KUPU AKO 22
Tokoniʻi Hoʻo Kau Ako Tohi Tapú ke Hoko ko e Kau Ākonga Papitaiso
“Tuku ki he tokotaha taki taha ʻo kimoutolu ke papitaiso.”—NGĀ. 2:38.
HIVA 10 “Ko Au Eni! Fekau Au”
ʻI HE KUPÚ NIa
1. Ko e hā naʻe tala ki ha fuʻu kakai tokolahi ʻi he ʻuluaki senitulí ke nau faí?
NAʻE fakatahataha mai ha fuʻu kakai tokolahi ʻo e kakai tangata mo e kakai fefine mei he ngaahi fonua lahi pea lea ʻi he ngaahi lea kehekehe. Naʻe ʻi ai ha meʻa fakatupu tokanga naʻe hoko ʻi he ʻaho ko iá. Ko ha kulupu ʻo e kau Siu anga-maheni naʻe lava ke nau lea ʻi he lea tuʻufonua ʻa e kau ʻaʻahí! Naʻe fakaʻohovale eni ki he fuʻu kakaí, ka ko e meʻa naʻe leaʻaki ʻe he kau Siu ko iá pea mo e meʻa naʻe leaʻaki ʻe he ʻapositolo ko Pitá naʻe toe fakatupu tokanga ange ia. Naʻe kau ai ʻa e pōpoaki ʻe fakahaofi kinautolu ʻaki ʻa e ngāueʻi ʻa e tui kia Sīsū Kalaisi. Naʻe maongo loloto ki he fuʻu kakaí ʻa e pōpoaki ko iá. Ko hono moʻoní, naʻe ueʻi heni ʻa e kakaí ke nau ʻeke: “Ko e hā te mau faí?” ʻI he tali ki aí, naʻe pehē ʻe Pita: “Tuku ki he tokotaha taki taha ʻo kimoutolu ke papitaiso.”—Ngā. 2:37, 38.
Ko ha tokoua mo hono uaifí ʻokú na ako Tohi Tapu mo ha kiʻi talavou ʻokú ne maʻu ha tatau kuo pulusi ʻo e tohi Fiefia ʻi he Moʻuí ʻo Taʻengata! (Sio ki he palakalafi 2)
2. Ko e hā te tau sivisiviʻi ʻi he kupu ko ení? (Sio ki he tā ʻi he takafí.)
2 Ko e meʻa naʻe hoko atu aí naʻe makehe. Naʻe papitaiso ʻa e toko 3,000 nai ʻi he ʻaho ko iá, ʻo hoko ko e kau ākonga ʻa Kalaisi. Ko e kamataʻanga eni ʻo e ngāue ngaohi ākonga lahi naʻe fekauʻi ʻe Sīsū hono kau muimuí ke nau faí. Ko e ngāue ko iá kuo aʻu mai ki he senituli 21. ʻI he ʻahó ni, heʻikai lava ke tau tokoniʻi ha taha ke papitaiso ʻi ha laui houa siʻi pē. ʻE fiemaʻu nai ʻa e laui māhina pe naʻa mo e taʻu ʻe taha pe lahi ange ki ha tokotaha ako ke ne aʻusia ʻa e taumuʻa ko iá. ʻOku fiemaʻu ʻa e ngāue lahi ki he ngaohi ākongá, hangē ko ia ʻokú ke ʻiloʻi kapau ʻokú ke lolotonga ako ʻa e Tohi Tapú mo ha taha. ʻI he kupu ko ení, te tau sivisiviʻi ai ʻa e meʻa ʻe lava ke ke fai ke tokoniʻi hoʻo tokotaha ako Tohi Tapú ke hoko ko ha ākonga ʻosi papitaiso.
