Fakahā ʻa e Tokanga Moʻoni ki he Mahuʻingaʻia Kotoa Naʻe Maʻú
1 Ko e fanongonongo ʻo e Puleʻangá ʻi māmani lahí kuo vave ke ngata, hili ko ia ʻa hono fakaʻauha atu ʻa e faʻahinga kotoa ʻo e “kau taʻeʻilo ʻOtua.” (2 Tes. 1:7-9) Ko ia, ko e tokanga moʻoni ki he moʻui ʻa e niʻihi kehé ʻokú ne ueʻi ai ʻa e kakai ʻa Sihová ke aʻu ki he tokolahi taha ʻe malavá mo e pōpoaki ʻo e Puleʻangá.—Sef. 2:3.
2 ʻI he māhina kotoa pē, ʻoku fakamoleki ai ʻa e ngaahi houa ʻe laui miliona ʻi hono kumi ʻa kinautolu ʻoku nau fiemaʻu ke fanongo ki he “ongoongo mai ʻa e lelei.” (Ai. 52:7) ʻI hono tali ʻa e tuʻuaki atu ʻo e tohi lolotongá, kuo tali ai ʻe he niʻihi tokolahi ʻa e ngaahi tatau ʻo e Taua Leʻo mo e Awake! pe ko e polosiua Ko e Hā ʻOku Fiemaʻu ʻe he ʻOtuá Meiate Kitautolú? Ko e tokanga moʻoni ki he kakai ko ʻení ʻoku totonu ke ne fakavaveʻi kitautolu ke toe foki ke fakatupulekina ʻa e mahuʻingaʻia kotoa pē naʻe maʻú.—Pal. 3:27.
3 Tauhi ha Ngaahi Lēkooti Totonu: ʻE lahi ange ʻa e meʻa ʻe fakahokó kapau te ke tauhi ha lēkooti kakato mo totonu ʻo e mahuʻingaʻiá mo e ngaahi tohi ʻoku tukú. Ko e fakamatala hangē ko e hingoa mo e tuʻasila ʻo e tokotaha-ʻapí, ʻaho mo e taimi naʻá ke ʻaʻahi atu aí, tohi naʻe tukú, pea mo e kaveinga naʻe fakamatala ki aí ʻe tokoni ia kiate koe ke hoko ʻo ola lelei ange ʻi he taimi te ke toe foki atu aí. ʻIkai ko ia pē, kapau te ke tohiʻi hifo ʻa e ngaahi fakamatala ʻe niʻihi naʻe fai ʻe he tokotaha-ʻapí ʻi hoʻomo ʻuluaki fetalanoaʻakí, te ke malava nai ai ʻo ola lelei hono ʻohake kinautolú ʻi hoʻo kamata ʻa e fetalanoaʻaki ʻi he toe ʻaʻahí.
4 Fakahoko Vave ʻa Hono Fai ʻo e Ngaahi Toe ʻAʻahí: Naʻe toko fiha ʻa e faʻahinga naʻa nau tali ha tohi meiate koe ʻi he māhina kuo ʻosí, kuó ke feinga ke toe ʻaʻahi ki ai? Kuo ʻosi atu ha ngaahi uike mo e ʻikai ke fai ha toe fetuʻutaki ki ai? Ko e tokanga moʻoni ki heʻenau lelei taʻengatá, ʻoku totonu ke ne ueʻi koe ke toe foki ki ai ʻi he vave tahá, ko e lelei tahá ʻi loto ʻi ha ngaahi ʻaho siʻi, koeʻuhi ke kei foʻou ʻa e fetalanoaʻakí ʻi he ʻatamaí. ʻI he toe foki vave ke fakatupulekina ʻa ʻenau mahuʻingaʻiá, te ke malava nai ai ke taʻofi ʻa e ngaahi feinga ʻa Sētané ki muʻa ke ne “haʻu . . . ʻo ne ʻave ʻa e folofola kuo tō ʻiate kinautolu.”—Mk. 4:15.
5 ʻOku Fiemaʻu ʻa e Teuteu: Ko hoʻo ola lelei ʻi hono fai ʻa e ngaahi toe ʻaʻahí, ʻoku fakatuʻunga pē ia ʻi he anga ʻo e lelei ʻa hoʻo teuteú. Palani hoʻo leá ki muʻa peá ke toki ʻalú. Ko e peesi fakamuimui ʻo ʻEtau Ngāue Fakafaifekau ʻo e Puleʻanga ʻo ʻEpeleli 1997 ʻoku ʻomai ai ʻa e ngaahi tuʻuaki ʻe niʻihi ʻa ia ʻe ngāueʻaki nai fakataha mo e lavameʻa lelei ʻi he taimi te ke tuʻuaki ai ʻa e ngaahi makasiní pe ko e polosiua ko e Fiemaʻu. Ko e meʻa hono hokó ke ʻi ai ha ngaahi fakakaukau ʻe niʻihi ke ʻoatu ʻi he taimi te ke toe foki aí. Ko e hā ʻe lava ke ke leaʻaki ʻi he taimi te ke toe foki ai ki he mahuʻingaʻiá? ʻE lava fēfē ke kamata ha ako Tohitapu?
