LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w25 Sune p. 14-19
  • Tali Anga-Fakanānā ʻa e Meʻa ʻOku ʻIkai Te Ke ʻIloʻí

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Tali Anga-Fakanānā ʻa e Meʻa ʻOku ʻIkai Te Ke ʻIloʻí
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2025
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • ʻOKU ʻIKAI KE TAU ʻILOʻI ʻA E TAIMI ʻE HOKO MAI AI ʻA E NGATAʻANGÁ
  • ʻOKU ʻIKAI KE TAU ʻILOʻI ʻA E FOUNGA ʻOKU NGĀUE NAI AI ʻA SIHOVÁ
  • ʻOKU ʻIKAI KE TAU ʻILOʻI ʻA E MEʻA ʻE HOKO ʻAPONGIPONGÍ
  • HEʻIKAI LAVA KE TAU MAKUPUSI KAKATO HONO ʻILOʻI LELEI KITAUTOLU ʻE SIHOVÁ
  • Fili ʻOkú Ne Fakahaaʻi ʻa e Falala kia Sihová
    Ko ʻEtau Moʻui Faka-Kalisitiané mo e Ngāue Fakafaifekaú—Polokalama Ngāue ki he Fakatahá—2023
  • Manatuʻi ko Sihova “ ʻa e ʻOtua Moʻuí”
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2024
  • Ko e Hā ʻOku Tau ʻIloʻi Fekauʻaki mo e Fakamaau ʻa Sihova ʻi he Kahaʻú?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2024
  • Ako mei he Ngaahi Lea Tuku ʻa e Kau Tangata Faitōnungá
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2024
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2025
w25 Sune p. 14-19

KUPU AKO 26

HIVA 123 Moʻulaloa Mateaki ki he Maau Fakateokalati

Tali Anga-Fakanānā ʻa e Meʻa ʻOku ʻIkai Te Ke ʻIloʻí

“Ko hono mahinoʻi ʻo e Māfimafi-Aoniú ʻoku ʻikai lava ke tau maaʻusia.”—SIOPE 37:23.

TAUMUʻÁ

Fekuki mo e ngaahi tuʻunga taʻepaú ʻi he taimi ʻoku tau tali anga-fakanānā ai ʻa e meʻa ʻoku ʻikai ke tau ʻiloʻí, tokangataha ki he meʻa ʻoku tau ʻiloʻí, pea tuku ʻetau falalá ʻia Sihova.

1. Ko e hā ʻa e malava naʻe foaki mai ʻe Sihova kiate kitautolú, pea ko e hā hono ʻuhingá?

NAʻE fakatupu kitautolu ʻe Sihova mo e malava ke fakakaukau, maʻu ʻa e ʻilo, fakatupulekina ʻa e mahinó pea fakahāhā ʻa e potó. Ko e hā naʻá ne ngaohi ai kitautolu ʻi he founga ko ení? ʻOkú ne loto ke tau “maʻu . . . ʻa e ʻiloʻi ʻo e ʻOtuá” pea ke tauhi kiate ia fakataha mo ʻetau “mafai fakaefakaʻuhingá.”—Pal. 2:​1-5; Loma 12:1.

2. (a) Ko e hā ʻa e ngaahi fakangatangata ʻoku tau maʻú? (Siope 37:​23, 24) (Sio foki ki he fakatātaá.) (e) ʻOku anga-fēfē ʻetau maʻu ʻaonga ʻi heʻetau tali anga-fakanānā hotau ngaahi fakangatangatá?

