LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w20 Fepueli p. 2-7
  • ʻOku ʻOfa Lahi ʻa Sihova, ko ʻEtau Tamaí, ʻIate Kitautolu

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • ʻOku ʻOfa Lahi ʻa Sihova, ko ʻEtau Tamaí, ʻIate Kitautolu
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2020
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • KO SIHOVA KO HA TAMAI ʻOFA MO TOKANGA
  • ANGA HONO TOKANGAʻI KITAUTOLU ʻE HEʻETAU TAMAI ʻOFÁ
  • HEʻIKAI ʻAUPITO LIʻAKI KITAUTOLU ʻE HEʻETAU TAMAÍ
  • ʻUnuʻunu Ofi ki Ho Fāmili Fakalaumālié
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2021
  • ʻOkú Ke Fakakaukau kia Sihova ko Hoʻo Tamai?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2010
  • ʻOku Tau ʻOfa Lahi, kia Sihova, ko ʻEtau Tamaí
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2020
  • ‘ʻOku Loto-lelei ʻa e ʻAló ke Fakaeʻa ʻa e Tamaí’
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2012
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2020
w20 Fepueli p. 2-7

KUPU AKO 6

ʻOku ʻOfa Lahi ʻa Sihova, ko ʻEtau Tamaí, ʻIate Kitautolu

“Kuo pau leva ke peheni hoʻomou lotú: ‘Ko ʻemau Tamai.’”​—MĀT. 6:9.

HIVA 11 ʻAi ʻa e Loto ʻo Sihová ke Fiefia

ʻI HE KUPÚ NIa

1. Ko e hā naʻe fiemaʻu ke fai ʻi he fakaofiofi ki ha tuʻi ʻo Pēsia?

SIOLOTO atu ʻokú ke moʻui ʻi he taʻu ʻe 2,500 nai kuo maliu atú ʻi Pēsia. ʻOkú ke loto ke lea ki he tuʻi ʻo e fonuá fekauʻaki mo ha meʻa, ko ia ʻokú ke fononga ki he kolo fakatuʻi ko Sūsaní. Ka ki muʻa ke ke lea ki he tuʻí, kuo pau ke ke maʻu ha ngofua meiate ia. He ka ʻikai ʻe lava ke mole ai hoʻo moʻuí!—ʻĒseta 4:11.

2. ʻOku anga-fēfē ʻetau ongoʻi fekauʻaki mo e fakaofiofi kia Sihová?

2 He fakamālō ē ko kitautolu ʻi he ʻikai hangē ʻa Sihova ko e tuʻi Pēsia ko iá! Ko Sihova ʻokú ne māʻolunga mamaʻo ange ʻi ha pule fakaetangata pē, pea neongo ia ʻokú ne talitali lelei kitautolu ʻi ha faʻahinga taimi pē. ʻOkú ne loto ke tau ongoʻi tauʻatāina ke fakaofiofi kiate ia. Ko e fakatātaá, neongo ʻoku maʻu ʻe Sihova ʻa e ngaahi hingoa fakalakanga māʻolunga hangē ko e Tokotaha-Fakatupu Maʻongoʻonga, Māfimafi-Aoniu mo e ʻEiki Hau, ʻokú ne fakaafeʻi kitautolu ke ui kiate ia ʻo ngāueʻaki ʻa e kupuʻi lea anga-maheni ko e “Tamai.” (Māt. 6:9) He maongo ē kiate kitautolu ʻa e loto ʻa Sihova ke tau vakai ange kiate ia ʻi ha founga māfana mo fekoekoeʻi pehē!

