LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w20 Sepitema p. 20-25
  • Mou Poupouʻi ʻa e Kakai Fefine Kalisitiané

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Mou Poupouʻi ʻa e Kakai Fefine Kalisitiané
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2020
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • FAKAKAUKAU KI HOTAU FANGA TUOFĀFINE MAHUʻINGÁ
  • HOUNGAʻIA ʻI HE FANGA TUOFĀFINÉ
  • TAUKAPOʻI ʻA E FANGA TUOFĀFINÉ
  • FIEMAʻU ʻE HE FANGA TUOFĀFINE FAKALAUMĀLIÉ KOTOA ʻETAU POUPOÚ
  • ʻOkú Ke Fakafeangai ki he Kakai Fefiné ʻo Hangē ko Sihová?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2024
  • “Kau Fefine ʻOku Nau Ngāue Mālohi ʻi he ʻEiki”
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1992
  • Mahinoʻi ʻa e Tuʻunga-ʻUlu ʻi he Fakatahaʻangá
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2021
  • Kau Fefine Kalisitiane Loto-Tōnungá​—Kau Lotu Mātuʻaki Mahuʻinga ʻa e ʻOtuá
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2003
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2020
w20 Sepitema p. 20-25

KUPU AKO 39

Mou Poupouʻi ʻa e Kakai Fefine Kalisitiané

“Ko e kakai fefine ʻoku nau fanongonongo ʻa e ongoongo leleí ko ha fuʻu kau tau tokolahi.”​—SAAME 68:11.

HIVA 3 Ko e ʻOtuá ko e ʻOfa

ʻI HE KUPÚ NIa

Fakatātā: Fanga tuofāfine faivelenga femoʻuekina. 1. Ko ha tuofefine ʻoku ʻi he ngāue fakafaifekaú, ʻokú ne toʻo ha Tohi Tapu mo e tuleki. 2. Ko ha tuofefine ʻokú ne ngāue ʻi he langá. 3. Ko ha tuofefine ʻokú ne fakamaʻa ha Fale Fakatahaʻanga. 4. Ko ha tuofefine ʻokú ne fakahaaʻi ki ha tuofefine taʻumotuʻa ʻa e anga hono ngāueʻaki ha tepileti. 5. Ko ha tuofefine ʻokú ne tokoni ki heʻene kiʻi taʻahine ke tali ʻi he fakatahá. 6. Ko ha ongo tuofāfine ʻokú na malanga ʻi he momokó.

Ko hotau fanga tuofāfine femoʻuekina mo faivelengá ʻoku nau kau ki he fakatahá, ngāue fakafaifekaú, tokoni ki hono tokangaʻi ʻo e Fale Fakatahaʻangá pea fakahāhā ʻa e mahuʻingaʻia ʻi he kaungālotú (Sio ki he palakalafi 1)

1. Ko e hā ʻa e poupou ʻoku fai ʻe he fanga tuofāfiné ki he kautahá, ka ko e hā ʻa e ngaahi pole ʻoku fehangahangai mo e tokolahi? (Sio ki he tā ʻi he takafí.)

HE HOUNGAʻIA ē ko kitautolu ke maʻu ʻa e fanga tuofāfine tokolahi ʻoku nau ngāue mālohi ʻi he fakatahaʻangá! Ko e fakatātaá, ʻoku nau kau ki he ngaahi fakatahá pea mo e ngāue fakafaifekaú. Ko e niʻihi ʻoku nau kau ʻi hono tokangaʻi ʻa e Fale Fakatahaʻangá, pea ʻoku nau fakahāhā ʻa e mahuʻingaʻia fakafoʻituitui ʻi honau kaungālotú. Ko e moʻoni, ʻoku nau fehangahangai mo e ngaahi pole. Ko e niʻihi ʻoku nau tokangaʻi ʻenau ngaahi mātuʻa taʻumotuʻa. Ko e niʻihi ʻoku nau kātekina ʻa e fakafepaki mei he fāmilí. Pea ko e niʻihi leva ko e ngaahi mātuʻa taʻehoa, ʻoku nau ngāue mālohi ke tokonaki maʻa ʻenau fānaú.

2. Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau feinga ke poupouʻi ʻa e fanga tuofāfiné?