2 Neongo ʻoku tau maʻu ʻa e malava ke ako, ʻoku fakangatangata pē ʻa e meʻa ʻoku tau ʻiloʻí. (Lau ʻa e Siope 37:​23, 24.) Fakakaukau ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Siopé. Naʻá ne fetaulaki mo ha ngaahi fehuʻi hokohoko naʻe fakaeʻa ai ʻa e lahi ʻo e meʻa naʻe ʻikai ke ne ʻiloʻí. Ko e hokosia ko iá naʻá ne fakatōkilaloʻi ia pea tokoniʻi ia ke ne fakatonutonu ʻene fakakaukaú. (Siope 42:​3-6) Ko kitautolu foki te tau maʻu ʻaonga ʻi heʻetau tali anga-fakanānā ʻoku ʻikai ke tau ʻiloʻi ʻa e meʻa kotoa. Ko e anga-fakanānā peheé ʻokú ne ueʻi kitautolu ke falala ko Sihova te ne fakaeʻa mai kiate kitautolu ʻa e meʻa ʻoku tau fiemaʻu moʻoni ke ʻiloʻí koeʻuhi ke lava ai ʻo tau fai ʻa e ngaahi fili fakapotopoto.—Pal. 2:6.

Hulungia mai ʻa e māmá ʻi he ʻaó kia Siope lolotonga ia ʻa e lea ʻa Sihova kiate ia. Ko ʻIlaiū mo e kau fakafiemālie loi ʻe toko tolú ʻoku nau sio atu mei he tafaʻakí.

ʻI hono tali ʻa e meʻa ʻoku ʻikai ke tau ʻiloʻí ʻe lava ke tau maʻu ʻaonga mei ai, ʻo hangē ko Siopé (Sio ki he palakalafi 2)


3. Ko e hā te tau lāulea ki ai ʻi he kupu ko ení?

3 ʻI he kupu ko ení, te tau lāulea ki he ngaahi meʻa ʻe niʻihi ʻoku ʻikai ke tau ʻiloʻi pea mo e ngaahi pole te tau fehangahangai nai mo ia tupu mei ai. Te tau toe sivisiviʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku lelei ai ʻa e ʻikai ke tau ʻiloʻi ʻa e ngaahi meʻa pau ʻe niʻihi. ʻI he lāulea ki he ngaahi poini ko ení ʻe fakaivimālohiʻi ai ʻetau falala pau ko Sihova, “ʻa e Tokotaha ʻoku haohaoa ʻi he ʻiló,” ʻokú ne tala mai ʻa e meʻa ʻoku tau fiemaʻu moʻoni ke ʻiloʻí.—Siope 37:16.

ʻOKU ʻIKAI KE TAU ʻILOʻI ʻA E TAIMI ʻE HOKO MAI AI ʻA E NGATAʻANGÁ

4. Fakatatau ki he Mātiu 24:​36, ko e hā ʻa e moʻoniʻi meʻa ʻe taha ʻoku ʻikai ke tau ʻiloʻí?

4 Lau ʻa e Mātiu 24:36. ʻOku ʻikai ke tau ʻiloʻi ʻa e taimi ʻe hoko mai ai ʻa e ngataʻanga ʻo e fokotuʻutuʻu ko ení. Naʻa mo Sīsū, lolotonga ʻene ʻi he māmaní, naʻe ʻikai ke ne ʻiloʻi ʻa e “ʻaho mo e houa ko iá.”a Naʻá ne tala ki mui ai ki he kau ʻapositoló ko Sihova, ʻa e Tokotaha-Tauhi-Taimi Lahí, ʻokú ne tauhi ʻa e taimi ʻoku hoko ai ʻa e ngaahi meʻa pau ʻe niʻihi “ki hono mafai pē ʻoʻoná.” (Ngā. 1:​6, 7) Kuo fakataimitēpileʻi ʻe Sihova ʻa e taimi ʻe ngata ai ʻa e fokotuʻutuʻu ko ení, ka ʻoku ʻikai ke tau ʻiloʻi ʻa e taimi tofu pē ʻe hoko mai ai iá.

5. Koeʻuhi ʻoku ʻikai ke tau ʻiloʻi ʻa e taimi ʻe hoko mai ai ʻa e ngataʻangá, ʻe anga-fēfē nai ʻene tākiekina kitautolú?

