LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w20 Fepueli p. 8-13
  • ʻOku Tau ʻOfa Lahi, kia Sihova, ko ʻEtau Tamaí

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • ʻOku Tau ʻOfa Lahi, kia Sihova, ko ʻEtau Tamaí
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2020
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • NOFO OFI KIA SIHOVA
  • FAKAHAAʻI HOʻO ʻOFÁ ʻAKI ʻA E TALANGOFUA
  • TOKONIʻI ʻA E NIʻIHI KEHÉ KE ʻOFA KI HEʻETAU TAMAÍ
  • ʻOFA KI HEʻETAU TAMAÍ PEA FIEFIA
  • ʻOku ʻOfa Lahi ʻa Sihova, ko ʻEtau Tamaí, ʻIate Kitautolu
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2020
  • ʻUnuʻunu Ofi ki Ho Fāmili Fakalaumālié
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2021
  • Nofo Ofi kia Sihova
    Ko e Hā ʻOku Lava ke Akoʻi Mai ʻe he Tohi Tapú?
  • Ko e ʻOfa ʻa e ʻOtuá ʻOku Tolonga ʻo Taʻengata
    Founga ke Nofo Maʻu Ai ʻi he ʻOfa ʻa e ʻOtuá
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2020
w20 Fepueli p. 8-13

KUPU AKO 7

ʻOku Tau ʻOfa Lahi, kia Sihova, ko ʻEtau Tamaí

“ʻOku tau ʻofá, koeʻuhi naʻe tomuʻa ʻofa mai ʻa e ʻOtuá kiate kitautolu.”—1 SIO. 4:19.

HIVA 23 Sihova, Homau Mālohingá

ʻI HE KUPÚ NIa

1-2. Ko e hā hono ʻuhinga naʻe fakaava mai ai ʻe Sihova ʻa e faingamālie ke tau hoko ko ha konga hono fāmilí pea naʻe anga-fēfē?

KUO fakaafeʻi mai ʻe Sihova kitautolu ke kau ʻi hono fāmili ʻo e kau lotú. He fakaafe fakaofo ē ko ia! Ko hotau fāmilí ʻoku faʻuʻaki ʻa e faʻahinga kuo nau fakatapui kinautolu ki he ʻOtuá pea ngāueʻi ʻa e tui ki he feilaulau huhuʻi ʻa hono ʻAló. ʻOku tau maʻu ha fāmili fiefia. ʻOku tau fiefia ʻi ha moʻui mohu ʻuhinga he taimí ni, pea ʻoku tau fiefia ʻi he ʻamanaki atu ki ha moʻui taʻengata—tatau ai pē ʻi hēvani pe ʻi he Palataisi ʻi he māmaní.

2 Naʻe ueʻi ʻe he ʻofá ʻa Sihova ke ne fakaava mai ʻa e faingamālie kiate kitautolu ke hoko ko ha konga hono fāmilí neongo naʻe hoko ia ko ha fuʻu mole lahi kiate ia. (Sione 3:16) Naʻe ‘fakatau mai kitautolu ʻaki ha totongi.’ (1 Kol. 6:20) Fakafou ʻi he huhuʻí, naʻe ʻai ʻe Sihova ke malava ke tau maʻu ha vahaʻangatae māfana mo ia. ʻOku tau maʻu ʻa e monū ke talanoa ki he Tokotaha lahi taha ʻi he ʻunivēsí ko ha Tamai. Pea hangē ko ia naʻa tau lāulea ki ai ʻi he kupu ki muʻá, ko Sihova ʻa e Tamai lelei tahá.

3. Ko e hā nai ʻa e fehuʻi te tau ʻeké? (Sio foki ki he puha “ʻOku Fakatokangaʻi Au ʻe Sihova?”)

3 Hangē ko e tokotaha-tohi Tohi Tapu ʻe taha, te tau ʻeke nai: “Ko e hā te u totongi kia Sihova ki he lelei kotoa kuó ne fai maʻakú?” (Saame 116:12) Ko e talí heʻikai ʻaupito lava ke tau totongi fakafoki ki heʻetau Tamai fakahēvaní. Neongo ia, ʻoku ueʻi kitautolu ke ʻofa kiate ia. Naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Sioné: “ʻOku tau ʻofá, koeʻuhi naʻe tomuʻa ʻofa mai ʻa e ʻOtuá kiate kitautolu.” (1 Sio. 4:19) ʻI he ngaahi founga fē ʻe lava ke tau fakahaaʻi ai ki heʻetau Tamai fakahēvaní ʻoku tau ʻofa kiate iá?

