ʻOku Foaki ʻe Sihova ʻa e Mālohí
1 Ko e hā hoʻo ongoʻi fekauʻaki mo e ʻapositolo ko Paulá? ʻI heʻetau lau ʻa e tohi Ngāué, ʻoku mahino ai kiate kitautolu ʻa ʻene ngāue mālohi ʻi he ngāue ʻa Sihová. Naʻe anga-fēfē ʻa hono fakahoko ʻe Paula ʻa e kotoa ʻo e meʻa naʻá ne faí? Naʻá ne pehē: “ʻOku ou mafeia ʻa e meʻa kotoa pe ʻiate ia ʻoku ne fakakaukaua au.” (Fili. 4:13) Te tau lava foki mo kitautolu ke maʻu ʻa e ʻaonga mei he mālohi ʻoku foaki mai ʻe Sihová. ʻO anga-fēfē? ʻAki hono ngāueʻaongaʻaki ʻa e tokonaki ʻe ono ʻokú ne ʻomai maʻatautolu ke fakaivifoʻou mo fakaivimālohi fakalaumālie ʻaki ai kitautolú.
2 Folofola ʻa e ʻOtuá: Hangē pē ko ia ko e pau ke tau kai ha meʻakai ke tauhi maʻu ʻetau mālohi fakaesinó, kuo pau ke tau fafangaʻi kitautolu ʻaki ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá koeʻuhí ke tau hanganaki ʻāʻā fakalaumālie ai. (Mt. 4:4) ʻOku tokonaki mai ʻe he Tohitapú ʻa e mālohi ke poupouʻi kitautolu. Ke tauhi maʻu ʻetau faivelenga mo e loto-māfana ki he moʻoní, ʻoku fiemaʻu ke tau fai ha ako fakafoʻituitui mohu ʻuhinga mo e fakalaulauloto, ʻo fai fakaʻaho ʻo kapau ʻe malava.—Sāme 1:2, 3.
3 Lotu: ʻOku mahuʻinga ke tau ʻunuʻunu ofi kia Sihova, tautautefito ʻi he lolotonga ʻo e ngaahi taimi ʻo e fiemaʻu makehé. Fakafou ʻi hono laumālié, ʻokú ne foaki ʻa e mālohi longomoʻui ki he faʻahinga ʻoku nau kole ia kiate ia ʻi he lotú. (Luke 11:13; Ef. 3:16) ʻOku fakaʻaiʻai ʻe he ngaahi Konga Tohitapú kitautolu ke tau “fakakukafi i he lotu.” (Loma 12:12, PM) ʻOkú ke fai ia?
4 Ko e Fakatahaʻangá: ʻOku tau maʻu foki ʻa e mālohi mo e fakalototoʻa mei he ngaahi fakataha ʻa e fakatahaʻangá pea mei he feohi māfana ʻoku tau maʻu ʻi ai fakataha mo hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné. (Hep. 10:24, 25) ʻI he taimi ʻoku tau faingataʻaʻia aí, ʻoku nau tokoni ki hono fakalototoʻaʻi kitautolú pea ʻoku nau tokoniʻi anga-ʻofa kitautolu.—Pal. 17:17; Koh. 4:10.
5 Ko e Ngāue Fakamalangá: Ko e kau maʻu pē ʻi he ngāue fakafaifekaú ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ke tau hangataha ki he Puleʻangá pea mo hono ngaahi tāpuakí. ʻOku fiefia hotau lotó ʻi he taimi ʻoku tau tokoniʻi ai ʻa e niʻihi kehé ke nau ako fekauʻaki mo Sihová. (Ng. 20:35) ʻE ʻikai lava ʻa e tokotaha kotoa pē ʻo kitautolu ke hiki ʻo ngāue ʻi he feituʻu ʻoku lahi ange ai ʻa e fiemaʻú pe kau ʻi he ngāue fakamalanga taimi-kakató, ka te tau malava ʻi ha ngaahi founga kehe ke kau mohu ʻuhinga ai ʻi he ngāue fakafaifekaú.—Hep. 6:10-12.
6 Kau ʻOvasia Kalisitiané: ʻOku tau maʻu ʻa e ʻaonga mei he fakalototoʻa pea mo e tokoni ʻoku tokonaki mai ʻe he kau mātuʻá. Kuo vaheʻi kinautolu ʻe Sihova ke tauhi ʻa e tākanga ʻa e ʻOtuá ʻa ia ʻoku nau tokangaʻí. (1 Pita 5:2) ʻOku langa hake ʻe he kau ʻovasia fefonongaʻakí ʻa e ngaahi fakatahaʻanga ʻoku nau ngāue aí, naʻa mo Paula naʻá ne fai ia ʻi hono taimí.—Loma 1:11, 12.
7 Ngaahi Faʻifaʻitakiʻanga ʻa e Faʻahinga Loto-Tōnungá: ʻOku fakaivimālohi ke fakakaukau atu ki he ngaahi faʻifaʻitakiʻanga fakalototoʻa ʻa e kaungāngāue loto-tōnungá, tatau pē ʻi he kuonga muʻá pea ʻi onopooni. (Hep. 12:1) ʻI he taimi ʻokú ke fiemaʻu ai ke fakaivifoʻou koé, ko e hā ʻoku ʻikai ai te ke lau ʻa e ngaahi talanoa fakalototoʻa ki he moʻuí ʻi heʻetau ngaahi makasiní, ko ha līpooti fakatupu langa hake ʻi he Yearbook, pe ko ha niʻihi ʻo e ngaahi fakamatala fakafiefia ʻa e hisitōlia ʻi onopooni ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi he tohi Proclaimers?
8 Ko ha tokoua ʻe taha, ʻokú ne ʻi hono taʻu 90 tupú he taimí ni, naʻá ne tali ʻa e moʻoní ʻi heʻene kei tamasiʻí. ʻI he lolotonga ʻo ʻene kei talavoú, naʻe ʻahiʻahiʻi ai ʻa ʻene tuí. Ko e ʻuluaki meʻá, ko e niʻihi naʻa nau feohi longomoʻui mo e fakatahaʻangá naʻa nau liʻaki ʻa e kautaha ʻa Sihová. Pea naʻe ʻi ai mo e ngāue fale-ki-he-falé, ʻa ia naʻe faingataʻa kiate ia. Ka neongo ia, naʻá ne falala maʻu pē kia Sihova. Naʻe vave ʻene fiefia ʻi he ngāue fakafaifekaú. Pea ʻi he ʻaho ní? Neongo ʻa e holo ʻa ʻene tuʻunga moʻuileleí, ʻokú ne kei hoko pē ko ha mēmipa ʻo e fāmili Pēteli ʻi Brooklyn, ʻo ngāue ʻi he Kulupu Pulé. Naʻe ʻikai haʻane fakaʻiseʻisa fekauʻaki mo ʻene pikimaʻu ki he kautaha ʻa Sihová.
9 Ko ha tuofefine ʻa ia ko ha mēmipa ʻo e fāmili Pēteli ʻi Pilitāniá naʻá ne papitaiso ʻi he taimi naʻá ne taʻu 13 aí. Naʻá ne kamata ngāue tāimuʻa mo hono tuongaʻane lahí ʻi he taʻu hono hokó, pea ʻi he taʻu hoko mai aí, naʻe tukupōpula ʻa ʻene tamaí koeʻuhi ko ʻene tuʻuʻatā he lolotonga ʻo e Tau II ʻa Māmaní. Naʻá ne hanganaki falala pē kia Sihova ki ha mālohi, pea naʻá ne hokohoko atu ʻi he ngāue ki he ʻOtua moʻoní. ʻI he faai mai ʻa e taimí, naʻá ne mali ai mo ha tokoua loto-tōnunga, pea ʻokú na kei hanganaki fai fakataha ʻa e finangalo ʻo Sihová. ʻI he hili ʻa e taʻu ʻe 35 ʻo ʻena malí, naʻe mate fakafokifā ʻa hono husepānití. Naʻá ne toe maʻu ʻa e mālohi meia Sihova, pea ʻokú ne kei ngāue pē ʻo aʻu mai ki he ʻahó ni, ʻo fakatuʻotuʻa atu ke ngāue ʻo taʻengata ko ha mēmipa ʻo e fāmili fakaemāmani ʻo Sihová.
10 ʻOku tokoniʻi mo fakaivimālohiʻi ʻe Sihova ʻa ʻene kau sevāniti loto-tōnungá. “Oku ne foaki ae malohi ki he vaivai; bea kiate kinautolu oku ikai haa nau malohi oku ne fakatubu ae malohi.” ʻOku lava ke tau maʻu ʻa e matavai taʻefakangatangata ko ʻeni ʻo e mālohí ʻaki hono ngāueʻaongaʻaki ʻa e ngaahi tokonaki kotoa ʻe ono naʻe lave ki ai ʻi ʻolungá. Manatuʻi: “Ko kinautolu oku tatali kia Jihova e fakafoou ho nau malohi; . . . te nau lele ka e ikai vaivai; bea te nau eveeva ka e ikai bogia.” (Ai. 40:29-31, PM) Naʻe mātuʻaki falala ʻaupito ʻa Paula kia Sihova ki ha mālohi, pea kuo pau ke pehē pē mo kitautolu.