Tauhi Maʻu Hoʻo Tokangá ki he Ngaahi Meʻa ʻo ʻOlungá
1 ʻI he lave ki he toʻutangata ʻokú ne takatakai kitautolú pea mo ʻene vakai atu ki he kahaʻú, ko ha kupu ʻi he New York Times ʻo Tīsema 31, 1994, naʻe fakamatala ai: “ʻOku nau manavahē ki he kahaʻú. ʻOku nau manavahē ki ai ʻi he fekauʻaki mo e ngaahi ngāué, ʻi he fekauʻaki mo e mahakí, ʻi he fekauʻaki mo e ʻikonōmiká, ʻi he fekauʻaki mo e ngaahi tuʻunga ʻo e māmaní.” Ko e feituʻu kotoa pē ʻoku tau hanga ki ai, ʻoku ʻi ai ʻa e ongoʻi taʻepau fekauʻaki mo e moʻuí. Ko ʻetau ngāue fakafaifekau ʻi hotau tuʻunga ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻokú ne ʻai ʻo tau fetuʻutaki fakaʻaho mo e kakai ʻoku nau ongoʻi pehē ní. Lolotonga ʻa ʻetau fehangahangai mo e palopalema tatau ʻoku nau ʻi aí, ko ʻetau tui mo falala ki he papau ʻa e ngaahi talaʻofa ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá, ʻokú ne ʻai ai ke tau malava ʻo maʻu ha vakai ʻoku kehe ʻaupito ia ki he moʻuí pea mo e kahaʻu ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá.—ʻAi. 65:13, 14, 17.
2 Ko ʻetau fakatuʻamelié pea mo e vakai atu ʻaki ʻa e ʻamanaki papaú, ʻokú ne fakatupunga ai ke fanongo ʻa e kakai tokolahi ʻoku loto-totonú ki he pōpoaki ʻoku tau ʻoatu kiate kinautolú. ʻOku maʻu ʻa e fiemālie ʻe he tokolahi tāutaha ʻoku ongoʻi mafasia mo faingataʻaʻiá ʻi he talanoa mo kitautolú. Koeʻuhi ko ʻenau saiʻia ʻi he meʻa ʻoku nau fanongo aí, ʻoku loto ai ʻa e niʻihi ke ako ʻa e Tohitapú mo kitautolu. Kae kehe, ʻi ha ngaahi taimi, ʻoku ʻuluaki fiemaʻu nai ʻe he kakaí ke talanoa ʻo fekauʻaki mo ʻenau ngaahi palopalema fakafoʻituituí. Lolotonga ʻa e fakamoleki nai ʻo ha taimi ʻi he fanongo ki he ngaahi loto-moʻua fakafoʻituitui ʻa ha taha, ʻoku ʻikai totonu ke mole mei heʻetau vakaí ʻa ʻetau taumuʻá, ʻa ia ko hono akoʻi ki he kakaí ʻa e ngaahi moʻoni papau ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá.
3 ʻOku tau loto foki ke hoko ʻo fakafiemālie kiate kinautolu ʻoku nau mafasiá. Naʻe fokotuʻu ʻe Sīsū ʻa e faʻifaʻitakiʻangá ʻi heʻene leaʻaki ʻa ia naʻe lēkooti ʻi he Mātiu 11:28: “Haʻu kiate au, ʻa kimoutolu kotoa pe ʻoku fakaongosia mo māfasia.” ʻOku tau loto ke fakalototoʻaʻi ʻa e kakaí ʻi he founga tatau. Kae kehe, fakatokangaʻi ange, ʻi he fakaʻosi ʻo e veesi 28, naʻe pehē ai ʻe Sīsū: “Te u fakamālōlō kimoutolu.” ʻOku totonu ke hoko ko ʻetau taumuʻá ia. ʻOku tau fai ia ʻaki ʻa hono vahevahe atu ʻa e ngaahi talaʻofa fakatupuivi foʻou mei he Folofola ʻa e ʻOtuá. ʻI he hoko ko e kau fanongo leleí ʻoku fakahāhaaʻi ai ʻa ʻetau mahuʻingaʻia fakafoʻituituí mo e tokangá, pea ʻoku mahuʻinga ʻaupito ia ki hono fakahoko ʻa hotau ngafa ke malangaʻi ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻangá, ʻo tokoniʻi ai ʻa e niʻihi kehé ke ʻiloʻi ko e Puleʻangá pē taha ʻa e fakaleleiʻanga pau ki he ngaahi palopalema kotoa ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá.—Mt. 24:14.
4 Ko ʻetau ngāué ʻoku ʻikai ko ha ngāue ia ʻa ha kau pōtoʻi fakapalōfesinale ʻi hono tokangaʻi ʻo e moʻuí. Ko hono kehé, ʻoku hangē ko ia naʻe fakamatalaʻi ʻe he ʻaposetolo ko Paulá, ʻa ia ʻoku hiki ʻi he 1 Tīmote 4:6, ko ha ngāue fakafaifekau ʻoku fakahangataha ki he “akonaki lelei,” ko e ngaahi akonaki ʻoku maʻu ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá. ʻE fiemaʻu nai ke fakalototoʻaʻi ʻa kinautolu ko ia ʻoku nau maʻu ʻa e ngaahi palopalema fakafoʻituitui mo fakaeongó ke nau falala kia Sihova. Akoʻi kinautolu ke tauhi maʻu ʻenau “tokanga ki he ngaahi meʻa ʻo ʻolunga”—ʻa e ngaahi meʻa ʻoku felāveʻi mo e ʻamanaki ki he Puleʻangá. (Kol. 3:2) ʻI he taimi ʻoku tauhi ai ʻe he kakaí ʻo fakahangataha ʻenau tokangá ki he Folofola ʻa e ʻOtuá, ʻe lava ke langa hake ai kinautolu ko ha ola ia ʻo e tākiekina mālohi ʻokú ne fai ki heʻenau moʻuí.—Hep. 4:12.
5 Ko ia ai, ko ʻetau koló ia ke tokoniʻi ʻa e kakaí ke nōfoʻi ʻenau fakakaukaú ʻi he ngaahi meʻa ʻoku ‘totonu, maʻa, fakaʻofoʻofa pea mo fakamaloʻia.’ (Fili. 4:8) Kapau te nau fakahangataha ʻenau tokangá ʻi he ʻamanaki ki he Puleʻangá, ʻe tāpuakiʻi kinautolu ʻi he founga tatau pē mo kitautolu. ʻE kau foki mo kinautolu ʻi hono aʻusia ʻa e fiefia ʻoku hoko mai ʻi he ʻiloʻi ʻe faifai atu pē, pea ʻe hanga ʻe Sihova ʻo fakaleleiʻi ʻenau ngaahi palopalemá kotoa fakafou mai ʻi hono Puleʻangá.—Sāme 145:16.