3. Ko e hā ʻoku lava ai ke tau ui ʻa Sihova ko e “Tamai,” pea ko e hā ʻe lāulea ki ai ʻi he kupu ko ení?

3 ʻOku feʻungamālie ke ui ʻa Sihova ko e “Tamai”—ko ia ʻa e Matavai ʻo ʻetau moʻuí. (Saame 36:9) Koeʻuhi ko ia ʻetau Tamaí, ʻoku tau maʻu ha fatongia ke talangofua kiate ia. ʻI heʻetau fai ʻa e meʻa ʻokú ne kole maí, te tau fiefia ʻi he ngaahi tāpuaki fakaofo. (Hep. 12:9) Ko e ngaahi tāpuaki ko iá ʻoku kau ai ʻa e moʻui taʻengata, tatau ai pē ʻi hēvani pe ʻi māmani. ʻOku tau toe maʻu ʻa e ngaahi ʻaonga he taimí ni. ʻE lāulea ʻa e kupu ko ení ki he founga ʻoku hoko ai ʻa Sihova ko ha Tamai ʻofa he taimí ni pea mo e ʻuhinga ʻoku lava ai ke tau fakapapauʻi heʻikai ʻaupito ke ne liʻaki kitautolu ʻi he kahaʻú. Ka ko e ʻuluakí, tau lāulea angé ki he ʻuhinga ʻoku lava ke tau tuipau ai ʻoku ʻofa lahi mo tokanga mai ʻetau Tamai fakahēvaní kiate kitautolu.

KO SIHOVA KO HA TAMAI ʻOFA MO TOKANGA

Puke ʻe ha tamai ʻa e nima hono ʻofefine ʻi heʻena luelue he matātahi.

ʻOku loto ʻa Sihova ke ofi mai kiate kitautolu, ʻo hangē pē ko e loto ʻa ha tamai tokanga ke ofi ki heʻene fānaú (Sio ki he palakalafi 4)

4. Ko e hā ʻoku faingataʻa ai ki he niʻihi ke vakai kia Sihova ko ʻenau Tamaí?

4 ʻOku faingataʻa ke ke fakakaukau atu ki he ʻOtuá ko haʻo Tamai? Ko e niʻihi ʻoku nau ongoʻi valevale fau pea ʻikai hanau mahuʻinga ʻi hono fakahoa atu kia Sihová. ʻOku ʻikai ke nau tui ʻoku tokanga ange ʻa e ʻOtua Māfimafi-Aoniú kiate kinautolu ʻi he tuʻunga tāutahá. Neongo ia, ʻoku ʻikai loto ʻetau Tamai ʻofá ke tau ongoʻi pehē. Naʻá ne foaki mai ʻa e moʻuí pea loto ke tau maʻu ha vahaʻangatae mo ia. Hili hono fakahaaʻi ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻa e moʻoni ko ení, naʻá ne fakamatalaʻi ki heʻene kau fanongo ʻi ʻAtenisí ko Sihova “ʻoku ʻikai te ne mamaʻo mei ha taha ʻo kitautolu.” (Ngā. 17:24-29) ʻOku loto ʻa e ʻOtuá ke talanoa ange kiate ia ʻa e toko taha taki taha ʻo kitautolu ʻo hangē tofu pē ko e talanoa tauʻatāina ʻa ha kiʻi tama ki heʻene mātuʻa ʻofa mo tokangá.

5. Ko e hā ʻoku tau ako mei he hokosia ʻa ha tuofefine Kalisitiane ʻe taha?

5 ʻE faingataʻa nai ki he niʻihi ke vakai kia Sihova ko ʻenau Tamai koeʻuhí naʻe siʻi pe ʻikai fakahaaʻi ange ʻe heʻenau tamai fakaetangatá ha ʻofa mo e anga-lelei. Fakakaukau ki he fakamatala ha tuofefine Kalisitiane ʻe taha. “Naʻe mātuʻaki anga-fakamamahi ʻeku tamaí,” ko ʻene leá ia. “ʻI heʻeku kamata ako ʻa e Tohi Tapú, naʻe faingataʻa kiate au ke fakakaukau ki ha Tamai fakahēvani. Ka ʻi he hili ʻeku ʻiloʻi ʻa Sihová, naʻe liliu kotoa ia.” ʻOkú ke maʻu ha ongoʻi meimei tatau? Kapau ko ia, fakapapauʻi ʻe lava foki ke hoko ʻa Sihova ko e Tamai lelei taha ʻe lava ke ke maʻú.

6. Fakatatau ki he Mātiu 11:27, ko e hā ʻa e founga ʻe taha kuo tokoniʻi ai ʻe Sihova kitautolu ke vakai kiate ia ko ʻetau Tamai ʻofa?

