Kau Fefine Kalisitiane Loto-Tōnungá—Kau Lotu Mātuʻaki Mahuʻinga ʻa e ʻOtuá
“Koe mea kākā ae matamatalelei, bea koe vaiga ae hoihoifua: ka koe fefine oku manavahe kia Jihova e fakaogoogoleleiʻi ia.”—PALOVEPI 31:30, PM.
1. ʻOku anga-fēfē ʻa e vakai ʻa Sihova ki he fakaʻofoʻofá ʻi hono fakahoa ki he vakai ʻa e māmaní?
ʻOKU fakamamafa lahi ʻa e māmaní ki he fōtunga hā ki tuʻá, tautefito ʻi he fekauʻaki mo e kakai fefiné. Kae kehe, ʻoku mahuʻingaʻia tefito ʻa Sihova ia ʻi he tokotaha ʻi lotó, ʻa ia ʻoku malava ke hoko ʻo toe fakaʻofoʻofa ange ʻi heʻene aʻu ʻo motuʻá. (Palovepi 16:31) Ko ia ai, ʻoku enginaki ʻa e Tohitapú ki he kakai fefiné: “Ko e teu ʻo e faʻahinga ko ia ke ʻoua naʻa ko e teu ʻi tuʻa—ko e fi ʻo e ʻulu mo e ʻai ʻo e koula mo e tui ʻo e ngaahi kofu—ka ke nau teu ʻaki ʻa e tangata fufū ʻo e loto, ʻio, ʻaki ʻa e meʻa taʻe ʻauha ko e [angavaivai] mo e angamalū, ʻa ia ko e meʻa mahuʻinga ʻaupito ʻi he ʻafio ʻa e ʻOtua.”—1 Pita 3:3, 4.
2, 3. Naʻe anga-fēfē ʻa e tokoni ʻa e kakai fefiné ki he laka ki muʻa ʻa e ongoongo leleí ʻi he ʻuluaki senitulí, pea naʻe anga-fēfē hono kikiteʻi ʻení?
2 Ko ha laumālie taau ke fakahīkihikiʻi pehē naʻe fakahāhā ʻe he kau fefine tokolahi naʻe lave ki ai ʻi he Tohitapú. ʻI he ʻuluaki senitulí, ko e niʻihi ʻo e faʻahingá ni naʻa nau maʻu ʻa e monū ko hono tauhi ʻa Sīsū mo ʻene kau ʻapositoló. (Luke 8:1-3) Ki mui mai, naʻe hoko ʻa e kau fefine Kalisitiané ko e kau ʻevangeliō faivelenga; ko e niʻihi kehe naʻa nau fai ha poupou ʻaonga ki he kau tangata Kalisitiane ko ia naʻa nau takimuʻá, ʻo kau ai ʻa e ʻapositolo ko Paulá; pea ko e niʻihi naʻa nau fakahāhā ʻa e anga-talitali kakai kehe ange, naʻa mo hono ʻai ke faingamālie honau ʻapí ki he ngaahi fakataha ʻa e fakatahaʻangá.
3 Ko hono ngāueʻaki ko ia ʻe Sihova ʻa e kakai fefiné ʻi ha founga mālohi ʻi hono fakahoko ʻene taumuʻá naʻe tomuʻa tala ia ʻi he ngaahi Konga Tohitapú. Hangē ko ʻení, naʻe tomuʻa tala ʻi he Sioeli 2:28, 29 ʻe maʻu ʻa e laumālie māʻoniʻoní ʻe he kakai tangata mo e kakai fefine fakatouʻosi, taʻu siʻi mo e taʻumotuʻa, pea te nau kau ʻi hono fakamafola ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻangá. Naʻe kamata ke fakahoko ʻa e kikite ko iá ʻi he Penitekosi ʻo e 33 T.S. (Ngāue 2:1-4, 16-18) Naʻe foaki ki he kau fefine pani ʻe he laumālié ʻe niʻihi ʻa e ngaahi meʻaʻofa fakaemana, hangē ko e meʻaʻofa ʻo e kikité. (Ngāue 21:8, 9) ʻI heʻenau faivelenga ʻi he ngāue fakafaifekaú, ko e fuʻu kau tau fakalaumālie tokolahi ko ʻeni ʻo e fanga tuofāfine loto-tōnungá naʻa nau tokoni ki he mafola vave ʻa e lotu faka-Kalisitiané ʻi he ʻuluaki senitulí. Ko hono moʻoní, ʻi he 60 T.S. nai, naʻe tohi ai ʻa e ʻapositolo ko Paulá ʻo pehē ko e ongoongo leleí kuo “malangaʻaki ki he meʻa moʻui kotoa pe ʻi he lalo langi.”—Kolose 1:23.
Fakaongoongoleleiʻi ʻi Heʻenau Loto-Toʻá, Faivelengá mo e Anga-Talitali Kakaí
4. Ko e hā ne maʻu ai ʻe Paula ʻa e ʻuhinga lelei ke ne fakaongoongoleleiʻi ha kau fefine ʻi he fakatahaʻanga Kalisitiane ʻi he ʻuluaki senitulí?
