Ngāue mo Sihova ʻi he ʻAho Taki Taha
“Ko e ongo kaungāngāue kimaua ʻo e ʻOtuá.”—1 KOL. 3:9.
1. Ko e hā ʻa e ngaahi founga ʻe lava ke tau ngāue ai mo Sihová?
ʻI HONO fakatupu ʻe Sihova ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá, naʻá ne loto ke nau hoko ko hono kaungāngāue. Neongo ʻoku taʻehaohaoa ʻi he ʻahó ni ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá, ʻoku kei lava pē ke ngāue mo Sihova ʻa e kakai faitōnungá ʻi he ʻaho taki taha. Ko e fakatātaá, ko e ‘kaungāngāue kitautolu ʻo e ʻOtuá’ ʻi heʻetau malangaʻi ʻa e ongoongo lelei ʻo hono Puleʻangá mo ngaohi ākongá. (1 Kol. 3:5-9) Ko ha lāngilangi lahi fau ʻa hono fili kitautolu ʻe he Tokotaha-Fakatupu māfimafi-aoniú ke tau fai ha ngāue ʻoku mātuʻaki mahuʻinga! Kae kehe, ko e malangá ʻoku ʻikai ko e founga pē ia ʻe taha ʻoku tau ngāue ai mo Sihová. ʻI he kupú ni, te tau ako ai ki he founga ke tau ngāue foki ai mo ia ʻi heʻetau tokoniʻi hotau fāmilí mo e faʻahinga ʻi he fakatahaʻangá, taimi ʻoku tau anga-talitali kakai aí, taimi ʻoku tau tokoni ai ʻi he ngaahi ngāue ʻa e kautahá ʻoku fai takatakai ʻi he māmaní, mo e taimi ʻoku tau fakalahi ai ʻetau ngāue kia Sihová.—Kol. 3:23.
2. Ko e hā ʻoku totonu ai ke ʻoua ʻaupito te tau fakahoa ʻa e meʻa ʻoku tau fai maʻa Sihová ki he meʻa ʻoku fai ʻe he niʻihi kehé?
2 ʻI heʻetau ako ʻa e kupú ni, ʻoku mahuʻinga ke tau manatuʻi ʻoku kehekehe ʻa e tokotaha kotoa. Ko hotau taʻumotuʻá, moʻui leleí, ngaahi tuʻungá, mo e ngaahi malavá ʻoku ʻikai ke tatau. Ko ia ʻoua ʻe fakahoa ʻa e meʻa ʻoku lava ke ke fai maʻa Sihová ki he meʻa ʻoku lava ke fai ʻe he niʻihi kehé. Naʻe pehē ʻe he ʻapositolo ko Paulá: “Tuku ki he tokotaha taki taha ke ne sivisiviʻi ʻene ngaahi ngāue pē ʻaʻaná, pea te ne maʻu leva ai ha ʻuhinga ke fiefia ʻi he fekauʻaki mo ia toko taha pē, ʻo ʻikai ʻi hono fakahoa atu ki ha taha kehe.”—Kal. 6:4.
