Houngaʻia ʻi he Nima-Homo mo e Fakaʻatuʻi ʻa Sihová
“Oku agalelei a Jihova ki he kakai kotoabe: bea oku kabui ene gaue kotoabe e he ene gaahi aloofa ogogofua.”—SAAME 145:9, PM.
1, 2. Ko e hā te tau malava ke fai ʻo taʻengatá?
ʻOKU pehē ʻe ha tuofefine ko Monika ʻa ia kuó ne mali ʻi he meimei taʻu ʻe 35: “ʻOku ou feʻilongaki lelei ʻaupito mo hoku husepānití. Neongo ia, naʻa mo e hili atu ʻa e ngaahi taʻu kotoa ko ení, ʻokú ma kei feakoʻaki pē ʻa e ngaahi meʻa naʻe teʻeki ai ke ma ʻilo!” Ko e tokolahi ʻo kitautolu ʻe lava ke tau leaʻaki ʻa e meʻa tatau ki hotau husepānití, hotau uaifí, pe ko hotau ngaahi kaungāmeʻá.
2 ʻOku tau fiefia ʻi he ako lahi ange fekauʻaki mo e faʻahinga ʻoku tau ʻofa aí. Ka ʻoku tau toe maʻu ʻa e fiefia lahi ange ke ako fekauʻaki mo Sihova, ʻa e Kaumeʻa lelei taha ʻe faifai ange ʻo tau maʻú. ʻOku taʻemalava ia ke tau ʻiloʻi kotoa ʻa e meʻa fekauʻaki mo iá. (Loma 11:33) Te tau malava ke hanganaki ako fekauʻaki mo e ngaahi ʻulungaanga ʻo Sihová ʻo taʻengata pea fakamahuʻingaʻi lahi ange ia.—Koh. 3:11.
3. Ko e hā te tau ako ʻi he kupu ko ení?
3 Naʻe tokoniʻi kitautolu ʻe he kupu ki muʻá ke tau houngaʻia lahi ange ʻi he ʻulungaanga ʻe ua ʻo Sihova. Naʻa tau ako ai ʻokú ne fakatou fotungofua mo taʻefilifilimānako. ʻI he kupu ko ení, te tau ako ai ki he nima-homo mo e fakaʻatuʻi ʻa Sihová. ʻE tokoniʻi heni kitautolu ke tau mahinoʻi lelei ange “oku agalelei a Jihova ki he kakai kotoabe: bea oku kabui ene gaue kotoabe e he ene gaahi aloofa ogogofua.”—Saame 145:9, PM.
KO SIHOVÁ ʻOKU NIMA-HOMO
4. ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e nima-homó?
4 ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e nima-homó? Ko e ngaahi lea ʻa Sīsū naʻe lēkooti ʻi he Ngāue 20:35 ʻokú ne tokoniʻi kitautolu ke maʻu ʻa e talí: “ʻOku ʻi ai ʻa e fiefia lahi ange ʻi he foaki atú ʻi he maʻu maí.” Ko ia ko ha tokotaha nima-homo ʻokú ne foaki fiefia atu hono taimí, hono iví, pea mo e ngaahi meʻa ʻokú ne maʻú ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé. Ko e tokotaha ʻoku nima-homó, ʻoku ʻikai ʻuhingá ko ʻene foaki ʻa e ngaahi meʻaʻofa totongi mamafa, ka ʻoku ʻuhinga iá ʻi he taimi ʻokú ne foaki ai ha meʻa, ʻokú ne foaki ia mei he lotó. (Lau ʻa e 2 Kolinitō 9:7.) ʻOku ʻikai ha taha ʻe nima-homo ange ʻia Sihova, ko hotau “ʻOtua fiefiá.”—1 Tīm. 1:11.
5. ʻOku fakahaaʻi fēfē ʻe Sihova ʻokú ne nima-homó?