4 Ko ha fakatātā, ko e ʻapositolo ko Paulá naʻá ne houngaʻia ʻi he ngāue fakafaifekau naʻe fakahoko tautefito ʻe ha kau fefine—ʻo hangē tofu pē ko hono fakamahuʻingaʻi ʻe he kau ʻovasia Kalisitiane he ʻaho ní ʻa e ngāue fakafaifekau ʻoku fakahoko ʻe he kau fefine faivelengá. Naʻe ʻi he lotolotonga ʻo e kau fefine naʻe lave hingoa ki ai ʻa Paulá ʻa “Talaifina mo Talaifosa, ʻa ia ʻoku na fakafitefitaʻa ʻi he ngaue ʻa e ʻEiki,” mo “Pesisi, ko siʻi fefine ʻofeina; ko e toko taha ia kuo lahi ʻene fakafitefitaʻa ʻi he ngaue ʻa e ʻEiki.” (Loma 16:12) Ko ʻIuotia mo Siniteke, naʻe tohi ʻe Paula, naʻá na “kaungāfitefitaʻa mo [ia] ʻi he Kosipeli.” (Filipai 4:2, 3) Ko Pīsila, fakataha mo hono husepānití, ʻa ʻAkuila, naʻá na ngāue fakataha foki mo Paula. Ko ia mo ʻAkuila, naʻe aʻu ʻo “fakalalango hoʻonaua uʻa” koeʻuhi ko Paula, ʻo ueʻi ai ia ke ne tohi: “Talaʻehai ko au pe ʻoku fakafetaʻi kiate kinaua, ka ʻoku pehe mo e ngaahi siasi kotoa ʻo Senitaile.”—Loma 16:3, 4; Ngāue 18:2.
5, 6. ʻI he ngaahi founga fē naʻe fokotuʻu ai ʻe Pīsila ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ki he fanga tuofāfine he ʻaho ní?
5 Ko e hā ʻa e ʻuhinga ki he faivelenga mo e loto-toʻa ʻa Pīsilá? ʻOku maʻu ha fakamatala ʻi he Ngāue 18:24-26, ʻa ia ʻoku tau lau ai naʻá ne poupou ki hono husepānití ʻi hono tokoniʻi ʻo ʻApolosi, ko ha tokotaha malanga talēnitiʻia, ke fakatatau ʻa ʻene ʻiló mo e moʻoni ne fakahaá. ʻOku hā mahino leva ai, ko Pīsilá ko ha tokotaha ako lelei ia ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá pea mo e akonaki ʻa e kau ʻapositoló. Ko hono olá, naʻá ne fakatupu ha ngaahi ʻulungaanga lelei ʻaupito ʻa ia naʻe ʻai ai ia ke ne mahuʻinga ki he ʻOtuá pea ki hono husepānití pea ko ha mēmipa mahuʻinga ia ʻo e muʻaki fakatahaʻangá. ʻOku mahuʻinga tatau ʻa e fanga tuofāfine Kalisitiane ngāue mālohi tokolahi he ʻaho ní ʻa ia ʻoku nau ako tōtōivi ʻa e Tohitapú pea toe maʻu ʻa e meʻakai fakalaumālie ʻoku tokonaki mai ʻe Sihova fakafou ʻi he “setuata anga-tonú.”—Luke 12:42, NW.
6 Naʻe ʻi he tuʻunga kehe ange ʻa e anga-talitali kakai ʻa ʻAkuila mo Pīsilá. Naʻe nofo ʻa Paula ʻi hona ʻapí ʻi he taimi naʻá ne ngāue ai mo kinaua ʻi heʻenau pisinisi tuitui tēniti ʻi Kolinitoó. (Ngāue 18:1-3) ʻI he taimi naʻe hiki ai ʻa e ongo meʻá ki ʻEfesō pea ki mui ai ki Lomá, naʻá na hokohoko atu ʻa e fakahāhā ʻo e anga-talitali kakai faka-Kalisitiané, naʻa mo hono ʻai ke faingamālie ʻa hona ʻapí ki he ngaahi fakataha ʻa e fakatahaʻangá. (Ngāue 18:18, 19; 1 Kolinito 16:8, 19) Ko Nimifa mo Mele ʻa e faʻē ʻa Sione Maʻaké naʻá na fakaʻatā tatau ʻa hona ʻapí ki he ngaahi fakataha ʻa e fakatahaʻangá.—Ngāue 12:12; Kolose 4:15.
Ko ha Koloa Mahuʻinga he ʻAhó Ni
7, 8. Ko e hā ʻa e lēkooti ʻoku ala fakaongoongoleleiʻi ʻo e ngāue toputapu ʻoku maʻu ʻe he kakai fefine Kalisitiane tokolahi ʻi he lolotonga ní, pea ko e hā ʻe lava ke nau fakapapauʻí?