ʻOku Fakatokangaʻi Au ʻe Sihova?

Ko ha fefine ʻoku tuʻu he halá ʻi he felueʻaki ʻa e kakaí. ʻOkú ne hanga ki ʻolunga ʻo hangē ʻokú ne ʻeke, ‘ʻOku fakatokangaʻi au ʻe he ʻOtuá?’

Kuo faifai ange peá ke ʻeke hifo, ‘ʻI he kotoa ʻo e kakai ʻe laui piliona ʻi he māmaní, ko e hā ʻe fakatokangaʻi ai au ʻe Sihova?’ ʻOku tokolahi ʻa e kakai lelei kuo nau ʻeke ʻa e fehuʻi tatau. Naʻe tohi ʻe Tuʻi Tēvita: “ʻE Sihova, ko e hā ʻa e tangatá ke ke fakatokangaʻi ai ia, ʻa e foha ʻo e tangata ko e meʻa noa peé ke ke tokanga ai kiate ia?” (Saame 144:3) Naʻe tuipau ʻa Tēvita naʻe ʻiloʻi lelei ia ʻe Sihova. (1 Kal. 17:16-18) Pea fakafou ʻi heʻene Folofolá mo ʻene kautahá, ʻoku fakapapauʻi atu ʻe Sihova ʻokú ne fakatokangaʻi ʻa e ʻofa ʻokú ke fakahaaʻi ange kiate iá. Fakakaukau angé ki he ngaahi fakalea ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá ʻe lava ke tokoni kiate koe ke fakapapauʻi ʻa e moʻoniʻi meʻa ko iá:

  • Naʻe fakatokangaʻi koe ʻe Sihova naʻa mo e ki muʻa ke fanauʻi koé.​—Saame 139:16.

  • ʻOku ʻiloʻi ʻe Sihova ʻa e meʻa ʻi ho lotó mo e meʻa ʻokú ke fakakaukau ki aí.​—1 Kal. 28:9.

  • ʻOku fanongo mai ʻa Sihova ki he lotu taki taha ʻokú ke faí.—Saame 65:2.

  • ʻOku kaunga hoʻo tōʻongá ki he ongoʻi ʻa Sihová.—Pal. 27:11.

  • Kuo tohoakiʻi koe ʻe Sihova kiate ia.​—Sione 6:44.

  • Kapau te ke mate, ʻoku ʻiloʻi lelei koe ʻe Sihova ʻa ia ʻe malava ke ne toe fokotuʻu hake koe. Te ne fakafoʻou ho sinó mo e ʻatamaí fakataha mo hoʻo manatú pea mo e ngaahi tafaʻaki makehe hoʻo tōʻongá.—Sione 11:21-26, 39-44; Ngā. 24:15.

NOFO OFI KIA SIHOVA

Fakatātā: 1. Ko ha tuofefine ʻokú ne tangutu ʻi ha tēpile mo ha Tohi Tapu ʻoku fakaava lolotonga ia ʻokú ne lotu. 2. Ko ha kiʻi tokoua talavou ʻokú ne talitekeʻi ha sikaleti ʻoku ʻoange ʻe ha kaungāako. 3. Ko ha tokoua ʻokú ne fakaʻaliʻali ange ha tuleki ki ha tokotaha kuki ʻi ha loli meʻakai.

ʻOku tau fakahaaʻi ʻa e lahi ʻetau ʻofa ki heʻetau Tamai fakahēvaní, ʻa Sihova, ʻaki ʻetau nofo ofi kiate ia ʻi he lotu, talangofua kiate ia pea tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke ʻofa kiate ia (Sio ki he palakalafi 4-14)

4. Fakatatau ki he Sēmisi 4:8, ko e hā ʻoku totonu ai ke tau feinga ke ʻunuʻunu ofi kia Sihová?

4 ʻOku loto ʻa Sihova ke tau ʻunuʻunu ofi ange kiate ia pea fetuʻutaki ange kiate ia. (Lau ʻa e Sēmisi 4:8.) ʻOkú ne ekinaki mai ke tau “kītaki ʻi he lotú,” pea ʻokú ne faingamālie he taimi kotoa pē. (Loma 12:12) ʻOku ʻikai ʻaupito ke ne fuʻu femoʻuekina pe fuʻu helaʻia ke fanongo mai kiate kitautolu. Ko ia ai, ʻoku tau fanongo kiate ia ʻaki hono lau ʻene Folofolá, ʻa e Tohi Tapú, fakataha mo e ʻū tohí ʻo tokoniʻi ai kitautolu ke mahinoʻi ia. ʻOku tau toe fanongo kiate ia ʻaki ʻetau tokangataha ki he ngaahi fakataha faka-Kalisitiané. Hangē pē ko e tokoni ʻa e fetuʻutaki leleí ke vāofi ʻa e fānaú mo ʻenau mātuʻá, ko e fetuʻutaki maʻu pē mo Sihová ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ke nofo ofi kiate ia.

