LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w20 Tīsema p. 22-27
  • Founga Ke Ke Tauʻi Ai ʻa e Loto-Siʻí

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Founga Ke Ke Tauʻi Ai ʻa e Loto-Siʻí
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2020
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • ʻI HE FEKUKI MO E TAʻEHAOHAOÁ MO E VAIVAIʻANGÁ
  • ʻI HE FEKUKI MO E MAHAMAHAKÍ
  • ʻI HE ʻIKAI KE TAU MAʻU HA MONŪ
  • FEITUʻU NGĀUE ʻOKU HĀ NGALI TAʻEFUA
  • Ko e Hā ʻe Lava ke Fai ʻo Fekauʻaki mo e Loto-Siʻí?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1999
  • Fefakalototoʻaʻaki ʻi he Hoko ʻo Ofi Mai ʻa e ʻAho
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1991
  • Maʻu ʻa e Fiefia ʻi Hono Foaki kia Sihova Ho Lelei Tahá
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2022
  • Fakaivia ke Tauʻi ʻa e ʻAhiʻahí pea Fekuki mo e Loto-Siʻí
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2011
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2020
w20 Tīsema p. 22-27

KUPU AKO 52

Founga Ke Ke Tauʻi Ai ʻa e Loto-Siʻí

“Lī hoʻo kavengá kia Sihova, pea te ne tokoniʻi koe.”​—SAAME 55:22.

HIVA 38 Lī Hoʻo Kavengá kia Sihova

ʻI HE KUPÚ NIa

1. ʻOku anga-fēfē nai hono uesia kitautolu ʻe he loto-siʻí?

ʻI HE ʻaho taki taha ʻoku tau fehangahangai mo e ngaahi palopalema pea fai hotau lelei tahá ke fekuki mo ia. ʻIkai ʻokú ke tui ʻoku tau fekuki lelei ange mo ʻetau ngaahi palopalemá ʻi he taimi ʻoku ʻikai ke tau loto-siʻi aí? Ko ia ʻoku totonu ke tau manatuʻi ko e loto-siʻí ʻe lava ke ne kaihaʻasia ʻetau fiefiá, tuipaú mo e loto-toʻá. ʻOku pehē ʻi he Palōveepi 24:10 mo e fakamatala ʻi laló: “Kapau te ke hoko ʻo loto-siʻi ʻi he taimi ʻo e faingataʻá, ʻe siʻi ai ho iví.” ʻIo, ko e loto-siʻí ʻe lava ke ne toʻo atu ʻa e ivi ʻoku fiemaʻu ke tau fekuki lavameʻa ʻaki mo e ngaahi palopalema ʻi he moʻuí.

2. Ko e hā ʻe lava ke ne fakatupunga kitautolu ke ongoʻi loto-siʻí, pea ko e hā te tau lāulea ki ai ʻi he kupu ko ení?

2 ʻOku fakatupunga ʻetau loto-siʻí ʻe he ngaahi meʻa lahi​—ko e niʻihi ko e tupu pē meiate kitautolu pea ko e niʻihi ko e tupu mei he meʻa ʻoku hoko takatakaí. ʻOku kau nai ki heni ʻa e ngaahi taʻehaohaoá, vaivaiʻangá mo e mahamahakí. ʻOku toe kau nai ki ai ʻa e ʻikai ke tau maʻu ʻa e vāhenga-ngāue naʻa tau fakaʻamua ʻi he ngāue ʻa Sihová pe ko ʻetau faifakamoʻoni ʻi ha feituʻu ngāue ʻoku hā ngali ʻoku ʻikai ha fie fanongo. ʻI he kupu ko ení, te tau lāulea ki he ngaahi meʻa ʻe niʻihi ke fekuki ai mo e loto-siʻí.

ʻI HE FEKUKI MO E TAʻEHAOHAOÁ MO E VAIVAIʻANGÁ

3. Ko e hā ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke maʻu ha vakai mafamafatatau fekauʻaki mo ʻetau ngaahi taʻehaohaoá?