6 Ko e founga ʻe taha kuo tokoniʻi ai ʻe Sihova kitautolu ke vakai kiate ia ko ʻetau Tamai ʻofá ko hono ʻai ke hiki ʻa e ngaahi lea mo e tōʻonga ʻa Sīsuú ʻi he Tohi Tapú. (Lau ʻa e Mātiu 11:27.) Naʻe tapua haohaoa mai ʻe Sīsū ʻa e ʻulungaanga ʻene Tamaí he naʻe lava ke ne pehē: “ʻIlonga ʻa ia kuó ne mātā aú kuó ne mātā foki ʻa e Tamaí.” (Sione 14:9) Naʻe faʻa lea ʻa Sīsū fekauʻaki mo e ngafa ʻoku fakahoko ʻe Sihova ko ha Tamaí. ʻI he Kōsipeli ʻe faá ʻataʻatā pē, naʻe ngāueʻaki ʻe Sīsū ʻa e kupuʻi lea “Tamai” ʻo tuʻo 165 nai ʻi he fekauʻaki mo Sihová. Ko e hā naʻe toutou lea ai ʻa Sīsū fekauʻaki mo Sihová? Ko e ʻuhinga ʻe taha ke fakatuipauʻi nai ai ʻa e kakaí ko Sihova ko ha Tamai ʻofa.—Sione 17:25, 26.

7. Ko e hā ʻoku tau ako fekauʻaki mo Sihova mei he anga ʻene fakafeangai ki hono ʻAló?

7 Fakakaukau ki he meʻa ʻoku tau ako fekauʻaki mo Sihova mei he anga ʻene fakafeangai ki hono ʻAló, ʻa Sīsū. Naʻe fanongo maʻu pē ʻa Sihova ki he lotu ʻa Sīsuú. Naʻe ʻikai ngata pē ʻene fanongo ki he lotu ʻa Sīsuú ka naʻá ne toe tali foki ia. (Sione 11:41, 42) Neongo pe ko e hā ha ʻahiʻahi naʻe fehangahangai mo Sīsū, naʻe lava ke ne ongoʻi ʻa e ʻofa mo e poupou ʻene Tamaí.—Luke 22:42, 43.

8. ʻI he founga fē naʻe tokonaki ai ʻa Sihova maʻa Sīsuú?

8 Naʻe lāuʻilo ʻa Sīsū ko ʻene Tamaí ko e Matavai mo e Tokotaha-Fakatolonga ia ʻene moʻuí ʻi heʻene pehē: ‘Ko ʻeku moʻuí koeʻuhi ko e Tamaí.’ (Sione 6:57) Naʻe falala kakato ʻa Sīsū ki heʻene Tamaí, pea naʻe tokonaki ʻe Sihova ʻene ngaahi fiemaʻu fakamatelié. Ko e mahuʻinga tahá, naʻe tokangaʻi fakalaumālie ʻe Sihova ʻa Sīsū.—Māt. 4:4.

9. Naʻe anga-fēfē hono fakamoʻoniʻi ʻe Sihova ʻene hoko ko ha Tamai ʻofa mo tokanga kia Sīsuú?

9 ʻI he tuʻunga ko ha Tamai ʻofa, naʻe fakapapauʻi ʻe Sihova naʻe ʻiloʻi ʻe Sīsū naʻá ne maʻu ʻa e poupou ʻene Tamaí. (Māt. 26:53; Sione 8:16) Neongo naʻe ʻikai ke maluʻi ʻe Sihova ʻa Sīsū mei he kovi kotoa pē, naʻá Ne tokoniʻi ia ke kātekina ʻa e ngaahi ʻahiʻahí. Naʻe fakapapauʻi ʻe Sīsū ko ha faingataʻa pē naʻá ne tofanga nai ai ʻe fakataimi pē. (Hep. 12:2) Naʻe fakamoʻoniʻi ʻe Sihova naʻá ne tokanga kia Sīsū ʻaki ʻene fanongo kiate ia, tokonaki maʻana, akoʻi ia pea poupouʻi ia. (Sione 5:20; 8:28) Tau vakai he taimí ni ki he founga hono tokangaʻi kitautolu ʻe heʻetau Tamai fakahēvaní ʻi he ngaahi founga meimei tatau.