5 ʻI he vakai ki he meʻa naʻe leaʻaki ʻe Sīsuú, ʻoku ʻikai ke tau ʻiloʻi ʻa e fuoloa ʻo ʻetau tatali kae ʻoua kuo hoko mai ʻa e ngataʻangá. Ko hono olá, te tau hoko nai ʻo taʻekātaki pe loto-siʻi, tautefito kapau kuo tau ʻosi tatali ʻi ha vahaʻa taimi ki he ʻaho ʻo Sihová. Pe ʻoku faingataʻa nai ke tau kātekina ʻa e manuki mei he ngaahi mēmipa ʻo e fāmilí pe ko e niʻihi kehé. (2 Pita 3:​3, 4) Te tau ongoʻi nai kapau naʻa tau ʻiloʻi ʻa e ʻaho tofu pē ʻe hoko mai ai ʻa e ngataʻangá, te tau hoko ʻo anga-kātaki ange pea ʻe faingofua ange ke tau malava ʻo kātekina ʻa e manukí.

6. Ko e hā ʻoku lelei ai ʻa e ʻikai ke tau ʻiloʻi ʻa e taimi ʻe hoko mai ai ʻa e ngataʻangá?

6 Ko hono moʻoní, ʻi he ʻikai fakahaaʻi ʻa e ʻaho ʻo e ngataʻangá, ʻoku ʻomai ai ʻe Sihova ʻa e faingamālie ke tau fakahāhā ʻoku tau tauhi kiate iá koeʻuhi ʻoku tau ʻofa kiate ia pea falala kiate ia. ʻOku ʻikai ke tau tauhi kia Sihova fakataha mo ha ʻaho pau ke ngata ai, ʻo hangē ia ko ʻetau tui kiate iá ʻoku ʻi ai ha ʻaho pau ʻe ʻosi ai hono taimí. ʻI he ʻikai ke tokangataha ki he taimi ʻe hoko mai ai “ʻa e ʻaho ʻo Sihová,” ʻoku lelei ke tau tokangataha ki he meʻa ʻe fakahoko ʻi he hoko mai ʻa e ʻaho ko iá. ʻI he fai peheé, ʻoku hokohoko atu ai ʻetau fakalolotoʻi ʻetau anga-līʻoa ki he ʻOtuá pea fai ʻa e meʻa kotoa te tau malavá ke fakahōifuaʻi ia.—2 Pita 3:​11, 12.

7. Ko e hā ʻoku tau ʻiloʻí?

7 ʻOku lelei ke tau tokangataha ki he meʻa ʻoku tau ʻiloʻí—ko e ngaahi ʻaho fakaʻosí naʻe kamata ʻi he 1914. Kuo tokonaki mai ʻe Sihova ʻa e ngaahi kikite Fakatohitapu ʻa ia ʻoku ʻikai ngata pē ʻene tuhuʻi mai ʻa e taʻu ko iá ka ʻokú ne toe fakamatalaʻi fakaikiiki mai ʻa e ngaahi tuʻunga kuo hoko talu mei ai. Ko hono olá, ʻoku tau tuipau ko e “ʻaho lahi ʻo Sihová ʻoku ofi.” (Sēf. 1:14) ʻOku tau toe ʻiloʻi foki ʻa e ngāue ʻoku loto ʻa Sihova ke tau faí, ʻa ia, ke tala ki he tokolahi taha ʻe ala lavá ʻa e “ongoongo lelei ko ʻeni ʻo e Puleʻangá.” (Māt. 24:14) Ko e pōpoaki ko ení ʻoku talaki ʻi he fonua ʻe 240 nai pea ʻi he ngaahi lea ʻe 1,000 tupu. ʻOku ʻikai fiemaʻu ke tau ʻiloʻi ʻa e “ʻaho mo e houa ko iá” koeʻuhí ke kau faivelenga ai ʻi he ngāue mātuʻaki mahuʻinga ko ení.