TOKONIʻI HO FĀMILÍ MO E NIʻIHI KEHE ʻI HE FAKATAHAʻANGÁ
3. Ko e hā ʻoku lava ai ke tau pehē ʻoku ngāue mo e ʻOtuá ʻa e tokotaha kotoa ʻokú ne tokangaʻi hono fāmilí?
3 ʻOku ʻamanekina mai ʻe Sihova ke tau tokangaʻi hotau fāmilí. Ko e fakatātaá, kuo pau nai ke ke ngāue paʻanga ke feau ʻa e fiemaʻu ho fāmilí. Kuo pau ke nofo ʻi ʻapi ʻa e ngaahi faʻē tokolahi ke tokangaʻi ʻenau fānau īkí. Pea ʻi he taimi heʻikai lava ke tokangaʻi ai ʻe heʻetau ngaahi mātuʻá kinautolu tonú, ʻe fiemaʻu nai ke tau tokangaʻi kinautolu. ʻOku fiemaʻu pau ʻa e ngaahi meʻá ni. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Kapau ʻoku ʻi ai ha taha ʻoku ʻikai te ne fai ha tokonaki maʻá e faʻahinga ʻoku ʻoʻona tonú, ʻo tautautefito ki he faʻahinga ko ia ko e ngaahi mēmipa ʻo hono falé, kuó ne siʻaki ai ʻa e tuí pea ʻokú ne kovi ange ai ʻi ha tokotaha taʻetui.” (1 Tīm. 5:8) Kapau ʻoku ʻi ai hao ngaahi fatongia fakafāmili, heʻikai nai ke ke fai ʻa e meʻa lahi maʻa Sihova hangē ko ia ʻokú ke saiʻia ke faí. Kae ʻoua ʻe loto-siʻi! ʻOku hōifua ʻa Sihova ʻi hoʻo tokonaki maʻa ho fāmilí.—1 Kol. 10:31.
4. ʻOku lava fēfē ke fakamuʻomuʻa ʻe he ngaahi mātuʻá ʻa e ngaahi meʻa ʻo e Puleʻangá, pea ko e hā ʻoku hoko ʻi heʻenau fai peheé?
4 ʻOku lava ke ngāue mo Sihova ʻa e ngaahi mātuʻa Kalisitiané ʻi heʻenau tokoniʻi ʻenau fānaú ke ʻai haʻanau taumuʻa ʻi he ngāue ʻa Sihová. Kuo fai eni ʻe he ngaahi mātuʻa tokolahi. Ko hono olá, kuo fili ai ki mui honau ngaahi fohá mo e ʻofefiné ke ngāue taimi-kakato kia Sihova, pea aʻu ʻo nau mamaʻo mei ʻapi. Ko e niʻihi kuo nau hoko ko e kau misinale, ko e niʻihi ʻoku nau tāimuʻa ʻi he feituʻu ʻoku fiemaʻu lahi ai ʻa e kau malangá, pea ko e niʻihi ʻoku nau ngāue ʻi he Pētelí. Ko e moʻoni, ʻi he taimi ʻoku mamaʻo ai ʻa e fānaú, heʻikai lava ke feohi ʻenau mātuʻá mo kinautolu ʻi ha taimi lahi ʻo hangē ko ia ʻoku nau loto ki aí. Ka ʻoku nau fakalototoʻaʻi taʻesiokita ʻenau fānaú ke hokohoko atu ʻenau ngāue kia Sihová ʻi ha feituʻu pē ʻoku nau ʻi ai. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí ʻoku nau fiefia ʻaupito ʻi hono fakamuʻomuʻa ʻe heʻenau fānaú ʻa Sihova ʻi heʻenau moʻuí. (3 Sio. 4) Ko e tokolahi ʻo e ngaahi mātuʻa ko iá ʻoku nau maʻu ʻa e ongoʻi hangē ko ʻAná, ʻa ia naʻá ne “foaki atu” ʻene tamasiʻi ko Sāmiuelá maʻa Sihova. ʻOku nau ongoʻi ko ha lāngilangi lahi ʻa e ngāue mo Sihova ʻi he founga ko ení.—1 Sām. 1:28.
5. ʻE lava fēfē ke ke tokoniʻi ʻa e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ʻi hoʻo fakatahaʻangá? (Sio ki he ʻuluaki fakatātā ʻi he kupú ni.)