Ko ha tuofefine ʻokú ne tangutu ʻi ha tēpile mo ha Tohi Tapu ʻoku fakaava lolotonga ia ʻokú ne lotu.

Sio ki he palakalafi 5

5. ʻE lava fēfē ke tau fakaleleiʻi ʻa e founga ʻo ʻetau lotú?

5 Fakakaukau fekauʻaki mo e founga hoʻo fetuʻutaki mo e ʻOtuá. ʻOku loto ʻa Sihova ke tau huaʻi ange hotau lotó kiate ia fakafou ʻi he lotu. (Saame 62:8) ʻOku lelei ke tau ʻeke hifo ʻa e fehuʻi ko ení: ‘ʻOku hehema ʻeku ngaahi lotú ke ako maʻuloto pē pe ʻoku haʻu moʻoni ia mei hoku lotó?’ ʻOku ʻikai ha veiveiua ʻokú ke ʻofa lahi kia Sihova, pea ʻokú ke loto ke tauhi ke mālohi ho vahaʻangatae mo iá. Ke fai iá, kuo pau ke ke fetuʻutaki maʻu pē mo ia. Talanoa fekoekoeʻi mo ia. Vahevahe hoʻo fiefiá mo e mamahí kiate ia. Hoko ʻo falala pau ʻe lava ke ke kole tokoni kiate ia.

6. Ko e hā kuo pau ke tau fai ke nofo ofi ai ki heʻetau Tamai fakahēvaní?

6 Kuo pau ke tau tauhi maʻu ha fakakaukau houngaʻia, ka tau nofo ofi ai ki heʻetau Tamai fakahēvaní. ʻOku tau loto-tatau mo e tokotaha-tohi-sāmé ʻa ia naʻá ne tohi: “He lahi fau ē ko e ngaahi meʻa kuó ke faí, ʻe Sihova ko hoku ʻOtua, ʻa hoʻo ngaahi ngāue fakaofó mo hoʻo ngaahi fakakaukau kiate kimautolú. ʻOku halaʻatā ha meʻa ʻe lava ke fakahoa atu kiate koe; kapau te u feinga ke talanoa pe lea ʻo fekauʻaki mo ia, ʻe fuʻu lahi fau ia ke u fakalau!” (Saame 40:5) ʻOku tau fai ʻa e meʻa lahi ange ʻi he ongoʻi houngaʻiá pē; ʻoku tau fakahaaʻi ʻetau houngaʻia kia Sihová fakafou ʻi heʻetau leá mo e tōʻongá. ʻOku ʻai heni ke tau hoko ʻo kehe mei he tokolahi ʻi he ʻahó ni. ʻOku tau moʻui ʻi ha māmani ʻa ia ko e kakaí ʻoku nau taʻehoungaʻia ʻi he meʻa kotoa kuo fai ʻe he ʻOtuá maʻa kinautolú. Ko hono moʻoní, ko ha fakaʻilonga ʻe taha ʻo ʻetau moʻui ʻi he “ngaahi ʻaho fakaʻosí” ko e kakaí te nau taʻehoungaʻia. (2 Tīm. 3:1, 2) ʻOfa ke ʻoua ʻaupito te tau ohi ʻa e tōʻonga ko iá!