5 ʻOku fakahaaʻi fēfē ʻe Sihova ʻokú ne nima-homó? ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Oku agalelei a Jihova ki he kakai kotoabe.” ʻOkú ne foaki ki he tangatá kotoa ʻa e meʻa ʻoku nau fiemaʻú, naʻa mo e faʻahinga ʻoku teʻeki ai ke nau lotu kiate iá. ʻOkú ne “fakahopo ʻene laʻaá ki he kakai fulikivanú mo e kakai leleí pea ʻokú ne ʻomai ʻa e ʻuhá ki he kakai māʻoniʻoní mo e taʻemāʻoniʻoní.” (Māt. 5:45) Ko e ʻuhinga ia naʻe tala ai ʻe Paula ki he niʻihi naʻe ʻikai ko e kau Kalisitiané ko Sihová “naʻá ne failelei ʻaki hono foaki mai kiate kimoutolu ʻa e ngaahi ʻuha mei he langí mo e ngaahi faʻahitaʻu mahu, ʻo ne fakafonu homou lotó ke fonu ngutungutu ʻi he meʻakai mo e fiefia.” (Ngā. 14:17) ʻOku hā mahino, ko Sihová ʻokú ne nima-homo ki he tokotaha kotoa.—Luke 6:35.
6, 7. (a) Ko hai ʻoku tautefito ʻa e fiefia ʻa Sihova ke tokoniʻí? (e) Ko e hā ʻa e fakatātā ʻoku fakahaaʻi ai ʻoku tokanga ʻa e ʻOtuá ki he ngaahi fiemaʻu ʻene kau sevānití?
6 ʻOku tautefito ʻa e fiefia ʻa Sihová ʻi hono foaki ki heʻene kau sevānití ʻa e meʻa ʻoku nau fiemaʻú. Naʻe pehē ʻe Tuʻi Tēvita: “Naʻa ku talavou, pea kuo u motuʻa ni: Ka kuo teʻeki te u mamata ki ha maʻoniʻoni kuo liʻaki, pe ko hono hako ʻoku nofo ke kole meʻakai.” (Saame 37:25) Kuo sio tonu ʻa e kau Kalisitiane faitōnunga tokolahi ʻi heʻenau moʻuí tonu ʻi hono tokangaʻi kinautolu ʻe Sihová.
7 Ko e fakatātaá, ʻi he ngaahi taʻu kuohilí naʻe ʻi ha tuʻunga faingataʻa ai ha tāimuʻa ko Nancy. Naʻá ne fiemaʻu ʻa e $66 ke malava ʻo totongi ʻene nofo totongí ʻi he ʻaho hokó. Ka naʻe ʻikai ke ne maʻu ʻa e paʻangá. ʻOkú ne pehē: “Naʻá ku lotu fekauʻaki mo e palopalemá, peá u ʻalu leva ki heʻeku ngāue ko ha fefine tali-tēpilé. Naʻe ʻikai te u ʻamanekina ke maʻu ha tipi lahi ʻi he efiafi ko iá koeʻuhí ko ha taimi ia ʻo e uiké naʻe ʻikai ke fuʻu femoʻuekina. ʻI heʻeku ʻohovalé, naʻe haʻu ʻa e kau kasitomā ʻe niʻihi ki he falekaí ʻi he pō ko iá. ʻI he ʻosi ʻeku ngāué pea tānaki ʻa e tipi naʻá ku maʻú, ko e fakakātoá ko e $66.” ʻOku fakapapauʻi ʻe Nancy naʻe tokoniʻi ia ʻe Sihova ke maʻu ʻa e meʻa tofu pē naʻá ne fiemaʻú.—Māt. 6:33.