5 Kapau ʻoku ʻikai ke ʻi ai hao ngaahi fatongia fakafāmili fakavavevave, ʻe lava ke ke tokoniʻi ʻa e fanga tokoua pe fanga tuofāfine ʻoku nau puke pe taʻumotuʻa pe faʻahinga ʻoku nau maʻu ha ngaahi fiemaʻu kehé? Pe ʻe lava ke ke tokoniʻi ʻa e faʻahinga ʻoku nau tokangaʻi kinautolú? Kumi ki he faʻahinga ʻi hoʻo fakatahaʻangá ʻoku nau fiemaʻu nai ʻa e tokoni ko iá. Ko e fakatātaá, mahalo pē ʻoku ʻi ai ha tuofefine ʻokú ne tokangaʻi ʻene mātuʻa taʻumotuʻá. ʻE lava ke ke fakamoleki ha taimi mo ʻene mātuʻá kae lava ke ne tokangaʻi ʻa e ngaahi meʻa kehé? Pe mahalo pē ʻe lava ke ke tokoni ki ha taha ʻaki ʻa e tokoni ke ʻave ia ki he ngaahi fakatahá, ʻalu ʻo fai ha fakatau, pe ʻaʻahi ki ha taha ʻi he falemahakí. ʻI hoʻo fai iá, ʻokú ke ngāue nai ai mo Sihova ʻi hono tali ha lotu.—Lau ʻa e 1 Kolinitō 10:24.
HOKO ʻO ANGA-TALITALI KAKAI
6. ʻE lava fēfē ke tau hoko ʻo anga-talitali kakai?
6 ʻOku ʻiloa ʻa e kaungāngāue ʻo e ʻOtuá ʻi heʻenau anga-talitali kakaí. ʻI he Tohi Tapú, ko e foʻi lea faka-Kalisi naʻe ngāueʻaki ki he “anga-talitali kakaí” ʻoku ʻuhingá ko e “anga-lelei ki he solá.” (Hep. 13:2; fakamatala ʻi lalo) ʻI he Folofola ʻa e ʻOtuá, ʻoku lava ke tau lau ai fekauʻaki mo e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga ʻoku akoʻi mai ai ʻa e founga ʻe lava ke tau fakahāhā ai ʻa e anga-lelei ko ení. (Sēn. 18:1-5) Te tau lava pea ʻoku totonu ke tau tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ʻi ha taimi pē ʻoku tau maʻu ai ha faingamālie ke fai pehē, pe ʻoku ʻi ai haʻanau “fekauʻaki mo kitautolu ʻi he tuí”pe ʻikai.—Kal. 6:10.
7. Ko e hā ʻa e ngaahi ʻaonga ʻoku maʻu ʻi hoʻo talitali ʻa e kau sevāniti taimi-kakató?
7 ʻE lava ke ke ngāue mo Sihova ʻi he anga-talitali kakai ki he kau sevāniti taimi-kakato ʻoku nau fiemaʻu ha feituʻu ke nofo aí? (Lau ʻa e 3 Sione 5, 8.) ʻI heʻetau fai peheé, ʻoku nau maʻu ʻaonga ai pea pehē foki kiate kitautolu. ʻOku ui ia ʻe he Tohi Tapú ko ha “fefakalototoʻaʻaki.” (Loma 1:11, 12) Fakakaukau angé ki he hokosia ʻa Olaf. ʻI heʻene kei siʻí, naʻe ʻaʻahi ai ha ʻovasia sēketi teʻeki mali ki heʻene fakatahaʻangá pea naʻá ne fiemaʻu ha feituʻu ke nofo ai, ka naʻe ʻikai lava ke tokoni kiate ia ha taha ʻi he fakatahaʻangá. Naʻe kole ʻe Olaf ki heʻene ongo mātuʻá, ʻa ia naʻe ʻikai ko ha ongo Fakamoʻoni, pe ʻe lava ke nofo ʻa e ʻovasia sēketí ʻi honau ʻapí. Naʻá na tali ia ka naʻá na tala ange kia Olaf ʻe pau ke ne mohe ʻi he seá. Ko e meʻa ia naʻe fai ʻe Olaf, pea naʻe ʻikai te ne fakaʻiseʻisa ai. Naʻá ne maʻu ha uike lelei mo e ʻovasia sēketí! Naʻá na ʻā pongipongia he ʻaho taki taha ʻo lāulea ki he ngaahi kaveinga fakamānako lahi lolotonga ʻena kai pongipongí. Naʻe fakalototoʻaʻi lahi ʻe he ʻovasia sēketí ʻa Olaf ʻo ne fili ai ke kamata ngāue taimi-kakato kia Sihova. Kuo ngāue ʻa Olaf ko ha misinale ʻi he taʻu ʻe 40 kuo maliu atú ʻi he ngaahi fonua lahi.
8. Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau anga-lelei ʻo tatau ai pē pe ʻoku ʻikai ke houngaʻia ʻa e niʻihi kehé ʻi he ʻuluaki taimí? ʻOmai ha fakatātā.
8 ʻE lava ke tau fakahāhā ʻa e ʻofa ki he kau solá ʻi he ngaahi founga lahi, tatau ai pē pe ʻoku ʻikai te nau houngaʻia ʻi he ʻuluaki taimí. Ko e fakatātaá, naʻe ako Tohi Tapu ha tuofefine ʻi Sipeini mo Yesica, ko ha fefine mei ʻEkuatoa. Lolotonga ʻa e ako Tohi Tapú ʻi he ʻaho ʻe taha, naʻe tangi lahi ai ʻa Yesica. Ko ia naʻe ʻeke ange ʻe he tuofefiné pe ko e hā hono ʻuhingá. Naʻe pehē ʻe Yesica ʻi he ki muʻa ke ne haʻu ki Sipeiní, naʻá ne masiva ʻaupito. ʻI he ʻaho ʻe taha naʻe ʻikai te ne maʻu ha meʻakai ke ʻoange ki heʻene kiʻi taʻahiné, ko e vai pē. Naʻe lotu ʻa Yesica ʻo kole tokoni lolotonga ʻene feinga ke fakamohemohe ʻene pēpeé. Hili pē iá, naʻe ʻaʻahi mai ha ongo Fakamoʻoni kia Yesica ʻo ʻoange kiate ia ha makasini. Ka naʻá ne anga-kovi kiate kinaua ʻo ne hae ʻa e makasiní, mo pehē: “Ko e meʻakai eni ʻokú mo loto ke ʻoange ki heʻeku kiʻi taʻahiné?” Naʻe feinga ʻa e ongo tuofāfiné ke fakafiemālieʻi ia, ka naʻe ʻikai ke fanongo ki ai ʻa Yesica. Ki mui ai, naʻe tuku ʻe he ongo tuofāfiné ʻi hono matapaá ha kato meʻakai. ʻI he taimi ko ení, lolotonga ʻa e akó, naʻá ne tangí koeʻuhí ko ʻene ʻiloʻi naʻá ne fakafisingaʻi ʻa e tali naʻe fai ʻe he ʻOtuá ki heʻene lotú. Ka naʻe fakapapauʻi ʻe Yesica ke ne tauhi kia Sihova. ʻOku hā mahino, naʻe hoko ha ngaahi ola lelei ʻi he nima-homo ʻa e ongo tuofāfiné.—Tml. 11:1, 6.
POLE KI HE NGAAHI NGĀUE ʻA E KAUTAHÁ
9, 10. (a) Ko e hā ʻa e ngaahi faingamālie naʻe pau ke pole ki ai ʻa e kau ʻIsilelí? (e) ʻI he ngaahi founga fē ʻe lava ke tokoni ai ʻa e fanga tokoua ʻi he fakatahaʻangá he ʻahó ni?
9 ʻI he kuohilí, naʻe lahi ʻa e ngaahi faingamālie kehekehe ke pole ki ai ʻa e kau ʻIsilelí. (ʻEki. 36:2; 1 Kal. 29:5; Nehe. 11:2) ʻI he ʻahó ni, ʻokú ke maʻu foki ai ʻa e ngaahi faingamālie ke pole ʻaki ai ho taimí, ngaahi meʻa fakamatelié, mo e pōtoʻí ʻi he tokoni ki ho fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné. ʻI hoʻo fai peheé, te ke fiefia lahi ai pea ʻe tāpuakiʻi koe ʻe Sihova.