3 ʻE faingofua ke tau fakatupulekina ha vakai ʻikai mafamafatatau ki heʻetau ngaahi taʻehaohaoá mo e vaivaiʻangá. Ko hono olá, te tau tui nai koeʻuhi ko ʻetau ngaahi fehālaakí, heʻikai ʻaupito talitali lelei kitautolu ʻe Sihova ki he māmani foʻoú. Ko ha vakai pehē ʻoku fakatupu maumau. ʻOku totonu ke fēfē ʻetau vakai ki heʻetau ngaahi taʻehaohaoá? ʻOku fakahaaʻi ʻi he Tohi Tapú, ko e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá “kuo faiangahala,” tuku kehe pē ʻa Sīsū Kalaisi. (Loma 3:23) Ka ko e Faʻutohi ʻo e Tohi Tapú ʻoku ʻikai ko ha tokotaha fakasio hala pe ʻamanekina ʻa e haohaoá. ʻI hono kehé, ko ha Tamai ʻofa ia ʻokú ne loto ke tokoniʻi kitautolu. ʻOkú ne toe kātaki. ʻOkú ne ʻafioʻi ʻetau fāinga ke tauʻi hotau ngaahi vaivaiʻangá pea ikuʻi ʻa e vakai ʻikai mafamafatatau fekauʻaki mo kitautolú, pea ʻokú ne mateuteu ke tokoniʻi kitautolu.​—Loma 7:18, 19.

Fakatātā: 1. Ko ha tuofefine ʻokú ne tangutu ʻi ha tēpile ʻo lotu. 2. Ko e tuofefiné ʻokú ne tufa ʻa e meʻakai ʻi ha poloseki langa fakateokalati. 3. ʻOku ʻaʻahi ʻa e tuofefiné mo ha meʻakai ki ha ongo meʻa ʻi he falemahakí. ʻOku fakafiemālieʻi ʻe he uaifí hono husepānití, ʻokú ne tokoto ʻi ha mohenga ʻi he falemahakí.

ʻOku ʻafioʻi ʻe Sihova ʻa e lelei naʻa tau fai ʻi he kuohilí mo e lelei ʻoku tau fai he taimi ní (Sio ki he palakalafi 5)d

4-5. ʻI he fehoanaki mo e 1 Sione 3:19, 20, ko e hā naʻe ʻikai ke foʻi ai ha ongo tuofāfine ʻi he loto-siʻí?

4 Fakakaukau ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Deborah mo Maria.b ʻI he kei siʻi ʻa Deborah naʻe faʻa fakafeangai ʻikai lelei ki ai hono fāmilí ʻo fakamaaʻi ai ia. Naʻe tātātaha ke fakaongoongoleleiʻi ia. Naʻá ne fakatupulekina ai ha vakai ʻikai lelei fekauʻaki mo ia tonu. ʻI he taimi naʻá ne fai ai ha fanga kiʻi fehālaaki, naʻá ne ongoʻi heʻikai pē toe tonu ha meʻa. Naʻe fekuki ʻa Maria mo e palopalema meimei tatau. Naʻe fakamaaʻi ia ʻe hono kāingá. Ko e olá, naʻá ne fāinga mo e ongoʻi taʻefeʻunga. Hili ʻene haʻu ki he moʻoní, naʻe aʻu ʻo ne ongoʻi ʻoku ʻikai ke ne taau ke fataki ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá!

5 Neongo ia, ko e ongo tuofāfine ko ení naʻe ʻikai tuku ʻena tauhi kia Sihová. Ko e hā hono ʻuhingá? Ko e taha, naʻá na lī ʻena kavengá kia Sihova fakafou ʻi he lotu tōtōivi. (Saame 55:22) Naʻá na ʻilo ko ʻetau Tamai fakahēvani anga-ʻofá ʻokú ne ʻafioʻi ʻa e anga hono uesia kitautolu ʻe heʻetau ngaahi hokosia ʻi he kuohilí mo ʻetau fakakaukau ʻikai leleí. Ka ʻokú ne toe ʻafioʻi ʻa e lelei ʻi hotau lotó​—ʻa e ngaahi ʻulungaanga ʻoku ʻikai nai ke tau ʻiloʻi ʻoku tau maʻu.​—Lau ʻa e 1 Sione 3:19, 20.