8. Ko e hā ʻa e meʻaʻofa nima-homo lahi taha ʻa Sihová?
8 Ko e meʻaʻofa nima-homo lahi taha ʻa Sihová ʻoku ala maʻu ia ki he tokotaha kotoa. Ko e hā ia? Ko e feilaulau huhuʻi ʻa hono ʻAló. Naʻe pehē ʻe Sīsū: “Naʻe ʻofa lahi ʻaupito ʻa e ʻOtuá ki he māmaní ʻo ne foaki ai hono ʻAlo tofu-pē-taha-ne-fakatupú, koeʻuhi ko e tokotaha kotoa pē ʻokú ne ngāueʻi ʻa e tui kiate iá ke ʻoua naʻa ʻauha ka ne maʻu ʻa e moʻui taʻengatá.” (Sione 3:16) ʻOku ʻuhinga heni ʻa e “ki he māmaní” ki he kotoa ʻo e tangatá. Ko ia ʻoku foaki ʻe Sihova ʻa ʻene meʻaʻofa nima-homo lahi tahá ki he kotoa ʻoku nau fili ke tali iá. Ko ha taha pē ʻokú ne fakahāhā ʻa e tui kia Sīsuú te ne maʻu ʻa e moʻui taʻengatá! (Sione 10:10) Ko e fakamoʻoni lahi taha eni ʻo e nima-homo ʻa Sihová.
NIMA-HOMO ʻO HANGĒ KO SIHOVÁ
Naʻe fiemaʻu ʻe Sihova ʻa e kau ʻIsilelí ke nau nima-homo ʻo hangē ko iá (Sio ki he palakalafi 9)
9. ʻE lava fēfē ke tau nima-homo ʻo hangē ko Sihová?
9 ʻE lava fēfē ke tau nima-homo ʻo hangē ko Sihová? Hangē pē ko hono foaki mai ʻe Sihova ʻa e ngaahi meʻa lahi ke ʻai ai ke tau fiefiá, ʻoku totonu foki ke tau foaki ki he niʻihi kehé ʻa e ngaahi meʻa ke ʻai ai ke nau fiefia. (1 Tīm. 6:17-19) ʻOku tau fiefia ke foaki ʻa e ngaahi meʻaʻofa ki hotau ngaahi kaungāmeʻá mo e fāmilí pea ke tokoni ki he faʻahinga ʻoku nau fiemaʻu iá. (Lau ʻa e Teutalōnome 15:7.) Ko e hā ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau manatuʻi ke nima-homó? Kuo fili ʻa e niʻihi ko e taimi pē ʻoku nau maʻu ai ha meʻaʻofa, te nau fakasio ha faingamālie ke foaki ai ki ha taha ha meʻaʻofa. ʻOku tokolahi ʻa e kakai ʻa Sihova he ʻahó ni ʻoku nau faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻi he nima-homó.
10. Ko e hā ʻa e taha ʻo e ngaahi founga lelei taha ʻe lava ke tau nima-homo aí?
10 Ko e taha ʻo e ngaahi founga lelei taha ʻe lava ke tau nima-homo aí ko hono ngāueʻaki hotau taimí mo e iví ke tokoniʻi mo fakalototoʻaʻi ʻa e niʻihi kehé. (Kal. 6:10) ʻOkú ke nima-homo ʻi he foungá ni? Te ke ʻeke hifo nai kiate koe: ‘ʻOku ou fakahaaʻi ʻoku ou loto-lelei ke fanongo ki he niʻihi kehé? Kapau ʻe kole mai ʻe ha taha ke u tokoni ange ʻi hano fai ha meʻa pe ke ʻoange ha meʻa kiate ia, ʻoku ou loto-lelei ke tokoni? Ko fē ʻa e taimi fakamuimui taha naʻá ku fakaongoongoleleiʻi ai ha mēmipa ʻi he fāmilí pe ko ha taha ʻi he fakatahaʻangá?’ ʻI he taimi ʻoku tau “hanganaki foaki” aí, ʻoku tau ongoʻi ofi ange ai kia Sihova pea ki hotau ngaahi kaungāmeʻá.—Luke 6:38; Pal. 19:17.
