Ke Tau Fakaʻapaʻapaʻi Kotoa ʻa Sihova pea mo Hono ʻAló
Founga ʻe Lava ke Maʻu ʻAonga Kakato Lahi Ange Ai ʻa e Kotoa Te Nau Maʻu ʻa e Fakamanatu ʻi ʻEpeleli 8
1 Ko hai he ʻahó ni ʻoku ʻoange ki ai ha fakaʻapaʻapa makehe? Ko e faʻahinga ʻoku fakamāʻolungaʻi lahi ʻe he māmaní ʻenau ngaahi lavameʻá. Kae kehe, ʻi he ngaahi tuʻunga lahi tahá, ʻoku vave ʻa hono fakangaloʻi ʻenau ngaahi ngāué. Kae fēfē ʻa e ngaahi ngāue ko ia ʻoku ʻaonga moʻoni ki he kotoa ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá? Ko e lahi taha ʻi he ngaahi meʻá ni te ne maʻu ʻa ʻetau tokanga ofi tahá ʻi heʻetau kātoangaʻi ko ia ʻa e Kai Efiafi ʻa e ʻEikí hili e tō ʻa e laʻaá ʻi ʻEpeleli 8, 2001.
2 Ko hai ʻoku taau mo e fakaʻapaʻapa māʻolunga tahá? ʻOku tali ʻe he Tohitapú: “Tāu pē Koe, ʻa e ʻAfiona . . . ke lau ki ai ʻa e kololia, mo e fakaʻapaʻapa, mo e mafai: he ko koe ia naʻa ke ngaohi ʻa e meʻa kotoa pē.” (Fkh. 4:11) ʻI he tuʻunga ko e Tokotaha-Fakatupú, ko Sihova ʻa e Tokotaha-Pule Aoniu ʻo e ʻunivēsí. Ko ʻene taau ke fakaʻapaʻapaʻí ʻe ʻikai ʻaupito ke ngata!—1 Tim. 1:17.
3 Ko Sīsū Kalaisi, ʻAlo ʻo e ʻOtuá, naʻá ne fakahoko ha ngaahi ngāue mahuʻinga ʻa ia te ne ʻomai ha ngaahi tāpuaki taʻengata ki he faʻahinga ʻo e tangatá. Naʻá ne faʻifaʻitaki haohaoa ki heʻene Tamaí. (Sione 5:19) Ko ʻene talangofua haohaoá pea mo ʻene ngāue faitōnungá naʻá ne ʻai ai ia ke ne “tāu . . . ke lau kiate ia ʻa e mafai, mo e koloa, mo e poto, mo e malohi, mo e fakaʻapaʻapa, mo e kololia, mo e fakafetaʻi.” (Fkh. 5:12) Naʻe fakaʻapaʻapaʻi ia ʻe heʻene Tamaí ʻaki hono fakanofo ia ko e Tuʻi. (Sāme 2:6-8) Pea kiate kitautolu, te tau maʻu ʻa e faingamālie ke tau fakaʻapaʻapaʻi fakatouʻosi ʻa e Tamaí pea mo e ʻAló ʻi heʻetau kātoangaʻi ʻa e Kai Efiafi ʻa e ʻEikí ʻi ʻEpeleli 8, 2001.
4 ʻOku fakamamahi ke leaʻaki, ko e kiʻi tokosiʻi pē ʻi he hisitōlia ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá naʻa nau fai kia Sihova pea mo hono ʻAló ʻa e fakaʻapaʻapa ʻa ia ʻoku taau mo kinauá. ʻI he taimi ʻe niʻihi, naʻa mo e kakai ʻa e ʻOtuá ʻi he kuonga muʻá, ʻa e kau ʻIsilelí, naʻa nau fai pē ha ngāue siʻisiʻi kia Sihova. Ko ha taʻetokaʻi mahino ʻeni. (Mal. 1:6) Ko e tokaʻi totonú ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e talangofua loto-tōnunga ʻoku makatuʻunga ʻi he ʻofa pea ʻi he houngaʻia ki he meʻa kotoa kuo fai ʻe Sihova pea mo hono ʻAló kiate kitautolú. Ko hono ʻoatu ʻa e fakaʻapaʻapa mo e tokaʻi peheé ʻoku ʻuhingá ke tau fakahā ʻa e manavahē mo e ʻapasia fakaʻotua, ʻo lāuʻilo kia Sihova mo Sīsū ʻi he kotoa ʻo ʻetau ngaahi foungá. ʻOku feinga ʻa e fakatahaʻanga Kalisitiané ke akoʻi mo tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau fai ʻa e meʻa tatau.
5 Ko ha Kātoanga Makehe ke Fakahā Ai ʻa e Fakaʻapaʻapá: Ko hono kātoangaʻi ʻo e Fakamanatú ʻa e fakatahataha fisifisimuʻa taha ʻa e kakai ʻa Sihová ʻi he taʻu taki taha. Ko e tokotaha kotoa pē ʻoku holi ke tauhi mo fakaʻapaʻapaʻi ʻa Sihová ʻoku totonu ke ne ʻi ai. (Luke 22:19) ʻOku tau ʻamanaki atu ʻi he tānaki ko ia ki he Kau Fakamoʻoni longomoʻui ʻe toko 6 milioná, ʻe fakalahi ʻe he faʻahinga mahuʻingaʻiá ʻa e kau maʻu Fakamanatú ke laka hake ʻi he toko 14 milioná. Ko ha faingamālie lelei ē ke fakaʻapaʻapa ai ki heʻetau Tamai fakahēvaní! Lolotonga ʻoku fakahanga ʻa e kātoangá kia Sīsū, ko e fakaʻapaʻapa mo e tokaʻi ʻoku fakahaaʻi ki he meʻa kuó ne fakahokó ʻoku fakalāngilangiʻi ai ʻa e Tamaí, ʻa ia naʻá ne fekau mai iá.—Sione 5:23.