10 ʻOku fakalototoʻaʻi ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá ʻa e kau tangata ʻi he fakatahaʻangá ke nau ngāue mo Sihova ʻaki ʻa e tauhi ki he niʻihi kehé ʻi he tuʻunga ko e kau sevāniti fakafaifekau mo e kau mātuʻa. (1 Tīm. 3:1, 8, 9; 1 Pita 5:2, 3) Ko e faʻahinga ʻoku nau fai ení ʻoku nau loto ke tokoni ʻi he ngaahi founga ʻaonga ki he niʻihi kehé pea pehē foki ʻi heʻenau lotú. (Ngā. 6:1-4) Kuo kole atu ʻe he kau mātuʻá ke ke hoko ko ha tokotaha fakanofonofo pe tokoni ʻi he ʻū tohí, feituʻu ngāué, monomonó, pe ko ha meʻa kehe? Ko e fanga tokoua ʻoku tokoni ʻi he ngaahi founga ko ení ʻoku nau pehē ʻoku nau fiefia lahi ai.
Ko e faʻahinga ʻoku pole ki he ngaahi ngāue ʻa e kautahá ʻoku nau faʻa maʻu ʻa e ngaahi kaumeʻa foʻou (Sio ki he palakalafi 11)
11. Kuo anga-fēfē ʻa e maʻu ʻaonga ʻa ha tuofefine mei he ngaahi ngāue langá?
11 Ko e faʻahinga ʻoku pole ke ngāue ʻi he langá ʻoku nau faʻa maʻu ʻa e ngaahi kaumeʻa foʻou. Ko e tuofefine ʻe taha ko Margie kuó ne ngāue ʻi he langa Fale Fakatahaʻangá ʻi he taʻu ʻe 18. ʻI he ngaahi ngāue ko ení, naʻá ne mahuʻingaʻia ʻi he fanga tuofāfine kei siʻí peá ne tokoni ʻi hono akoʻi kinautolu. ʻOkú ne pehē ko ha founga lelei ʻaupito eni ke fefakalototoʻaʻaki ai ʻa e kau ngāue polé. (Loma 1:12) Ko hono moʻoní, ʻi heʻene hokosia ʻa e ngaahi taimi faingataʻa ʻi heʻene moʻuí, ko e ngaahi kaumeʻa kuó ne maʻu ʻi he ngaahi ngāue ko ení naʻa nau fakalototoʻaʻi ia. Kuó ke pole ʻi ha taimi ki ha ngāue langa? ʻE lava ke ke kau ʻi ha ngāue, ʻo tatau ai pē pe ʻoku ʻikai ke ʻi ai haʻo pōtoʻi makehe.
12. ʻE lava fēfē ke ke tokoni hili ha fakatamaki?
12 ʻE lava foki ke tau ngāue mo Sihova ʻi hono tokoniʻi hotau fanga tokouá hili ha fakatamaki. Ko e fakatātaá, ʻe lava ke tau tokoni ʻaki ha paʻanga. (Sione 13:34, 35; Ngā. 11:27-30) Ko e founga ʻe taha ʻe lava ke tau tokoni aí ko hono fakamaʻa pe fakaleleiʻi ha maumau hili ha fakatamaki. Ko Gabriela, ko ha tuofefine mei Pōlani naʻe maumau lahi hono falé ʻi ha tāfea, naʻá ne fiefia lahi ʻi he sio ki he haʻu ʻa e fanga tokoua mei he ngaahi fakatahaʻanga ofi maí ʻo tokoni kiate iá. ʻI heʻene fakakaukau ki he hokosia ko iá, ʻokú ne pehē ʻoku ʻikai te ne hohaʻa fekauʻaki mo ʻene meʻa fakamatelie kotoa naʻe molé, ka ʻi hono kehé ʻokú ne tokangataha ki he meʻa naʻá ne maʻú. ʻOkú ne pehē: “Ko e hokosia ko ení ʻoku fakapapauʻi mai ai ko e hoko ko ha konga ʻo e fakatahaʻanga Kalisitiané ko ha monū laulōtaha pea ko ha matavai foki ia ʻo e fiefia mo e nēkeneka.” Ko e tokolahi ʻoku nau maʻu ha tokoni hili ha fakatamakí ʻoku nau pehē ʻoku nau ongoʻi ʻa e meʻa tatau. Pea ko e faʻahinga ʻoku ngāue mo Sihova ʻi he tokoni ki he fanga tokoua ko ení ʻoku nau ongoʻi fiefia lahi mo fiemālie.—Lau ʻa e Ngāue 20:35; 2 Kolinitō 9:6, 7.