ʻOKU ʻIKAI KE TAU ʻILOʻI ʻA E FOUNGA ʻOKU NGĀUE NAI AI ʻA SIHOVÁ

8. Ko e hā ʻoku ʻuhinga ki ai “ʻa e ngāue ʻa e ʻOtua moʻoní”? (Tangata Malanga 11:5)

8 ʻOku ʻikai ke tau ʻiloʻi maʻu pē “ʻa e ngāue ʻa e ʻOtua moʻoní.” (Lau ʻa e Tangata Malanga 11:5.) Ko e kupuʻi lea ko iá ʻoku ʻuhinga ki he meʻa ʻoku fakatupunga ʻe Sihova ke hoko pe ko e meʻa ʻokú ne fakaʻatā ke hoko koeʻuhi ke fakahoko ai hono finangaló. ʻOku ʻikai lava ke tau ʻiloʻi papau ʻa e ʻuhinga ʻoku fakaʻatā nai ai ʻe Sihova ha meʻa ke hoko pe ko e founga tofu pē te ne fai ai ha meʻa maʻatautolu. (Saame 37:5) Ko e ʻilo ko iá ʻoku taʻemafakatotoloa ʻo hangē pē ko e tupu ʻa ha kiʻi tama ʻi he manava ʻo ha fefine feitama, ko ha meʻa ʻoku teʻeki pē ke ala makupusi ʻe he kau faisaienisí.

9. Koeʻuhi ko e ʻikai ke tau ʻiloʻi ʻa e founga ʻe fai ai ʻe Sihova ha meʻa, ko e hā ʻa e ngaahi pole te tau fehangahangai mo iá?

9 Ko e ʻikai ke tau ʻiloʻi ʻa e founga ʻe fai ai ʻe Sihova ha meʻa maʻatautolú ʻe lava ke ne fakatupunga kitautolu ke tau hoko ʻo lotolotoua. Te tau toumoua nai ke fai ha ngaahi feilaulau ke fakalahi ʻetau ngāue fakafaifekaú, hangē ko hono ʻai ke faingofua ʻetau moʻuí pe hiki ki he feituʻu ʻoku lahi ange ai ʻa e fiemaʻu ki ha kau malanga ʻo e Puleʻangá. Pe te tau fifili nai pe ʻoku tau kei maʻu ʻa e hōifua ʻa e ʻOtuá kapau ʻoku ʻikai ke tau aʻusia ʻetau ngaahi taumuʻa fakateokalatí, kapau ʻoku ʻikai ke tau sio ki ha ola tuʻu-ki-muʻa ʻo ʻetau ngāue mālohi ʻi he ngāue fakafaifekaú pe kapau ʻoku tau fekuki mo ha fakafaingataʻaʻiaʻanga ʻi ha poloseki fakateokalati.

10. Ko e hā ʻa e ongo ʻulungaanga mātuʻaki mahuʻinga ʻoku tau fakatupulekina ʻi he ʻikai ke tau ʻiloʻi ʻa e founga ʻe ngāue ai ʻa Sihová?

10 Ko e ʻikai ke tau ʻiloʻi ʻa e founga ʻe ngāue ai ʻa Sihová te ne tokoniʻi moʻoni kitautolu ke fakatupulekina ʻa e ngaahi ʻulungaanga mātuʻaki mahuʻinga hangē ko e anga-fakatōkilaló mo e anga-fakanānaá. ʻOku tau mahinoʻi ko e ngaahi fakakaukau mo e founga ʻa Sihová ʻoku māʻolunga ange ia ʻi haʻatautolú. (ʻAi. 55:​8, 9) ʻOku tau toe ako ke falala kakato ange kia Sihova, ʻo falala te ne ʻai ke lavameʻa ʻa e ngaahi meʻá. ʻI heʻetau maʻu ʻa e ngaahi ola lelei ʻi he ngāue fakafaifekaú pe ʻi ha poloseki fakateokalati, ʻoku totonu ʻa ʻetau ʻave ʻa e fakahīkihikí kia Sihová. (Saame 127:1; 1 Kol. 3:7) Kapau heʻikai hoko ʻa e ngaahi meʻá ʻo hangē ko ia naʻa tau ʻamanekiná, ʻoku fiemaʻu ke tau manatuʻi ko Sihova ʻokú ne puleʻi kakato ʻa e ngaahi meʻá. (ʻAi. 26:12) ʻOku tau fai ʻetau tafaʻakí, pea ʻoku hokohoko atu ʻetau falala ʻe fai ʻe Sihova ʻene tafaʻakí. ʻOku tau falala pau te ne tokonaki mai ʻa e fakahinohino ʻoku tau fiemaʻú, neongo kapau heʻikai ke ne fai ia ʻi ha founga fakaemana hangē ko ia naʻá ne faʻa fai ʻi he kuohilí.—Ngā. 16:​6-10.