7 Hangē ko ia ʻi he ʻuluaki senitulí, ko e kau fefine Kalisitiane faitōnunga he ʻaho ní ʻoku nau fakahoko ha ngafa tefito ʻi hono ngāueʻi ʻa e taumuʻa ʻa e ʻOtuá, tautefito ʻi he ngāue fakaʻevangelioó. Pea ko ha lēkooti lelei ē ʻoku maʻu ʻe he fanga tuofāfiné ni! Fakakaukau angé ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Gwen, ʻa ia naʻá ne ngāue faitōnunga kia Sihova ʻo laka hake he taʻu ʻe 50 ʻo aʻu ki heʻene maté ʻi he 2002. “Ko e faivelenga ʻa Gwen ʻi he tuʻunga ko ha ʻevangelioó naʻe ʻilolahia ia ʻi homau kolo lahí,” ko e lau ia ʻa hono husepānití. “Kiate ia, ko e tangata kotoa pē ko ha tokotaha ia ʻe malava ke ne tali ʻa e ʻofa mo e ngaahi talaʻofa ʻa Sihová. Ko ʻene mateaki ki he ʻOtuá, ki heʻene kautahá, pea ki homau fāmilí—tānaki atu ki heʻene fakalototoʻa anga-ʻofa ʻi he taimi naʻa mau loto-siʻi aí—kuo hoko ia ko ha tokoni lahi kiate au pea ki heʻema fānaú ʻi he kotoa ʻo ʻemau moʻui fakataha ʻi he tuʻunga lelei mo fakafiemālié. ʻOku mau ongoʻi lahi ʻa ʻene molé.” Naʻe mali ʻa Gwen mo hono husepānití ʻo feʻunga mo e taʻu ʻe 61.
8 Ko e laui mano ʻo e kakai fefine Kalisitiané, taʻehoa mo malí, ʻoku nau ngāue ko e kau faifekau tāimuʻa mo e kau misinale, ʻo nau hoko ʻo fiemālie ʻi he ngaahi tuʻunga ʻoku fiemaʻu ʻi he moʻuí ʻi heʻenau fakamafola atu ʻa e pōpoaki ʻo e Puleʻangá ʻi he ngaahi feituʻu ngāué mei he ngaahi kolo lalahi femoʻuekiná ki he ngaahi feituʻu mamaʻó. (Ngāue 1:8) Kuo liʻaki ʻe he tokolahi ʻa hono maʻu ha ʻapí pe maʻu ʻo e fānaú koeʻuhi ke nau ngāue kakato ange kia Sihova. ʻOku ʻi ai ʻa e faʻahinga ʻoku nau fai ʻa e poupou mateaki ki he ngaahi husepāniti ʻa ia ʻoku nau ngāue ko e kau ʻovasia fefonongaʻakí, lolotonga ia ʻoku ngāue ʻa e laui afe ʻo e fanga tuofāfiné ʻi he ngaahi ʻapi Pēteli takatakai ʻi he māmaní. ʻOku ʻikai ha veiveiua, ko e kakai fefine feilaulauʻi-kita ko ʻení ʻoku nau ʻi he lotolotonga ʻo e ‘ngaahi meʻa manakoa mei he puleʻanga kotoa pē’ ʻa ia ʻoku nau fakafonu ʻa e fale ʻo Sihová ʻaki ʻa e lāngilangí.—Hakeai 2:7, NW.
9, 10. Kuo anga-fēfē hono fakahāhā ʻe ha ngaahi mēmipa ʻo e fāmilí ʻa e houngaʻia ki he faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻoku fokotuʻu ʻe he ngaahi uaifi mo e ngaahi faʻē Kalisitiané?
9 Ko e moʻoni, ʻoku maʻu ʻe he kau fefine Kalisitiane tokolahi ʻa e ngaahi fatongia ke tokangaʻi; neongo ia, ʻoku nau hanganaki fakamuʻomuʻa ʻa e ngaahi meʻa ʻo e Puleʻangá. (Mātiu 6:33) Naʻe tohi ʻe ha tuofefine tāimuʻa taʻehoa: “Ko ʻeku faʻeé, koeʻuhi ko ʻene tui taʻemaueá mo e faʻifaʻitakiʻanga leleí, naʻá ne fakahoko ha ngafa tefito ʻi heʻeku hoko ko ha tāimuʻa tuʻumaʻú. Ko hono moʻoní, naʻá ne hoko ko e taha ʻo hoku ngaahi hoa tāimuʻa lelei tahá.” ʻOku pehē ʻe ha husepāniti fekauʻaki mo hono uaifí, ko ha faʻē ʻa ha tamaiki fefine lalahi ʻe toko nima: “Ko homau ʻapí naʻe maʻa mo maau maʻu pē. Naʻe tauhi ia ʻe Bonnie ke faingofua mo ʻikai felekeu koeʻuhi ke lava ʻo tokangataha homau fāmilí ki he ngaahi ngāue fakalaumālié. Ko ʻene tokoni ki hono ngāueʻaki tokanga ʻemau paʻangá naʻá ne ʻai ai ke u malava ʻo ngāue konga taimi ʻo feʻunga mo e taʻu ʻe 32, ʻo malava ai ke u līʻoa ʻa e taimi lahi ange ki homau fāmilí pea ki he ngaahi meʻa fakalaumālié. Naʻe toe akoʻi ʻe hoku uaifí ki he fānaú ʻa e mahuʻinga ʻo e ngāue mālohí. ʻOkú ne tuha mo ʻeku fakahīkihikí.” ʻI he ʻahó ni ko e husepānití mo e uaifí fakatouʻosi ʻokú na ngāue ʻi he ʻuluʻi ʻapitanga ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová.
