Ko e Faʻahitaʻu Fakamanatú—Ko ha Taimi ʻo e Ngāue Lahi Ange
1. Ko e hā ʻa e ola naʻe maʻu ʻe he kau ʻIsileli manavahē-ʻOtuá mei he “ngaahi ʻaho tuʻutuʻuni”?
1 ʻI he ngaahi taimi pau lolotonga ʻo e taʻú, naʻe fakamanatu ai ʻe he muʻaki kau ʻIsilelí ʻa e “ngaahi ʻaho tuʻutuʻuni ʻa Sihova.” (Liv. 23:2) Ko ʻenau fakamoleki ko ia ʻa e taimi ke fakakaukauloto ai ki he lelei ʻa honau ʻOtuá naʻe iku ai ki he fiefia lahi pea ueʻi ai kinautolu ke nau faivelenga maʻá e lotu maʻá.—2 Kal. 30:21–31:2.
2, 3. Ko e hā ʻoku feʻungamālie ai ke tau fakalahi ʻetau ngāue fakalaumālié lolotonga ʻa e faʻahitaʻu Fakamanatú, pea ko ʻafē te tau kātoangaʻi ai ʻa e Fakamanatú?
2 ʻI onopooni, ʻoku toe mālohi ange ʻetau ngāue fakateokalati fiefiá ʻi he taʻu taki taha lolotonga ʻa e faʻahitaʻu Fakamanatú. Ko ha taimi ia ke tau fakakaukau loloto ai ki he meʻaʻofa mahuʻinga taʻealafakatataua naʻe foaki ʻe Sihova maʻa kitautolú—ko hono ʻAlo tofu-pē-taha-ne-fakatupú. (Sione 3:16; 1 Pita 1:18, 19) ʻI heʻetau fakalaulauloto ki he ʻofa kuo fakahāhā ʻe he ʻOtuá mo hono ʻAló, ʻoku tau ongoʻi ʻoku ueʻi ai kitautolu ke fakahīkihikiʻi ʻa Sihova pea ke tau fakafitefitaʻa ʻi hono fai ʻa e finangalo fakaʻotuá.—2 Kol. 5:14, 15.
3 ʻI he taʻú ni ʻe kātoangaʻi ʻa e Kai Efiafi ʻa e ʻEikí ʻi he Tuʻapulelulu, ʻo Maʻasi 24, hili e tō ʻa e laʻaá. ʻE lava fēfē ke tau fakalahi ʻetau kau ki he ngāue fakafaifekaú lolotonga ʻa e ngaahi māhina ʻo Maʻasi, ʻEpeleli mo Meé?
4, 5. (a) Ko e hā kuó ne tokoniʻi ʻa e niʻihi ke aʻu ai ki he kakai tokolahi ange mo e ongoongo leleí? (e) Ko e hā ha meʻa kuó ke ʻiloʻi ʻoku ola lelei fakalotofonua?
4 Aʻu ki he Kakai Tokolahi Ange: Kumi ki ha ngaahi founga ke aʻu ai ki he kakai tokolahi taha ʻe ala lavá ʻi hoʻo kau ki he malaʻe ngāué. ʻE lava ke ke palani ke kau ʻi he ngāue matapā-ki-he-matapaá ʻi he taimi ʻoku tokolahi ange ai ʻa e kakai ʻi ʻapí, hangē ko ia ʻi he efiafí pe ʻi he efiafi poʻulí? Kapau ʻe ʻi ai ha niʻihi ʻi hoʻo kulupu ako tohí ʻe saiʻia ke kau ʻi he malangá ki muʻa ke fai ʻa e ako tohí, ʻe malava nai ke fokotuʻutuʻu ʻe he ʻovasia ako tohí ke fai ha kiʻi fakataha malanga nounou ki he taumuʻa ke ngāueʻi ha feituʻu ngāue ofi mai.