7. Ko e hā ʻoku fiemaʻu ʻe Sihova ke tau faí, pea ko e hā hono ʻuhingá?

7 ʻOku ʻikai loto ʻa e ngaahi mātuʻá ke kē ʻenau fānaú ka ke nau hoko ko e ngaahi kaumeʻa. ʻI he tuʻunga meimei tatau, ʻoku loto ʻa Sihova ki heʻene fānaú ke nau fetaulaki lelei ko e ngaahi kaumeʻa. Ko hono moʻoní, ko ʻetau feʻofaʻakí ʻoku fakaʻilongaʻi ai kitautolu ko e kau Kalisitiane moʻoni. (Sione 13:35) ʻOku tau loto-tatau mo e tokotaha-tohi-sāmé ʻa ia naʻá ne tohi: “Hono ʻikai lelei pea hono ʻikai fakaʻofoʻofa ke nofo fakataha ʻa e fanga tokouá ʻo fāʻūtaha!” (Saame 133:1) ʻI heʻetau ʻofa ʻi hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné, ʻoku tau fakamoʻoniʻi ai kia Sihova ʻoku tau ʻofa kiate ia. (1 Sio. 4:20) Hono ʻikai fakaʻofoʻofa ke hoko ko ha konga ʻo e fāmili ʻo e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ʻa ia ʻoku nau “feangaleleiʻaki, manavaʻofa kaungāongoʻi”!—ʻEf. 4:32.

FAKAHAAʻI HOʻO ʻOFÁ ʻAKI ʻA E TALANGOFUA

Ko ha kiʻi tokoua talavou ʻokú ne talitekeʻi ha sikaleti ʻoku ʻoange ʻe ha kaungāako.

Sio ki he palakalafi 8

8. Fakatatau ki he 1 Sione 5:3, ko e hā ʻa e ʻuhinga tefito ʻetau talangofua kia Sihová?

8 ʻOku ʻamanekina ʻe Sihova ʻa e fānaú ke nau talangofua ki heʻenau mātuʻá, pea ʻokú ne ʻamanekina foki mo kitautolu ke tau talangofua kiate ia. (ʻEf. 6:1) ʻOkú ne tuha mo ʻetau talangofuá koeʻuhi ko ia ʻa hotau Tokotaha-Fakatupú, Tokotaha-Fakatolonga ʻetau moʻuí pea mo e tokotaha poto taha ʻi he kotoa ʻo e ngaahi mātuʻá. Kae kehe, ko e ʻuhinga tefito ʻetau talangofua kia Sihová ko ʻetau ʻofa kiate iá. (Lau ʻa e 1 Sione 5:3.) Neongo ʻoku lahi ʻa e ngaahi ʻuhinga ʻoku totonu ke tau talangofua ai kia Sihová, ʻoku ʻikai ke ne fakamālohiʻi kitautolu ke fai pehē. Naʻe ʻomai ʻe Sihova ʻa e meʻaʻofa ʻo e tauʻatāina ke filí, ko ia ʻokú ne fiefia ʻi he taimi ʻoku tau fili ai ke talangofua kiate ia koeʻuhi ko ʻetau ʻofa kiate iá.

9-10. Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi tuʻunga ʻa e ʻOtuá pea moʻui ʻo fehoanaki mo iá?

9 ʻOku loto ʻa e ngaahi mātuʻá ke malu ʻenau fānaú. Ko e ʻuhinga ia ʻoku nau fokotuʻu ai ʻa e ngaahi tuʻunga fakaeʻulungaanga, ʻa ia ʻoku ʻaonga ki heʻenau fānaú. ʻI he talangofua ʻa e fānaú ki he ngaahi fakahinohino ko iá, ʻoku nau fakahaaʻi ai ʻoku nau falala ki heʻenau ngaahi mātuʻá pea fakaʻapaʻapaʻi kinautolu. Huanoa ange ai ʻa e mahuʻinga ke tau ʻiloʻi ʻa e ngaahi tuʻunga ʻetau Tamai fakahēvaní pea moʻui ʻo fehoanaki mo ia. ʻI heʻetau fai peheé, ʻoku tau fakahaaʻi ai kia Sihova ʻoku tau ʻofa mo fakaʻapaʻapa kiate ia pea ʻoku tau maʻu ʻaonga foki mei ai. (ʻAi. 48:17, 18) ʻI hono kehé, ko e faʻahinga ʻoku nau talitekeʻi ʻa Sihova mo ʻene ngaahi tuʻungá ʻoku iku atu ki he kovi pē kiate kinautolu.—Kal. 6:7, 8.

10 ʻI heʻetau moʻui ʻi ha founga ʻoku fakahōifua kia Sihová, ʻoku tau maluʻi ai kitautolu mei ha maumau fakalaumālie, fakaesino mo fakaeongo. ʻOku ʻiloʻi ʻe Sihova ʻa e lelei taha maʻa kitautolú. Ko Aurora, ʻoku nofo ʻi ʻAmelika, ʻokú ne pehē, “ʻOku ou ʻiloʻi ko e talangofua kia Sihová ʻoku iku maʻu pē ki he moʻui lelei taha ʻe ala maʻú.” ʻOku moʻoni ia kiate kitautolu kotoa. Kuo anga-fēfē hoʻo maʻu ʻaonga mei he talangofua ki he tataki anga-ʻofa ʻa Sihová?