TOKONIʻI HOʻO AKO TOHI TAPÚ KE NGĀUEʻAKI ʻA E MEʻA ʻOKÚ NE AKÓ
3. Hangē ko ia ʻoku hā ʻi he Mātiu 28:19, 20, ko e hā kuo pau ke fai ʻe ha tokotaha ako ke fakalakalaka ʻo papitaisó?
3 Ki muʻa ke papitaiso ha tokotaha ako Tohi Tapu, kuo pau ke ne ngāueʻaki ʻa e meʻa ʻoku akoʻi mai ʻe he Tohi Tapú. (Lau ʻa e Mātiu 28:19, 20.) ʻI hono ngāueʻaki ʻe ha tokotaha ako ʻa e meʻa ʻokú ne akó, ʻokú ne hoko ai ʻo hangē ko e “tangata poto” ʻi he talanoa fakatātā ʻa Sīsuú ʻa ia naʻá ne keli hifo ʻo loloto ke langa hono falé ʻi he maká. (Māt. 7:24, 25; Luke 6:47, 48) ʻE lava fēfē ke tau tokoniʻi ha tokotaha ako ke ngāueʻaki ʻa e meʻa ʻokú ne akó? Tau lāulea angé ki ha fokotuʻu ʻe tolu.
4. ʻE lava fēfē ke tau tokoniʻi ha tokotaha ako ke ngāue hokohoko ki he papitaisó? (Sio foki ki he puha “Tokoniʻi Hoʻo Tokotaha Akó ke Fokotuʻu ha Taumuʻa pea Aʻusia Ia.”)
4 Tokoniʻi hoʻo tokotaha akó ke fokotuʻu ʻa e ngaahi taumuʻa. Ko e hā ʻoku totonu ai ke ke fai iá? Fakakaukau angé ki he fakatātā ko ení: Kapau te ke fai ha fononga lōloa, te ke fakakau nai ai ha feituʻu fakamānako ke tuʻu ai ʻo mālōlō ʻi he hala fonongá. ʻE hā ngali ofi leva ʻa e feituʻu ʻokú ke fononga ki aí. ʻI he tuʻunga meimei tatau, ʻi hono fokotuʻu ʻe ha tokotaha ako Tohi Tapu ha ngaahi taumuʻa taimi nounou pea aʻusia iá, ʻoku ngalingali te ne ʻiloʻi ko e taumuʻa ke papitaisó ʻoku ala aʻusia. Ngāueʻaki ʻa e konga ko e “Meʻa ke Fai” ʻi he tohi Fiefia ʻi he Moʻuí ʻo Taʻengata! ke tokoniʻi hoʻo tokotaha akó ke nau fakalakalaka. ʻI he ngataʻanga ʻo e lēsoni taki taha, lāulea ki he anga ʻo e kaunga ʻa e meʻa ke faí mo e meʻa naʻe toki ako ʻe hoʻo tokotaha akó. Kapau ʻokú ke saiʻia ke ngāue hoʻo tokotaha akó ki ha toe taumuʻa kehe, tohi ia ʻi he konga ʻoku ʻatā ʻi he “Meʻa Kehe.” Ngāueʻaki maʻu pē ʻa e konga ko eni ʻo e akó ke fakamanatu mo hoʻo tokotaha akó ʻene ngaahi taumuʻa taimi nounoú mo ʻene ngaahi taumuʻa taimi lōloá.
5. Hangē ko ia ʻoku hiki ʻi he Maʻake 10:17-22, ko e hā naʻe tala ange ʻe Sīsū ki ha tangata koloaʻia ke ne faí, pea ko e hā hono ʻuhingá?
5 Tokoniʻi hoʻo tokotaha akó ke fai ʻa e ngaahi liliu ʻi heʻene founga moʻuí. (Lau ʻa e Maʻake 10:17-22.) Naʻe ʻiloʻi ʻe Sīsū ʻe faingataʻa ki ha tangata koloaʻia ke fakatau atu ʻa e kotoa ʻene ngaahi koloá. (Mk. 10:23) Neongo ia, naʻe tala ange ʻe Sīsū ki he tangatá ke ne fai ʻa e liliu lahi ko ení ʻi heʻene founga moʻuí. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhi naʻe ʻofa ʻa Sīsū kiate ia. ʻI he taimi ʻe niʻihi, te tau toumoua nai ke fakalototoʻaʻi ha tokotaha ako ke ngāueʻaki ʻa e meʻa ʻokú ne akó koeʻuhi ʻoku tau ongoʻi ʻoku teʻeki ke ne mateuteu ke fai ʻa e liliu ʻoku fiemaʻú. ʻE fiemaʻu nai ʻa e taimi ki he kakaí ke huʻi atu ʻa e angaʻitangata motuʻá pea kofuʻaki ʻa e angaʻitangata foʻoú. (Kol. 3:9, 10) Ka ko e vave ange hoʻo lāulea tauʻatāina ki he ʻīsiú mo e tokotaha akó, ko e vave ange ia ʻene kamata ke liliú. ʻI hoʻo fai ʻa e fetalanoaʻaki peheé, ʻokú ke fakahaaʻi ai ʻokú ke tokanga fekauʻaki mo ia.—Saame 141:5; Pal. 27:17.
6. Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau ngāueʻaki ʻa e ngaahi fehuʻi fakatupu fakakaukaú?
6 Ko ha fehuʻi fakatupu fakakaukau ʻoku tau ʻeke ia ki ha tokotaha ako ke ʻomai ʻene vakai pe fakakaukau ki ha kaveinga. Ngāueʻaki ha fehuʻi pehē ke fakapapauʻi ai ʻa e meʻa ʻoku mahinoʻi mo tui ki ai hoʻo tokotaha akó. Kapau te ke fai maʻu pē eni, ʻe faingofua ange ke mo fetalanoaʻaki ki ha kaveinga pelepelengesi ʻi he kahaʻú. Ko e tohi Fiefia ʻi he Moʻuí ʻo Taʻengata! ʻoku lahi ai ʻa e ngaahi fehuʻi fakatupu fakakaukau. Ko e fakatātaá, ʻoku ʻeke ʻi he lēsoni 04: “ʻOkú ke fakakaukau ʻoku fēfē ongoʻi ʻa Sihová ʻi he taimi ʻokú ke ngāueʻaki ai hono huafá?” ʻOku ʻeke ʻi he lēsoni 09: “Ko e hā ʻa e ngaahi meʻa ʻe niʻihi te ke saiʻia ke lotu fekauʻaki mo iá?” ʻI he kamatá, ʻe fiemaʻu nai ki hoʻo tokotaha akó ʻa e taimi ke fakakaukau ki he founga ke tali ai ha fehuʻi fakatupu fakakaukau. ʻE lava ke ke tokoniʻi ia ʻaki hono akoʻi ke fakaʻuhinga ʻi he ngaahi konga Tohi Tapú pehē foki ki he fakatātaá.
7. ʻE lava fēfē ke tau ngāueʻaki ola lelei ʻa e ngaahi hokosia ʻi he moʻuí?
7 ʻI hono mahinoʻi pē ʻe hoʻo tokotaha akó ʻa e meʻa ʻoku fiemaʻu ke ne faí, ngāueʻaki ʻa e ngaahi hokosia ʻi he moʻuí ke fakalototoʻaʻi ia ke fai pehē. Ko e fakatātaá, kapau ʻoku fāinga hoʻo tokotaha akó ke maʻu ʻa e fakatahá, ʻe lava ke ke huluʻi ange ʻa e vitiō Naʻe Tokanga Mai ʻa Sihova Kiate Au ʻoku hā ʻi he konga “Ako Lahi Ange” ʻi he lēsoni 14. ʻOku lahi ʻa e ngaahi lēsoni ʻi he tohi Fiefia ʻi he Moʻuí ʻo Taʻengata!, te ke maʻu ai ʻa e ngaahi hokosia peheé ʻi he konga “Keli Loloto Ange” pe “Ako Lahi Ange.”b Tokanga ke ʻoua ʻe fakahoa hoʻo tokotaha akó ki ha tokotaha kehe ʻaki ʻa e pehē, “Kapau ʻokú ne lava ia, te ke lava foki mo koe.” Tuku pē ki he tokotaha akó ke ne fai ʻa e fakamulituku ko iá. ʻI hono kehé, fakamavaheʻi ʻa e ngaahi poini tefito naʻá ne tokoniʻi ʻa e tokotaha ʻi he vitioó ke ne ngāueʻaki ʻa e ngaahi akonaki Fakatohitapú. Mahalo te ke lave ki ha konga Tohi Tapu tefito pe ko ha meʻa ʻaonga naʻe fakahoko. ʻI ha taimi pē ʻe ala lava ai, fakamamafaʻi ʻa e anga hono tokoniʻi ʻe Sihova ʻa e tokotaha ko iá.
8. ʻE lava fēfē ke tau tokoniʻi ʻetau tokotaha akó ke ʻofa kia Sihová?
