LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w25 Maʻasi p. 26-31
  • ʻOku ʻIkai ʻAupito ke Fuʻu Nounou ʻa e Nima ʻo Sihová

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • ʻOku ʻIkai ʻAupito ke Fuʻu Nounou ʻa e Nima ʻo Sihová
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2025
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • AKO MEIA MŌSESE MO E KAU ʻISILELÍ
  • FEKUKI MO E NGAAHI PALOPALEMA FAKAPAʻANGÁ
  • PALANI KI HEʻETAU NGAAHI FIEMAʻU FAKAMATELIE KI HE KAHAʻÚ
  • Ako mei he Ngaahi Lea Tuku ʻa e Kau Tangata Faitōnungá
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2024
  • Fili ʻOkú Ne Fakahaaʻi ʻa e Falala kia Sihová
    Ko ʻEtau Moʻui Faka-Kalisitiané mo e Ngāue Fakafaifekaú—Polokalama Ngāue ki he Fakatahá—2023
  • Tali Anga-Fakanānā ʻa e Meʻa ʻOku ʻIkai Te Ke ʻIloʻí
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2025
  • Manatuʻi ko Sihova “ ʻa e ʻOtua Moʻuí”
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2024
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2025
w25 Maʻasi p. 26-31

KUPU AKO 13

HIVA 4 “Ko Hoku Tauhi ʻa Sihova”

ʻOku ʻIkai ʻAupito ke Fuʻu Nounou ʻa e Nima ʻo Sihová

“ʻOku fuʻu nounou koā ʻa e nima ʻo Sihová?”—NŌM. 11:23.

TAUMUʻÁ

Ke falala kia Sihova ke tokonaki ʻetau ngaahi fiemaʻu fakamatelié pea ke langa hake ʻa e falala ko ia ʻoku tau ʻosi maʻú.

1. Naʻe anga-fēfē hono fakahāhā ʻe Mōsese ʻa e falala kia Sihova ʻi he taimi naʻá ne taki atu ai ʻa e kau ʻIsilelí mei ʻIsipité?

KO Mōsese ʻoku taau ke fakatokangaʻi ʻi he faʻahinga ko ia ʻoku lave ki ai ʻi he tohi ʻa Hepeluú ko e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga ʻo e tuí. (Hep. 3:​2-5; 11:​23-25) Naʻá ne fakahāhā ʻa e tui ʻi heʻene taki atu ʻa e kau ʻIsilelí mei ʻIsipité. Naʻá ne fakafisi ke manavahē ʻia Felo mo ʻene kau taú. ʻI he falala kia Sihová, naʻá ne taki atu ʻa e kakaí ʻi he Tahi Kulokulá pea ki mui ai ʻi he toafá. (Hep. 11:​27-29) Ko e tokolahi taha ʻo e kau ʻIsilelí naʻe mole ʻenau falala pau ki he malava ʻa Sihova ke tokangaʻi kinautolú, ka naʻe hokohoko atu ʻa e falala ʻa Mōsese ki hono ʻOtuá. Ko e tui ʻa Mōsesé naʻe ʻikai ke tōnoa, he naʻe tokonaki fakaemana ʻe he ʻOtuá ʻa e meʻakai mo e vai ke lava ai ʻa e kakaí ʻo moʻui ʻi he toafa pakukaá.a—ʻEki. 15:​22-25; Saame 78:​23-25.