10 ʻOku tohi ha husepāniti ʻo fekauʻaki mo hono uaifí, ko ha faʻē ʻa ha fānau lalahi. “Ko e ngaahi ʻulungaanga ʻoku ou leleiʻia taha ai ʻia Susan ko ʻene ʻofa lahi ki he ʻOtuá pea ki he kakaí, pea pehē ki heʻene maʻu ʻa e mahinó, kaungāongoʻí mo e faitotonú. ʻOkú ne ongoʻi maʻu pē ʻoku tuha ʻa Sihova mo e lelei taha ʻe lava ke tau foaki kiate iá—ko ha tefitoʻi moʻoni ʻa ia ʻokú ne ngāueʻaki kiate ia fakatouʻosi ʻi hono tuʻunga ko ha sevāniti ʻa e ʻOtuá pea ko ha faʻē.” ʻI he poupou ʻa hono uaifí, kuo malava ai ʻa e husepāniti ko ʻení ʻo tali ha ngaahi monū fakalaumālie, ʻoku kau ki ai ʻa e ngāue ko ha mātuʻa, tāimuʻa, ʻovasia sēketi fetongi mo ha mēmipa ʻo e Kōmiti Fetuʻutaki Fakafalemahakí. He mahuʻinga moʻoni ē ko e kau fefine peheé ki honau ngaahi husepānití, ki he kaungā Kalisitiané, pea hiliō he meʻa kotoa, kia Sihova!—Palovepi 31:28, 30.
Kau Fefine Mahuʻinga ʻIkai ha Husepānití
11. (a) Kuo anga-fēfē hono fakahaaʻi ʻe Sihova ʻa ʻene tokanga ki he kau fefine faitōnungá, tautefito ki he kau uitoú? (e) Ko e kau uitou Kalisitiané mo e fanga tuofāfine kehe ʻoku ʻikai te nau maʻu ha husepānití ʻe lava ke nau fakapapauʻi ʻa e hā?
11 ʻOku faʻa fakahaaʻi ʻe Sihova ʻa ʻene tokanga ki he lelei ʻa e kau uitoú. (Teutalonome 27:19; Sāme 68:5; Aisea 10:1, 2) Kuo ʻikai te ne liliu. ʻOku hokohoko atu ʻa ʻene mahuʻingaʻia lahí ʻo ʻikai ngata pē ʻi he kau uitoú kae toe pehē foki ki he ngaahi faʻē taʻehoá pea pehē ki he kau fefine ʻa ia ʻoku nau taʻehoa ʻi he fili pē ʻanautolú pe kuo ʻikai te nau maʻu ha husepāniti Kalisitiane feʻungamālié. (Malakai 3:6; Semisi 1:27) Kapau ʻokú ke ʻi he haʻohaʻonga ʻo e faʻahinga ʻoku nau ngāue faitōnunga kia Sihova ʻo ʻikai ha poupou ʻa ha hoa Kalisitiané, ʻe lava ke ke fakapapauʻi ʻokú ke mahuʻinga ʻi he vakai mai ʻa e ʻOtuá.
12. (a) ʻOku anga-fēfē hono fakahāhā ʻe he fanga tuofāfine Kalisitiane ʻe niʻihi ʻenau mateaki kia Sihová? (e) Ko e hā ʻa e ngaahi ongoʻi ʻoku fekuki mo e niʻihi ʻo hotau fanga tuofāfiné?
12 Ko ha fakatātā, fakakaukau angé ki hotau fanga tuofāfine Kalisitiane kuo ʻikai te nau mali koeʻuhi ko ʻenau talangofua mateaki ki he akonaki ʻa Sihova ke mali “i he Eiki be.” (1 Kolinito 7:39, PM; Palovepi 3:1) ʻOku fakapapauʻi ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá kia kinautolu: “Ki he tokotaha mateakí, [ko Sihova ʻe] fai mateaki ki ai.” (2 Samiuela 22:26, NW) Neongo ia, ki he tokolahi ʻo kinautolu, ko e hanganaki taʻehoá ko ha pole ia. ʻOku pehē ʻe ha tuofefine ʻe taha: “Naʻá ku fakapapau ke mali ʻi he ʻEikí pē, ka kuó u toutou tō loʻimata ʻi heʻeku sio ki he mali ʻa hoku ngaahi kaumeʻá mo e kau tangata Kalisitiane lelei lolotonga ia ʻoku hokohoko atu pē ʻa ʻeku tokotahá.” Ko e fakamatala eni ʻa ha tuofefine ʻe taha: “Kuó u tauhi kia Sihova ʻo feʻunga mo e taʻu ʻe 25. ʻOku ou fakapapauʻi ke mateaki ai pē kiate ia, ka ko e ngaahi ongoʻi taʻelatá ʻokú ne faʻa fakalotomamahiʻi au.” ʻOkú ne tānaki mai: “Ko e fanga tuofāfine hangē ko aú ʻoku nau fakaʻamu ki ha fakalototoʻa.” ʻE anga-fēfē nai haʻatau tokoniʻi ʻa e faʻahinga mateaki peheé?