13. ʻOku anga-fēfē ʻetau ʻai ke mālohi ʻetau ʻofa kia Sihová ʻi heʻetau ngāue polé? ʻOmai ha fakatātā.
13 Ko ha tuofefine ko Stephanie mo e kau malanga kehe ʻi hono feituʻú naʻa nau ngāue mo e ʻOtuá ʻi hono tokoniʻi ʻa e Kau Fakamoʻoni naʻa nau hola ki ʻAmelika koeʻuhi ko ha tau ʻi honau fonuá. Naʻa nau tokoniʻi ʻa e kau kumi hūfanga ko ení ke maʻu hanau ʻapi mo ha naunau fale. ʻOkú ne pehē: “Naʻe maongo kiate kimautolu ʻa ʻenau fiefia mo e houngaʻia ʻi heʻenau hokosia ʻa e ʻofa ʻa honau fanga tokoua ʻi māmani lahí. ʻOku fakakaukau ʻa e ngaahi fāmilí kuo mau tokoniʻi kinautolu, ka ko hono moʻoní, kuo nau tokoniʻi lahi ange kimautolu. Ko e ʻofa, fāʻūtaha, tui, mo e falala kia Sihova kuo mau sio tonu aí kuó ne ʻai moʻoni ke mālohi ʻemau ʻofa kia Sihová, pea kuo ʻomai ʻe he meʻá ni kiate kimautolu ha houngaʻia lahi ange ʻi he meʻa kotoa ʻoku mau maʻu fakafou ʻi heʻene kautahá.”
FAKALAHI HOʻO NGĀUE KIA SIHOVÁ
14, 15. (a) Ko e hā ʻa e fakakaukau naʻe maʻu ʻe he palōfita ko ʻAiseá? (e) ʻE lava fēfē ke faʻifaʻitaki ʻa e kau Kalisitiané ki he fakakaukau ʻa ʻAiseá?
14 Te ke saiʻia ke ngāue ʻo toe lahi ange mo Sihova? Te ke loto-lelei ke hiki ki ha feituʻu ʻoku fiemaʻu ki ai ha kau malanga tokolahi ange? Ko e moʻoni, ʻoku ʻikai fiemaʻu ke tau hiki mamaʻo ke toki hoko ai ʻo nima-homo. Ka ʻoku ʻi ai ha fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ʻoku nau malava. ʻOku nau maʻu ha fakakaukau meimei tatau mo ia naʻe maʻu ʻe he palōfita ko ʻAiseá. ʻI he ʻeke ʻe Sihova: “Ko hai te u fekauʻi atú, pea ko hai ia ʻe ʻalu maʻamautolú?” Naʻá ne pehē ange: “Ko au eni! Fekauʻi au!” (ʻAi. 6:8) ʻOkú ke loto-lelei mo malava ke tokoni ʻi he kautaha ʻa Sihová? Ko e hā ha ngaahi founga ʻe lava ke ke tokoni ai?