6 ʻI he toe foki ki ha fetalanoaʻaki ki he meʻa ʻe fai ke fakamaʻa ʻa e māmaní pea ke ʻai ia ko ha feituʻu lelei ange ke moʻui aí, te ke pehē nai:
◼ “ʻI heʻeku ʻaʻahi mai ki muʻá, naʻá ta loto-taha ai ʻoku fiemaʻu ʻa e ngaahi sitepu lahi ke fai ki muʻa kae lava ʻa e māmaní ke ʻai ko ha palataisi melino. ʻOkú ke fakakaukau ʻoku maʻu ʻe he faʻahinga ʻo e tangatá ʻa e meʻa ko ia ʻoku fiemaʻu ke fakahokoʻaki ʻa e ngāue ko ʻení? [Tuku ke ne tali.] Kātaki ʻo fakatokangaʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku fiemaʻu ai ki he ʻOtuá ke ne kau mai ki he ngaahi meʻa ʻa e tangatá.” Lau ʻa e Sāme 37:38. Huke leva ki he lēsoni 5 ʻi he polosiua Fiemaʻu, pea ngāueʻaki ha ngaahi konga kuo ʻosi fili ʻi he palakalafi 4-5 ke fakahā ai ʻa e founga ʻe fakahoko ai ʻe he ʻOtuá ʻa e kikite ko ʻení. Hoko atu ʻaki hano tuʻuaki ha ako Tohitapu ʻo ngāueʻaki ʻa e polosiuá.
7 Kapau naʻá ke fakamatalaʻi ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá pea tuku ʻa e polosiua “Fiemaʻu” ʻi he ʻuluaki ʻaʻahí, ʻi hoʻo toe fokí te ke lava ʻo leaʻaki ha meʻa hangē ko ʻení:
◼ “ʻI heʻeta fetalanoaʻaki fakamuimuí, naʻá ta fakapapauʻi ai ko e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ko ha founga-pule moʻoni ia ʻa ia te ne pule mai ki he māmaní kotoa. ʻOku fakahā mai ʻe he Tohitapú ko Sīsū Kalaisi ʻe hoko ko hono pulé. ʻOku lava ke ke sio ki ha faʻahinga ʻaonga ʻi hono maʻu ʻa e faʻahinga founga-pule mo e taki ko ʻení?” Tuku ke ne tali. Fakaava ʻa e polosiua Fiemaʻu ki he lēsoni 6. Ngāueʻaki ʻa e ngaahi poini naʻe filifili ʻi he palakalafi 6-7 pea mo e fakatātā ʻi he peesi 13, fakahaaʻi ʻa e meʻa ʻe fai ʻe he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá maʻá e faʻahinga ʻo e tangatá ʻi he kahaʻú. Lau ʻa e Taniela 2:44, pea kapau ʻe feʻungamālie, fakaʻaliʻali ʻa e tohi ko e ʻIlo pea tuʻuaki ha ako Tohitapu.
8 Kapau naʻá ke maʻu ha taha ʻokú ne ʻilo ko e ngaahi lotu ʻo e māmaní kuo nau fakatupunga ʻa e ngaahi palopalema ki he faʻahinga ʻo e tangatá, te ke ʻeke nai ʻeni ʻi hoʻo toe ʻaʻahí:
◼ “Kuó ke fifili pe ʻe lava fēfē ke tau ʻilo ʻa e lotu ko ia ʻoku fakahōifua ki he ʻOtuá? [Tuku ke ne tali.] Ko e polosiua ko ʻení Ko e Hā ʻOku Fiemaʻu ʻe he ʻOtuá Meiate Kitautolú? ʻokú ne ʻomai ʻa e ngaahi fakaʻilonga papau ʻo e lotu moʻoní.” Huke ki he lēsoni 13, pea fakaeʻa ʻa e ngaahi poini fakaʻītali ʻe nima ʻi he palakalafi 3-7. Te ke hokohoko atu nai ʻaki hoʻo pehē: “Ke tānaki atu ki hono ʻilo ʻa e lotu moʻoní, kuo pau ke tau fekumi ki he meʻa ʻoku fiemaʻu ʻe he ʻOtuá meiate kitautolú tāutaha.” Lau ʻa e Sione 4:23, 24. Talaange ke mo fakamatala lahi ange ki he meʻá ni. Huke ki he lēsoni 1 ʻi he polosiuá, peá mo fakahāhaaʻi ʻa e founga ʻo ʻetau akó.
9 ʻI hoʻo toe foki ke hoko atu ʻa e fetalanoaʻaki fekauʻaki mo e fāmili fiefiá, te ke leaʻaki ha meʻa tatau mo ia ʻoku hoko haké:
◼ “ʻI heʻeta ʻuluaki fetaulakí, naʻá ku vahevahe ai mo koe ʻa e fakapulipuli ki he fāmili fiefiá, ʻa ia ko hono ngāueʻaki ʻa e akonaki ʻoku maʻu ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá, ko e Tohitapú. ʻI he hoko mai ke fai ha tokanga ki he ngaahi fiemaʻu ʻa ha fāmili ʻi onopooni, ʻokú ke tui ko e Tohitapú ʻoku fakaeonoʻaho pe fakaeonopooni?” Tuku ke ne tali. Tuʻuaki ʻa e tohi ʻIlo. Huke ki he vahe 2, pea lau ʻa e lea ʻi he palakalafi 13. Ngāueʻaki ʻa e ngaahi poini ʻi he palakalafi 3, ʻo tuʻuaki ha ako Tohitapu fakafāmili.
10 ʻI hono tauhi ha ngaahi lēkooti totonu, ko hono fai ʻa e teuteu ʻoku fiemaʻú, pea toe foki vave ke fakatupulekina ʻa ʻenau mahuʻingaʻiá, ʻe lava ke tau fakahāhā ai ʻa e faʻahinga ʻofa fakaekaungāʻapi ʻa ia te ne tohoakiʻi kinautolu ki he hala ʻo e fakamoʻuí.—Mt. 22:39; Kal. 6:10.