11. Ko e hā ʻa e ngaahi founga ʻe niʻihi ʻe lava ai ke tau nima-homo kia Sihová?
11 ʻE lava foki ke tau nima-homo kia Sihova. ʻOku fakalototoʻaʻi kitautolu ʻe he Tohi Tapú ke tau fakalāngilangiʻi ʻa Sihova ʻaki ʻetau “koloa.” (Pal. 3:9) Ko e ngaahi “koloa” ko iá ʻoku kau ai ʻa e taimi, ivi mo e paʻanga ʻe lava ke tau ngāueʻaki ʻi heʻene ngāué. Naʻa mo e fānau īkí ʻe lava ke nau ako ke nima-homo kia Sihova. ʻOku pehē ʻe ha tamai ko Jason: “ʻI he taimi ʻoku fai ai ʻe homau fāmilí ha tokoni ʻi he Fale Fakatahaʻangá, ʻokú ma tuku ki he fānaú ke nau lī ʻa e paʻangá ʻi he puha tokoní. ʻOku nau fiefia ai koeʻuhí, ʻi heʻenau lī iá, ‘ʻoku nau foaki ai ha meʻa kia Sihova.’” Kapau ʻoku ʻiloʻi ʻe he fānaú mei heʻenau kei siʻí ko e foaki kia Sihová ʻoku ʻai ai ke nau fiefia, te nau hokohoko atu ke nima-homo kiate ia ʻi heʻenau tupu haké.—Pal. 22:6.
KO SIHOVÁ ʻOKU FAKAʻATUʻI
12. ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e fakaʻatuʻí?
12 Ko e taha ʻo e ngaahi ʻulungaanga fakaofo ʻo Sihová ko ʻene fakaʻatuʻí. ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e fakaʻatuʻí? (Tai. 3:1, 2) Ko ha tokotaha fakaʻatuʻi ʻokú ne loto-lelei ke ʻulutukua. ʻOku ʻikai fiemaʻu ke ne muimui maʻu pē ki ha lao. ʻOku ʻikai ke ne anga-fefeka. ʻOkú ne fakafeangai ki he kakaí ʻi ha founga anga-ʻofa pea feinga moʻoni ke mahinoʻi honau ngaahi tuʻungá. ʻOkú ne loto-lelei ke fanongo ki he niʻihi kehé, pea ʻi he taimi ʻoku feʻungamālie aí, ke fakaʻatā ke nau maʻu pe fai ʻa e meʻa ʻoku nau loto ki aí.
13, 14. (a) ʻOku fakahaaʻi fēfē ʻe Sihova ʻokú ne fakaʻatuʻí? (e) Ko e hā ʻokú ke ako fekauʻaki mo e fakaʻatuʻí mei he anga ʻo e fakafeangai ʻa e ʻOtuá kia Loté?
13 ʻOku fakahaaʻi fēfē ʻe Sihova ʻokú ne fakaʻatuʻí? ʻOkú ne fakakaukau fekauʻaki mo e ngaahi ongoʻi ʻene kau sevānití, pea ʻokú ne faʻa fakaʻatā kinautolu ke nau fai ha meʻa ʻi he founga ʻoku nau saiʻia ke fai ai iá. Ko e fakatātaá, fakakaukau fekauʻaki mo e anga ʻo e fakafeangai ʻa Sihova ki he tangata māʻoniʻoni ko Loté. ʻI he taimi naʻe fili ai ʻa Sihova ke fakaʻauha ʻa e kolo ko Sōtoma mo Komolá, naʻá ne fakahaaʻi mahino kia Lote ke ne hola ki he moʻungá. Ka ʻi ha ʻuhinga ʻe niʻihi, naʻe kole ʻa Lote kia Sihova ke fakaʻatā ia ke ne ʻalu ki ha feituʻu kehe. Sioloto atu ki ai! Naʻe kole ʻa Lote kia Sihova ke liliu ʻEne ngaahi fakahinohinó.—Lau ʻa e Sēnesi 19:17-20.