11. ʻOku anga-fēfē hono tokoniʻi kitautolu ʻe he lotú?

11 ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe he lotú ke talangofua, ʻo aʻu ki he taimi ʻoku faingataʻa ai ke fai peheé. ʻI he taimi ʻe niʻihi, te tau fāinga ke talangofua kia Sihova, ka kuo pau ke tau tauʻi maʻu pē ʻetau hehema ke faiangahalá. Naʻe kōlenga ʻa e tokotaha-tohi-sāmé ki he ʻOtuá: “Langaʻi ʻiate au ha loto-lelei ke talangofua kiate koe.” (Saame 51:12) Ko Denise, ko ha tāimuʻa tuʻumaʻu, ʻokú ne pehē, “Kapau ʻoku faingataʻa kiate au ke talangofua ki ha fekau ʻa Sihova, ʻoku ou lotu ki ha mālohi ke fai ʻa e meʻa ʻoku totonú.” ʻOku lava ke tau fakapapauʻi ʻe tali maʻu pē ʻe Sihova ʻa e faʻahinga kole ko iá.—Luke 11:9-13.

TOKONIʻI ʻA E NIʻIHI KEHÉ KE ʻOFA KI HEʻETAU TAMAÍ

12. Fakatatau ki he ʻEfesō 5:1, ko e hā ʻoku totonu ke tau faí?

12 Lau ʻa e ʻEfesō 5:1. ʻI he tuʻunga ko e “fānau ʻofeina” ʻa Sihová, ʻoku tau fai hotau lelei tahá ke faʻifaʻitaki kiate ia. ʻOku tau faʻifaʻitaki ki hono ngaahi ʻulungāngá ʻaki ʻetau hoko ʻo anga-ʻofa, anga-lelei pea faʻa fakamolemole ʻi heʻetau fakafeangai ki he niʻihi kehé. ʻI he taimi ʻoku sio ai ʻa e faʻahinga ʻoku ʻikai ke nau ʻiloʻi ʻa e ʻOtuá ki heʻetau tōʻonga leleí, ʻe ueʻi nai ai kinautolu ke ako lahi ange fekauʻaki mo ia. (1 Pita 2:12) ʻOku ʻi ai ʻa e ʻuhinga lelei ke faʻifaʻitaki ai ʻa e ngaahi mātuʻa Kalisitiané kia Sihova ʻi he founga ʻoku nau fakafeangai ai ki heʻenau fānaú. ʻI heʻenau fai pehē, ʻe loto nai ʻenau fānaú ke nau hoko ʻo kaumeʻa mo ʻetau Tamai ʻofá.

Ko ha tokoua ʻokú ne fakaʻaliʻali ange ha tuleki ki ha tokotaha kuki ʻi ha loli meʻakai.

Sio ki he palakalafi 13

13. Ko e hā ʻoku fiemaʻu kiate kitautolu ke tau hoko ai ʻo tokangatahá?

13 ʻOku laukauʻaki ʻe ha kiʻi tama ʻene tamaí pea ʻokú ne fiefia ke talanoa fekauʻaki mo ia. ʻI he tuʻunga meimei tatau, ʻoku tau laukauʻaki ʻetau Tamai fakahēvaní, ʻa Sihova, pea loto ke hoko ʻa e niʻihi kehé ʻo ʻilo fekauʻaki mo ia. ʻI hotau lotó, ʻoku tau ongoʻi kotoa ʻo hangē ko Tuʻi Tēvitá, ʻa ia naʻá ne tohi: “Te u pōlepole ʻia Sihova.” (Saame 34:2) Kae fēfē, kapau ʻoku tau manavasiʻi? ʻE lava fēfē ke tau hoko ʻo loto-lahi? ʻOku tau hoko ʻo loto-lahi ʻi he taimi ʻoku tau tokangataha ai ki he lahi ʻo ʻetau ʻai ke fiefia ʻa Sihová pea mo e lahi ʻo e maʻu ʻaonga ʻa e niʻihi kehé mei he ako fekauʻaki mo iá. ʻE ʻomai ʻe Sihova ʻa e loto-toʻa ʻoku tau fiemaʻú. Naʻá ne tokoniʻi hotau fanga tokoua ʻi he ʻuluaki senitulí ke nau loto-lahi, pea te ne tokoniʻi foki mo kitautolu.—1 Tes. 2:2.

