻoku nau akó. Naʻe fiefia lahi foki mo Sīsū ʻi he “foki fiefia mai” ʻa e kau malanga ʻe toko 70 naʻá ne fekauʻi atu koeʻuhi ko e ngaahi hokosia lelei naʻa nau maʻú.—Luke 10:17-21.
13 Ko hotau fanga tokoua mo e fanga tuofāfine takatakai ʻi he māmaní ʻoku nau fiefia ʻi heʻenau sio ki he anga hono tokoniʻi ʻe he pōpoaki ʻi he Tohi Tapú ʻa e kakaí ke fakalakalaka ʻenau moʻuí. Ko e fakatātaá, naʻe loto ha finemui teʻeki mali ko Anna ke ne fai ha meʻa lahi ange maʻa Sihova.a (Sio ki he fakamatala ʻi lalo.) Ko ia naʻá ne hiki ki ha feituʻu ʻi ʻIulope Hahake ʻoku fiemaʻu ki ai ha kau malanga tokolahi ange. Naʻá ne tohi: “ʻOku lahi ʻa e ngaahi faingamālie ke fai ha ngaahi ako Tohi Tapu ʻi heni, pea ʻoku ou saiʻia ʻaupito ai. ʻOku ʻomai kiate au ʻi heʻeku ngāué ʻa e fiefia lahi. ʻI heʻeku aʻu ki ʻapí, ʻoku ʻikai ha taimi ke u tokangataha pē kiate au. ʻOku ou fakakaukau fekauʻaki mo e faʻahinga ʻoku ou ako mo iá—ki heʻenau ngaahi palopalemá mo e loto-moʻuá. ʻOku ou kumi ki ha ngaahi founga ʻaonga ke fakalototoʻaʻi mo tokoniʻi ai kinautolu. Pea kuó u hoko ʻo tuipau ‘ʻoku ʻi ai ʻa e fiefia lahi ange ʻi he foaki atú ʻi he maʻu maí.’”—Ngā. 20:35.
ʻI heʻetau ʻaʻahi ki he ʻū ʻapi ʻi hotau feituʻu ngāué, ʻoku tau ʻoatu ai ki he kakaí ha faingamālie ke nau fanongo ki he pōpoaki ʻo e Puleʻangá (Sio ki he palakalafi 14)
14. ʻE lava fēfē ke ke fiefia ʻi he malangá neongo kapau ʻoku ʻikai ke fanongo ʻa e kakaí?
14 Neongo kapau ʻoku ʻikai ke fanongo mai ʻa e kakaí ki heʻetau malangá, ʻe lava ke tau fiefia koeʻuhí ʻoku tau ʻoange kiate kinautolu ha faingamālie ke nau fanongo ki he ongoongo leleí. ʻOku ʻamanekina mai ʻe Sihova ke tau fai ʻa e meʻa tatau mo ia naʻá ne fiemaʻu ke fai ʻe ʻIsikelí: “Kuo pau ke ke leaʻaki ʻa ʻeku ngaahi leá kiate kinautolu, pe te nau fanongo pe ʻikai.” (ʻIsi. 2:7; ʻAi. 43:10) Ko ia tatau ai pē pe ko e hā ʻa e tali ʻa e kakaí, ʻoku fakamahuʻingaʻi ʻe Sihova ʻetau ngaahi feingá. (Lau ʻa e Hepelū 6:10.) Naʻe pehē ʻe ha tokoua fekauʻaki mo ʻene ngāue fakafaifekaú: “Kuo tau tō, fuʻifuʻi, pea lotu ʻi he ʻamanaki ʻe ʻai ʻe Sihova ke tupu ʻa e mahuʻingaʻiá.”—1 Kol. 3:6.
FOUNGA ʻE LAVA KE TAU HOKO AI ʻO FIEFIÁ
15. ʻOku totonu ke tau toki nima-homo pē kapau ʻoku houngaʻia ʻa e kakaí ʻiate kitautolu? Fakamatalaʻi.
15 ʻOku fiemaʻu ʻe Sīsū ke tau nima-homo koeʻuhí ʻoku ʻai ai ke tau fiefia. ʻI heʻetau nima-homó, ʻe nima-homo mai ai ʻa e kakai tokolahi. Ko ia ʻokú ne fakalototoʻaʻi kitautolu: “Hanganaki foaki, pea ʻe foaki atu ʻa e kakaí kiate kimoutolu. Te nau huhua atu ha fua lahi ki homou fungá, ʻo lolo hifo, ʻo lulu fakataha, pea fonu mahuohua. He ko e meʻafua ʻoku fai ʻaki hoʻomou fuá, te nau fua mai ʻaki kimoutolu.” (Luke 6:38) Ko e moʻoni, ʻi hoʻomou nima-homó, heʻikai ke houngaʻia ai ʻa e kakai kotoa pē. Kae tatau ai pē pe ʻoku ʻikai te nau fai pehē, hanganaki foaki. ʻOku ʻikai ʻaupito te mou ʻiloʻi ʻa e meʻa lahi ʻe lava ke mou fai ʻi ha foʻi ngāue nima-homo pē ʻe taha.