2 Ko e hā ʻoku fakahangataha ai ʻetau tokangá ki hono poupouʻi ʻa e fanga tuofāfiné? Koeʻuhí ko e māmaní ʻoku ʻikai ke nau faʻa ʻoange ki he kakai fefiné ʻa e ngeia ʻoku nau tuha mo iá. Tānaki atu ki aí, ʻoku fakalototoʻaʻi kitautolu ʻe he Tohi Tapú ke poupouʻi kinautolu. Ko e fakatātaá, naʻe tala ange ʻe he ʻapositolo ko Paulá ki he fakatahaʻanga ʻi Lomá ke nau talitali lelei ʻa Fīpē pea “ʻoange kiate ia ha faʻahinga tokoni pē te ne fiemaʻu.” (Loma 16:1, 2) ʻI he tupu hake ʻa Paula ko ha Fālesí, ʻoku ngalingali naʻe ʻohake ia ʻi ha anga fakafonua naʻa nau vakai ki he kakai fefiné ʻoku nau māʻulalo ange. Neongo ia, ʻi heʻene hoko ko eni ko ha Kalisitiané, naʻá ne faʻifaʻitaki kia Sīsū pea fakafeangai ki he kakai fefiné ʻi he fakangeingeia mo e anga-lelei.​—1 Kol. 11:1.

3. Naʻe anga-fēfē fakafeangai ʻa Sīsū ki he kakai fefiné, pea naʻe anga-fēfē ʻene vakai ki he kakai fefine naʻa nau fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá?

3 Naʻe fakangeingeiaʻi ʻe Sīsū ʻa e kakai fefine kotoa. (Sione 4:27) Naʻe ʻikai ke ne vakai ki he kakai fefiné ʻo hangē ko e vakai ʻa e kau taki lotu Siu ʻi hono ʻahó. Ko hono moʻoní, ʻoku pehē ʻi ha maʻuʻanga fakamatala Tohi Tapu: “Naʻe ʻikai ʻaupito ha lea ʻa Sīsū naʻá ne fakaangaʻi pe tuku hifo ai ʻa e kakai fefiné.” Kae kehe, naʻe tokaʻi makehe ʻe Sīsū ʻa e kakai fefine naʻa nau fai ʻa e finangalo ʻene Tamaí. Ko ia ai, naʻá ne vakai kiate kinautolu ko hono fanga tuofāfine pea lave kiate kinautolu fakataha mo e kakai tangata ʻa ia naʻá ne vakai ki ai ko e konga hono fāmili fakalaumālié.​—Māt. 12:50.

4. Ko e hā te tau lāulea ki ai ʻi he kupu ko ení?

4 Naʻe mateuteu maʻu pē ʻa Sīsū ke tokoniʻi hono fanga tuofāfine fakalaumālié. Naʻá ne houngaʻia ʻiate kinautolu pea taukapoʻi kinautolu. Tau lāulea angé ki he founga ʻe lava ke tau faʻifaʻitaki ai kia Sīsū ʻi he fakakaukau ki hotau fanga tuofāfiné.

FAKAKAUKAU KI HOTAU FANGA TUOFĀFINE MAHUʻINGÁ

5. Ko e hā ʻoku faingataʻa nai ai ki he fanga tuofāfine ʻe niʻihi ke maʻu ʻaonga mei he feohi fakatupu langa haké?

5 Ko kitautolu kotoa, fanga tokoua mo e fanga tuofāfine, ʻoku tau fiemaʻu ha feohi lelei. Neongo ia, ʻi he taimi ʻe niʻihi, ʻoku faingataʻa nai ki he fanga tuofāfiné ke fakalato ʻa e fiemaʻu ko iá. Ko e hā hono ʻuhingá? Fakatokangaʻi ʻa e lea ʻa e fanga tuofāfine ko ení. ʻOku pehē ʻe Jordan,b “Koeʻuhi ko ʻeku taʻemalí, ʻoku ou faʻa ongoʻi ʻoku ʻikai haʻaku ʻaonga ʻi he fakatahaʻangá, pea ʻoku ʻikai ʻi ai haʻaku kaunga ki ai.” Ko Kristen, ko ha tāimuʻa naʻá ne hiki ki ha feituʻu ke fakalahi ai ʻene ngāue fakafaifekaú, ʻokú ne pehē, “ʻI hoʻo hiki ki ha fakatahaʻanga foʻou, te ke ongoʻi taʻelata nai.” ʻOku ongoʻi pehē nai ʻa e fanga tokoua ʻe niʻihi. Ko e faʻahinga ʻoku nau nofo ʻi ha ʻapi māvahevahe fakalotu te nau ongoʻi nai ʻoku fakamavaheʻi kinautolu mei honau fāmilí tonu pea ʻi he taimi tatau ʻoku nau ongoʻi mamaʻo mei honau fāmili fakalaumālié. Ko e faʻahinga ko ia ʻoku nau toka mohengá ʻoku nau ongoʻi taʻelata nai, ʻo pehē pē mo e faʻahinga kuo pau ke nau tokangaʻi ha taha ʻoku puke ʻi he fāmilí. ʻOku pehē ʻe Annette, “Naʻe ʻikai malava ke u tali ha fakaafe ki ha fakatahataha koeʻuhi naʻá ku nofo ʻo tokangaʻi ʻeku faʻeé.”