5 Ko e founga ʻe taha ke aʻu ai ki he kakai tokolahí ko e faifakamoʻoni ʻi he ngaahi feituʻu kakaí. Naʻe fiemaʻu ʻe ha tuofefine ʻi Siapani ke tāimuʻa tokoni neongo naʻá ne maʻu ha ngāue taimi-kakato. Naʻe fokotuʻu ange ʻe ha mātuʻa, ʻe lava ke ne faifakamoʻoni he halá ofi ki he tauʻanga lēlué ʻi he ʻaho taki taha, ki muʻa ke ne ʻalu ki heʻene ngāue fakamāmaní. Hili ʻene ikunaʻi ʻene manavaheé tonu mo e luma mei he niʻihi ʻo e kau fefonongaʻakí, naʻá ne fokotuʻu ha tukuʻanga makasini pau ko e kakai ʻe toko 40 nai, kau ai ʻa e kau fefonongaʻakí, kau ngāue he tauʻanga lēlué mo e kau maʻu falekoloa ofi aí. Naʻá ne tufa ha fakaʻavalisi ʻo e ngaahi makasini ʻe 235 ʻi he māhina. ʻI hono vahevahe ʻa e ngaahi poini Fakatohitapú ki he kakaí ʻi ha mōmeniti siʻi pē he ʻaho taki tahá, naʻá ne malava ai ke kamata ha ako Tohi Tapu ʻe ono.
6. ʻE malava fēfē nai ke fakalahi ʻe he kau talavoú ʻenau ngāue fakalaumālié?
6 Ngaahi Faingamālie ke Faifakamoʻoni: ʻOku maʻu ʻe he kau malanga kei taʻu ako tokolahi ha ngaahi taimi mālōlō ʻi he lolotonga ʻa e taʻú. ʻE hoko nai eni ko ha taimi lelei ke tāimuʻa tokoni ai. Tānaki atu ki ai, ʻe lava ke fakalahi ʻe he kau talavoú ʻenau ngāué ʻaki ʻenau faifakamoʻoni ʻi he ʻapiakó. Te ke ʻohovale nai ʻi he anga ʻo e fieʻilo ʻa e ngaahi kaungāakó ki hoʻo tuí. Fēfē ke ngāueʻaongaʻaki ʻa e ngaahi fetalanoaʻaki he loki akó pe ko e ngaahi faʻu ʻēsei he ʻapiakó ke fai ai ha fakamoʻoni? Kuo malava ʻa e niʻihi ke fai pehē ʻi hono ngāueʻaki ʻetau ngaahi vitioó. Ko e niʻihi kuo nau kamata ha ngaahi ako Tohi Tapu mo e kaungāakó pea kuo nau tokoniʻi kinautolu ke fakalakalaka ki he fakatapui mo e papitaiso. Ko ha ngaahi founga lelei eni ke “fakamalo [ai] ki he huafa o Jihova.”—Sāme 148:12, 13, PM.
7. (a) Naʻe anga-fēfē hono ngāueʻaongaʻaki ʻe ha tokoua ʻa e ngaahi faingamālié ke faifakamoʻoni ai ki he niʻihi kehé? (e) Kuó ke ʻosi maʻu ha hokosia meimei tatau?