11. Ko e hā ʻoku tau ʻiloʻi ʻa ia ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolú?

11 Fakakaukauloto ki he moʻoniʻi meʻa ko ia ʻoku tau ʻiloʻi ko Sihová ʻokú ne anga-ʻofa, fakamaau totonu mo poto ʻi he taimi kotoa pē. ʻOku tau ʻiloʻi ʻokú ne fakamahuʻingaʻi lahi ʻa e meʻa ʻoku tau fai maʻaná pea maʻa hotau kaungālotú. Pea ʻoku tau ʻiloʻi ʻoku fakapaleʻi maʻu pē ʻe Sihova ʻa e faʻahinga ʻoku nau mateaki kiate iá.—Hep. 11:6.

ʻOKU ʻIKAI KE TAU ʻILOʻI ʻA E MEʻA ʻE HOKO ʻAPONGIPONGÍ

12. Fakatatau ki he Sēmisi 4:​13, 14, ko e hā ʻa e meʻa ʻoku ʻikai ke tau fakapapauʻí?

12 Lau ʻa e Sēmisi 4:​13, 14. Ko hono moʻoní, ʻoku ʻikai ke tau ʻiloʻi pe ʻe fēfē ʻetau moʻuí ʻapongipongi. ʻI he fokotuʻutuʻu ko ení, ʻoku puleʻi kitautolu ʻe he “ngaahi taimi faingataʻa mo e ngaahi meʻa ʻoku hoko taʻeʻamanekina.” (Tml. 9:11) Ko hono olá, ʻoku ʻikai lava ke tau ʻiloʻi pe ʻe lavameʻa ʻetau ngaahi palaní pe kapau te tau kei moʻui ke sio ki hono fakahoko kakato ʻetau ngaahi palaní.

13. ʻE anga-fēfē nai hono uesia kitautolu ʻe he tuʻunga taʻepau fekauʻaki mo e kahaʻú?

13 ʻE lava ke faingataʻa ke kātekina ʻa e ngaahi tuʻunga taʻepau ʻi he moʻuí, ʻe hoko ia ko ha pole. Anga-fēfē? Te tau hohaʻa nai fekauʻaki mo ha meʻa nai ʻe hoko, pea ʻe lava ke kaihaʻasia ai ʻetau fiefiá. Ko e ngaahi fakatamaki fakafokifaá mo e ngaahi meʻa ʻoku hoko ʻo ʻikai tomuʻa ʻilo ki aí ʻe lava ke ne ʻai ke tau ongoʻi mamahi mo feifeitamaki. Pea ʻi he ʻikai fakahoko ʻetau ngaahi ʻamanakí, ʻe lava ke tau hoko ʻo loto-mamahi mo loto-siʻi.—Pal. 13:12.

14. ʻOku fakatuʻunga ʻetau fiefia tuʻuloá ʻi he hā? (Sio foki ki he fakatātaá.)

14 ʻI he taimi ʻoku tau kātekina ai ʻa e ngaahi faingataʻá, ʻoku malava ke tau fakamoʻoniʻi neongo pe ko e hā ʻa e meʻa ʻe hokó, ʻoku tau tauhi ki heʻetau Tamai fakahēvaní koeʻuhi ko e ʻofá, ʻo ʻikai ko e siokitá. ʻOku fakahaaʻi ʻi he ngaahi fakamatala Fakatohitapú ʻoku ʻikai totonu ke tau ʻamanekina ʻe maluʻi kitautolu ʻe Sihova mei he faingataʻa kotoa pē pea ʻoku ʻikai ke ne tomuʻa fakatufakangaʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻoku hoko ʻi heʻetau moʻuí. ʻOkú ne ʻiloʻi ko ʻetau fiefiá ʻoku ʻikai ke fakatuʻunga ia ʻi heʻetau ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻoku tuku tauhi mai ʻi he kahaʻú. ʻI hono kehé, ʻoku fakatuʻunga ia ʻi heʻetau kumi ki heʻene tatakí pea talangofua kiate ia. (Sel. 10:23) ʻI heʻetau hanga kiate ia ʻi he taimi ʻoku tau fai ai ʻa e ngaahi filí, ʻoku hangē ia ʻoku tau pehē: “Kapau ko e finangalo ia ʻo Sihová, te mau moʻui ʻo fai eni pe ko ē.”—Sēm. 4:15.