ʻOku tangutu ʻa Sīsū lolotonga ia ʻokú ne faiako. ʻOku tangutu ʻa Māʻata mo Mele ʻi hono veʻe vaʻé pea fanongo kiate ia. Fakatātā: 1. Ko ha ongo meʻa ʻokú na ʻaʻahi ki ha tuofefine taʻumotuʻa mahamahaki ʻi hono ʻapí. ʻOku talanoa ʻa e husepānití mo ia kae fokotuʻutuʻu ʻe hono uaifí ʻa e fakataú. 2. Ko ha fāmili ʻoku nau fiefia ʻi he lotu fakafāmili mo ha tuofefine mo ʻene kiʻi taʻahine. 3. Ko ha tokoua ʻokú ne tokoni ki ha ongo tuofāfine ke fetongi ʻa e vaʻe ʻena meʻalelé.

Hangē ko Sīsū, ʻe lava ke tau fakahāhā ʻa e tokanga anga-ʻofa ki he fanga tuofāfine faitōnungá (Sio ki he palakalafi 6-9)e

6. Naʻe anga-fēfē hono tokoniʻi ʻe Sīsū ʻa Māʻata mo Melé, hangē ko ia ʻoku hiki ʻi he Luke 10:38-42?

6 Naʻe fakamoleki ʻe Sīsū ha taimi mo hono fanga tuofāfine fakalaumālié, pea naʻá ne hoko ko ha kaumeʻa moʻoni kiate kinautolu. Fakakaukau ki hono vahaʻangatae mo Mele mo Māʻatá, ʻa ia ʻoku hā ngali naʻá na fakatou taʻemali. (Lau ʻa e Luke 10:38-42.) ʻI he lea mo e tōʻonga ʻa Sīsuú, ʻoku hā mahino naʻe ʻai ai ke faingofua kiate kinaua ke fakaofiofi kiate ia. Naʻe ongoʻi fiemālie ʻa Mele ke tangutu ʻi hono veʻe vaʻé ko ha ākonga.c Pea ʻi he loto-mamahi ʻa Māʻata koeʻuhi ko e ʻikai tokoni ange ʻa Melé, naʻá ne ongoʻi tauʻatāina ke fakahaaʻi kia Sīsū ʻa e anga ʻene fakakaukaú. ʻI he fakatahataha ko iá, naʻe malava ai ke tokoniʻi fakalaumālie ʻe Sīsū ʻa e ongo fefiné fakatouʻosi. Pea naʻá ne fakahaaʻi ʻene tokanga ki he ongo fefine ko ení mo hona tuongaʻané, ʻa Lāsalosi, ʻaki ʻene toutou ʻaʻahi kiate kinautolu. (Sione 12:1-3) Tāneʻineʻi ʻi he taimi naʻe puke lahi ai ʻa Lāsalosí, naʻe ʻiloʻi ʻe Mele mo Māʻata ʻe lava ke na kole tokoni kia Sīsū.​—Sione 11:3, 5.

7. Ko e hā ha founga ʻe lava ke tau fakalototoʻaʻi ai ʻa e fanga tuofāfiné?

7 Ko e ngaahi fakatahá ʻa e faingamālie tefito ki he fanga tuofāfine ʻe niʻihi ke feohi ai mo honau kaungālotú. Ko ia ʻoku tau loto ke ngāueʻaki ʻa e ngaahi fakatahataha ko iá ke talitali lelei kinautolu, talanoa kiate kinautolu pea ʻai ke nau ʻiloʻi ʻoku tau tokanga fekauʻaki mo kinautolu. Ko Jordan naʻe lave ki ai ki muʻá, ʻokú ne pehē, “ʻOku maongo moʻoni kiate au ʻa e taimi ʻoku fakaongoongoleleiʻi ai ʻe he niʻihi kehé ʻeku ngaahi talí, fokotuʻutuʻu ke ngāue mo au ʻi he malangá pe tokoniʻi au ʻi ha founga kehe.” Kuo pau ke tau ʻai ke ʻiloʻi ʻe hotau fanga tuofāfiné ʻoku nau mahuʻinga kiate kitautolu. ʻOku pehē ʻe Kia, “Kapau te u liʻaki ha fakataha, ʻoku ou ʻiloʻi ʻe fetuʻutaki mai ha taha ʻo vakai pe ʻoku ou sai pē. ʻOku ou ʻiloʻi heni ko e fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ʻoku nau tokanga mai kiate au.”

8. ʻI he ngaahi founga fē ʻe lava ke tau toe faʻifaʻitaki ai kia Sīsuú?