15 Naʻe pehē ʻe Sīsū fekauʻaki mo e malangá mo e ngaohi ākongá: “Ko e utu-taʻú ʻoku lahi, ka ʻoku tokosiʻi ʻa e kau ngāué. Ko ia ai, mou kōlenga ki he ʻEiki ʻo e utu-taʻú ke ne fekau atu ha kau ngāue ki heʻene utu-taʻú.” (Māt. 9:37, 38) ʻE lava ke ke ngāue ko ha tāimuʻa ʻi ha feituʻu ʻoku fiemaʻu ki ai ha kau malanga tokolahi ange? Pe ʻe lava ke ke tokoniʻi ha tokotaha kehe ke ne fai pehē? ʻOku ongoʻi ʻe he fanga tokoua mo e fanga tuofāfine tokolahi ko e founga lelei taha ke fakahāhā ai ʻenau ʻofa ki he ʻOtuá mo honau kaungāʻapí ko e tāimuʻa ʻi he feituʻu ʻoku fiemaʻu ki ai ha kau malanga tokolahi ange. ʻE lava ke ke fakakaukau ki ha ngaahi founga kehe ke fai ai ha meʻa lahi ange ʻi hoʻo ngāué? Kapau te ke fai pehē, te ke fiefia lahi.
16, 17. Ko e hā ha toe ngaahi founga kehe ʻe lava ke ke fakalahi ai hoʻo ngāue kia Sihová?
16 ʻOkú ke loto-lelei ke ngāue ʻi he Pētelí pe tokoni ʻi he ngaahi ngāue langá, ko ha tokotaha ngāue fakataimi pe ngāue ʻi ha ʻaho ʻe taha pe ʻaho lahi ange ʻi he uike? ʻOku fiemaʻu maʻu pē ʻi he kautaha ʻa Sihová ʻa e kakai ʻoku nau loto-lelei ke ngāue ʻi ha feituʻu pē ʻoku fiemaʻu kinautolu ki ai pea te nau fai ha meʻa pē ʻoku fiemaʻu ke nau fai neongo kapau ʻoku nau maʻu ha taukei ʻi ha faʻahinga ngāue kehe. ʻOku fakamahuʻingaʻi ʻe Sihova ʻa e tokotaha kotoa ʻoku loto-lelei ke fai ha ngaahi feilaulau pea ngāue ʻi ha feituʻu pē ʻoku ʻi ai ha fiemaʻu.—Saame 110:3.
17 Te ke saiʻia ke maʻu ha ako lahi ange koeʻuhi ke lava ʻo ke ngāue ke toe kakato ange ai kia Sihova? Mahalo pē ʻe lava ke ke tohi kole ki he Ako Maʻá e Kau ʻEvangeliō ʻo e Puleʻangá. Ko e akó ni ʻoku akoʻi ai ʻa e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine matuʻotuʻa ʻoku nau lolotonga ngāue taimi-kakato kia Sihová koeʻuhi ke lava ʻo ngāueʻaki lahi ange kinautolu ʻe he kautaha ʻa Sihová. Ko e faʻahinga ʻoku nau kau ki he ako ko ení kuo pau ke nau loto-lelei ke ngāue ʻi ha feituʻu pē ʻe fekauʻi kinautolu ki ai. Te ke loto-lelei ke fai ʻa e meʻa lahi ange maʻa Sihova ʻi he founga ko ení?—1 Kol. 9:23.
18. Ko e hā ʻa e ngaahi ʻaonga ʻo e ngāue ʻi he ʻaho taki taha mo Sihová?
18 Koeʻuhí ko e kakai kitautolu ʻa Sihova, ʻoku tau nima-homo, failelei, anga-lelei, mo anga-ʻofa. ʻOku tau tokanga fekauʻaki mo e niʻihi kehé ʻi he ʻaho taki taha mo e ʻaho kotoa pē. ʻOku ʻomai heni kiate kitautolu ʻa e fiefia, nonga, mo e nēkeneka. (Kal. 5:22, 23) Tatau ai pē pe ko e hā ho ngaahi tuʻungá, te ke fiefia ʻi hoʻo faʻifaʻitaki ki he ʻulungaanga nima-homo ʻo Sihová pea hoko ko e taha ʻo hono ngaahi kaungāngāue mahuʻingá!—Pal. 3:9, 10.