13. (a) Ko e hā ʻoku tau ako mei he faʻifaʻitakiʻanga naʻe fokotuʻu ʻe he faʻahinga ne nau ʻaʻahi ki he ʻofefine ʻo Sēfitá? (e) Ko e hā ʻa e ngaahi founga lahi ange ʻe lava ke tau fakahāhā ai ʻa e tokanga ki he fanga tuofāfine taʻehoa ʻi heʻetau fakatahaʻangá?
13 Ko e founga ʻe taha ʻoku hā ia ʻi ha faʻifaʻitakiʻanga ʻi he kuonga muʻá. ʻI hono tukuange ʻe he ʻofefine ʻo Sēfitá ʻa hono faingamālie ke maʻu ha husepānití, naʻe ʻiloʻi ai ʻe he kakaí naʻá ne fai ha feilaulau. Ko e hā naʻe fai ke fakalototoʻaʻi iá? “Ko e taʻu kotoa pe naʻe ʻalu ʻa e kau taʻahine Isileli ke [“fai hano fakaongoongoleleiʻi,” NW] ʻa e ʻofefine ʻo Sefita, ko e tangata Kiliati, ʻo ʻaho fa ʻi he taʻu.” (Fakamaau 11:30-40) ʻI he founga tatau, ʻoku totonu ke tau fai hano fakaongoongoleleiʻi loto-moʻoni ʻa e fanga tuofāfine taʻehoa ʻoku nau talangofua mateaki ki he lao ʻa e ʻOtuá.a Ko e hā ha toe founga ʻe taha ʻe lava ke tau fakahāhā ai ʻetau tokangá? ʻI heʻetau ngaahi lotú ʻoku totonu ke tau kole kia Sihova ke ne tokoniʻi siʻi fanga tuofāfine faitōnunga peheé, ke nau hokohoko atu mateaki ʻi heʻenau ngāué. ʻOku nau tuha ke fakapapauʻi kia kinautolu ʻoku ʻofaʻi loto-māfana mo fakahoungaʻi lahi kinautolu ʻe Sihova pea mo e fakatahaʻanga Kalisitiané fakakātoa.—Sāme 37:28.
Founga ʻOku Lavameʻa Ai ʻa e Ngaahi Mātuʻa Taʻehoá
14, 15. (a) Ko e hā ʻoku totonu ai ki he kau Kalisitiane ʻa ia ko e ngaahi faʻē taʻehoá ke nau ui tokoni kia Sihová? (e) ʻE lava fēfē ke ngāue ʻa e ngaahi mātuʻa taʻehoá ʻo fehoanaki mo ʻenau ngaahi lotú?
14 Ko e kau fefine Kalisitiane ʻa ia ko e ngaahi mātuʻa taʻehoá ʻoku nau toe fehangahangai mo e ngaahi pole lahi. Kae kehe, ʻe lava ke nau hanga kia Sihova ki ha tokoni ʻi hono ʻohake ʻenau fānaú ʻo fehoanaki mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni faka-Tohitapú. Ko e moʻoni, kapau ko ha mātuʻa taʻehoa koe, ʻe ʻikai lava ke ke hoko fakatouʻosi ko e faʻē mo e tamai ʻi he tafaʻaki kotoa pē. Ka neongo ia, ʻe tokoniʻi koe ʻe Sihova ke ke tokangaʻi ʻa ho ngaahi fatongia lahí kapau te ke kole kiate ia ʻi he tui. Ke fakatātaaʻi: Sioloto atu ʻoku ʻi ai haʻo kato mamafa ʻo e fakatau ke ʻave ki ho ʻapātimení ʻi ʻolunga ʻaupito ʻi ha fale fungavaka. Te ke fāinga hake ʻi he ngaahi sitepú kapau naʻe ofi ai ha lifi? Ko e moʻoni ʻe ʻikai! ʻI he founga tatau, ʻoua ʻe feinga ke fua tokotaha pē ha ngaahi kavenga mamafa fakaeongo, lolotonga ia ʻe lava ke ke kole kia Sihova ke ne tokoniʻi koe. Ko hono moʻoní, ʻokú ne fakaafeʻi koe ke ke ui ange kiate ia. ʻOku pehē ʻe he Sāme 68:19: “Malo mo Atonai muʻa ʻoku ne fua kavenga maʻatautolu he ʻaho kotoa.” (Fakaʻītali ʻamautolu.) ʻI he founga tatau, ʻoku fakaafeʻi koe ʻi he 1 Pita 5:7 ke ke lī atu kotoa hoʻo loto-moʻuá kia Sihova, ‘he ʻoku ne mamahiʻi koe.’ Ko ia ʻi he taimi ʻoku lōmekina ai koe ʻe he ngaahi palopalemá mo e loto-moʻuá, tuku atu ʻa hoʻo kavengá ki hoʻo Tamai fakahēvaní, ʻo fai “taʻetuku” ia.—1 Tesalonaika 5:17; Sāme 18:6; 55:22.
15 Ko e fakatātaá, kapau ko ha faʻē koe, ʻoku ʻikai ha veiveiua ʻokú ke tokanga fekauʻaki mo e tākiekina ʻa e ngaahi toʻumeʻá ʻe lava ke fai ki hoʻo fānaú ʻi he ʻapiakó pe ko e ngaahi ʻahiʻahiʻi ʻo e anga-tonú te nau fehangahangai nai mo iá. (1 Kolinito 15:33) Ko e ngaahi tokanga totonu ʻeni. Ka ko e toe ngaahi meʻa ia ke fai ki ai ʻa e lotú. Ko hono moʻoní, ko e hā ʻoku ʻikai ai te ke lotu fekauʻaki mo e ngaahi meʻa ko iá fakataha mo hoʻo fānaú ki muʻa ke nau mavahe ki he akó, mahalo pē ʻi he hili ʻa e lāulea fakataha ki he potutohi fakaʻahó? Ko e ngaahi lotu loto-moʻoni mo hangatonú ʻe lava ke hoko ʻo maongo mālohi ia ki he ʻatamai ʻo e fānaú. Hiliō he meʻa kotoa, ʻokú ke hanga atu ke maʻu ʻa e tāpuaki ʻa Sihová ʻi he taimi ʻokú ke feinga anga-kātaki ai ke fakahūhū ʻene Folofolá ki he loto ʻo hoʻo fānaú. (Teutalonome 6:6, 7; Palovepi 22:6) Manatuʻi, “ko e ongo foʻi fofonga ʻo e ʻEiki ʻoku na siofi ʻa e maʻoniʻoni; pea ko hono ongo telinga ʻoku fakafanongo ki haʻanau lotu.”—1 Pita 3:12; Filipai 4:6, 7.
16, 17. (a) Ko e hā e lau ʻa ha tama ʻe taha fekauʻaki mo e ʻofa naʻe fakahāhā ʻe heʻene faʻeé? (e) Naʻe anga-fēfē hono ueʻi ʻene fānaú ʻe he fakakaukau fakalaumālie ʻa e faʻeé?
16 Fakakaukau angé ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Olivia, ko ha faʻē ʻa e toko ono. Ko hono husepāniti taʻetuí naʻá ne liʻaki ʻa e fāmilí ʻi he hili pē hono fanauʻi ʻa e kiʻi tama fakamuimuí, ka naʻe fua loto-lelei ʻe Olivia ʻa e fatongia ke akoʻi ʻa ʻene fānaú ki he ngaahi founga ʻa e ʻOtuá. Ko e tama ʻa Olivia ko Darren, ʻokú ne taʻu 31 he taimí ni pea ʻokú ne ngāue ko ha tokotaha mātuʻa Kalisitiane pea ko ha tāimuʻa, naʻá ne taʻu 5 ʻi he taimi ko iá. Tānaki atu ki he ngaahi loto-moʻua ʻa Olivia, naʻe hoko kia Darren ha palopalema mafatukituki ki heʻene tuʻunga moʻui leleí ʻa ia ʻoku kei fakahohaʻasi ai ia. ʻI he sioloto atu ki heʻene kei siʻí, ʻoku tohi ʻe Darren: “ʻOku ou kei manatuʻi pē ʻeku tangutu ʻi hoku mohenga he falemahakí ʻo tatali vēkeveke ki he fineʻeikí. Naʻá ne tangutu ʻi hoku tafaʻakí ʻo lau kiate au ʻa e Tohitapú ʻi he ʻaho kotoa pē. Hili iá naʻá ne hiva leva ʻa e foʻi hiva ʻo e Puleʻangá ‘ʻOku Mau Fakamālō Kiate Koe, Sihova.’b ʻOku aʻu mai ki he ʻahó ni, ko e foʻi fasi ia ʻo e Puleʻangá ʻoku ou manako makehe aí.”
17 Ko e falala mo e ʻofa ʻa Olivia kia Sihová naʻe tokoni ia ki heʻene lavameʻa ʻi hono tuʻunga ko e faʻē taʻehoá. (Palovepi 3:5, 6) Ko ʻene tuʻunga fakakaukau leleí naʻe tapua mai ia ʻi he ngaahi taumuʻa naʻá ne fokotuʻu ki heʻene fānaú. “Naʻe fakalototoʻaʻi maʻu pē ʻe he fineʻeikí kimautolu ke mau tuli ki he taumuʻa ʻo e ngāue fakafaifekau taimi-kakató,” ko e lau ia ʻa Darren. “Ko hono olá, ko e toko fā ʻo hoku fanga tuofāfine ʻe toko nimá pea mo au naʻa mau hū ʻo kau ʻi he ngāue fakafaifekau taimi-kakató. Neongo ia, kuo ʻikai ʻaupito lea fakamafutofuta ʻa e fineʻeikí ʻo fekauʻaki mo e ngaahi meʻá ni ki he niʻihi kehé. ʻOku ou feinga mālohi ke faʻifaʻitaki ki hono ngaahi ʻulungaanga fisifisimuʻá.” Ko e moʻoni, ʻoku ʻikai tupu hake ʻa e fānau kotoa pē ʻo tauhi ki he ʻOtuá ʻo hangē ko ia ne hoko ki he fānau ʻa Olivia. Ka ʻi he taimi ʻoku fai ai ʻe ha faʻē ʻa ʻene lelei tahá ke moʻuiʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni faka-Tohitapú, ʻe lava ke ne fakapapauʻi ʻa e tataki mo e poupou anga-ʻofa ʻa Sihová.—Sāme 32:8.
18. ʻE lava fēfē ke tau fakahāhā ʻoku tau fakamahuʻingaʻi ʻa e tokonaki ʻa Sihova ko e fakatahaʻanga Kalisitiané?
18 Ko e lahi ʻo e tokoni ʻa e ʻOtuá ʻoku tokonaki mai ia fakafou ʻi he fakatahaʻanga Kalisitiané, ʻi heʻene polokalama fafanga fakalaumālie tuʻumaʻú, ko ʻene fetokouaʻaki faka-Kalisitiané mo ʻene “meʻaʻofa ʻi he kau tangata” matuʻotuʻa fakalaumālié. (Efeso 4:8, NW) ʻOku ngāue mālohi ʻa e kau mātuʻa faitōnungá ke langa hake ʻa e tokotaha kotoa ʻi he fakatahaʻangá, ʻo fai ʻa e tokanga makehe ki he ngaahi fiemaʻu ʻa e “faʻahinga matuʻamate mo e kau uitou ʻi heʻenau mamahi.” (Semisi 1:27) Ko ia, nofo ofi ki he kakai ʻa e ʻOtuá, ʻo ʻoua ʻaupito ʻe fakamavaheʻi koe.—Palovepi 18:1; Loma 14:7.
Ko e Fakaʻofoʻofa ʻo e Anganofó
19. Ko e hā ʻoku ʻikai fakahuʻunga ai ʻi he anganofo fakaeuaifí ha tuʻunga māʻulaló, pea ko e hā ʻa e fakatātā faka-Tohitapu ʻokú ne poupouʻi ení?
19 Naʻe fakatupu ʻe Sihova ʻa e fefiné ko ha fakakakato ʻo e tangatá. (Senesi 2:18) Ko ia ai, ko e anganofo ʻa e uaifí ki hono husepānití ʻoku ʻikai fakahuʻunga ai ʻi ha founga ha tuʻunga māʻulalo. ʻI hono kehé, ʻokú ne fakangeingeiaʻi ha fefine, ʻi hono fakaʻatā ia ke ne ngāueʻaki ʻa ʻene ngaahi malava lahí mo e talēnití ʻo fehoanaki mo e finangalo ʻo e ʻOtuá. ʻOku fakamatala ʻi he Palovepi vahe 31 ʻa e ngaahi ngāue kehekehe ʻa ha uaifi lavameʻa ʻi ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá. Naʻá ne tokoniʻi ʻa e masivá, tō ʻa e ngaahi ngoue vaine, pea fakatau mai ha konga kelekele. ʻIo, “ʻOku falala kiate ia ʻa e loto ʻo hono husepaniti, pea ʻi he taufaʻao ke maʻu koloa, [naʻe] ʻikai te ne masiva.”—Pal. vahe 31 Veesi 11, 16, 20.
20. (a) ʻOku totonu ke fēfē ʻa e vakai ʻa ha fefine Kalisitiane ki heʻene ngaahi malava pe talēniti kuo ʻomai ʻe he ʻOtuá? (e) Ko e hā ʻa e ngaahi ʻulungaanga lelei naʻe fakahāhā ʻe ʻĒsetá, pea naʻe anga-fēfē ʻa e malava ke tupu mei ai ʻa hono ngāueʻaki ia ʻe Sihová?
20 Ko ha fefine anga-fakanānā mo manavahē-ʻOtua ʻoku ʻikai te ne hiki hake ʻi he kumi tuʻunga ʻoʻona tonu pe feʻauhi mo hono husepānití. (Palovepi 16:18) ʻOku ʻikai te ne tuli muʻomuʻa ki ha lavameʻa fakaeia fakafou ʻi he ngaahi ngāue fakamāmaní ka ʻokú ne ngāueʻaki tefito ʻa hono ngaahi talēniti kuo ʻomai ʻe he ʻOtuá ke tauhi ki he niʻihi kehé—ʻa hono fāmilí, kaungā Kalisitiané, ngaahi kaungāʻapí, pea hiliō ai, ʻa Sihova. (Kaletia 6:10; Taitusi 2:3-5) Vakai angé ki he fakatātā faka-Tohitapu ʻo Kuini ʻĒsetá. Neongo ʻene fakaʻofoʻofa fakaesinó, naʻá ne anga-fakanānā mo anganofo. (Eseta 2:13, 15) ʻI he taimi naʻá ne mali aí, naʻá ne fakahāhā ʻa e ʻapasia loloto ki hono husepānití, ʻa Tuʻi ʻEhasivelo, ʻo ʻikai tatau mo e uaifi ki muʻa ʻo e tuʻí, ʻa Vāsiti. (Eseta 1:10-12; 2:16, 17) Naʻe toe fakamoʻulaloa anga-fakaʻapaʻapa ʻa ʻĒseta kia Motekiai, ʻa e tokotaha taʻumotuʻa naʻá ne tuongaʻane ʻakí, ʻi he ngaahi meʻa totonú—naʻa mo e hili ʻene hoko ko e kuiní. Ka naʻe ʻikai ko ha taha vaivai ia! Naʻá ne fakaeʻa loto-toʻa ʻa Hāmani, ko ha tangata mālohi mo anga-fakamamahi ʻa ia naʻá ne faʻufaʻufono ke fakaʻauha ʻosi ʻa e kau Siú. Naʻe ngāueʻaki ʻe Sihova ʻa ʻĒseta ʻi ha tuʻunga mālohi ki hono fakahaofi ʻa hono kakaí.—Eseta 3:8–4:17; 7:1-10; 9:13.
21. ʻE anga-fēfē nai ʻa e hoko ʻa ha fefine Kalisitiane ʻo mahuʻinga ange ai pē kia Sihova?
21 ʻOku hā mahino, ʻi he kuohilí pea mo e ʻahó ni, kuo fakahāhā ai ʻe ha kau fefine anga-fakaʻotua ʻenau līʻoa maʻataʻatā kia Sihova mo ʻene lotú. Ko ia ai, ko e kakai fefine manavahē-ʻOtuá ʻoku nau mahuʻinga ʻi he vakai mai ʻa Sihová. Siʻi fanga tuofāfine Kalisitiane, fakaʻatā ʻa Sihova fakafou ʻi hono laumālié ke ne fakafuo fakalakalaka kimoutolu ki ha “ipu” ʻoku toe lelei ange, ko e taha “kuo teu ki he ngaue lelei kotoa pe.” (2 Timote 2:21; Loma 12:2) ʻI he fekauʻaki mo e kau lotu mahuʻinga peheé, ʻoku pehē ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá: “Tuku hano ʻinasi mei he fua ʻo hono nima, pea ke ne maʻu fakamālō ʻi he ngaahi matanikolo, ʻi he ngaahi meʻa kuo ne fai.” (Palovepi 31:31) ʻOfa ke hoko ʻa e meʻa ko iá kia kimoutolu taki taha.
[Fakamatala ʻi lalo]
a ʻI he founga ke fai ai ʻa e fakaongoongolelei ko iá, sio ki he Taua Leʻo ʻo Maʻasi 15, 2002, peesi 26-8.
b Hiva 26 ʻi he Hiva Fakahīkihiki kia Sihova, pulusi ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová.
ʻOkú Ke Manatuʻi?
• Naʻe anga-fēfē ʻa e fakamoʻoniʻi ʻe he kau fefine Kalisitiane ʻi he ʻuluaki senitulí ʻenau mahuʻinga ʻi he vakai mai ʻa Sihová?
• Kuo anga-fēfē ʻa hono ʻai ʻe he fanga tuofāfine tokolahi ʻi hotau taimí ke nau mahuʻinga ki he ʻOtuá?
• ʻI he ngaahi founga fē ʻoku poupouʻi ai ʻe Sihova ʻa e ngaahi faʻē taʻehoá mo e fanga tuofāfine kehe ʻoku ʻikai hanau husepānití?
• ʻE lava fēfē ke fakahāhā ʻe ha fefine ʻa e ʻapasia loto-moʻoni ki he fokotuʻutuʻu ʻo e tuʻunga-ʻulú?
[Puha ʻi he peesi 17]
NGAAHI FAʻIFAʻITAKIʻANGA KE Fakalaulauloto Ki Ai
Te ke saiʻia ke fakakaukau ki ha toe ngaahi faʻifaʻitakiʻanga ʻe niʻihi ʻo e kau fefine loto-tōnunga naʻe lave ki ai ʻi he Tohitapú? Kapau ʻoku pehē, kātaki ʻo lau ʻa e ngaahi konga Tohitapu ʻoku hā ʻi laló. ʻI hoʻo fakalaulauloto atu ki he faʻahinga tāutaha kehekehe ʻoku fakahokohokó, feinga ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻe lava nai ke ke ngāueʻaki ki ha tuʻunga lahi ange ʻi hoʻo moʻuí.—Loma 15:4.
◆ Sela: Senesi 12:1, 5; 13:18a; 21:9-12; 1 Pita 3:5, 6.
◆ Kau fefine ʻIsileli nima-homo: Ekisoto 35:5, 22, 25, 26; 36:3-7; Luke 21:1-4.
◆ Tēpola: Fakamaau 4:1–5:31.
◆ Lute: Lute 1:4, 5, 16, 17; 2:2, 3, 11-13; 4:15.
◆ Fefine Sūnemi: 2 Tuʻi 4:8-37.
◆ Fefine Finisia: Mātiu 15:22-28.
◆ Māʻata mo Mele: Maake 14:3-9; Luke 10:38-42; Sione 11:17-29; 12:1-8.
◆ Tāpaita: Ngāue 9:36-41.
◆ Ngaahi ʻofefine ʻe toko fā ʻo Filipé: Ngāue 21:9.
◆ Fīpē: Loma 16:1, 2.
[Fakatātā ʻi he peesi 15]
ʻOkú ke fai ha fakaongoongolelei ki he fanga tuofāfine taʻemali ʻoku nau talangofua mateaki ki he lao ʻa e ʻOtuá?
[Fakatātā ʻi he peesi 16]
Ko e hā ʻa e ngaahi kole hangatonu ʻe lava ke lave ki ai ʻi he lotú ki muʻa ke mavahe ʻa e fānaú ki he akó?