2. Ko e hā naʻe ʻeke ai ʻe he ʻOtuá kia Mōsese: “ʻOku fuʻu nounou koā ʻa e nima ʻo Sihová”? (Nōmipa 11:​21-23)

2 Kae kehe, neongo ʻa e tui mālohi ʻa Mōsesé, hili ha taʻu nai ʻe taha mei hono fakahaofi fakaemana ʻo ʻIsilelí, naʻá ne fehuʻia ʻa e malava ʻa Sihova ke ʻoange ʻa e kakanoʻi-manu ki Hono kakaí. Naʻe ʻikai lava ke sioloto atu ʻa Mōsese ki he founga ʻe tokonaki ai ʻe Sihova ha kakanoʻi-manu feʻunga ke fafanga ʻaki ʻa e laui miliona naʻa nau ʻapitanga ʻi he toafa maomaonganoá. ʻI he tali ki aí, naʻe ʻeke ʻe Sihova kia Mōsese: “ʻOku fuʻu nounou koā ʻa e nima ʻo Sihová?” (Lau ʻa e Nōmipa 11:​21-23.) ʻI hení, ko e kupuʻi lea “nima ʻo Sihová” ʻoku ʻuhinga ia ki he laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá pe ko hono ivi ngāué. Ko hono moʻoní, naʻe ʻeke ʻe Sihova kia Mōsese, ‘ʻOkú ke fakakaukau moʻoni heʻikai lava ke u fai ʻa e meʻa ʻoku ou pehē te u faí?’

3. Ko e hā ʻoku fakatupu tokanga ai kiate kitautolu ʻa e hokosia ʻa Mōsese mo e kau ʻIsilelí?

3 Kuo faifai ange peá ke fifili pe ʻe tokangaʻi ʻe Sihova ʻa hoʻo ngaahi fiemaʻu fakamatelie mo ho fāmilí? Tatau ai pē pe kuó ke fifili ki ai pe ʻikai, tau sivisiviʻi angé ʻa e hokosia ʻa Mōsese mo e kau ʻIsilelí, ʻa ia naʻe siʻisiʻi ʻenau falala pau ki he malava ʻa e ʻOtuá ke tokonaki maʻanautolú. Ko e ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapu te tau lāulea ki aí te ne tokoniʻi kitautolu ke langa hake ʻetau falala pau ko e nima ʻo Sihová ʻoku ʻikai ʻaupito ke fuʻu nounou.

AKO MEIA MŌSESE MO E KAU ʻISILELÍ

4. Ko e hā naʻá ne taki atu nai ʻa e tokolahi ke fehuʻia ʻa e malava ʻa Sihova ke tokonaki fakamatelie maʻanautolú?

4 Fakakaukau ki he potutohí. Ko e puleʻanga ʻo ʻIsilelí pea mo ha “fuʻu tokolahi kehe” ʻo e faʻahinga naʻe ʻikai ko ha kau ʻIsileli naʻa nau ʻi he toafa lahí ʻi ha vahaʻa taimi ʻi heʻenau fononga mei ʻIsipite ki he Fonua ʻo e Talaʻofá. (ʻEki. 12:38; Teu. 8:15) Ko e fuʻu kakai kehekehe ko ení naʻe kamata ke nau taʻeoliʻia ʻi he kai ʻa e maná pea naʻe pehē pē mo e tokolahi ʻo e kau ʻIsilelí, ʻa ia naʻa nau kau mo kinautolu ʻi he lāungá. (Nōm. 11:​4-6) Naʻe kamata ke fakaʻamua ʻe he kakaí ʻa e meʻakai naʻa nau maʻu ʻi ʻIsipité. Koeʻuhi ko e ongoʻi ʻe Mōsese ʻoku tenge ia ʻe he kakaí, ʻoku hā ngali naʻá ne fakakaukau naʻe pau kiate ia tonu ke ne fai ha tokonaki maʻanautolu.—Nōm. 11:​13, 14.

5-6. Ko e hā ʻe lava ke tau ako mei he anga hono tākiekina ʻe he fuʻu kakai kehekehé ʻa e kau ʻIsileli tokolahi?

5 Koeʻuhi ko e ʻikai ke fakahāhā ʻe he fuʻu kakai kehekehé ʻa e houngaʻiá, ʻoku ngalingali naʻe uesia ai ʻa e kau ʻIsilelí. Ko kitautolu foki ʻe lava ke tākiekina ʻe he laumālie taʻehoungaʻia ʻa e niʻihi kehé pea hoko ʻo ʻikai fiemālie ʻi he meʻa ʻoku tokonaki mai ʻe Sihová. ʻE lava ke hoko ia kapau ʻoku tau sio ki mui ʻo fakaʻamua ʻa e meʻa naʻa tau maʻu ki muʻá pe kapau ʻoku tau hoko ʻo meheka ʻi he meʻa ʻoku maʻu ʻe he niʻihi kehé. Kae kehe, te tau fiefia ange kapau ʻoku tau fakatupulekina ʻa e fiemālie, neongo pe ko e hā hotau tuʻungá.