8 Hangē ko Sīsuú, ʻe lava ke tau fakamoleki ha taimi mo e fanga tuofāfiné. Mahalo ʻe lava ke tau fakaafeʻi kinautolu ki ha houa kai pe fakafiefia. ʻI heʻetau fai peheé, ʻoku tau fakapapauʻi ke fakatupu langa hake ʻa e fetalanoaʻakí. (Loma 1:11, 12) ʻOku lelei ke manatuʻi ʻe he kau mātuʻá ʻa e vakai ʻa Sīsuú. Naʻá ne ʻiloʻi ʻe lava ke hoko ʻa e taʻemalí ko ha pole ki he niʻihi, ka naʻá ne fakamahino ko e nofo malí pe maʻu fānaú ʻoku ʻikai ko e kī ia ki he fiefia tuʻuloá. (Luke 11:27, 28) ʻI hono kehé, ko e fiefia tuʻuloá ʻoku haʻu ia mei hono fakamuʻomuʻa ʻa e ngāue ʻa Sihová.​—Māt. 19:12.

9. Ko e hā ʻe lava ke fai ʻe he kau mātuʻá ke tokoni ki he fanga tuofāfiné?

9 ʻOku tautefito ʻa e fiemaʻu ki he kau mātuʻá ke nau fakafeangai ki he kakai fefine Kalisitiané ko honau fanga tuofāfine mo e ngaahi faʻē fakalaumālie. (1 Tīm. 5:1, 2) ʻOku lelei ki he kau mātuʻá ke nau vaheʻi ha taimi ki muʻa ʻi he ngaahi fakatahá pe hili iá ke talanoa mo e fanga tuofāfiné. “Naʻe fakatokangaʻi ʻe ha mātuʻa naʻá ku fuʻu femoʻuekina peá ne loto ke ʻiloʻi pe ko e hā ʻeku taimi-tēpilé,” ko e lea ia ʻa Kristen. “Naʻá ku houngaʻia moʻoni ʻi heʻene fie tokoní.” ʻI he vaheʻi maʻu pē ʻe he kau mātuʻá ʻa e taimi ke talanoa ai mo honau fanga tuofāfine fakalaumālié, ʻoku nau fakamoʻoniʻi ai ʻoku nau tokanga fekauʻaki mo kinautolu.d Ko Annette, naʻe lave ki ai ki muʻá, ʻokú ne fakamamafaʻi ha ʻaonga ʻo e talanoa maʻu pē mo e kau mātuʻá. ʻOkú ne pehē: “ʻOku ou ʻiloʻi lelei ange ai kinautolu, pea ʻoku nau ʻiloʻi mo au. Pea ʻi heʻeku fekuki mo ha ʻahiʻahi faingataʻa, ʻoku ou ongoʻi fiemālie ange ke kole tokoni kiate kinautolu.”

HOUNGAʻIA ʻI HE FANGA TUOFĀFINÉ

10. Ko e hā ʻe lava ke ne tokoniʻi hotau fanga tuofāfiné ke tupulekiná?

10 Ko kitautolu kotoa, kakai tangata mo e kakai fefine, ʻoku tau tupulekina ʻi he lāuʻilo ʻa e niʻihi kehé ki heʻetau ngaahi malavá pea tala mai ʻoku nau houngaʻia ʻi he ngāue ʻoku tau faí. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, kapau heʻikai ke fakamahuʻingaʻi hotau ngaahi talēnití mo e ngāué, ʻoku tau loto-siʻi. Ko ha tāimuʻa taʻemali ko Abigail ʻokú ne pehē ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻokú ne ongoʻi ʻoku tukunoaʻi ia: “ʻOku ʻiloʻi pē au ko ha tokoua ʻo meʻa pe ko e ʻofefine ʻo meʻa. ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻoku ou ongoʻi ko ha ʻata pē au.” Kae kehe, fakatokangaʻi ʻa e fakamatala ha tuofefine ko Pam. ʻI he teʻeki ke ne malí, naʻá ne ngāue fakamisinale ʻi he ngaahi taʻu lahi. Faai atu pē, naʻá ne foki ki hono fonuá ke tokangaʻi ʻene ongo mātuʻá. ʻOkú ne taʻu 70 tupu he taimí ni, pea ʻokú ne kei tāimuʻa pē. ʻOku pehē ʻe Pam: “Ko e meʻa naʻe tokoni lahi taha kiate aú ko hono tala mai ʻe he niʻihi kehé ʻoku nau houngaʻia ʻiate au.”

11. Naʻe anga-fēfē hono fakahaaʻi ʻe Sīsū naʻá ne fakamahuʻingaʻi ʻa e kakai fefine naʻa nau ō mo ia ʻi heʻene ngāue fakafaifekaú?