6 Ko e hā ʻe lava ke tau fai ke poupouʻi ai ʻa e kātoanga makehe ko ʻení? ʻOku lava ke tau tokoniʻi ʻa e faʻahinga mahuʻingaʻia foʻoú ke nau maʻu ʻa e ʻaonga kakató. Fakaʻaiʻai kinautolu ke nau maʻu ia, pea kapau ʻoku fiemaʻu, fai ha tokoni anga-ʻofa ke tokoniʻi kinautolu ke nau ʻi ai. Fakamatalaʻi ʻa e taumuʻa ʻo e malangá. Fakafeʻiloaki kinautolu ki he niʻihi kehé. Ko e meʻa ʻoku nau sio mo fanongo ki aí ʻe lava ke ne ueʻi kinautolu ke nau kumi ke kau fakataha mo kitautolu ʻi hono fakaʻapaʻapaʻi ʻa Sihová.
7 ʻOua ʻe fakasiʻia ʻa e fakaueʻiloto ʻa e polokalamá. Ko ha tokotaha ako ʻunivēsiti naʻá ne maʻu ʻa e tali ko ʻení: “ʻOku ou maʻu ʻa e Sākalamēnití ʻi he ngaahi taimi lahi ʻi hoku siasí, ka ʻoku kehe ʻaupito ʻeni ia. ʻOku ou sio ko e meʻa tofu pē ʻeni ʻoku leaʻaki ʻe he Tohitapú, pea ʻoku ou fakakaukau ʻoku mou maʻu ʻa e moʻoní.” Naʻá ne kamata ke maʻu maʻu pē ʻa e ngaahi fakatahá pea naʻe vave ʻa ʻene papitaisó.
8 Tokoniʻi ʻa e Faʻahinga Foʻoú Ke Nau Fai ha Laka ki Muʻa: Tokanga ki he faʻahinga foʻou ʻoku nau maʻu ʻa e Fakamanatú, pea ʻaʻahi vave kiate kinautolu ke fakamanatu ʻa e ngaahi meʻa foʻou naʻa nau ako mo fakatokangaʻí. ʻAi kinautolu ke nau ʻilo ki he ngaahi fakataha kehé, ʻa ia ʻe lava ke tānaki atu ki heʻenau ʻilo faka-Tohitapú. Ko ha fakamanatu ʻo e vahe 17 ʻo e tohi ʻIlo, “Maʻu ʻa e Maluʻanga ʻi he Lotolotonga ʻo e Kakai ʻa e ʻOtuá,” te ne fakahaaʻi kiate kinautolu ʻa e tuʻunga lahi ʻo e ngaahi tokonaki fakalaumālie ʻoku ʻomai ʻe he fakatahaʻangá, ʻa ia ʻoku ʻosi ala maʻu kiate kinautolú. Fokotuʻutuʻu mo kinautolu ke sio ʻi he foʻi vitiō ko e Our Whole Association of Brothers koeʻuhí ke lava ke nau sio tonu ai ki he fāʻūtaha, fiefia, mo e faivelenga ʻa e kakai ʻa Sihová!
9 ʻOku mahuʻinga ke ako ʻa e faʻahinga foʻoú ki he founga ke nau malava ai ʻo fakahaaʻi fakafoʻituitui ʻa e fakaʻapaʻapá mo e tokaʻí kia Sihova. Fakamatalaʻi ko e lotu loto-moʻoní ʻoku fakahōifua kia Sihova pea ko ha matavai tuʻumaʻu ia ʻo e fakaivifoʻou fakalaumālie. (1 Sione 5:14) ʻI hono ngāueʻaki ʻa e lēsoni 8 ki he 12 ʻi he polosiua Fiemaʻu, fakamatalaʻi ʻa e faʻahinga ʻulungaanga ʻokú ne fakaʻapaʻapaʻi ʻa Sihová. ʻI hono fakamatalaʻi ʻa e meʻa ʻoku fakahaaʻi ʻi he polosiua Ngāue ki he Finangalo ʻo e ʻOtuá, peesi 22-23, fakalototoʻaʻi ʻa e faʻahinga foʻoú ke nau fakakaukau fekauʻaki mo e malava ke nau fakaʻapaʻapaʻi ʻa Sihova ʻaki ʻenau kau fakafoʻituitui ʻi he ngāue fakamalangá.
10 Ko e houngaʻia ʻi he feilaulau ʻa Sīsuú pea ki hotau monū ke ngāue ʻi he tuʻunga ko ʻene kau ākongá ʻoku fakaʻapaʻapaʻi ai ʻa e Tamaí pea ʻoku ʻomai ai ʻa e ngaahi tāpuaki ki he niʻihi kehé. Naʻe talaʻofa ʻe Sīsū: “Kapau ʻe tauhi au ʻe ha taha, ʻe fakahikihikiʻi [“fakaʻapaʻapaʻi,” NW] ia ʻe he Tamai.”—Sione 12:26.