14 ʻI hoʻo lau ʻa e talanoa ko iá, te ke fakakaukau nai naʻe vaivai ʻa e tui ʻa Loté pe naʻá ne talangataʻa. Ko e moʻoni, naʻe mei malava ke fakahaofi ia ʻi ha feituʻu ʻe Sihova. Ko ia naʻe ʻikai ha ʻuhinga kia Lote ke ne manavahē. Neongo ia, naʻe ilifia ʻa Lote. Naʻe tokaʻi ʻe Sihova ʻa e anga ʻo e ongoʻi ʻa Loté pea fakaʻatā ia ke ne hola ki ha kolo ʻe taha, neongo naʻe loto ʻa Sihova ke fakaʻauha foki ʻa e kolo ko iá. (Lau ʻa e Sēnesi 19:21, 22.) ʻOku hā mahino ʻoku ʻikai ke anga-fefeka ʻa Sihova. ʻOkú ne fakaʻatuʻi maʻu pē.
15, 16. Naʻe fakahaaʻi fēfē ʻe he Lao naʻe ʻoange ʻe Sihova ki ʻIsilelí ʻoku ne fakaʻatuʻí? (Sio ki he ʻuluaki fakatātā ʻi he kupú ni.)
15 Ko e Lao naʻe ʻoange ʻe Sihova ki ʻIsilelí ʻoku toe fakahaaʻi ai ʻene fakaʻatuʻí. Ko e fakatātaá, kapau naʻe fuʻu masiva ha tokotaha ʻIsileli ke ʻomai ha lami pe ha kosi ko ha feilaulau, te ne foaki ha kulukulu ʻe ua pe ko ha lupe ʻe ua. Kae fēfē kapau naʻe fuʻu masiva ʻaupito ha tokotaha ʻIsileli ʻo ʻikai malava ke ne maʻu ha lupe ʻe ua? Naʻe fakaʻatā ia ʻe Sihova ke ne foaki pē ha mahoaʻa. Ka naʻe ʻikai ke fiemaʻu ʻe Sihova ia ha faʻahinga mahoaʻa pē. Naʻe pehē ʻe he Laó naʻe pau ko ha “mahoaa lelei,” ʻa e faʻahinga mahoaʻa naʻe ngāueʻaki ʻe he kau ʻIsilelí ki he kau ʻaʻahi makehé. (Sēn. 18:6, PM) ʻOku fakahaaʻi fēfē ʻe he fakatātā ko ení ʻoku fakaʻatuʻi ʻa Sihová?—Lau ʻa e Livitiko 5:7, 11.
16 Sai, sioloto atu ko ha tokotaha ʻIsileli koe pea ʻokú ke fuʻu masiva. ʻI hoʻo ʻomai hoʻo feilaulau mahoaʻá ki he tāpanekalé, ʻokú ke sio ai ki he kau ʻIsileli kehe ʻa ia ʻoku lahi ange ʻenau paʻangá ʻiate koé ʻoku nau ʻomai ʻenau fanga monumanu ke feilaulauʻaki. Te ke ongoʻi mā nai ʻi hoʻo kiʻi feilaulaú. Ka ʻokú ke manatuʻi leva, kia Sihová, ʻoku mātuʻaki mahuʻinga hoʻo feilaulaú. Ko e hā hono ʻuhingá? Sai, naʻe fiemaʻu ʻi he Lao ʻa Sihová ke ke ʻomai ʻa e “mahoaa lelei,” ʻa e mahoaʻa lelei tahá. ʻOku hangē ia naʻe pehē atu ʻe Sihova kiate koe: ‘ʻOku ou ʻilo ʻoku ʻikai lava ke ke foaki ha meʻa lahi hangē ko e niʻihi kehé, ka ʻoku ou toe ʻilo ʻokú ke foaki mai hoʻo lelei tahá.’ ʻOku fakahaaʻi moʻoni ʻe he fakatātā ko ení ko Sihová ʻoku fakaʻatuʻi. ʻOku ʻikai ke ne kole ha meʻa lahi ange mei heʻene kau sevānití ʻi he meʻa ʻe lava ke nau foakí.—Saame 103:14.