6 Naʻe totonu ke manatuʻi ʻe he kau ʻIsilelí naʻe fakapapauʻi ange ʻe he ʻOtuá ko e taimi te nau aʻu ai ki honau ʻapi foʻoú, te nau fiefia ʻi he ngaahi meʻa fakamatelie hulu fau. Ko e talaʻofa ko iá ʻe fakahoko ia ʻi he Fonua ʻo e Talaʻofá, ʻo ʻikai ʻi he lolotonga ʻenau fononga ʻi he toafá. ʻI he tuʻunga meimei tatau, ʻi he ʻikai ke tokangataha ki he meʻa ʻoku ʻikai nai ke tau maʻu ʻi he fokotuʻutuʻu ko ení, ʻoku lelei ke tau fakakaukauloto ki he meʻa kuo talaʻofa ʻe Sihova te ne ʻomai kiate kitautolu ʻi he māmani foʻoú. ʻE lava foki ke tau fakalaulauloto ki he ngaahi konga Tohi Tapu ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke langa hake ʻetau falala kia Sihová.

7. Ko e hā ʻe lava ai ke tau falala pau ko e nima ʻo Sihová ʻoku ʻikai ke fuʻu nounoú?

7 Neongo ia, te ke fifili nai pe ko e hā naʻe ʻeke ai ʻe he ʻOtuá kia Mōsese: “ʻOku fuʻu nounou koā ʻa e nima ʻo Sihová?” Naʻe tokoniʻi nai ʻe Sihova ʻa Mōsese ke ne fakakaukau ʻo ʻikai ngata pē ki he mālohi ʻo Hono nimá kae pehē foki ki he mamaʻo ʻe lava ʻo mafao atu ki aí. ʻE lava ke tokonaki ʻe he ʻOtuá ʻa e kakanoʻi-manu hulu fau maʻá e kau ʻIsilelí neongo ʻenau ʻi he toafa maomaonganoá. ʻAki “ha nima mālohi mo ha nima kuo mafao atu,” naʻe fakahāhā ʻe he ʻOtuá ʻa hono mālohí. (Saame 136:​11, 12) Ko ia ʻi he taimi ʻoku tau fehangahangai ai mo e ʻahiʻahí, ʻoku totonu ke ʻoua te tau veiveiua ko e nima ʻo Sihová ʻe aʻu mai kiate kitautolu fakafoʻituitui.—Saame 138:​6, 7.

8. ʻE lava fēfē ke tau fakaʻehiʻehi mei hono fai ʻa e fehālaaki tatau mo ia naʻe fai ʻe he faʻahinga tokolahi ʻi he toafá? (Sio foki ki he fakatātaá.)

8 Naʻe tokonaki leva ʻe Sihova ʻa e kakanoʻi-manu; naʻe maʻu ʻe he kakaí ha fanga kueili hulu fau. Kae kehe, naʻe ʻikai ke fakamālō ʻa e kau ʻIsilelí ki he ʻOtuá ki he mana ko ení. ʻI hono kehé, ko e tokolahi naʻa nau hoko ʻo mānumanu. ʻI he ʻaho mo e pō kotoa, naʻa nau tānaki ʻa e kueili lahi fau. Naʻe kakaha ʻa e ʻita ʻa Sihová ʻi he faʻahinga “naʻa nau fakahāhā ʻa e holi siokitá,” pea naʻá ne tauteaʻi kinautolu. (Nōm. 11:​31-34) ʻE lava ke tau ako mei he faʻifaʻitakiʻanga ko iá. ʻOku fiemaʻu ke tau tokanga ke ʻoua ʻe maʻukovia kitautolu ʻe he mānumanú. Pe ʻoku tau tuʻumālie pe masiva, ʻoku totonu ke tau fakamuʻomuʻa ʻa e faʻoaki ‘koloa ʻi hēvaní,’ ʻaki hono langa hake ha kaumeʻa vāofi mo Sihova mo Sīsū. (Māt. 6:​19, 20; Luke 16:9) ʻI heʻetau fai iá, ʻe lava ai ke tau fakapapauʻi ʻe tokonaki ʻa Sihova maʻatautolu.