11 Naʻe fakamahuʻingaʻi ʻe Sīsū ʻa e tokoni naʻá ne maʻu mei he kakai fefine anga-fakaʻotua ʻa ia naʻa nau tokangaʻi ia “ʻaki ʻenau ngaahi koloá.” (Luke 8:1-3) Naʻe ʻikai ngata pē ʻene fakaʻatā kinautolu ke maʻu ʻa e monū ko iá ka naʻá ne toe fakahā ange ʻa e ngaahi moʻoni loloto fakalaumālie. Ko e fakatātaá, naʻá ne tala ange te ne mate pea toetuʻu. (Luke 24:5-8) Naʻá ne teuʻi ʻa e kakai fefine ko ení, hangē pē ko ia naʻá ne fai ki he kau ʻapositoló, ki ha ngaahi ʻahiʻahi te nau fehangahangai mo ia. (Mk. 9:30-32; 10:32-34) ʻOku taau ke fakatokangaʻi neongo naʻe hola ʻa e kau ʻapositoló ʻi hono puke ʻo Sīsuú, ko e niʻihi ʻo e kakai fefine naʻa nau poupouʻi iá naʻa nau ʻi hono tafaʻakí ʻi he ofi ke ne pekia ʻi he ʻakau fakamamahí.​—Māt. 26:56; Mk. 15:40, 41.

12. Ko e hā ʻa e ngāue naʻe ʻoange ʻe Sīsū ki he kakai fefiné?

12 Naʻe ʻoange ʻe Sīsū ki he kakai fefiné ʻa e ngāue mahuʻinga. Ko e fakatātaá, ko e ongo fefine anga-fakaʻotua naʻá na fuofua fakamoʻoniʻi ʻa e toetuʻu ʻa Sīsuú. Naʻá ne kole ki he ongo fefiné ke na tala ki he kau ʻapositoló kuó ne toetuʻu mei he maté. (Māt. 28:5, 9, 10) Pea ʻi he Penitekosi 33 T.S., naʻe ʻi ai nai mo e kakai fefine ʻi he taimi naʻe huaʻi hifo ai ʻa e laumālie māʻoniʻoní. Kapau ko ia, ko e fanga tuofāfine pani ko ení naʻa nau maʻu nai ʻa e malava fakaemana ke lea ʻi he ngaahi lea muli pea tala ki he niʻihi kehé ʻa e “ngaahi meʻa fisifisimuʻa ʻa e ʻOtuá.”​—Ngā. 1:14; 2:2-4, 11.

13. Ko e hā ʻoku fai ʻe he kakai fefine Kalisitiane ʻi he ʻaho ní, pea ʻe lava fēfē ke tau fakahāhā ʻetau houngaʻia ʻi he meʻa ʻoku nau faí?

13 ʻOku tuha ke fakaongoongoleleiʻi hotau fanga tuofāfiné ki he meʻa kotoa ʻoku nau fai ʻi he ngāue ʻa Sihová. Ko e ngāue ko iá ʻoku kau ki ai ʻa e langa mo hono fakaleleiʻi ʻa e ngaahi falé, poupou ki he ngaahi kulupu lea mulí, pea ngāue pole ʻi he Pētelí. ʻOku nau kau ʻi he ngāue tokoni ʻi he fakatamakí, tokoni ke liliu ʻetau ʻū tohí, pea ngāue ko e kau tāimuʻa mo e kau misinale. Hangē ko e fanga tokouá, ko e fanga tuofāfiné ʻoku nau kau ʻi he ako tāimuʻá, Ako Maʻá e Kau ʻEvangeliō ʻo e Puleʻangá mo e Akoʻanga Kiliatí. ʻIkai ko ia pē, ko e ngaahi uaifí ʻoku nau tokoni ki honau husepānití ke fua ʻa e kavenga mamafa ʻi he fakatahaʻangá mo e kautahá. Ko e fanga tokoua fua fatongia ko ení naʻe ʻikai mei malava ke nau ngāue kakato ko e “ngaahi meʻaʻofa ko e kau tangata” ka ne taʻeʻoua ʻa e poupou honau uaifí. (ʻEf. 4:8) ʻE lava ke ke fakakaukau ki ha founga ke poupouʻi ai ʻa e fanga tuofāfine ko ení ʻi he ngāue ʻoku nau faí?

14. ʻI he fekauʻaki mo e fakamatala ʻi he Saame 68:11, ko e hā ʻoku fai ʻe he kau mātuʻa fakapotopotó?