8 Tokoniʻi hoʻo tokotaha akó ke ʻofa kia Sihova. Anga-fēfē? Kumi ki ha faingamālie ke tohoakiʻi ʻa e tokangá ki he ngaahi ʻulungaanga ʻo Sihová. Tokoniʻi hoʻo tokotaha akó ke vakai kia Sihova ko ha ʻOtua fiefia ʻokú ne poupouʻi ʻa e faʻahinga ʻoku ʻofa kiate iá. (1 Tīm. 1:11; Hep. 11:6) Fakahaaʻi ki he tokotaha akó te ne maʻu ʻaonga mei hono ngāueʻaki ʻa e fakamatalá, pea fakamatalaʻi kiate ia ko e tapua mai eni ʻa e ʻofa ʻa Sihova kiate iá. (ʻAi. 48:17, 18) ʻI he loloto ange ʻa e ʻofa ʻa e tokotaha akó kia Sihová ʻe ueʻi lahi ange ai ia ke fai ha liliu pē ʻoku fiemaʻu.—1 Sio. 5:3.
FAKAFEʻILOAKI HOʻO TOKOTAHA AKÓ KI HE KAUNGĀLOTÚ
9. ʻI he fehoanaki mo e Maʻake 10:29, 30, ko e hā ʻe lava ke ne tokoniʻi ha tokotaha ke fai ʻa e ngaahi feilaulau ke hoko ko ha ākonga ʻosi papitaiso?
9 Ke fakalakalaka ʻo papitaisó, ʻe fiemaʻu ki ha tokotaha ako Tohi Tapu ke ne fai ʻa e ngaahi feilaulau. Hangē ko e tangata koloaʻia naʻe lave ki ai ki muʻá, ʻe fiemaʻu nai ki he kau ako ʻe niʻihi ke feilaulauʻi ʻenau ngaahi meʻa fakamatelié. Kapau ko ʻenau ngāue paʻangá ʻoku ʻikai ke fehoanaki mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú, ʻe fiemaʻu nai ke nau fai ha liliu. ʻE fiemaʻu nai ki he tokolahi ke nau tuku ange ʻa e ngaahi kaumeʻa ʻoku ʻikai ke nau ʻofa kia Sihova. Ko e niʻihi ʻoku liʻaki kinautolu ʻe he ngaahi mēmipa ʻo e fāmilí ʻa ia ʻoku nau fehiʻa ʻi he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Naʻe ʻiloʻi ʻe Sīsū ʻe faingataʻa nai ke fai ʻe he niʻihi ʻa e ngaahi feilaulau pehē. Ka naʻá ne talaʻofa ko e faʻahinga ʻoku muimui kiate iá heʻikai siva ʻenau ʻamanakí. ʻE fakakoloa kinautolu ʻaki ha fāmili fakalaumālie anga-ʻofa. (Lau ʻa e Maʻake 10:29, 30.) ʻE lava fēfē ke ke tokoniʻi hoʻo tokotaha ako Tohi Tapú ke maʻu ʻaonga mei he meʻaʻofa fakaʻofoʻofa ko ení?
10. Ko e hā ʻokú ke ako mei he hokosia ʻa Manuel?
10 Fakatupulekina ha kaumeʻa mo hoʻo tokotaha akó. ʻOku mahuʻinga ke ke fakahaaʻi ki hoʻo tokotaha akó ʻokú ke tokanga fekauʻaki mo ia. Ko e hā hono ʻuhingá? Fakatokangaʻi ʻa e fakamatala ʻa Manuel, ʻoku nofo ʻi Mekisikou. ʻI heʻene manatu ki heʻene kei ako Tohi Tapú, ʻokú ne pehē: “Ki muʻa ʻi he ako taki taha, ʻe ʻeke mai ʻe heʻeku faiakó pe ʻoku ou fēfē hake. Naʻá ne tokoniʻi au ke fiemālie pea fakaʻatā au ke talanoa tauʻatāina fekauʻaki mo ha ngaahi meʻa kehe. Naʻe lava ke u ongoʻi naʻá ne tokanga moʻoni mai kiate au.”
11. ʻE anga-fēfē nai ʻa e maʻu ʻaonga ʻetau kau akó mei he fakamoleki ʻa e taimi mo kitautolú?