7 ʻI hoʻo founga-tuʻumaʻu fakaʻahó, kumi ki ha ngaahi founga ke talanoa ai mo e kakaí ʻo fekauʻaki mo hotau ʻOtua fisifisimuʻá mo ʻene ngaahi talaʻofa fakaofó. Ko ha tokoua ʻa ia ʻokú ne fononga ʻi ha ngaahi lēlue tatau he ʻaho kotoa ʻokú ne faifakamoʻoni ki hono kaungā fefonongaʻakí ʻi he taimi feʻungamālié. Ko e fakatātaá, lolotonga ʻa e tatali ʻi ha tauʻanga lēlue ʻe taha ki he lēlue hokó, naʻá ne faifakamoʻoni ai ki ha kiʻi talavou he ʻaho taki taha ʻi he miniti ʻe nima nai. Ko hono olá, naʻe loto ai ʻa e kiʻi talavoú mo hono kaungāngāué ke na ako Tohi Tapu. Ko e ako Tohi Tapú naʻe fakahoko ia ʻi he lēlué ʻi he lolotonga ʻenau fonongá. ʻI ha taimi ki mui ai, naʻe ʻunuʻunu atu ki he tokouá ha fefine taʻumotuʻa ʻa ia naʻá ne fanongo ki heʻenau fetalanoaʻakí ʻo kole ki ha ako Tohi Tapu. Ko ia foki ʻokú ne fiefia ʻi heʻene akó ʻi he ngaahi ʻaho ʻokú ne ngāueʻaki ai ʻa e lēlué. ʻI he foungá ni, kuo ako ai ʻa e tokouá mo e faʻahinga kehekehe ʻe toko hongofulu ʻi he lēlué.
8. Ko e hā ʻa e founga ʻo e ngāué ʻe malava ke ne fakaivia ʻa e faʻahinga ʻoku fakangatangata ʻe he taʻumotuʻá pe mahamahakí ke fakalahi ʻenau kau ki he ngāue fakafaifekaú?
8 Fēfē kapau ʻoku fakangatangata ʻa e meʻa ʻoku lava ke ke faí koeʻuhi ko e taʻumotuʻá pe ngaahi palopalema fakaemoʻuileleí? ʻE kei ʻi ai pē nai ʻa e ngaahi founga ʻe lava ke ke fakalahi ai hoʻo fakahīkihikiʻi ʻo Sihová. Kuó ke ʻosi ʻahiʻahiʻi ʻa e faifakamoʻoni he telefoní? Kapau ʻoku ʻikai te ke fakapapauʻi ʻa e founga ke fai ai ení, fakahā ia ki hoʻo ʻovasia ako tohí. Te ne malava nai ke fokotuʻutuʻu ki ha kau malanga ʻoku nau ngāueʻaki ʻa e foungá ni ke ngāue fakataha mo koe. ʻI he ngāue fakataha ko e ngaahi hoá, ʻe lava ai ke mou feakoʻaki mo fetokoniʻaki ke fai ha fakamoʻoni ola lelei. Ko e ngaahi fokotuʻu lelei ki hono fai ʻa e faifakamoʻoni he telefoní ʻe lava ke maʻu ia ʻi he ʻEtau Ngāue Fakafaifekau ʻo e Puleʻanga ʻo Fepueli 2001, peesi 5-6.
9. ʻE lava fēfē ke tau tokoniʻi ʻa e kau ako Tohi Tapú ke nau taau ke kau fakataha mo e fakatahaʻangá ʻi he ngāue fakafaifekaú?
9 Ko hono maʻu ʻa e Fakamanatú ʻe ueʻi nai ai ʻa e faʻahinga foʻoú ke nau holi ke fakalahi ʻenau fakahīkihikiʻi ʻo Sihová. ʻE lava ke ke tokoniʻi kinautolu ke nau ikunaʻi ha manavahē pē te nau maʻu nai fekauʻaki mo e kau ki he ngāue fakamalanga ʻi he founga anga-mahení ʻaki hoʻo lave ki he ngaahi meʻa fakalototoʻa naʻe hokosia ʻi he ngāue fakamalangá pea ʻi hono akoʻi hokohoko kinautolu ke nau fakamatalaʻi ʻa e ngaahi akonaki Fakatohitapú pea taukapoʻi ʻenau tuí. (1 Pita 3:15) Kapau ʻe fakahaaʻi ʻe ha tokotaha ako Tohi Tapu ha holi ke kamata kau ʻi hono malangaʻi ʻa e ongoongoleleí, talanoa mo e ʻovasia tauhí. Te ne fokotuʻutuʻu ki ha fakataha mo e tokotaha akó ke fakapapauʻi pe ʻokú ne taau ke kau fakataha mo e fakatahaʻangá ʻi he ngāue fakafaifekaú. He fakafiefiaʻi moʻoni ē ʻo e loto ʻo Sihová ʻi he vakai mai ki he faʻahinga foʻoú ʻoku nau tuʻu ʻi hono tafaʻakí ʻi he ʻīsiu fakaeʻunivēsí!—Pal. 27:11.