14. Ko e hā ʻa e ngaahi ʻuhinga ʻe niʻihi ʻoku mahuʻinga ai ke kau ʻi he ngāue ngaohi ākongá?

14 ʻOku ʻikai ke filifilimānako ʻa Sihova, pea ʻokú ne fiefia ʻi he vakai mai ʻoku tau ʻofa ki he niʻihi kehé, neongo pe ko e hā nai honau puipuituʻá. (Ngā. 10:34, 35) Ko e taha ʻo e founga lelei taha ʻe lava ke tau fakahaaʻi ai ʻetau ʻofa ki he niʻihi kehé ko hono vahevahe atu ʻa e ongoongo leleí kiate kinautolu. (Māt. 28:19, 20) Ko e hā ʻe lava ke fakahoko ʻe he ngāue ko ení? Ko e faʻahinga ʻoku nau fanongo mai kiate kitautolú ʻe lava ke fakaleleiʻi ʻenau moʻuí he taimí ni pea maʻu ʻa e ʻamanaki ke fiefia ʻi he moʻui taʻengata ʻi he kahaʻú.—1 Tīm. 4:16.

ʻOFA KI HEʻETAU TAMAÍ PEA FIEFIA

15-16. Ko e hā ʻa e ngaahi ʻuhinga ʻoku tau maʻu ki heʻetau fiefiá?

15 Ko Sihová ko ha mātuʻa ʻofa, ko ia ʻokú ne loto ke fiefia hono fāmilí. (ʻAi. 65:14) ʻOku lahi ʻa e ngaahi ʻuhinga ʻoku lava ke tau fiefia ai he taimí ni, neongo ʻoku tau fehangahangai nai mo e faingataʻá. Ko e fakatātaá, ʻoku tau fakapapauʻi ʻoku ʻofa lahi mai ʻetau Tamai fakahēvaní kiate kitautolu. ʻOku tau maʻu ʻa e ʻilo totonu fekauʻaki mo e Folofola ʻa e ʻOtuá, ʻa e Tohi Tapú. (Sel. 15:16) Pea ʻoku tau hoko ko ha konga ʻo ha fāmili makehe ʻoku faʻuʻaki ʻa e kakai ʻoku nau ʻofa kia Sihova, ʻofa ʻi heʻene ngaahi tuʻunga māʻolunga fakaeʻulungāngá pea feʻofaʻaki.—Saame 106:4, 5.

16 ʻE lava ke tau nofoʻaki fiefia koeʻuhi ʻoku tau maʻu ʻa e ʻamanaki papau ko e moʻuí ʻe toe lelei ange ʻi he kahaʻú. ʻOku tau ʻiloʻi ʻe vavé ni ke toʻo kotoa atu ʻe Sihova ʻa e fulikivanú pea ʻi he malumalu ʻa e tataki hono Puleʻangá, ʻe toe fakafoki ʻa e māmaní ke hoko ko ha Palataisi. ʻOku tau toe maʻu mo e ʻamanaki fakaofo ko e faʻahinga kuo nau maté ʻe toe fokotuʻu mai ke moʻui pea fakataha mo honau ngaahi ʻofaʻangá. (Sione 5:28, 29) He meʻa fakafiefia ē ko ia! Pea hiliō ʻi he meʻa kotoa, ʻoku tau fakapapauʻi ʻoku vavé ni ki he faʻahinga kotoa ʻi hēvani mo māmaní ke nau ʻoatu ki heʻetau Tamai ʻofá ʻa e lāngilangi, fakahīkihiki mo e līʻoa ʻokú ne tuha mo iá.

KO E HĀ ʻOKÚ KE ONGOʻI AI ʻOKU TOTONU KE TAU . . .

  • lotu maʻu pē?

  • talangofua kia Sihova?

  • talanoa ki he niʻihi kehé fekauʻaki mo ʻetau Tamai fakahēvaní?

HIVA 2 ʻOku Mau Fakamālō Kiate Koe, Sihova

a ʻOku tau ʻiloʻi ko ʻetau Tamaí, ʻa Sihova, ʻokú ne ʻofa lahi mai kiate kitautolu pea kuó ne ʻomai kitautolu ki hono fāmili ʻo e kau lotú. ʻI he tali ki aí, ʻoku ueʻi kitautolu ke ʻofa kiate ia. ʻE lava fēfē ke tau fakahāhā ʻetau ʻofa ki heʻetau Tamai tokangá? ʻE lāulea ʻa e kupu ko ení ki he ngaahi meʻa pau ʻe lava ke tau fai.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share