Ko e kau ʻIsilelí lolotonga ʻa e poʻulí, ʻoku nau tānaki ʻa e kueili lahi fau ʻi he toafá.

ʻI he toafá, ko e hā ʻa e laumālie naʻe fakahāhā ʻe he tokolahi, pea ko e hā ʻe lava ke tau ako mei aí? (Sio ki he palakalafi 8)


9. Ko e hā ʻe lava ke tau fakapapauʻi ʻe poupouʻi kitautolu ʻe he ʻOtuá?

9 ʻOku mafao atu ʻa e nima ʻo Sihová ke tokoniʻi ʻene kakaí ʻi he ʻahó ni. Kae kehe, ʻoku ʻikai ke ʻuhinga ení heʻikai ʻaupito ke tau hokosia ha mole fakamatelie pe heʻikai ʻaupito ke tau fiekaia.b Ka heʻikai ʻaupito ke liʻaki kitautolu ʻe Sihova. Te ne tokoniʻi kitautolu ʻi hotau ngaahi ʻahiʻahi kehekehe. Te tau fakatātaaʻi nai ʻa e moʻoni ko iá ʻaki ʻa e lāulea ki he tuʻunga ʻe ua ʻa ia ʻe lava ke tau fakahāhā ai ʻetau falala ʻe mafao mai ʻa e nima ʻo Sihová ke tokonaki ʻetau ngaahi fiemaʻu fakamatelié: (1) ʻI he fekuki mo e palopalema fakapaʻangá mo e (2) ʻi he palani ki heʻetau ngaahi fiemaʻu fakamatelie ʻi he kahaʻú.

FEKUKI MO E NGAAHI PALOPALEMA FAKAPAʻANGÁ

10. Ko e hā ʻa e ngaahi palopalema fakapaʻanga te tau fehangahangai nai mo iá?

10 ʻI he fakaʻaʻau ke toe ofi ange ki he ngataʻanga ʻo e fokotuʻutuʻu lolotongá, ʻe lava ke tau ʻamanekina ʻe ʻalu ke toe kovi ange ʻa e ngaahi tuʻunga fakaʻekonōmiká. Ko e māveuveu fakapolitikalé, fepaki fakakautaú, fakatamaki fakanatulá pe ko e ngaahi mahaki fakaʻauha foʻoú ʻe taki atu nai ki he ngaahi fakamole taʻeʻamanekina pe ki he mole ʻetau ngāué, ko ʻetau koloá pe ko hotau ʻapí. ʻE fiemaʻu nai ke tau kumi ha ngāue foʻou ʻi he feituʻu ʻoku tau lolotonga ʻi aí pe fakakaukau ke hiki hotau fāmilí ki ha feituʻu ʻe taha koeʻuhí ke tokonaki maʻanautolu. Ko e hā ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke fai ʻa e ngaahi fili ʻoku fakahaaʻi ai ʻetau falala ki he nima ʻo Sihová?

11. Ko e hā ʻe lava ke ne tokoniʻi koe ke fekuki mo e ngaahi palopalema fakapaʻangá? (Luke 12:​29-31)

11 Ko ha sitepu muʻomuʻa mo ʻaonga ke fou ai ko hono tekaki hoʻo ngaahi hohaʻá kia Sihova. (Pal. 16:3) Kole kiate ia ʻa e poto ʻokú ke fiemaʻu ke faiʻaki ʻa e ngaahi fili leleí pea mo ha loto ʻoku nonga ke fakaʻehiʻehi mei he “loto-moʻua tōtuʻá” ʻo fekauʻaki mo ho tuʻungá. (Lau ʻa e Luke 12:​29-31.) Kōlenga kiate ia ke tokoniʻi koe ke ke hoko ʻo fiemālie pē ʻi hono maʻu ʻa e ngaahi fiemaʻu tefito ʻo e moʻuí. (1 Tīm. 6:​7, 8) Fai ha fekumi ʻi heʻetau ʻū tohí ki he founga ke fekuki lavameʻa ai mo e ngaahi palopalema fakapaʻangá. Kuo maʻu ʻaonga ʻa e tokolahi mei he fakamatala ʻoku ala maʻu ʻi he jw.org fekauʻaki mo e palopalema fakaʻekonōmiká.