14 ʻOku ʻiloʻi ʻe he kau mātuʻa fakapotopotó ko e fanga tuofāfiné “ko ha fuʻu kau tau tokolahi” ʻo e kau ngāue loto-lelei pea ʻoku nau faʻa kau ʻi he faʻahinga ʻoku nau malangaʻi ola lelei ʻa e ongoongo leleí. (Lau ʻa e Saame 68:11.) Ko ia ko e kau mātuʻá ʻoku nau feinga ke maʻu ʻaonga mei heʻenau taukeí. Ko Abigail, naʻe lave ki ai ki muʻá, ʻokú ne mahuʻingaʻia ʻi he taimi ʻoku ʻeke ange ai ʻe he fanga tokouá pe ko e hā ʻa e founga ola lelei ʻokú ne ngāueʻaki ke fakaofiofi ai ki he kakai ʻi he feituʻu ngāué. ʻOkú ne pehē, “ʻOku tokoniʻi ai au ke u sio ʻoku ʻi ai hoku ngafa kuo ʻomai ʻe Sihova ʻi heʻene kautahá.” Tānaki atu ki aí, ʻoku ʻiloʻi ʻe he kau mātuʻá ko e fanga tuofāfine matuʻotuʻa faitōnungá ʻoku ola lelei ʻenau tokoniʻi ʻa e fanga tuofāfine kei siʻi angé ke fekuki mo e ngaahi polé. (Tai. 2:3-5) Ko e moʻoni, ko hotau fanga tuofāfiné ʻoku tuha ke fakahoungaʻi!

TAUKAPOʻI ʻA E FANGA TUOFĀFINÉ

15. Ko fē nai ʻa e taimi ʻe fiemaʻu ai ʻe he fanga tuofāfiné ha taha ke ne taukapoʻi kinautolu?

15 ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻe fiemaʻu nai ʻe he fanga tuofāfiné ha taha ke ne taukapoʻi kinautolu ʻi heʻenau fehangahangai mo ha pole. (ʻAi. 1:17) Ko e fakatātaá, ko ha uitou pe ko ha tuofefine kuo vete te ne fiemaʻu nai ha taha ke ne taukapoʻi ia pea tokoni ʻi hono fai ʻa e ngaahi ngāue naʻe faʻa fai ʻe hono husepānití. Ko ha tuofefine taʻumotuʻa te ne fiemaʻu nai ʻa e tokoni ke talanoa ki he kau toketaá. Pe ko ha tuofefine tāimuʻa ʻoku ngāue ʻi he ngaahi ngāue fakateokalati kehe te ne fiemaʻu nai ha taha ke taukapoʻi ia kapau ʻoku fakaangaʻi ia koeʻuhi ko e ʻikai ke ne faʻa kau ki he ngāue fakafaifekaú ʻo hangē ko e kau tāimuʻa kehé. ʻE lava fēfē ke tau toe tokoni ki hotau fanga tuofāfiné? Tau toe lāulea angé ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sīsuú.

16. Naʻe anga-fēfē hono taukapoʻi ʻe Sīsū ʻa Melé, hangē ko ia ʻoku hiki ʻi he Maʻake 14:3-9?

16 ʻI he ʻi ai ha maʻuhala fekauʻaki mo e fanga tuofāfine fakalaumālié naʻe fakavave ʻa Sīsū ke taukapoʻi kinautolu. Ko e fakatātaá, naʻá ne taukapoʻi ʻa Mele ʻi he taimi naʻe fakaangaʻi ia ʻe Māʻatá. (Luke 10:38-42) Pea naʻá ne toe taukapoʻi ʻa Mele ko hono tuʻo uá ia ʻi he taimi naʻe ngāhiʻi ai ia ʻe he niʻihi kehé ʻi hono fai ha meʻa naʻa nau fakakaukau ko ha fili fakavalevale. (Lau ʻa e Maʻake 14:3-9.) Naʻe mahinoʻi ʻe Sīsū ʻa e fakaueʻiloto ʻa Melé pea fakaongoongoleleiʻi ia, ʻo pehē: “Naʻá ne fai mai ha ngāue lelei kiate au. . . . Naʻá ne fai pē ʻa e meʻa naʻá ne malavá.” Naʻe aʻu ʻo ne kikiteʻi ko e ngāue anga-lelei ʻa e fefiné ʻe toe talanoa ʻaki “ʻi ha feituʻu pē ʻe malangaʻi ai ʻa e ongoongo leleí ʻi he kotoa ʻo e māmaní,” ʻo hangē pē ko ia ko ʻene hā ʻi he kupu ko ení. He fakaofo ē ko e fakafekauʻaki ʻe Sīsū ʻa e ngāue taʻesiokita ʻa e fefine ko ení ki he ngāue fakamalanga ʻe fakahoko ʻi māmani lahí! Kuo pau pē naʻe fakalototoʻa ʻene ngaahi leá kia Mele hili ʻa e fakafeangai taʻetotonu naʻe fai kiate iá!