11 Fakamoleki ʻa e taimi mo hoʻo kau akó, hangē ko hono fakamoleki ʻe Sīsū ʻa e taimi mo hono kau muimuí. (Sione 3:22) Kapau ʻoku feʻungamālie, fakaafeʻi hoʻo tokotaha ako Tohi Tapu fakalakalaká ki ho ʻapí ke mo ipu kofi pe ki ha houa kai pe sio fakataha ki heʻetau broadcast fakamāhiná. ʻE tautefito nai ʻa e houngaʻia hoʻo tokotaha akó ʻi ha fakaafe pehē lolotonga ʻa e faʻahitaʻu mālōloó ʻa ia te ne ongoʻi tuēnoa nai. “ʻOku ou tui naʻá ku ako ʻa e meʻa lahi fekauʻaki mo Sihova mei he taimi naʻá ku fakamoleki mo ʻeku faiakó ʻi he meʻa naʻá ku ako ʻi he taimi naʻá ma ako aí,” ko e lea ia ʻa Kazibwe, ʻoku nofo ʻi ʻIukanitā. “Naʻá ku vakai ki he lahi ʻo e tokanga mai ʻa Sihova ki heʻene kakaí mo ʻenau fiefiá. Ko e meʻa ia naʻá ku loto ke maʻu ʻi heʻeku moʻuí.”
ʻI hoʻo ʻalu mo e kau malanga kehekehe ki ha ako Tohi Tapu, ʻe faingofua ange ki he tokotaha akó ke maʻu ʻa e fakatahá (Sio ki he palakalafi 12)c
12. Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau ʻalu ki ha ako Tohi Tapu mo ha kau malanga kehekehe?
12 Fakaafeʻi ʻa e kau malanga kehekehe ki he ako Tohi Tapú. ʻI he taimi ʻe niʻihi, te tau ongoʻi ʻoku faingofua ange ke tau ʻalu toko taha pē pe ʻave ʻa e tokotaha malanga tatau. Neongo ʻe faingamālie ange ke fai pehē, ʻoku ngalingali ʻe maʻu ʻaonga ʻetau tokotaha ako Tohi Tapú kapau te tau ʻalu mo ha kau malanga kehekehe ʻi he taimi kotoa. “Ko e tokotaha malanga taki taha naʻe haʻu ki heʻeku akó naʻá ne fakamatalaʻi ʻa e ngaahi meʻá ʻi ha founga makehe,” ko e lea ia ʻa Dmitrii, ʻoku nofo ʻi Molotova. “Naʻe tokoniʻi ai au ke vakai ki he fakamatalá mei he ngaahi tafaʻaki kehekehe. Naʻe ʻikai ke u toe loko mā ʻi heʻeku fuofua maʻu ʻa e fakatahá, koeʻuhi naʻá ku ʻosi fetaulaki mo e tokolahi ʻo e fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné.”
13. Ko e hā kuo pau ai ke tau tokoniʻi ʻetau tokotaha akó ke maʻu ʻa e fakatahá?
13 Tokoniʻi hoʻo tokotaha akó ke ne maʻu ʻa e ngaahi fakatahá. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhi ʻoku fekauʻi ʻe Sihova ʻene kau lotú ke fakataha fakatahataha; ko e konga ia ʻetau lotú. (Hep. 10:24, 25) Tānaki atu ki aí, ko hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ʻa hotau fāmili fakalaumālié. ʻI heʻetau kau ki he fakatahá mo kinautolú, ʻoku hangē ia ʻoku tau fakatahataha ʻi ʻapi ʻo maʻu ha houa kai ifo. ʻI he taimi ʻokú ke tokoniʻi ai hoʻo tokotaha ako Tohi Tapú ke maʻu ʻa e fakatahá, ʻokú ke tokoniʻi ia ke fou ʻi he taha ʻo e ngaahi sitepu mahuʻinga taha ki he papitaisó. Ka ʻe faingataʻa nai kiate ia ke fou he sitepu ko iá. ʻE lava fēfē ke tokoni ʻa e tohi Fiefia ʻi he Moʻuí ʻo Taʻengata! ki hoʻo tokotaha akó ke ne ikuʻi ha faingataʻa ʻokú ne fekuki nai mo ia?
14. ʻE lava fēfē ke tau fakaʻaiʻai ʻetau tokotaha akó ke ne maʻu ʻa e fakatahá?