12. Ko e hā ʻa e ngaahi fehuʻi ʻe lava ke ne tokoniʻi ha Kalisitiane ke fai ʻa e fili lelei taha maʻa hono fāmilí?

12 Ko e niʻihi kuo fakataueleʻi ke nau tali ha ngāue ʻoku fiemaʻu ai ke nau mavahe mei honau fāmilí, ka kuo faʻa fakamoʻoniʻi ko ha fili taʻefakapotopoto ia. Ki muʻa ke tali ha ngāue foʻou, ʻoua ʻe fakakaukau pē ki he ngaahi lelei fakapaʻanga ʻe ala maʻu mei aí kae fakakaukau foki ki heʻene uesia ho tuʻunga fakalaumālié. (Luke 14:28) ʻEke hifo kiate koe: ‘ʻE anga-fēfē nai hono uesia ʻeku nofo malí kapau te u mavahe mei hoku hoá? ʻE uesia fēfē ʻe he hiki ko ení ʻa ʻeku feohi faka-Kalisitiané mo ʻeku ngāue fakafaifekaú?’ Kapau ʻoku ʻi ai haʻo fānau, ʻoku toe fiemaʻu ke ke ʻeke hifo ʻa e fehuʻi mahuʻinga ko ení: ‘ʻE anga-fēfē ʻeku ʻohake ʻeku fānaú “ʻi he akonaki mo e enginaki ʻa Sihová” kapau ʻoku ʻikai ke u fakataha mo kinautolu?’ (ʻEf. 6:4) Tuku ke tataki koe ʻe he fakakaukau ʻa e ʻOtuá, kae ʻikai ko e fāmilí pe ngaahi kaumeʻa ʻoku ʻikai ke nau fakaʻapaʻapaʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú.c Ko Tony, ʻoku nofo ʻi he fakahihifo ʻo ʻĒsiá, naʻá ne maʻu ha ngaahi tuʻuaki ngāue totongi lelei ʻi muli. Kae kehe, hili ʻa e lotu fekauʻaki mo e tuʻungá pea talanoa ki ai mo hono uaifí, naʻá ne fili ke ʻoua ʻe tali ʻa e ngaahi tuʻuakí pea ngāue ke fakasiʻisiʻi ʻa e ngaahi fakamole ʻa e fāmilí. ʻI he vakai atu ki aí, ʻoku pehē ʻe Tony: “Kuó u maʻu ʻa e monū ʻo e tokoniʻi ʻa e kakai tokolahi ke hoko ʻo ʻiloʻi ʻa Sihova, pea ʻoku vēkeveke ʻema fānaú fekauʻaki mo e moʻoní. Kuo ako ʻe homa fāmilí kapau pē te mau moʻuiʻaki ʻa e ngaahi lea ʻi he Mātiu 6:​33, ʻe tokangaʻi kimautolu ʻe Sihova.”

PALANI KI HEʻETAU NGAAHI FIEMAʻU FAKAMATELIE KI HE KAHAʻÚ

13. Ko e hā ʻa e ngaahi sitepu ʻuhinga lelei ʻe lava ke tau fou ai ʻi he taimí ni ke fekuki mo ʻetau ngaahi fiemaʻu fakamatelié ʻi he fakaʻaʻau ke tau taʻumotuʻa angé?

13 Ko ʻetau falala ki he nima ʻo Sihová ʻe lava foki ke ʻahiʻahiʻi ʻi heʻetau fakakaukau pe ʻe fēfē nai hotau tuʻungá ʻi he fakaʻaʻau ke tau taʻumotuʻa angé. ʻOku fakalototoʻaʻi kitautolu ʻe he Tohi Tapú ke tau ngāue mālohi koeʻuhí ke tau lava ʻo tokangaʻi ʻetau ngaahi fiemaʻu fakamatelie ʻi he kahaʻú. (Pal. 6:​6-11) ʻOku ʻuhinga lelei ke tau tuku mavahe ha meʻa ki he kahaʻú, ʻo kapau ʻoku fakaʻatā ʻe hotau tuʻunga fakapaʻangá. Ko e paʻangá ʻokú ne tokonaki ha maluʻanga. (Tml. 7:12) Kae kehe, ʻoku totonu ke tau fakaʻehiʻehi mei hono ʻai ʻa e tuli ki he ngaahi meʻa fakamatelié ko e meʻa muʻomuʻa ia ʻi heʻetau moʻuí.

14. Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau fakakaukau ki he Hepelū 13:5 ʻi heʻetau palani ki heʻetau ngaahi fiemaʻu fakapaʻanga ʻi he kahaʻú?

14 Naʻe fakatātaaʻi ʻe Sīsū ʻa e fakavalevale ʻo e tātānaki paʻangá kae ʻikai “koloaʻia ʻi he vakai mai ʻa e ʻOtuá.” (Luke 12:​16-21) ʻOku ʻikai ʻiloʻi ʻe ha taha ʻa e meʻa ʻe hoko ʻapongipongí. (Pal. 23:​4, 5; Sēm. 4:​13-15) ʻOku tau fehangahangai mo ha pole pau ʻi he tuʻunga ko e kau muimui ʻo Kalaisi. Naʻe pehē ʻe Sīsū kuo pau ke tau mateuteu ke “tuku ange” ʻa e ngaahi meʻa kotoa ʻoku tau maʻú ke hoko ko ʻene kau ākonga. (Luke 14:​33, fkm. ʻi lalo) Ko e kau Kalisitiane ʻi Siutea ʻi he ʻuluaki senitulí naʻa nau tali fiefia ha mole pehē. (Hep. 10:34) ʻI onopooni, ko e tokolahi hotau fanga tokouá naʻe pau ke nau feilaulauʻi ʻenau maluʻanga fakapaʻangá koeʻuhí ko ʻenau fakafisi ke mateaki ki ha fokotuʻutuʻu fakapolitikale. (Fkh. 13:​16, 17) Ko e hā kuó ne tokoniʻi kinautolu ke fai iá? ʻOku nau falala pau kakato ki he talaʻofa ʻa Sihová: “ʻE ʻikai ʻaupito te u mavahe meiate koe, pea ʻe ʻikai ʻaupito te u liʻaki koe.” (Lau ʻa e Hepelū 13:5.) ʻOku tau fai hotau lelei tahá ke palani ki heʻetau ngaahi fiemaʻu ʻi he kahaʻú, pea kapau ʻoku hoko ha ngaahi meʻa taʻeʻamanekina, ʻoku tau falala ki he poupou ʻa Sihová.

15. Ko e hā ʻa e vakai mafamafatatau ʻoku totonu ke maʻu ʻe he ngaahi mātuʻa Kalisitiané ki heʻenau fānaú? (Sio foki ki he fakatātaá.)

15 ʻI he ngaahi anga fakafonua ʻe niʻihi, ko e ngaahi hoa malí ʻoku nau fili ke maʻu fānau koeʻuhí pē ke nau lava ʻo tokonaki ʻa e poupou fakapaʻanga ki he mātuʻá ʻi he fakaʻaʻau ke nau taʻumotuʻá. ʻI ha ʻuhinga, ʻoku vakai ʻa e ngaahi hoa mali ko ení ki heʻenau fānaú ko ha “vāhenga mālōlō” ʻi he kahaʻú. ʻOku pehē ʻi he Tohi Tapú ko e ngaahi mātuʻá ʻoku totonu ke nau tokangaʻi ʻa e ngaahi fiemaʻu ʻenau fānaú. (2 Kol. 12:14) Ko e moʻoni, ʻe fiemaʻu nai ʻe he ngaahi mātuʻá ke maʻu ha tokoni ʻaonga ʻe niʻihi ʻi he fakaʻaʻau ke nau taʻumotuʻá, pea ko e fānau tokolahi ʻoku nau fiefia ke fakahoko ia. (1 Tīm. 5:4) Ka ko e ngaahi mātuʻa Kalisitiané ʻoku nau ʻiloʻi ko ʻenau fiefia lahi tahá ʻoku haʻu ia, ʻo ʻikai mei hono ʻohake ʻa e fānaú mo ha vakai ke maʻu ha tokoni fakapaʻanga meiate kinautolu, ka mei hono tokoniʻi ʻenau fānaú ke nau hoko ko e kau sevāniti ʻa Sihova.—3 Sio. 4.