Fakatātā: 1. Ko ha tamai mo hono foha ʻokú na faʻo ha kato fakavavevave. ʻOkú na faʻo ha Tohi Tapu ki he kató fakataha mo e ngaahi naunau fakavavevave. 2. Ko e tamaí, faʻeé mo e fohá ʻoku nau nofo ʻi ha tēniti lolotonga ʻa e lolo hifo ʻa e ʻuhá. ʻOku nau ngāueʻaki ʻa e naunau mei heʻenau kato fakavavevavé lolotonga ʻa e fakatamakí.

Ko e kumi ki he tataki ʻa Sihová pea talangofua kiate iá ʻoku tokonaki mai ai ʻa e maluʻi alafalalaʻanga (Sio ki he palakalafi 14-15)b


15. Ko e hā ʻoku tau ʻiloʻi fekauʻaki mo e kahaʻú?

15 Neongo ʻoku ʻikai ke tau ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻe hoko mai ʻi he ʻaho foʻou taki taha, ʻoku tau ʻiloʻi kuo talaʻofa mai ʻe Sihova kiate kitautolu ʻa e moʻui taʻengatá—ʻi hēvani pe ʻi he māmaní. ʻOku tau ʻiloʻi ʻoku ʻikai lava ke ne loi pea ʻoku ʻikai ʻaupito ha meʻa ʻe lava ke ne taʻofi ia mei hono fakahoko ʻa e kotoa ʻene ngaahi talaʻofá. (Tai. 1:2) Ko ia tokotaha pē ʻe lava ke ne “tomuʻa tala . . . ʻa e meʻa ʻe hokó, pea mei he kuonga muʻá ʻa e ngaahi meʻa kuo teʻeki ke faí.” Naʻe hoko moʻoni ʻa e ngaahi meʻa naʻe tomuʻa tala ʻi he kuohilí, pea ʻe hoko moʻoni mo e ngaahi meʻa ʻi he kahaʻú. (ʻAi. 46:10) ʻOku tau ʻiloʻi fakapapau ʻoku halaʻatā ha meʻa ʻe lava ke ne taʻofi ʻa Sihova mei heʻene ʻofa ʻiate kitautolú. (Loma 8:​35-39) Te ne foaki mai ʻa e poto, fakafiemālie mo e mālohi ʻoku tau fiemaʻu ke kātekina ha meʻa pē te tau fetaulaki mo ia. ʻE lava ke tau fakapapauʻi ʻe tokoniʻi kitautolu ʻe Sihova pea tāpuakiʻi kitautolu.—Sel. 17:​7, 8.

HEʻIKAI LAVA KE TAU MAKUPUSI KAKATO HONO ʻILOʻI LELEI KITAUTOLU ʻE SIHOVÁ

16. Hangē ko ia ʻoku fakahaaʻi ʻi he Saame 139:​1-6, ko e hā ʻa e ʻilo ʻoku maʻu ʻe Sihova ʻa ia heʻikai lava ke tau makupusi kakato?