10. (a) ʻE lava fēfē ke tokoniʻi kitautolu ʻe ha taimi-tēpile lelei ke tau tāimuʻa tokoni? (e) Naʻá ke malava ke fokotuʻutuʻu ke tāimuʻa tokoni he taʻu kuo ʻosí lolotonga ʻa e faʻahitaʻu Fakamanatú? Naʻe anga-fēfē?
10 ʻE Lava Ke Ke Tāimuʻa Tokoni? Ko e fiemaʻu ko ia ki ha tāimuʻa tokoni ʻa e houa ʻe 50 ʻoku totonu ke fai ha vakai fakamātoato ki ai. (Mt. 5:37) ʻOku ʻuhinga ení te ke fiemaʻu ke fokotuʻutuʻu ke fakamoleki ha ʻavalisi ʻo e houa ʻe 12 ʻi he ngāue fakamalangá he uike taki taha. ʻOku ʻi ai ha taha ʻo e ngaahi sīpinga taimi-tēpile ki he tāimuʻa tokoní ʻi he peesi 5 ʻe feʻungamālie mo ho tuʻungá? Kapau ʻoku ʻikai, ʻe lava ke ke fokotuʻutuʻu ha taimi-tēpile ʻa ia te ke malava ai ʻo tāimuʻa tokoni ʻi Maʻasi, ʻEpeleli pe Mē? Kole kia Sihova ke ne tāpuakiʻi hoʻo ngaahi feinga ke fakalahi hoʻo ngāue fakamalangá.—Pal. 16:3.
11. ʻE lava fēfē ke poupouʻi ʻe he kau mātuʻá mo e kau sevāniti fakafaifekaú ʻa e faʻahinga ko ia te nau ngāue ko e kau tāimuʻa tokoní?
11 Ko e kau mātuʻá mo e kau sevāniti fakafaifekaú te nau poupouʻi kakato hoʻo ngaahi feinga ke ʻai ʻa e faʻahitaʻu Fakamanatú ko e faʻahitaʻu ʻo e fakahīkihiki makehe ʻo Sihová. Mahalo pē ʻe tāimuʻa tokoni ʻa e tokolahi ʻo kinautolu. ʻE fokotuʻutuʻu ʻe he kau mātuʻá ke toe fai ha ngaahi fakataha malanga lahi ange, hangē ko ia ʻi he efiafí, ʻi he ngaahi efiafi poʻuli ʻi he lolotonga e uiké, pea ʻi he ngaahi fakaʻosinga uiké, ʻo fakatatau ki he fiemaʻú. Ke fakapapauʻi ʻa e feituʻu mo e taimi ʻe fai ai ʻa e ngaahi fakataha peheé pea ko hai ʻe ʻatā ke ne tatakí, ʻe fakalea nai ʻa e kau mātuʻá ki he faʻahinga ʻoku ʻi ai ʻenau ngaahi palani pau ke tāimuʻá pe ʻoku nau fakakaukau ke fai peheé. ʻE feinga ʻa e kau mātuʻá ke nau ʻai ʻa e ngaahi fokotuʻutuʻú ke ʻi ai ha kau malanga kehe ke ngāue mo koe ʻi he ngaahi ʻaho mo e taimi kuó ke ʻosi vaheʻi ki he ngāué. ʻI he foungá ni, ʻe lava ai ke fokotuʻu maʻu ʻa e ngaahi palaní pea ʻe lavaʻi ai ʻa e lelei lahi.—Pal. 20:18.