Ko ha ongo meʻa ʻokú na talanoa fiefia mo hona ʻofefiné mo hono husepānití ʻi ha tā vitiō. ʻOku tui ʻe he ʻofefiné mo hono husepānití ha vesi ngāue langa lanu maama.

Ko e ngaahi hoa mali līʻoa Kalisitiané ʻoku nau fakakaukau fakapotopoto ki he tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú ʻi heʻenau fai ʻa e fili fekauʻaki mo honau kahaʻú (Sio ki he palakalafi 15)d


16. ʻE lava fēfē ke teuʻi ʻe he ngaahi mātuʻá ʻenau fānaú ke nau poupouʻi fakapaʻanga kinautolú? (ʻEfesō 4:28)

16 Fakafou ʻi hoʻo faʻifaʻitakiʻangá, akoʻi hoʻo fānaú ke falala kia Sihova ʻi hoʻo tokoniʻi kinautolu ke mateuteu ke poupouʻi kinautolu. Mei heʻenau kei siʻí, fakahaaʻi kiate kinautolu ʻa e mahuʻinga ʻo e ngāue mālohí. (Pal. 29:21; lau ʻa e ʻEfesō 4:28.) ʻI heʻenau tupu haké, tokoniʻi kinautolu ke fai honau lelei tahá ʻi he ʻapiakó. ʻOku lelei ki he ngaahi mātuʻa Kalisitiané ke nau fekumi pea ngāueʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú ke tokoniʻi ʻenau fānaú ke fili ʻa e founga ke ngāueleleiʻaki ai ʻa e akó. ʻE teuʻi heni ʻenau fānaú ke nau lava ʻo poupouʻi kinautolu pea ke kau kakato ʻi he ngāue fakafaifekau faka-Kalisitiané.

17. Ko e hā ʻe lava ke tau tuipau ʻo fekauʻaki mo iá?

17 Ko e kau sevāniti mateaki ʻa Sihová ʻe lava ke nau falala ki heʻene malava mo ʻene holi ke fakalato ʻenau ngaahi fiemaʻu fakamatelié. ʻI heʻetau fakaofiofi atu ki he ngataʻanga ʻo e fokotuʻutuʻu ko ení, ʻoku lava ke tau ʻamanekina ʻe ʻahiʻahiʻi ʻetau falala pau kia Sihová. Neongo ia, tatau ai pē pe ko e hā ʻe hokó, ʻofa ke tau fakapapauʻi ke falala ʻe ngāueʻaki ʻe Sihova hono mālohí ke tokonaki fakamatelie maʻatautolu. ʻOku lava ke tau tuipau ko hono nima mālohí mo hono nima kuo mafao atú heʻikai ʻaupito ke fuʻu nounou ke aʻu mai kiate kitautolu.

ʻE FĒFĒ HAʻO TALI?

  • Ko e hā ʻa e ngaahi lēsoni ʻe lava ke tau ako mei he hokosia ʻa Mōsese mo e kau ʻIsilelí?

  • ʻE lava fēfē ke tau fakahāhā ʻetau falala kia Sihová ʻi heʻetau fehangahangai mo e ngaahi palopalema fakapaʻangá?

  • Ko e hā ʻoku totonu ke tau fakakaukau ki ai ʻi heʻetau palani ki heʻetau ngaahi fiemaʻu fakamatelie ʻi he kahaʻú?

HIVA 150 Kumi ki he ʻOtuá ki Ho Fakahaofí

a Sio ki he “Fehuʻi mei he Kau Lautohí” ʻi he Taua Leʻo ʻo ʻOkatopa 2023.

b Sio ki he “Fehuʻi mei he Kau Lautohí” ʻi he Taua Leʻo ʻo Sepitema 15, 2014.

c Sio ki he kupu “ʻOku ʻIkai Lava ha Taha ke Tauhi ki ha ʻEiki ʻe Toko Ua” ʻi he Taua Leʻo ʻo ʻEpeleli 15, 2014.

d FAKAMATALA ʻO E FAKATĀTĀ: Ko ha ongo meʻa mali līʻoa Kalisitiane ʻokú na fetuʻutaki ki heʻena tama, ʻokú ne ngāue mo hono husepānití ʻi ha poloseki langa Fale Fakatahaʻanga.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share