16 Lau ʻa e Saame 139:​1-6. ʻOku ʻiloʻi ʻe hotau Tokotaha-Fakatupú ʻa e founga naʻe ngaohi ai kitautolú pea mo e meʻa kuó ne fakafuo kitautolu fakaesino, fakaeongo mo fakaʻatamai. ʻOkú ne mahuʻingaʻia maʻu pē ʻiate kitautolu. ʻOkú ne ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻoku tau leaʻakí mo e meʻa ʻoku tau loto ke leaʻakí, ko e meʻa ʻoku tau faí mo e ʻuhinga ʻoku tau fai ai iá. Hangē ko ia naʻe fakahaaʻi ʻe Tuʻi Tēvitá, ʻoku takatakaiʻi kitautolu ʻe Sihova ʻaki ʻEne tokanga anga-ʻofá pea ʻoku ʻikai ʻaupito ke tau fuʻu mamaʻo fau ke ne aʻu mai kiate kitautolu. He fakaofo ē ki he ʻEiki Hau ʻo e ʻunivēsí, ʻa e Tokotaha-Fakatupu māfimafi-aoniu ʻo hēvani mo māmaní, ke ne mātuʻaki tokanga pehē mai kiate kitautolu! Naʻe pehē ʻe Tēvita: “Ko e ʻilo peheé ʻoku fuʻu fakaofo ia kiate au. ʻOku fuʻu lahi ia kiate au ke u mahinoʻi.”—Saame 139:​6, fkm. ʻi lalo.

17. Ko e hā ʻe faingataʻa nai ai ke tau tali ko Sihova ʻokú ne ʻiloʻi lelei kitautolú?

17 Mahalo koeʻuhi ko hotau puipuituʻa fakafāmilí, ko hotau anga fakafonuá pe ko ʻetau ngaahi tui ki muʻá, ʻe faingataʻa nai ai ke tau vakai kia Sihova ko ha Tamai anga-ʻofa ʻokú ne mahuʻingaʻia ʻiate kitautolu. Pe te tau ongoʻi nai ko ʻetau ngaahi fehālaaki ʻi he kuohilí ʻoku mātuʻaki kovi ʻa ia ʻe ʻikai ʻaupito loto ʻa Sihova ke ne ʻiloʻi kitautolu pea ʻokú ne mamaʻo meiate kitautolu. Naʻa mo Tēvita naʻá ne maʻu ha ongoʻi meimei tatau ʻi he taimi ʻe niʻihi. (Saame 38:​18, 21) Pe ko ha tokotaha ʻokú ne feinga loto-moʻoni ke liliu ʻene founga moʻuí pea moʻuiʻaki ʻa e ngaahi tuʻunga māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá te ne fifili nai, ‘Kapau ʻoku mahinoʻi moʻoni au ʻe he ʻOtuá, ko e hā te ne ʻamanekina ai ke u liʻaki ha founga moʻui ʻoku ou ongoʻi ʻoku mātuʻaki fakanatula pē ia kiate au?’

18. ʻOku anga-fēfē ʻetau maʻu ʻaonga ʻi hono tali ʻoku ʻiloʻi lelei ange ʻe Sihova kitautolu ʻiate kitautolu tonú? (Sio foki ki he fakatātaá.)

18 ʻE lava ke tau ako ke tali ʻoku ʻiloʻi lelei ange kitautolu ʻe Sihova ʻiate kitautolu tonu pea ʻoku lava ke ne sio ki he lelei ʻiate kitautolu ʻa ia ʻoku ʻikai lava ke tau sio ki aí. Ka neongo ʻokú ne sio ki heʻetau ngaahi tōnounoú pea mahinoʻi ʻa e ʻuhinga ʻo ʻetau ngāué mo e tōʻonga ʻoku tau faí, ʻokú ne ʻofa ʻiate kitautolu. (Loma 7:15) ʻI heʻetau houngaʻia loloto ʻi hono ʻafioʻi ʻe Sihova ʻetau malavá, ʻoku lava ke fakalahi ai ʻetau falala pau ke tauhi faitōnunga kiate ia pea fai ia fakataha mo e fiefia.

Fakatātā: 1. Ko ha tokoua loto-siʻi ʻokú ne sio atu ki tuʻa ʻi he sioʻatá ʻi ha ʻaho kaupōʻuli mo ʻuha. 2. ʻI he Palataisí, ʻoku lue atu ʻa e tokouá fakataha mo hono ongo kaungāmeʻa lolotonga iá ʻokú ne fiefia ʻi he sio ki he fakaʻofoʻofa ʻa e fonuá.

ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe Sihova ke fekuki mo e ngaahi tuʻunga taʻepau ʻi he fokotuʻutuʻu ko ení ʻaki hono fakaivimālohiʻi ʻetau falala pau ki he taimi fakafiefia ʻoku fakatatali mai ʻi he māmani foʻoú (Sio ki he palakalafi 18-19)c


19. Ko e hā ʻoku tau ʻiloʻi fakapapau fekauʻaki mo Sihová?

19 ʻOku tau ʻiloʻi ko Sihová ko e ʻofa. ʻOku ʻikai ʻaupito ha veiveiua fekauʻaki mo e meʻa ko iá. (1 Sio. 4:8) ʻOku tau ʻiloʻi ko ʻene ngaahi tuʻunga māʻoniʻoní ʻoku tapua mai ai ʻene ʻofa kiate kitautolú pea ʻokú ne loto maʻu pē ke tau maʻu ʻa e lelei tahá. ʻOku tau ʻiloʻi ʻoku loto ʻa Sihova ke tau maʻu ʻa e moʻui taʻengatá. Naʻá ne tokonaki mai ʻa e huhuʻí ke ʻai ke malava ia. Ko e meʻaʻofa ʻo e huhuʻí ʻoku fakapapauʻi mai ai ʻe lava ke tau lavameʻa neongo ʻetau ngaahi taʻehaohaoá. (Loma 7:​24, 25) Pea ʻoku tau ʻiloʻi “ʻoku lahi ange ʻa e ʻOtuá ʻi hotau lotó pea ʻokú ne ʻafioʻi ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē.” (1 Sio. 3:​19, 20) ʻOku ʻafioʻi ʻe Sihova ʻa e meʻa kotoa pē fekauʻaki mo kitautolu, pea ʻokú ne falala pau ʻe lava ke tau lavameʻa ʻi hono fakahoko hono finangaló.

20. Ko e hā te ne tokoniʻi kitautolu ke fakaʻehiʻehi mei he loto-moʻua ʻikai fiemaʻú?

20 Kuo ʻikai ke fufū ʻe Sihova ha fakamatala ʻoku fiemaʻu moʻoni ke tau maʻu. ʻI heʻetau tali anga-fakanānā ʻa e moʻoniʻi meʻa ko iá, ʻoku tau fakaʻehiʻehi ai mei he loto-moʻua ʻikai fiemaʻu ki he meʻa ʻoku ʻikai lava ke tau puleʻí pea ʻe lava ke tau tokangataha ki he meʻa ʻoku mahuʻinga moʻoní. ʻI he fai peheé, ʻoku tau fakahāhā ai ʻetau falala kakato kia Sihova, ʻa e “Tokotaha haohaoa ʻi he ʻiló.” (Siope 36:4) Neongo ko ʻetau mahinoʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻe niʻihi ʻoku fakangatangata ʻi he taimí ni, ʻoku tau fakatuʻotuʻa atu ke ako ʻa e ngaahi meʻa foʻou mei hotau ʻOtua Maʻongoʻongá pea fekauʻaki mo ia ʻi he kotoa ʻo ʻitānití.—Tml. 3:11.

ʻE ANGA-FĒFĒ ʻETAU MAʻU ʻAONGA MEI HE TALI ANGA-FAKANĀNĀ ʻOKU ʻIKAI KE TAU ʻILOʻI ʻA E . . .

  • taimi ʻe hoko mai ai ʻa e ngataʻangá?

  • meʻa ʻe hoko ʻapongipongí?

  • founga ʻoku ʻiloʻi lelei ai ʻe Sihova kitautolú?

HIVA 104 Meʻaʻofa ʻa e ʻOtuá ko e Laumālie Māʻoniʻoní

a ʻE taki mai ʻa Sīsū ʻi he faitau mo e māmani fulikivanu ʻo Sētané, ko ia ʻoku ʻuhinga lelei ke fakamulituku ʻokú ne ʻiloʻi ʻi he taimí ni ʻa e ʻaho ʻe hoko mai ai ʻa ʻĀmaketoné pea mo e taimi te ne “fakakakato ