MOʻUI KO HA KALISITIANE
“Fakaʻapaʻapa ki Hoʻo Tamaí mo Hoʻo Faʻeé”
ʻI he taimi naʻe ʻaʻeva ai ʻa Sīsū ʻi he māmaní, naʻá ne fakamamafaʻi ʻa e fekau: “Fakaʻapaʻapa ki hoʻo tamaí mo hoʻo faʻeé.” (ʻEki. 20:12; Māt. 15:4) Naʻe maʻu moʻoni ʻe Sīsū ʻa e tauʻatāina ʻo e leá koeʻuhí he naʻe “hokohoko atu ʻene talangofua” ki heʻene ongo mātuʻá ʻi heʻene hoko ko ha talavoú. (Luke 2:51, fkm. ʻi lalo) ʻI heʻene hoko ko ha tokotaha lahí, naʻá ne fakapapauʻi ʻe tokangaʻi ʻene faʻeé ʻi he hili ʻene pekiá.—Sione 19:26, 27.
ʻI hotau ʻahó ni foki, ko e kau talavou Kalisitiane ko ia ʻoku nau talangofua ki heʻenau ongo mātuʻá mo lea anga-fakaʻapaʻapa ki aí ʻoku nau tokaʻi kinautolu. Ko hono moʻoní, ko e fekau ke fakaʻapaʻapa ki heʻetau ongo mātuʻá ʻoku ʻikai hano ngataʻanga. Naʻa mo e hili ʻa e tupu ʻo motuʻa ʻetau ongo mātuʻá, ʻoku totonu ke hokohoko atu ʻetau fakaʻapaʻapa kiate kinauá ʻaki ʻetau maʻu ʻaonga mei hona potó. (Pal. 23:22) ʻOku tau toe fakaʻapaʻapa ki heʻetau ongo mātuʻa taʻumotuʻá ʻaki ʻa e tokanga fakaeongo mo fakapaʻanga kiate kinaua ʻo ka fiemaʻu. (1 Tīm. 5:8) Pe ʻoku tau kei siʻi pe taʻumotuʻa, ko hono tauhi maʻu ha fetuʻutaki lelei mo ʻetau ongo mātuʻá ko ha kī ia ki hono fakaʻapaʻapaʻi kinauá.
SIO ʻI HE LĒSONI TĀ FAKATĀTĀ ʻE LAVA FĒFĒ KE U TALANOA KI HEʻEKU ONGO MĀTUʻÁ? PEA TALI LEVA ʻA E NGAAHI FEHUʻÍ NI:
Ko e hā ʻoku faingataʻa nai ai ke ke talanoa ki hoʻo ongo mātuʻá?
ʻE lava fēfē ke ke fakaʻapaʻapa ki hoʻo ongo mātuʻá ʻi hoʻo talanoa kiate kinauá?
Ko e hā ʻoku tuha ai mo e feinga ke talanoa ki hoʻo ongo mātuʻá? (Pal. 15:22)
Ko e talanoa ki hoʻo ongo mātuʻá ʻe tokoniʻi ai koe ke ke lavameʻa ʻi he moʻuí