ANGA HONO TOKANGAʻI KITAUTOLU ʻE HEʻETAU TAMAI ʻOFÁ

Fakatātā: Ko e toʻukupu ʻo Sihová ʻi mui he fakatātā ʻo e ngaahi tamaí mo ʻenau fānaú, ʻoku fakahaaʻi ai ʻa e anga hono tokangaʻi kitautolu ʻe Sihová. 1. Fanongo tokanga ha tamai ki hono foha. 2. Kai fakataha ha tamai mo hono ʻofefine. 3. Fufulu ipu ha tamai mo hono foha. 4. Fāʻofua ha tamai ki hono foha. 5. Puke ʻe ha tamai ʻa e nima hono ʻofefine ʻi heʻena luelue he matātahi.

Ko ha tamai fakaetangata ʻofa ʻokú ne (1) fanongo, (2) tokonaki, (3) akoʻi pea (4) maluʻi ʻene fānaú. Ko ʻetau Tamai fakahēvani ʻofá ʻokú ne tokanga mai kiate kitautolu ʻi he founga meimei tatau (Sio ki he palakalafi 10-15)b

Fanongo tokanga ha tamai ki hono foha.

10. Fakatatau ki he Saame 66:19, 20, ʻoku anga-fēfē hono fakahaaʻi ʻe Sihova ʻokú ne ʻofa mai kiate kitautolú?

10 ʻOku fanongo mai ʻa Sihova ki heʻetau ngaahi lotú. (Lau ʻa e Saame 66:19, 20.) ʻOku ʻikai ke ne loto ke fakangatangata ʻetau ngaahi lotú; ʻokú ne fakaʻaiʻai kitautolu ke lotu maʻu pē. (1 Tes. 5:17) ʻOku lava ke tau fakaofiofi anga-fakaʻapaʻapa ki hotau ʻOtuá ʻi ha faʻahinga taimi pē, tatau ai pē pe ʻoku tau ʻi fē. ʻOku ʻikai ʻaupito ke ne fuʻu femoʻuekina ke fanongo mai; ʻokú ne faingamālie maʻu pē mo tokanga mai. ʻI heʻetau houngaʻia ʻi he fanongo mai ʻa Sihova ki heʻetau ngaahi lotú, ʻoku tau ʻunuʻunu ofi kiate ia. Naʻe pehē ʻe he tokotaha-tohi-sāmé, “ʻOku ou ʻofa kia Sihova, koeʻuhi ʻokú ne fanongo ki hoku leʻó.”—Saame 116:1.

11. ʻOku anga-fēfē ʻa e tali ʻa Sihova ki heʻetau ngaahi lotú?

11 ʻOku ʻikai ngata pē ʻa e fanongo mai ʻetau Tamaí ki heʻetau ngaahi lotú ka ʻokú ne toe tali ia. ʻOku fakapapauʻi mai ʻe he ʻapositolo ko Sioné: “ʻIlonga ha meʻa ʻoku tau kole ʻo fakatatau ki hono finangaló, ʻokú ne fanongo mai kiate kitautolu.” (1 Sio. 5:14, 15) Ko e moʻoni, heʻikai nai ke tali ʻe Sihova ʻetau ngaahi lotú ʻi he founga ʻoku tau ʻamanekiná. ʻOkú ne ʻilo ʻa e meʻa ʻoku lelei taha kiate kitautolú, ko ia ʻi he taimi ʻe niʻihi ko ʻene talí ko e ʻikai pe ʻokú ne loto ke tau tatali.—2 Kol. 12:7-9.

Kai fakataha ha tamai mo hono ʻofefine.

12-13. ʻI he ngaahi founga fē ʻoku fai ai ʻe heʻetau Tamai fakahēvaní ʻa e tokonaki maʻa kitautolú?

12 ʻOku tokonaki ʻa Sihova maʻa kitautolu. ʻOkú ne fai ʻa e meʻa ʻokú ne fiemaʻu ke fai ʻe he ngaahi tamai kotoa pē. (1 Tīm. 5:8) ʻOkú ne tokanga ki he ngaahi fiemaʻu fakamatelie ʻene fānaú. ʻOku ʻikai ke ne loto ke tau loto-moʻua fekauʻaki mo ʻetau meʻakai, vala pe nofoʻanga. (Māt. 6:32, 33; 7:11) ʻI he tuʻunga ko ha mātuʻa ʻofa, kuo aʻu ʻo fokotuʻutuʻu ʻe Sihova ke fakalato ʻa e kotoa ʻetau ngaahi fiemaʻu ʻi he kahaʻú.