6. ʻE anga-fēfē nai ʻa e fakafeangai ha taha kapau ʻokú ne toe fai ʻa e fehālaaki tatau?

6 Ko ha taha ʻokú ne fāinga ke ikuʻi ha tōʻonga kovi kuo faiaka loloto te ne toe fai nai ʻa e fehālaaki tatau peá ne ongoʻi loto-mamahi ʻiate ia. Ko e moʻoni, ʻoku anga-maheni ke ongoʻi halaia ʻi heʻetau fai ha angahala. (2 Kol. 7:10) Kae kehe, ʻoku ʻikai totonu ke tau hoko ʻo fuʻu tōtuʻa pea fakahalaiaʻi kitautolu, ʻo fakakaukau: ‘ʻOku ou taʻelavameʻa fakaʻaufuli. ʻE lava fēfē ke fakamolemoleʻi au ʻe Sihova?’ Ko e fakakaukau ʻikai lelei ko iá ʻoku ʻikai ke makatuʻunga ia ʻi he moʻoní pea ʻe lava ke ne ʻai kitautolu ke tuku ʻetau tauhi kia Sihová. Manatuʻi ʻa e meʻa ʻoku tau lau ʻi he Palōveepi 24:10​—ʻe siʻi hotau iví ʻi heʻetau hoko ʻo loto-siʻí. ʻI hono kehé, “fakamahino ʻa e ngaahi meʻá” kia Sihova ʻaki ʻa e fakaofiofi kiate ia ʻi he lotu pea kumi ki heʻene mēsí. (ʻAi. 1:18) ʻI heʻene vakai ki hoʻo fakatomala loto-moʻoní, te ne fakamolemoleʻi koe. ʻIkai ko ia pē, fakaofiofi ki he kau mātuʻá. Te nau tokoniʻi anga-kātaki koe ke ke toe sai fakalaumālie.​—Sēm. 5:14, 15.

7. Ko e hā ʻoku ʻikai totonu ai ke tau ongoʻi loto-siʻi kapau ʻoku tau fāinga ke fai ʻa e meʻa ʻoku totonú?

7 Ko Jean-Luc, ko ha mātuʻa ʻi Falanisē, ʻokú ne tala ange ki he faʻahinga ʻoku nau fāinga mo ha vaivaiʻanga: “Ko ha tokotaha māʻoniʻoni ʻi he vakai ʻa Sihová, ʻoku ʻikai ko ha tokotaha ia ʻoku ʻikai ʻaupito te ne faihala, ka ko ha tokotaha ʻokú ne fakaʻiseʻisa ʻi heʻene ngaahi fehālaakí pea fakatomala maʻu pē.” (Loma 7:21-25) Ko ia ʻoua te ke fakahalaiaʻi koe kapau ʻokú ke fāinga mo ha vaivaiʻanga. Manatuʻi ʻoku ʻikai ha taha ʻo kitautolu ʻe lava ke ne maʻu ha tuʻunga māʻoniʻoni ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá. ʻOku tau fiemaʻu kotoa ʻa e ʻofa maʻataʻatā ʻa e ʻOtuá fakafou ʻi he huhuʻí.​—ʻEf. 1:7; 1 Sio. 4:10.

8. ʻI heʻetau loto-siʻí, ko hai ʻe lava ke tau hanga ki ai ki ha tokoní?

8 ʻE lava ke tau hanga ki hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné​—ʻa hotau fāmili fakalaumālié​—ki ha fakalototoʻa! Te nau fanongo ʻi he taimi ʻoku tau talanoa aí pea ʻomai ha ngaahi lea fakalototoʻa ʻe lava ke ne fakafiefiaʻi kitautolu. (Pal. 12:25; 1 Tes. 5:14) Ko Joy, ko ha tuofefine ʻi Naisīlia kuó ne faitau mo e loto-siʻí, ʻokú ne pehē: “Naʻá ku mei fēfē ka ne taʻeʻoua ʻa e fetokouaʻakí? Ko hoku fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ko e fakamoʻoni ia ʻoku tali ʻe Sihova ʻeku ngaahi lotú. Kuo aʻu ʻo u ako meiate kinautolu ʻa e founga ke fakalototoʻaʻi ai ʻa e faʻahinga loto-mafasiá.” Neongo ia, ʻoku fiemaʻu ke tau manatuʻi, ko hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné heʻikai ke nau ʻiloʻi maʻu pē ʻa e taimi ʻoku tau fiemaʻu ai ʻa e fakalototoʻá. Ko ia ʻe fiemaʻu nai ke tau tamuʻomuʻa ke fakaofiofi ki ha kaungātui matuʻotuʻa pea fakahaaʻi kiate ia ʻetau fiemaʻu tokoní.