17. ʻOmai ha fakatātā ki he taimi ʻe fiemaʻu nai ai ke tau taukapoʻi ha tuofefine.

17 ʻOkú ke taukapoʻi ho fanga tuofāfine fakalaumālié ʻi he taimi ʻoku nau fiemaʻu ai iá? Fakakaukau angé ki he fakatātā ko ení. ʻOku sio ʻa e kau malanga ʻe niʻihi ki ha tuofefine mei ha ʻapi māvahevahe ʻokú ne faʻa tōmui ki he fakatahá pea foki ʻi he tuku pē ʻa e fakatahá. ʻOku nau fakatokangaʻi ʻoku tātaitaha ʻene haʻu mo ʻene fānaú. Ko ia ʻoku nau fehuʻia pe ko e hā ʻoku fakavaivai ai ki hono husepāniti taʻetuí, pea ʻoku nau fakaangaʻi ia. Kae kehe, ko hono moʻoní ʻoku fai ʻe he tuofefiné ʻa e lelei taha ʻokú ne malavá. ʻOku ʻikai ke ne pule ki he meʻa kotoa ʻokú ne faí; pe ko ʻene fai ʻa e fili aofangatuku maʻa ʻene fānaú. Ko e hā ʻe lava ke ke faí? Kapau te ke fakaongoongoleleiʻi ʻa e tuofefiné pea talanoa ki he niʻihi kehé ʻa e ngaahi meʻa lelei ʻokú ne faí, te ke taʻofi nai ai ʻa e talanoa fakaangá.

18. ʻI he ngaahi founga fē ʻe lava ke tau tokoni ai ki hotau fanga tuofāfiné?

18 ʻE lava ke tau fakahāhā ki hotau fanga tuofāfiné ʻa e lahi ʻetau tokanga kiate kinautolú ʻaki hono fai ha tokoni ʻaonga. (1 Sio. 3:18) Ko Annette, ʻa e tuofefine naʻá ne tokangaʻi ʻene faʻē mahamahakí, ʻokú ne pehē: “Ko e niʻihi hoku ngaahi kaumeʻá ʻoku nau haʻu ʻo kiʻi nofo mo ʻeku faʻeé pe ʻomi ha meʻakai. Naʻe ʻai heni ke u ongoʻi ʻoku ofaʻi au pea ko ha konga au ʻo e fakatahaʻangá.” Naʻe maʻu foki ʻe Jordan ha tokoni. Naʻe ʻoange ʻe ha tokoua ha ngaahi founga ke tokangaʻi ʻaki ʻene meʻalelé. ʻOkú ne pehē: “ʻOku ou fiefia hono ʻiloʻi ʻoku tokanga mai ʻa e fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné fekauʻaki mo hoku tuʻunga malú.”

19. ʻI he ngaahi founga fē ʻe lava ke toe tokoni ai ʻa e kau mātuʻá ki he fanga tuofāfiné?

19 Ko e kau mātuʻá ʻoku nau feinga foki ke tokangaʻi ʻa e ngaahi fiemaʻu ʻa e fanga tuofāfiné. ʻOku nau ʻiloʻi ʻoku mahuʻinga kia Sihova ʻa e founga ʻoku tau fakafeangai ai ki he faʻahinga ko iá. (Sēm. 1:27) Ko ia ai, ʻoku nau faʻifaʻitaki ki he fakaʻatuʻi ʻa Sīsuú, ʻo ʻikai faʻu ʻa e ngaahi lao ʻi he aʻu ki he taimi ʻe lelei ange ai ke fai ha tokoní. (Māt. 15:22-28) Ko e kau mātuʻa ʻoku nau tamuʻomuʻa ke tokoní ʻoku nau ʻai honau fanga tuofāfiné ke nau ongoʻi ʻoku poupouʻi kinautolu. ʻI he ʻiloʻi ʻe he ʻovasia kulupu ʻa Kia naʻá ne hiki ki ha ʻapi ʻe taha, naʻá ne fai leva ha tokoni. “Naʻe holo hifo ai ʻeku loto-mafasiá,” ko e lau ia ʻa Kia. “Koeʻuhi ko e ngaahi lea fakalototoʻa ʻa e kau mātuʻá mo ʻenau tokoni ʻaongá, naʻa nau fakahaaʻi mahino mai ai ko ha konga mahuʻinga au ʻo e fakatahaʻangá pea ʻoku ʻikai ke u toko taha ʻi he taimi ʻoku ou fehangahangai ai mo ha tuʻunga faingataʻa.”