17. Ko e hā ʻa e faʻahinga lotu ʻoku tali ʻe Sihová?
17 ʻOku fakafiemālie ke tau ʻiloʻi ʻoku fakaʻatuʻi ʻa Sihova pea ʻokú ne tali ʻetau lotú ʻi he taimi ʻoku tau foaki ange ai hotau lelei tahá. (Kol. 3:23) Naʻe pehē ʻe ha tuofefine taʻumotuʻa ʻĪtali ko Constance: “Ko e talanoa ki he niʻihi kehé fekauʻaki mo hoku Tokotaha-Fakatupú ʻa e meʻa kuó u saiʻia taha ke fai maʻu peé. Ko e ʻuhinga ia ʻoku ou hokohoko malanga ai pea fai ʻa e ngaahi ako Tohi Tapú. ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻoku ou loto-mamahi ʻi he ʻikai malava ke u fai ha meʻa lahi ange koeʻuhí ko ʻeku tuʻunga moʻui leleí. Ka ʻoku ou ʻilo ʻoku ʻafioʻi ʻe Sihova hoku ngaahi ngātangá pea ʻokú ne ʻofa ʻiate au mo houngaʻia ʻi he meʻa ʻoku ou malava ke faí.”
FAKAʻATUʻI ʻO HANGĒ KO SIHOVÁ
18. Ko e hā ʻa e founga ʻe taha ʻe lava ke faʻifaʻitaki ai ʻa e ngaahi mātuʻá ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sihová?
18 ʻE lava fēfē ke tau fakaʻatuʻi ʻo hangē ko Sihová? Toe fakakaukau fekauʻaki mo e anga ʻo e fakafeangai ʻa Sihova kia Loté. Naʻe maʻu moʻoni ʻe Sihova ʻa e mafai ke tala kia Lote ʻa e feituʻu ʻoku totonu ke ne ʻalu ki aí. Ka naʻe anga-lelei ʻa Sihova; naʻá ne fanongo ʻi hono fakamatalaʻi ʻe Lote ʻene ngaahi ongoʻí, peá ne fakaʻatā ia ke ne ʻalu ki he feituʻu naʻá ne loto ki aí. Kapau ʻoku ʻi ai haʻo fānau, ʻe lava ke ke faʻifaʻitaki ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sihová? Mahalo ʻe lava ke ke fanongo ki he meʻa ʻoku loto ki ai hoʻo fānaú pea ʻi heʻene feʻungamālié pē, feʻunuʻaki ʻa e founga ʻokú ke loto ai ke fai ʻa e ngaahi meʻá. ʻE lava fēfē ke ke fai ení? Ko e Taua Leʻo ʻo Sepitema 1, 2007, ʻoku pehē ai ʻi he taimi ʻoku ʻai ai ʻe he ngaahi mātuʻa ʻe niʻihi ʻa e ngaahi lao maʻá e fāmilí, ʻoku nau fanongo ki he meʻa ʻoku tala ange ʻe heʻenau fānaú. Ko e fakatātaá, ʻoku loto nai ʻa e ngaahi mātuʻá ke ʻai ha lao fekauʻaki mo e taimi ʻoku totonu ke ʻi ʻapi ai ʻa e fānaú ʻi he efiafí. ʻOku maʻu moʻoni ʻe he ngaahi mātuʻá ʻa e mafai ke nau fai ení, ka te nau talanoa nai ki heʻenau fānaú fekauʻaki mo ia ki muʻa ke nau fili ha taimi paú. ʻI he ngaahi tuʻunga ʻe niʻihi, ʻoku fili nai ia ʻe he ngaahi mātuʻá kapau pē heʻikai fepaki mo e meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he Tohi Tapú, ʻoku ʻikai ke hala hono feʻunuʻaki ʻa e taimi ʻoku totonu ke ʻi ʻapi ai ʻa e fānaú. ʻI he taimi ʻoku talanoa ai ʻa e ngaahi mātuʻá ki heʻenau fānaú ki muʻa ke ʻai ha ngaahi laó, ʻe mahinoʻi lelei ange ai ʻe he fānaú ʻa e ngaahi laó pea te nau loto-lelei ange ke talangofua ki ai.