ʻI HE FEKUKI MO E MAHAMAHAKÍ

9. ʻOku anga-fēfē hono fakalototoʻaʻi kitautolu ʻe he Saame 41:3 mo e 94:19?

9 Hanga kia Sihova ki ha poupou. ʻI he ʻikai ke tau ongoʻi leleí pea tautefito ʻi heʻetau fekuki mo ha mahaki tauhi, ʻoku faingataʻa nai ke tau fakakaukau pau. Neongo heʻikai ke faitoʻo fakaemana kitautolu ʻe Sihova he taimí ni, ʻokú ne fakafiemālieʻi kitautolu pea ʻomai ʻa e mālohi ʻoku fiemaʻu ke tau kātekina ai. (Lau ʻa e Saame 41:3; 94:19.) Ko e fakatātaá, ʻokú ne ueʻi nai ha kaungā-Kalisitiane ke ne tokoni mai ʻi hono fai ha ngāue ʻi ʻapi pe ko ha fakatau. ʻOkú ne ueʻi nai hotau fanga tokouá ke lotu mo kitautolu. Pe ʻokú ne fakamanatu mai ʻa e ngaahi fakakaukau fakafiemālie ʻi heʻene Folofolá, hangē ko e ʻamanaki fakaofo ʻo e moʻui haohaoa ʻo ʻikai ha puke mo e langa ʻi he māmani foʻou ʻoku tuʻunuku maí.​—Loma 15:4.

10. Ko e hā naʻe ʻikai ke loto-mafasia ai pē ʻa Isang hili ʻa e fakatuʻutāmaki naʻe hoko kiate iá?

10 Ko Isang, ʻokú ne nofo ʻi Naisīlia, naʻe hoko kiate ia ha fakatuʻutāmaki peá ne mamatea ai. Naʻe tala ange ʻe he toketaá heʻikai ke ne toe lava ʻo lue. “Naʻá ku loto-lavea mo laumālie mafesi,” ko e lea ia ʻa Isang. Ka naʻá ne loto-mafesi ai pē? ʻIkai! Ko e hā naʻe tokoni kiate iá? “Naʻe ʻikai ʻaupito ke tuku ʻeku lotu mo hoku uaifí kia Sihova mo ako ʻene Folofolá,” ko e fakamatala ia ʻa Isang. “Naʻá ma toe fakapapauʻi ke fakalau homa ngaahi tāpuakí, kau ai ʻa e ʻamanaki ke moʻui ʻi he māmani foʻou ʻa e ʻOtuá.”

Fakatātā: 1. Ko ha tokoua loto-siʻi ʻokú ne heka ʻi ha saliote pea mānava kasa. 2. Ko e tokouá ʻokú ne talanoa fiefia ki ha tangata lolotonga ʻa e faifakamoʻoni ʻi he papá.

Naʻa mo e faʻahinga ʻoku fakangatangata fakaesinó ʻe lava ke ola lelei mo fakakoloa ʻenau kau ʻi he malangá (Sio ki he palakalafi 11-13)