14 Ngāueʻaki ʻa e lēsoni 10 ʻi he tohi Fiefia ʻi he Moʻuí ʻo Taʻengata! ke tokoni kiate koe ke fakaʻaiʻai hoʻo tokotaha akó. Ko e kau malanga taukei naʻe kole ke nau ʻahiʻahiʻi ʻa e lēsoni ko ení ki muʻa ke tuku ange ʻa e tohí naʻa nau mātuʻaki lavameʻa ʻi hono tokoniʻi ʻenau kau akó ke maʻu ʻa e fakatahá. Ko e moʻoni, ʻoua ʻe tatali ke aʻu ki he lēsoni 10 pea toki fakaafeʻi hoʻo tokotaha ako Tohi Tapú ki heʻetau fakatahá. Fakaafeʻi ia ʻi he vave taha ʻe ala lavá pea hokohoko atu ke fai pehē. ʻOku kehekehe ʻa e ngaahi pole ʻoku fekuki mo e kau ako Tohi Tapú. Ko ia tokanga ki he ngaahi fiemaʻu hoʻo tokotaha akó, pea sio pe ʻe lava ke ke fai ha tokoni ʻaonga. ʻOua te ke loto-siʻi kapau ʻoku ʻikai te ne maʻu leva ʻa e fakatahá. Hoko ʻo anga-kātaki kae kīvoi.
TOKONIʻI HOʻO TOKOTAHA AKO TOHI TAPÚ KE IKUʻI ʻENE MANAVAHĒ
15. Ko e hā ʻa e meʻa ʻe manavahē nai ki ai ʻetau tokotaha akó?
15 ʻOkú ke manatuʻi hoʻo kiʻi ongoʻi ilifia ʻi he hoko ko e taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová? Mahalo naʻá ke ongoʻi heʻikai ʻaupito malava ke ke malanga ki he kakaí. Pe mahalo naʻá ke manavahē naʻa fakafepakiʻi koe ʻe ho fāmilí pe kaungāmeʻá. Kapau ko ia, hoko ʻo kaungāongoʻi mo hoʻo tokotaha ako Tohi Tapú. Naʻe mahinoʻi ʻe Sīsū ʻe malava ke hoko ʻa e manavahē ko iá. Kae kehe, naʻá ne ekinaki ki hono kau muimuí ke ʻoua ʻe fakaʻatā ʻa e manavaheé ke ne taʻofi kinautolu mei he tauhi kia Sihová. (Māt. 10:16, 17, 27, 28) Naʻe anga-fēfē hono tokoniʻi ʻe Sīsū hono kau muimuí ke ikuʻi ʻenau manavaheé? Pea ʻe lava fēfē ke ke muimui ki heʻene faʻifaʻitakiʻangá?
16. ʻE lava fēfē ke tau akoʻi ʻetau tokotaha akó ke vahevahe atu ʻene tuí?
16 Akoʻi hokohoko hoʻo tokotaha akó ke vahevahe atu ʻene tuí. Naʻe ongoʻi manavasiʻi nai ʻa e kau ākonga ʻa Sīsuú ʻi he taimi naʻá ne fekauʻi atu ai kinautolu ke malangá. Ka naʻe tokoniʻi kinautolu ʻe Sīsū ʻaki hono tala ange ʻa e feituʻu ke malanga aí pea mo ʻenau pōpoaki ke talá. (Māt. 10:5-7) ʻE lava fēfē ke ke faʻifaʻitaki kia Sīsū? Tokoniʻi hoʻo tokotaha akó ke sio pe ko hai ʻe lava ke ne malanga ki aí. Ko e fakatātaá, ʻeke ange pe ʻokú ne ʻiloʻi ha taha ʻe lava ke maʻu ʻaonga mei hono ako ha moʻoni pau mei he Tohi Tapú. Pea tokoniʻi ia ke teuteu ha meʻa ke leaʻaki ʻaki hono fakahaaʻi ange ha founga faingofua ke vahevahe ai ʻa e moʻoni ko iá. ʻI he taimi ʻoku feʻungamālie aí, ʻe lava ke mo ʻahiʻahi ngāueʻaki ʻa e konga “ʻOku Pehē ʻe he Niʻihi” mo e “ʻE ʻEke Nai ʻe ha Taha,” ʻa ia ʻoku maʻu ʻi he tohi Fiefia ʻi he Moʻuí ʻo Taʻengata! ʻI hoʻo fai peheé, tokangataha ki hono akoʻi hoʻo tokotaha akó ke ngāueʻaki ʻa e Tohi Tapú ke fai ha tali faingofua mo fakapotopoto.