12. Ko e hā ʻokú ne ueʻi kitautolu ke tau fakahīkihikiʻi ai ʻa Sihova ʻi he taimi kotoa pē?
12 Fai Hoʻo Lelei Tahá: Kapau ʻoku ʻikai fakaʻatā koe ʻi ho tuʻungá ke ke tāimuʻa tokoni, manatuʻi ʻoku tali ʻe Sihova ʻa ʻetau ngaahi feingá mo e ngaahi feilaulaú, ʻo ‘fakatatau ki he mea oku tau maʻú, ka e ikai fakatatau mo ia oku ikai te tau maʻú.’ (2 Kol. 8:12, PM) ʻOku lahi ʻa e ngaahi meʻa ke tau fakamālō ai kia Sihová. ʻI he ʻuhinga lelei naʻe tohi ʻe Tēvita: “Ke u fakafetaʻi kia Sihova ʻi he taimi kotoa pe: ko hono fakamālō ʻe ʻi hoku ngutu maʻu pe.” (Sāme 34:1) Fakatauange ko ʻetau fakapapaú ia lolotonga ʻa e faʻahitaʻu Fakamanatú.
[Puha ʻi he peesi 3]
ʻE Anga-Fēfē Haʻo Fakalahi Hoʻo Ngāué?
◼ Malanga ʻi he taimi ʻoku ʻi ʻapi ai ʻa e kakaí
◼ Faifakamoʻoni ʻi he ngaahi feituʻu kakaí
◼ Faifakamoʻoni ʻi he ngāueʻangá pe ʻapiakó
◼ Faifakamoʻoni he telefoní
◼ Ngāue ko ha tāimuʻa tokoni
[Saati ʻi he peesi 5]
Ngaahi Sīpinga Taimi-Tēpile ki he Tāimuʻa Tokoní—Ngaahi founga ke Fakataimitēpileʻi Ai ʻa e Houa ʻe 12 ʻo e Malaʻe Ngāué ʻi he Uike Taki Taha
Pongipongi—Mōnite ki he Tokonaki
ʻE fetongi nai ʻaki ha ʻaho ʻa e Sāpaté.
ʻAho Taimi Houa
Mōnite Pongipongi 2
Tūsite Pongipongi 2
Pulelulu Pongipongi 2
Tuʻapulelulu Pongipongi 2
Falaite Pongipongi 2
Tokonaki Pongipongi 2
Houa Fakakātoa: 12
ʻAho Kakato ʻe Ua
ʻE fili nai ha ongo ʻaho pē ʻe ua ʻi he uiké. (Fakatuʻunga ʻi he ngaahi ʻaho ʻoku filí, ko e taimi-tēpilé ni ʻe fakakātoa nai ki he houa pē ʻe 48 ki he māhiná.)
ʻAho Taimi Houa
Pulelulu ʻAho Kakato 6
Tokonaki ʻAho Kakato 6
Houa Fakakātoa: 12
Ongo Efiafi ʻe Ua mo e Fakaʻosinga Uiké
ʻE fili nai ha ongo efiafi poʻuli pē ʻi he lolotonga ʻo e uiké.
ʻAho Taimi Houa
Mōnite Efiafi Poʻuli 1 1⁄2
Pulelulu Efiafi Poʻuli 1 1⁄2
Tokonaki ʻAho Kakato 6
Sāpate Konga ʻAho 3
Houa Fakakātoa: 12
Efiafi ʻe Tolu mo e Tokonaki
ʻE fetongi nai ʻaki ha ʻaho ʻa e Sāpaté.
ʻAho Taimi Houa
Mōnite Efiafi 2
Pulelulu Efiafi 2
Falaite Efiafi 2
Tokonaki ʻAho Kakato 6
Houa Fakakātoa: 12
Ko ʻEku Taimi-Tēpile Fakafoʻituitui ki he Ngāué
Fakapapauʻi ʻa e lahi ʻo e ngaahi houá ki he taimi taki taha.
ʻAho Taimi Houa
Mōnite
Tūsite
Pulelulu
Tuʻapulelulu
Falaite
Tokonaki
Sāpate
Houa Fakakātoa: 12