FIEMAʻU ʻE HE FANGA TUOFĀFINE FAKALAUMĀLIÉ KOTOA ʻETAU POUPOÚ

20-21. ʻE lava fēfē ke tau fakahāhā ʻoku tau koloaʻaki ʻa e kotoa hotau fanga tuofāfine Kalisitiané?

20 ʻI heʻetau vakai ki heʻetau ngaahi fakatahaʻangá he ʻaho ní, ʻoku tau maʻu ai ʻa e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga taʻefaʻalaua ʻa e kakai fefine Kalisitiane ngāue mālohi ʻoku nau tuha mo ʻetau poupoú. Hangē ko ia kuo tau ako mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sīsuú, ʻe lava ke tau tokoniʻi kinautolu ʻaki ʻa e fakamoleki ha taimi mo kinautolu pea ʻiloʻi kinautolu. ʻE lava ke tau fakahāhā ʻa e houngaʻia ʻi he meʻa ʻoku nau fai ʻi he ngāue ʻa e ʻOtuá. Pea ʻe lava ke tau taukapoʻi kinautolu ʻo ka fiemaʻu.

21 ʻI he ngataʻanga ʻo e tohi ʻa e ʻapositolo ko Paulá ki he Kau Lomá, naʻá ne lave ki ha kakai fefine Kalisitiane ʻe toko hiva. (Loma 16:1, 3, 6, 12, 13, 15) ʻOku ʻikai ha veiveiua ko e kakai fefine ko iá naʻa nau loto-toʻa ʻi he fanongo ki heʻene lea fakafeʻiloakí mo e fakaongoongoleleí. Ko ia ai, ʻofa ke tau poupouʻi ʻa e kotoa ʻo e fanga tuofāfine ʻi heʻetau fakatahaʻangá. ʻOku tau fakahaaʻi ai ʻoku tau koloaʻaki kinautolu ko e konga hotau fāmili fakalaumālié.

ʻE FĒFĒ HAʻO TALI?

  • ʻE lava fēfē ke tau tokoniʻi hotau fanga tuofāfiné ʻaki ʻa e fakamoleki ʻa e taimi mo kinautolú?

  • ʻI he ngaahi founga fē ʻe lava ke tau fakahāhā ai ʻoku tau houngaʻia ʻi he meʻa ʻoku fai ʻe hotau fanga tuofāfiné?

  • Ko fē nai ʻa e taimi ʻe fiemaʻu ai ke tau taukapoʻi hotau fanga tuofāfiné?

HIVA 26 ʻAʻeva Ā mo e ʻOtuá!

a ʻOku fehangahangai ʻa e kakai fefine Kalisitiané mo e ngaahi pole. ʻE lāulea ʻa e kupu ko ení ki he founga ʻe lava ke tau poupouʻi ai hotau fanga tuofāfine fakalaumālié ʻaki ʻa e faʻifaʻitaki kia Sīsū. ʻE lava ke tau ako mei he founga naʻe fakamoleki ai ʻe Sīsū ʻa e taimi mo e kakai fefiné, fakahoungaʻi kinautolu pea taukapoʻi kinautolu.

b Kuo liliu ʻa e ngaahi hingoa ʻe niʻihi.

c ʻOku pehē ʻi ha maʻuʻanga fakamatala ʻe taha: “Ko e kau ākongá ʻoku nau tangutu ʻi he veʻe vaʻe ʻenau kau faiakó. Naʻe teuʻi ai ʻa e kau ākongá ke nau hoko ko e kau faiako​—ko ha ngafa naʻe ʻikai ngofua ke maʻu ʻe he kakai fefiné. . . . Ko e fakafōtunga ʻa Melé mo ʻene vēkeveke ke ako meia Sīsuú kae ʻikai fakahoko hono ngafa ʻo fakatatau ki he talatukufakaholó . . . naʻe fakaʻohovale nai ia ki he tokolahi taha ʻo e kau tangata Siú.”

d ʻOku tokanga ʻa e kau mātuʻá ʻi he taimi ʻoku nau tokoni ai ki he fanga tuofāfiné. Ko e fakatātaá, ʻoku totonu ke nau fakaʻehiʻehi mei he ʻaʻahi toko taha ki ha tuofefine.

e FAKAMATALA ʻO E FAKATĀTĀ: ʻI he faʻifaʻitaki ki he mahuʻingaʻia ʻa Sīsū ʻi he kakai fefine faitōnungá, ko ha tokoua ʻokú ne tokoni ki ha ongo tuofāfine ke fetongi ʻa e vaʻe ʻena meʻalelé, ko ha tokoua ʻe taha ʻokú ne ʻaʻahi ki ha tuofefine ʻoku puke, pea mo e tokotaha ʻokú ne ʻalu mo hono uaifí ʻo lotu fakafāmili mo ha tuofefine mo ʻene kiʻi taʻahine.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share