17. ʻE lava fēfē ke tau ngāueʻaki ʻa e Mātiu 10:19, 20, 29-31 ʻi heʻetau tokoniʻi ʻetau tokotaha akó ke falala kia Sihová?
17 Tokoniʻi hoʻo tokotaha akó ke falala kia Sihova. Naʻe fakapapauʻi ʻe Sīsū ki heʻene kau ākongá ʻe tokoniʻi kinautolu ʻe Sihova koeʻuhi naʻá Ne ʻofa kiate kinautolu. (Lau ʻa e Mātiu 10:19, 20, 29-31.) Fakamanatu ki hoʻo tokotaha akó ʻe tokoniʻi ʻe Sihova mo ia foki. ʻE lava ke ke tokoniʻi ia ke falala kia Sihova ʻaki ʻa e lotu fakataha mo ia fekauʻaki mo ʻene ngaahi taumuʻá. “Naʻe faʻa lave ʻeku faiakó ki heʻeku ngaahi taumuʻá ʻi heʻene lotú,” ko e lea ia ʻa Franciszek, ʻoku nofo ʻi Pōlani. “ʻI heʻeku sio ki hono tali ʻe Sihova ʻa e lotu ʻeku faiakó, naʻá ku kamata lotu leva. Naʻá ku ongoʻi ʻa e tokoni ʻa Sihová ʻi he taimi naʻá ku fiemaʻu ai ha ʻaho mālōlō mei heʻeku ngāue foʻoú ke maʻu ʻa e ngaahi fakatahá mo e fakataha-lahí.”
18. ʻOku anga-fēfē ongoʻi ʻa Sihova fekauʻaki mo e ngāue ʻa e kau faiako Kalisitiané?
18 ʻOku tokanga lahi mai ʻa Sihova ki heʻetau kau ako Tohi Tapú. ʻOkú ne houngaʻia ʻi he ngāue mālohi ʻa e kau faiako Kalisitiané ke tokoniʻi ʻa e kakaí ke ʻunuʻunu ofi ange kiate ia, pea ʻokú ne ʻofa kiate kinautolu ʻi heʻenau fai pehē. (ʻAi. 52:7) Kapau ʻoku ʻikai ke ke lolotonga fakahoko ha ako Tohi Tapu, ʻe lava ke ke kei tokoni ki he kau ako Tohi Tapú ke fakalakalaka ki he papitaisó ʻaki ʻa e kau fakataha mo e kau malanga kehé ʻi heʻenau ngaahi akó.
HIVA 44 Kau Fiefia he Utu-Taʻú
a ʻE sivisiviʻi ʻi he kupú ni ʻa e anga hono tokoniʻi ʻe Sīsū ʻa e kakaí ke nau hoko ko ʻene kau ākongá mo e founga ʻe lava ke tau faʻifaʻitaki ai kiate iá. Te tau lāulea foki ki he niʻihi ʻo e ngaahi tafaʻaki ʻo e tohi foʻou Fiefia ʻi he Moʻuí ʻo Taʻengata! ʻOku fakataumuʻá ke ne tokoniʻi ʻetau kau ako Tohi Tapú ke fakalakalaka ʻo papitaiso.
b ʻE lava foki ke ke maʻu ʻa e ngaahi hokosia ʻi he moʻuí ʻi he (1) Tataki Fakaefekumi Maʻá e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi he kaveinga “Tohi Tapu,” “ʻAonga,” pea ʻalu ki he “‘Liliu ʻe he Tohi Tapú ʻa e Moʻuí’ (Kupu hokohoko ʻi he Taua Leʻo)” pe (2) ʻi he konga mītia ʻi he JW Library® ʻi he “Fakaʻekeʻeke mo e Hokosia.”
c FAKAMATALA ʻO E FAKATĀTĀ: Ko ha tokoua, ʻokú ne ʻalu mo hono uaifí ʻo ako mo ha kiʻi talavou. ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻoku kau ʻa e fanga tokoua kehekehe ʻi he akó.