13 Ko e meʻa mahuʻinga tahá, ʻoku tokonaki ʻe Sihova ʻetau ngaahi fiemaʻu fakalaumālié. Fakafou ʻi heʻene Folofolá, kuó ne fakaeʻa mai ai ʻa e moʻoni fekauʻaki mo ia tonu, ko ʻene taumuʻá, ʻuhinga ʻo e moʻuí mo e kahaʻú. Naʻá ne fakahaaʻi mai ʻa e tokanga fakafoʻituitui ʻi heʻetau kamata ako ʻa e moʻoní, ʻo ngāueʻaki ʻetau mātuʻá pe ko ha tokotaha matuʻotuʻa kehe ke tokoniʻi kitautolu ke hoko ʻo ʻiloʻi ia. Pea ʻoku hokohoko atu ke tau maʻu ʻa e tokoni lelei mei he kau mātuʻa anga-ʻofa ʻi he fakatahaʻangá mo e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine matuʻotuʻa kehé. Tānaki atu ki aí, ʻoku akoʻi kitautolu ʻe Sihova fakafou ʻi he ngaahi fakataha ʻa e fakatahaʻangá, ʻa ia ʻoku tau ako fakataha ai mo hotau fāmili fakalaumālié. ʻI he foungá ni mo e ngaahi founga kehe, ʻoku fakahaaʻi mai ai ʻe Sihova ʻene tokanga fakaetamaí kiate kitautolu kotoa.—Saame 32:8.

Fufulu ipu ha tamai mo hono foha.

14. Ko e hā ʻoku akoʻi ai kitautolu ʻe Sihová, pea ʻoku anga-fēfē ʻene fai iá?

14 ʻOku akoʻi kitautolu ʻe Sihova. ʻI he ʻikai ke hangē ko Sīsuú, ʻoku tau taʻehaohaoa. Ko ia ko e konga hono akoʻi kitautolú, ko hono akonakiʻi kitautolu ʻe heʻetau Tamai ʻofá ʻo ka fiemaʻu. ʻOku fakamanatu mai ʻe heʻene Folofolá: “Ko kinautolu ʻoku ʻofa ai ʻa Sihová ʻokú ne akonakiʻi.” (Hep. 12:6, 7) ʻOku akonakiʻi kitautolu ʻe Sihova ʻi he ngaahi founga lahi. Ko e fakatātaá, ʻoku tau lau nai ha meʻa ʻi heʻene Folofolá pe fanongo ki ha meʻa ʻi heʻetau fakatahá ʻe fakatonutonu nai ai kitautolu. Pe ko e tokoni nai ʻoku tau fiemaʻú ʻoku haʻu ia mei he kau mātuʻá. Tatau ai pē pe ko e hā ʻa e foungá, ko e akonaki ʻa Sihová ʻoku makatuʻunga maʻu pē ʻi he ʻofa.—Sel. 30:11.

Fāʻofua ha tamai ki hono foha.

15. ʻI he ngaahi founga fē ʻoku maluʻi ai kitautolu ʻe Sihová?

15 ʻOku poupouʻi kitautolu ʻe Sihova lolotonga ʻa e ngaahi ʻahiʻahí. Hangē pē ko hono poupouʻi ʻe ha tamai fakaetangata tokanga ʻene fānaú lolotonga ʻa e taimi faingataʻá, ko ʻetau Tamai fakahēvaní ʻokú ne poupouʻi kitautolu lolotonga ʻa e ngaahi ʻahiʻahí. ʻOkú ne ngāueʻaki hono laumālie māʻoniʻoní ke maluʻi kitautolu mei he maumau fakalaumālié. (Luke 11:13) ʻOku toe maluʻi fakaeongo kitautolu ʻe Sihova. Ko e fakatātaá, ʻokú ne ʻomai ha ʻamanaki fakaofo. Ko e ʻamanaki ko ia ki he kahaʻú ʻokú ne tokoniʻi kitautolu ke kātekina ʻa e ngaahi faingataʻá. Fakakaukau ki heni: Tatau ai pē pe ko e hā ʻa e kovi ʻoku hoko mai kiate kitautolú, ko ʻetau Tamai ʻofá te ne toʻo atu ha kovi pē ʻoku tau fehangahangai mo ia. Neongo pe ko e hā ha ʻahiʻahi ʻoku tau fehangahangai mo ia ʻoku fakataimi pē, ka ko e ngaahi tāpuaki ʻoku ʻomai ʻe Sihová ʻoku taʻengata ia.—2 Kol. 4:16-18.