11. Naʻe anga-fēfē maʻu ʻe Cindy ʻa e fiefia lolotonga ʻa e mamahí?

11 Ko Cindy, ʻokú ne nofo ʻi Mekisikou, naʻá ne maʻu ha mahaki fakatupu mate. Naʻe anga-fēfē ʻene fekuki mo iá? ʻI hono fai hono faitoʻó, naʻá ne ʻai ko ha taumuʻa ke faifakamoʻoni ʻi he ʻaho kotoa. ʻOkú ne tohi: “ʻI he fai peheé, naʻe malava ai ke u tokangataha ki he niʻihi kehé kae ʻikai ʻi he tafá, langá pe ko ʻeku ongoʻi faingataʻaʻia. Ko ʻeku meʻa eni naʻe faí: Lolotonga ʻeku talanoa mo e kau toketaá pe nēsí, te u ʻeke ange pe ʻoku fēfē honau fāmilí. Pea ʻeke ange leva pe ko e hā naʻa nau fili ai ha ngāue faingataʻa pehē. Hili iá, naʻe faingofua ke ʻiloʻi ʻa e kaveinga ʻe maongo nai ki honau lotó. Naʻe pehē ʻe he niʻihi ʻoku tātātaha ke ʻeke ange ʻe ha tokotaha mahaki, ‘ʻOkú ke fēfē hake?’ Pea ko e tokolahi naʻa nau fakamālō mai ʻi heʻeku tokanga angé. Naʻe aʻu ʻo ʻomai ʻe he niʻihi ʻenau tuʻasilá pe fika telefoní. Ko ia lolotonga ʻa e taimi faingataʻa ko eni ʻo ʻeku moʻuí, naʻe ʻomai ʻe Sihova kiate au ha fiefia lahi pea naʻá ku ofo ai!”​—Pal. 15:15.

12-13. Kuo anga-fēfē malava ʻa e niʻihi ʻoku puke pe mahamahakí ʻo kau ʻi he ngāue fakafaifekaú, pea ko e hā ʻa e olá?

12 ʻOku ongoʻi loto-siʻi nai ʻa e faʻahinga ʻoku puke pe mahamahakí koeʻuhi ʻoku fakangatangata ʻa e meʻa ʻoku lava ke nau fai ʻi he ngāue fakafaifekaú. Neongo ia, ko e tokolahi kuo malava ke nau fai ha fakamoʻoni. ʻI ʻAmelika, ko ha tuofefine ko Laurel naʻe nofo ʻi ha mīsini fakamānava ʻo feʻunga mo e taʻu ʻe 37! Naʻá ne kātekina ʻa e kanisā, ngaahi tafa lalahi pea maʻu mo e mahaki kili. Ka neongo ʻa e ngaahi pole mafatukituki ko ení naʻe ʻikai ke fakasīlongoʻi ai ia. Naʻá ne faifakamoʻoni ki he kau nēsí mo e niʻihi kehe naʻe haʻu ki hono ʻapí. Ko e hā ʻa e olá? Naʻá ne tokoniʻi ʻa e toko 17 nai ke nau maʻu ʻa e ʻilo totonu fekauʻaki mo e Tohi Tapú!c

13 Ko Richard, ko ha mātuʻa ʻi Falanisē, ʻoku ʻi ai ʻene fokotuʻu ki he faʻahinga ʻoku ʻikai malava ke nau mavahe mei ʻapi pe ko e ʻapi tauhiʻanga vaivaí. “ʻOku ou fokotuʻu atu ke ʻi ai haʻanau kiʻi papa tuʻuaki tohi. ʻOku langaʻi ai ʻa e fieʻilo pea taki atu ki ha fetalanoaʻaki. ʻE lava ke fakalototoʻaʻi heni siʻotau fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ʻoku ʻikai lava ke nau toe ngāue fale ki he falé.” Ko e faʻahinga ko ia ʻoku toka mohengá ʻe lava foki ke nau kau ʻi he ngāue fakafaifekaú fakafou ʻi he faitohi mo e faifakamoʻoni ʻi he telefoní.