16. Ko hai ʻoku totonu ke tau nima-homo ki aí, pea ko e hā hono ʻuhingá?
16 Ko e moʻoni ko e kakai nima-homó ʻoku ʻikai te nau foaki koeʻuhí ʻoku nau ʻamanekina ke maʻu mei ai ha meʻa. Naʻe pehē ʻe Sīsū “ʻI haʻo fai ha kātoanga kai, fakaafeʻi ʻa e masivá, ʻa e mamateá, ʻa e heké, ʻa e kuí; pea te ke fiefia ai, koeʻuhí he ʻoku ʻikai haʻanau meʻa ke totongi fakafoki atu kiate koe.” (Luke 14:13, 14) ʻOku toe fakahaaʻi ʻi he Tohi Tapú: “Ko e tokotaha nima-homó ʻe faitāpuekina,” pea “Fiefia ē ko ha taha ʻokú ne fakahāhā ʻa e fakaʻatuʻi ki he tokotaha māʻulaló.” (Pal. 22:9; Saame 41:1) ʻOku totonu ke tau nima-homo koeʻuhí ʻoku tau loto moʻoni ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé.
17. Ko e hā ha ngaahi meʻa ʻe lava ke tau foaki te ne ʻai kitautolu ke tau fiefia?
17 ʻI hono hiki ʻe Paula ʻa e lea ʻa Sīsū “ʻoku ʻi ai ʻa e fiefia lahi ange ʻi he foaki atú ʻi he maʻu maí,” naʻe ʻikai te ne talanoa pē fekauʻaki mo hono foaki ʻo e ngaahi meʻa fakamatelié. ʻE lava foki ke tau ʻoange ki he kakaí ha fakalototoʻa, faleʻi mei he Tohi Tapú, mo ha tokoni ʻaonga. (Ngā. 20:31-35) ʻI he meʻa naʻe leaʻaki mo fai ʻe Paulá, naʻá ne akoʻi mai ai ʻa e mahuʻinga ke foaki nima-homo atu hotau taimí, hotau iví, ʻetau tokangá, mo ʻetau ʻofá.
18. Ko e hā ʻa e lau ʻa e kau fakatotolo tokolahi fekauʻaki mo e hoko ʻo nima-homó?
18 Ko e kau fakatotolo ʻoku nau ako ki he tōʻonga ʻa e tangatá kuo nau ʻilo foki ko e foakí ʻokú ne ʻai ʻa e kakaí ke nau fiefia. Fakatatau ki ha kupu ʻe taha, ʻoku pehē ai ʻe he kakaí ʻoku nau ongoʻi fiefia lahi ange hili ʻenau fai ʻa e ngaahi meʻa lelei maʻá e niʻihi kehé. ʻOku pehē ʻe he kau fakatotoló ʻi heʻetau tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé, ʻoku tau ongoʻi ai ko ʻetau moʻuí ʻoku ʻi ai hono taumuʻa mo hono ʻuhinga. Ko ia ʻoku fakahuʻunga ai ʻe he kau mataotao ʻe niʻihi ʻoku fai ʻe he kakaí ʻa e ngāue polé ke nau hoko ai ʻo moʻui lelei ange mo fiefia ange. Ko e moʻoni, ko e meʻa kuo nau ʻiló ʻoku ʻikai ke tau ʻohovale ai, koeʻuhí ko hotau Tokotaha-Fakatupu ʻofá, ʻa Sihova, ʻokú ne folofola maʻu pē ko e foakí ʻokú ne ʻai kitautolu ke tau fiefia.—2 Tīm. 3:16, 17.
HOKOHOKO ATU ʻA E NIMA-HOMÓ
19, 20. Ko e hā ʻokú ke loto ai ke ke nima-homó?
19 ʻI he tokanga ʻa e kakai takatakai ʻiate kitautolú kiate kinautolu peé, ʻoku lava ke faingataʻa ʻa e hokohoko atu ʻa e nima-homó. Ka naʻe fakamanatu mai ʻe Sīsū ko e ongo fekau lalahi tahá ko e ʻofa kia Sihova ʻaki hotau lotó, moʻuí, ʻatamaí mo e mālohí kotoa pea ke ʻofa ki hotau kaungāʻapí ʻo hangē pē ko ʻetau ʻofa kiate kitautolú. (Mk. 12:28-31) Kuo tau ako ʻi he kupú ni ko e faʻahinga ʻoku ʻofa kia Sihová ʻoku nau faʻifaʻitaki kiate ia. Ko Sihova mo Sīsuú ʻokú na fakatou nima-homo. ʻOkú na fakalototoʻaʻi mai ke tau muimui ʻi heʻena faʻifaʻitakiʻangá, koeʻuhí ʻokú na ʻiloʻi ʻe ʻai ʻe he meʻá ni ke tau fiefia moʻoni. Kapau ʻoku tau nima-homo ʻi he meʻa ʻoku tau fai maʻá e ʻOtuá mo hotau kaungāʻapí, te tau fakalāngilangiʻi ai ʻa Sihova pea te tau maʻu ʻaonga ai mo e niʻihi kehé.
20 Ko e moʻoni ʻokú ke ʻosi fai hoʻo lelei tahá ʻi he hoko ʻo nima-homo mo tokoni ki he niʻihi kehé, tautefito ki ho fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné. (Kal. 6:10) Kapau ʻe hokohoko atu hoʻo fai peheé, ʻe houngaʻia ʻa e kakaí ʻiate koe mo ʻofaʻi koe, pea te ke hoko ai ʻo fiefia. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Ko e tokotaha nima-homó ʻe lakalakaimonū, pea ʻilonga ʻa ia ʻokú ne fakaivifoʻou ʻa e niʻihi kehé ʻe fakaivifoʻou ia.” (Pal. 11:25) ʻI heʻetau moʻuí mo e ngāue fakafaifekaú, ʻoku lahi ai ʻa e ngaahi founga ʻe lava ke tau foaki taʻesiokita ai ʻo anga-lelei mo nima-homo. Te tau talanoa ki he niʻihi ʻo e ngaahi founga ko ení ʻi he kupu hono hokó.
a Kuo liliu ʻa e hingoá.