HEʻIKAI ʻAUPITO LIʻAKI KITAUTOLU ʻE HEʻETAU TAMAÍ

16. Ko e hā naʻe hoko ʻi he talangataʻa ʻa ʻĀtama ki heʻene Tamai ʻofá?

16 ʻOku tau fakamoʻoniʻi ʻa e ʻofa mai ʻa Sihova kiate kitautolú ʻi he anga ʻene fakafeangai ki he ngaahi palopalema naʻe fuofua malanga hake ʻi hono fāmili fakaemāmaní. ʻI he talangataʻa ʻa ʻĀtama ki heʻene Tamai fakahēvaní, naʻe mole ai meiate ia hono tuʻunga ʻi he fāmili fiefia ʻa Sihová pea mo hono hakó. (Loma 5:12; 7:14) Kae kehe, naʻe fai ʻe Sihova ha meʻa ke tokoni.

17. Hili ʻa e angatuʻu ʻa ʻĀtamá, ko e hā leva naʻe fai ʻe Sihová?

17 Naʻe tauteaʻi ʻe Sihova ʻa ʻĀtama, ka naʻe ʻikai ke ne liʻaki ʻa e hako teʻeki fanauʻi ʻo ʻĀtamá ke taʻeʻiai haʻanau ʻamanaki. Naʻá ne talaʻofa leva ko e faʻahinga talangofua ʻo e tangatá ʻe toe fakafoki mai ki hono fāmilí. (Sēn. 3:15; Loma 8:20, 21) Naʻe fokotuʻutuʻu eni ʻe Sihova ʻo makatuʻunga ʻi he feilaulau huhuʻi ʻa hono ʻAlo ʻofeiná, ʻa Sīsū. ʻI hono foaki ʻe Sihova hono ʻAló koeʻuhi ko kitautolú, naʻá ne fakamoʻoniʻi ai ʻene ʻofa lahi mai kiate kitautolú.—Sione 3:16.

ʻOku tuʻu e foha ne molé ʻi he talanoa fakatātā ʻa Sīsū ʻo punou lolotonga iá ʻoku lele atu e tamaí ke talitali lelei ia.

Kapau kuo tau hē mei he ʻOtuá ka ʻoku tau fakatomala, ko ʻetau Tamai ʻofá, ʻa Sihova, ʻokú ne mateuteu mo loto-lelei ke talitali lelei kitautolu (Sio ki he palakalafi 18)

18. Ko e hā ʻoku lava ai ke tau fakapapauʻi ʻoku loto ʻa Sihova ke tau hoko ko ʻene fānau, neongo kapau kuo tau hē meiate ia?

18 Neongo ʻoku tau taʻehaohaoa, ʻoku loto ʻa Sihova ke tau kau ki hono fāmilí, pea ʻoku ʻikai ʻaupito ke ne lau kitautolu ko ha kavenga. Te tau fakalotomamahiʻi nai ia pe hē meiate ia ʻi ha kiʻi taimi, ka ʻoku ʻikai foʻi ʻa Sihova ʻiate kitautolu. Naʻe fakatātaaʻi ʻe Sīsū ʻa e lahi ʻo e tokanga fakaetamai ʻa Sihová ʻi he talanoa ki he foha naʻe molé. (Luke 15:11-32) Ko e tamai ʻi he talanoa fakatātā ko iá naʻe ʻikai ʻaupito ke siva ʻene ʻamanaki ʻe toe foki mai hono fohá. ʻI he toe foki mai ʻa e fohá ki ʻapí, naʻe talitali vēkeveke ia ʻe he tamaí. Kapau kuo tau hē meia Sihova ka ʻoku tau fakatomala, ʻoku lava ke tau fakapapauʻi ko ʻetau Tamai ʻofá ʻokú ne mateuteu mo loto-lelei ke talitali lelei kitautolu.

19. ʻE anga-fēfē hono fakaleleiʻi ʻe Sihova ʻa e maumau naʻe fakatupunga ʻe ʻĀtamá?

19 ʻE fakaleleiʻi ʻe heʻetau Tamaí ʻa e maumau kotoa naʻe fakatupunga ʻe ʻĀtamá. Hili ʻa e angatuʻu ʻa ʻĀtamá, naʻe fili ʻa Sihova ke ohi ʻa e toko 144,000 mei he faʻahinga ʻo e tangatá ʻa ia te nau ngāue ko e ngaahi tuʻi mo e taulaʻeiki ʻi hēvani mo hono ʻAló. Ko Sīsū mo e faʻahinga ʻe kaungāpule mo iá te nau tokoniʻi ʻa e faʻahinga talangofua ʻo e tangatá ke nau hoko ʻo haohaoa ʻi he māmani foʻoú. Hili ʻenau lavaʻi ʻa e ʻahiʻahi fakaʻosi ʻo e talangofuá, ʻe ʻoange ʻe he ʻOtuá kiate kinautolu ʻa e moʻui taʻengatá. Ko ʻetau Tamaí te ne maʻu leva ʻa e fiemālie ʻi he vakai ki he fonu ʻa e māmaní ʻi hono ngaahi foha mo e ʻofefine haohaoá. He taimi lāngilangiʻia ē ko ia!

20. ʻI he ngaahi founga fē kuo fakahaaʻi mai ai ʻe Sihova ʻene ʻofa lahi kiate kitautolú, pea ko e hā ʻe lāulea ki ai ʻi he kupu hokó?

20 Kuo fakahaaʻi ʻe Sihova ʻokú ne ʻofa lahi mai kiate kitautolu. Ko ia ʻa e Tamai lelei tahá. ʻOkú ne fanongo ki heʻetau ngaahi lotú pea tokonaki mai ʻa e meʻa ʻoku tau fiemaʻú, fakamatelie mo fakalaumālie. ʻOkú ne akoʻi mo poupouʻi kitautolu. ʻOku toe ʻi ai foki mo ʻene ngaahi tāpuaki fakaofo ʻoku tuku tauhi mai kiate kitautolu. He fakalotomāfana ē ke ʻilo ʻoku ʻofa mo tokanga mai ʻetau Tamaí kiate kitautolu! Ko ʻetau kupu hokó ʻe lāulea ai ki he ngaahi founga ʻe lava ke tau fakafeangai ai ki heʻene ʻofá ʻi he tuʻunga ko ʻene fānau.

ʻE FĒFĒ HAʻO TALI?

  • Ko e hā ʻokú ke ongoʻi ai ko Sihova ʻa e Tamai lelei taha ʻoku lava ke tau maʻú?

  • ʻI he ngaahi founga fē ʻoku fakahaaʻi ai ʻe Sihova ʻokú ne ʻofa mo tokanga mai kiate kitautolú?

  • Ko e hā ʻoku lava ai ke tau fakapapauʻi heʻikai ʻaupito ke liʻaki kitautolu ʻe heʻetau Tamaí?

HIVA 18 ʻOfa Mateaki ʻa e ʻOtuá

a ʻOku tau faʻa fakakaukau kia Sihova ko hotau Tokotaha-Fakatupu mo e Pule Fakaleveleva. Ka ʻoku tau maʻu ʻa e ngaahi ʻuhinga lelei ke vakai kiate ia ko ha Tamai ʻofa mo tokanga. ʻE lāulea ʻa e kupu ko ení ki he ngaahi ʻuhinga ko iá. Te tau toe ako ki he ʻuhinga ʻoku lava ke tau fakapapauʻi ai heʻikai ʻaupito ke liʻaki kitautolu ʻe Sihova.

b FAKAMATALA ʻO E FAKATĀTĀ: ʻOku ʻasi ʻi he fakatātā ʻe faá ha tamai mo ʻene kiʻi tama: ʻOku fanongo tokanga ha tamai ki hono fohá, tokonaki ʻe ha tamai ʻa e fiemaʻu hono ʻofefiné, akoʻi ʻe ha tamai hono fohá, pea fakafiemālieʻi ʻe ha tamai hono fohá. Ko e fakatātā ʻo e toʻukupu ʻo Sihová ʻi mui he fakatātā ʻe fā ko ení ʻoku fakamanatu mai ai ko Sihová ʻokú ne tokanga mai kiate kitautolu ʻi he founga meimei tatau.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share