ʻI HE ʻIKAI KE TAU MAʻU HA MONŪ

14. Ko e hā ʻa e faʻifaʻitakiʻanga tuʻu-ki-muʻa naʻe fokotuʻu mai ʻe Tuʻi Tēvitá?

14 Koeʻuhi ko e fakangatangata ʻi he taʻumotuʻá, moʻui leleí pe ko e ngaahi tuʻunga kehe, heʻikai nai ke tau taau ke maʻu ha vāhenga-ngāue pe monū pau ʻi he fakatahaʻangá pe sēketí. ʻI he fekauʻaki mo iá, ʻe lava ke tau ako mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Tuʻi Tēvitá. ʻI hono tala ange naʻe ʻikai ke fili ia ke ne langa ʻa e temipale ʻo e ʻOtuá​—ko ha meʻa naʻe mātuʻaki fakaʻamua ʻe Tēvita ke ne fai​—naʻá ne poupou kakato ki he tokotaha naʻe fili ʻe he ʻOtuá ke fai ʻa e ngāue ko iá. Naʻe aʻu ʻo fai ʻe Tēvita ha foaki nima-homo ki he ngāue langá. He faʻifaʻitakiʻanga tuʻu-ki-muʻa ē ke tau muimui ki ai!​—2 Sām. 7:12, 13; 1 Kal. 29:1, 3-5.

15. Naʻe anga-fēfē hono ikuʻi ʻe Hugues ʻa e loto-siʻí?

15 Koeʻuhi ko e mahamahakí, ko Hugues, ko ha tokoua ʻi Falanisē, naʻe ʻikai ke ne toe ngāue ko ha mātuʻa, pea ʻikai lava ke ne toe fai ʻa e fanga kiʻi ngāue faingofua ʻi hono ʻapí. ʻOkú ne tohi: “ʻI he kamatá, naʻá ku ongoʻi ʻoku ʻikai ke ʻi ai haku ʻaonga pea loto-siʻi ʻaupito. Ka ʻi he faai atu ʻa e taimí, naʻá ku vakai ki he mahuʻinga hono tali ʻa hoku ngaahi fakangatangatá, pea maʻu ʻa e fiefia ʻi he tauhi kia Sihova fakataha mo e ngaahi fakangatangata ko iá. Naʻá ku fakapapauʻi ke ʻoua ʻe foʻi. Hangē ko Kitione mo ʻene kau tangata ʻe toko 300​—ʻa ia naʻa nau helaʻia kotoa​—te u hokohoko atu ke faitau!”​—Fkm. 8:4.

16. Ko e hā ʻe lava ke tau ako mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa e kau ʻāngeló?

16 Ko e kau ʻāngelo faitōnungá ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei. Lolotonga ʻa e pule ʻa Tuʻi ʻĒhapí, naʻe fakaafeʻi ʻe Sihova ʻa e kau ʻāngeló ke nau fokotuʻu ange ha founga ke kākaaʻi ai ʻa e tuʻi fulikivanú. Naʻe ʻoatu ʻe he niʻihi ʻo e kau ʻāngeló ʻenau fakakaukaú. Ka naʻe fili ʻe he ʻOtuá ʻa e ʻāngelo ʻe taha pea tala ange ko ʻene fokotuʻú ʻe lavameʻa. (1 Tuʻi 22:19-22) Naʻe loto-siʻi ʻa e kau ʻāngelo faitōnunga kehé, ʻo fakakaukau nai, ‘Ko e hā naʻá ku hela ai hono ʻoange ʻeku fokotuʻú?’ ʻOku ʻikai ha ʻuhinga ke tui ai naʻa nau fai pehē. Ko e kau ʻāngeló ʻoku nau anga-fakatōkilalo moʻoni pea loto ke ʻave ʻa e fakalāngilangí kotoa kia Sihova.​—Fkm. 13:16-18; Fkh. 19:10.

17. Ko e hā ʻoku totonu ke tau fai ʻi heʻetau loto-siʻi koeʻuhi ko e ʻikai ke tau maʻu ha monū pau ʻo e ngāué?

17 Manatuʻi ko ha monū ia ke tau fataki ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá pea fanongonongo ʻa hono Puleʻangá. Ko e ngaahi vāhenga-ngāué ʻoku haʻu pē mo ʻalu, ka ʻoku ʻikai ko e meʻa ia ʻokú ne ʻai ke tau mahuʻinga ki he ʻOtuá. Ko ʻetau anga-fakanānaá mo e anga-fakatōkilaló ʻe ʻofeina moʻoni ai kitautolu ʻe Sihova pea mo hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné. Ko ia kōlenga kia Sihova ke ne tokoniʻi koe ke hanganaki anga-fakanānā mo anga-fakatōkilalo. Fakakaukauloto ki he ngaahi faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻo e anga-fakanānaá mo e anga-fakatōkilaló ʻa ia ʻoku hiki ʻi heʻene Folofolá. Ngāue loto-lelei maʻa ho fanga tokouá ʻi ha founga pē ʻokú ke malavá.​—Saame 138:6; 1 Pita 5:5.

FEITUʻU NGĀUE ʻOKU HĀ NGALI TAʻEFUA

18-19. ʻE lava fēfē ke ke maʻu ʻa e fiefia ʻi hoʻo ngāue fakafaifekaú naʻa mo e taimi ʻoku hā ngali taʻefua ai ʻa e feituʻu ngāué?

18 Kuó ke ongoʻi loto-siʻi ʻi ha taimi koeʻuhi ko e hā ngali taʻefua ho feituʻu ngāué pe koeʻuhi ko e tokosiʻi ʻa e kakai ʻoku maʻu atu ki ʻapí? ʻI ha tuʻunga pehē, ko e hā ʻe lava ke fai ke tauhi maʻu pe fakalahi ʻetau fiefiá? ʻOku ʻi ai ha ngaahi fokotuʻu ʻaonga ʻi he puha “Founga ke Maʻu Ai ʻa e Fiefia ʻi Hoʻo Ngāue Fakafaifekaú.” ʻOku toe mahuʻinga ke maʻu ʻa e vakai totonu ki he ngāue fakafaifekaú. Ko e hā ʻoku kau ki aí?

19 Hanganaki tokangataha ki hono fanongonongo ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá mo e Puleʻangá. Naʻe fakamahino ʻe Sīsū ko e tokosiʻi pē te nau ʻilo ʻa e hala ki he moʻuí. (Māt. 7:13, 14) ʻI heʻetau kau ki he ngāue fakafaifekaú, ʻoku tau maʻu ʻa e lāngilangi ke ngāue fakataha mo Sihova, Sīsū mo e kau ʻāngeló. (Māt. 28:19, 20; 1 Kol. 3:9; Fkh. 14:6, 7) ʻOku tohoaki mai ʻe Sihova ʻa e faʻahinga ʻoku tāú. (Sione 6:44) Ko ia kapau ʻoku ʻikai ke tali lelei ʻe ha tokotaha ʻetau pōpoakí ʻi he taimi ko ení, te ne fanongo nai ʻi heʻetau ʻaʻahi hokó.

Founga ke Maʻu Ai ʻa e Fiefia ʻi Hoʻo Ngāue Fakafaifekaú

  1. 1. ʻAʻahi ki he kakaí ʻi he taimi ʻoku ngalingali te nau ʻi ʻapi aí.

  2. 2. ʻAlu ki he feituʻu ʻoku ʻi ai ʻa e kakaí, hangē ko e māketi, paʻake mo e ngaahi tauʻanga meʻalele.

  3. 3. Fakakaukau ki he ngaahi founga faifakamoʻoni kehekehe, hangē ko e faitohi, ngāue ʻi he halá mo e ngaahi founga kehe ʻo e faifakamoʻoni ki he kakaí.

  4. 4. Fakatupulekina ʻa e pōtoʻi ʻi he fetalanoaʻakí.

  5. 5. Ako ke ngāueʻaki lelei ʻetau ngaahi polokalama fakaʻilekitulōniká.

  6. 6. Kapau ʻoku faʻu ha makasini pe ko ha polosiua ki ha faʻahinga kakai pau, kumi ki he faʻahinga ko iá ʻi ho feituʻu ngāué.

  7. 7. Laka atu ki ha feituʻu ngāue ʻoku tātātaha ke ngāueʻi pe ʻoku fua lahi ange, mahalo ʻaki hono ako ha lea kehe.

20. Ko e hā ʻoku akoʻi mai ʻi he Selemaia 20:8, 9 fekauʻaki mo hono tauʻi ʻa e loto-siʻí?

20 ʻE lava ke tau ako ʻa e meʻa lahi mei he palōfita ko Selemaiá. Naʻe vaheʻi ia ki ha feituʻu ngāue naʻe mātuʻaki faingataʻa. Naʻe taʻetokaʻi mo taukaeʻi ia ʻe he kakaí “ʻi he ʻahó kotoa.” (Lau ʻa e Selemaia 20:8, 9.) Naʻá ne hoko ʻo fuʻu loto-siʻi ʻi ha taimi ʻo ne mei foʻi. Ka naʻe ʻikai ke pehē. Ko e hā hono ʻuhingá? “Ko e folofola ʻa Sihová” naʻe hangē ia ha afi ʻi loto ʻia Selemaiá, pea naʻe ʻikai ke ne kei lava ʻo taʻofi ia ʻi loto! Ko e meʻa tatau pē ʻe hoko kiate kitautolu kapau te tau fakafonu hotau ʻatamaí mo e lotó ʻaki ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá. Ko ha toe ʻuhinga ia ʻe taha ki heʻetau ako fakaʻaho ʻa e Tohi Tapú pea fakalaulauloto ki ai. Ko hono olá, ʻe tupulaki ai pē ʻetau fiefiá pea ʻe lava ke fua lahi ange ai ʻetau ngāue fakafaifekaú.​—Sel. 15:16.

21. ʻE lava fēfē ke tau ikuna ʻi hono tauʻi ʻa e loto-siʻí, tatau ai pē pe ko e hā hono tupuʻangá?

21 “Ko e loto-siʻí ko ha meʻatau mālohi fakaʻulia ia ʻoku ngāueʻaki ʻe Sētane,” ko e lea ia ʻa Deborah, naʻe lave ki ai ki muʻá. Ka ko e ngaahi meʻatau ʻa Sētané ʻoku ʻikai vātatau mo e mālohi ʻo Sihova ko e ʻOtuá. Ko ia ʻi he taimi ʻokú ke ongoʻi loto-siʻi ai ʻi ha faʻahinga ʻuhinga pē, kōlenga kia Sihova ki heʻene poupoú. Te ne tokoniʻi koe ke fekuki mo hoʻo ngaahi taʻehaohaoá mo e vaivaiʻangá. Te ne poupouʻi koe ʻi hoʻo mahamahakí. Te ne tokoniʻi koe ke maʻu ha vakai mafamafatatau ki hoʻo vāhenga-ngāué. Pea te ne tokoniʻi koe ke maʻu ha vakai pau ki hoʻo ngāue fakafaifekaú. ʻIkai ngata aí, huaʻi atu hoʻo hohaʻá ki hoʻo Tamai fakahēvaní. ʻI heʻene tokoní, ʻe lava ke ke ikuna ai ʻi hono tauʻi ʻa e loto-siʻí.

ʻE LAVA FĒFĒ KE TOKONIʻI KITAUTOLU ʻE HE NGAAHI KONGA TOHI TAPU KO ENÍ KE TAUʻI ʻA E LOTO-SIʻÍ?

  • 1 Sione 3:19, 20

  • Saame 41:3

  • Selemaia 20:8, 9

HIVA 6 Lotu ʻa e Sevāniti ʻa e ʻOtuá

a Ko kitautolu kotoa ʻoku tau faʻa loto-siʻi. ʻI he kupu ko ení, te tau lāulea ki he niʻihi ʻo e ngaahi meʻa pau ʻe lava ke tau fai ʻi he taimi ʻoku tau ongoʻi loto-mafasia aí. Hangē ko ia te tau vakai ki aí, ʻi he tokoni ʻa Sihová ʻe lava ke tau ikuna ʻi hono tauʻi ʻa e loto-siʻí.

b Kuo liliu ʻa e ngaahi hingoa ʻe niʻihi.

c Lau ʻa e talanoa ki he moʻui ʻa Laurel Nisbet ʻi he ʻīsiu ʻo e Awake! ʻo Sanuali 22, 1993.

d FAKAMATALA ʻO E FAKATĀTĀ: Ko ha tuofefine naʻá ne loto-siʻi ʻi ha taimi, ka ʻokú ne fakakaukauloto ki heʻene ngāue ʻi he kuohilí pea lotu kia Sihova. ʻOkú ne fakapapauʻi ʻokú Ne manatuʻi ʻa e meʻa naʻá ne fai ʻi he kuohilí mo e meʻa ʻokú ne lolotonga fai he taimi ní.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share