19. ʻE lava fēfē ke feinga ʻa e kau mātuʻá ke fakaʻatuʻi ʻo hangē ko Sihová?
19 ʻOku totonu ki he kau mātuʻa ʻi he fakatahaʻangá ke nau feinga ke fakaʻatuʻi ʻo hangē ko Sihová. ʻE lava ke nau fai eni ʻaki ʻa e ʻikai ʻamanekina ha meʻa lahi ange mei honau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné. Manatuʻi ʻoku fakamahuʻingaʻi ʻe Sihova ʻo aʻu ki he ngaahi feilaulau ʻa e kau ʻIsileli ʻoku masiva angé. ʻI ha founga meimei tatau, ko e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ʻe niʻihi ʻe lava ke nau fakamoleki pē ha kiʻi taimi ʻi he ngāue fakafaifekaú, mahalo koeʻuhí ʻoku nau mahamahaki pe koeʻuhí ʻoku nau fakaʻaʻau ke motuʻa. Fēfē kapau ʻoku nau ongoʻi loto-siʻi koeʻuhí ko e ʻikai malava ke nau fai ʻa e meʻa lahi ange ʻoku nau saiʻia ke faí? ʻE lava ʻe he kau mātuʻá ke tokoniʻi kinautolu ke nau ʻilo ʻoku ʻofa ʻa Sihova ʻia kinautolu ʻi heʻenau fai honau lelei tahá ʻi heʻene ngāué.—Mk. 12:41-44.
20. ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e fakaʻatuʻi ʻi he ngāue ʻa e ʻOtuá?
20 Ko e moʻoni, ko e fakaʻatuʻí ʻoku ʻikai ʻuhinga iá ke fai ha kiʻi meʻa siʻi pē ʻi he ngāue ʻa e ʻOtuá koeʻuhí pē ko haʻatau “anga-ʻofa” kia kitautolu. (Māt. 16:22) ʻOku ʻikai ke tau loto ke fai ha kiʻi meʻa siʻi pē hili ko iá ʻe lava ke tau fai ha meʻa lahi ange. ʻI hono kehé, ko e kotoa ʻo kitautolú ʻoku fiemaʻu ke tau manatuʻi ʻa e lea ʻa Sīsuú: “Mou feinga tōtōivi.” (Luke 13:24) Ko ia kuo pau ke tau hoko ʻo mafamafatatau. ʻOku tau fai hotau lelei tahá ʻi he ngāue ʻa e ʻOtuá, pea ʻi he taimi tatau, manatuʻi ʻoku ʻikai ʻaupito ke kole ʻe Sihova ha meʻa lahi ange meiate kitautolu ʻi he meʻa ʻe lava ke tau foakí. ʻI he taimi ʻoku tau ʻoatu ai kiate ia hotau lelei tahá, ʻe lava ke tau fakapapauʻi ʻokú ne hōifua ai. He fakafiefia ē ke ngāue ki ha ʻOtua fakaʻatuʻi pehē! ʻI he kupu hoko maí, te tau talanoa ai fekauʻaki mo e toe ʻulungaanga fakaʻofoʻofa kehe ʻe ua ʻo Sihova.—Saame 73:28.
“Fai ha fakaʻapaʻapa ki he ʻEiki ʻaki hoʻo koloa.”—Pal. 3:9 (Sio ki he palakalafi 11)
“ʻIlonga ha meʻa ʻoku mou fai, ngāue ʻi he meʻa ko iá ʻaki homou kotoá.”—Kol. 3:23 (Sio ki he palakalafi 17)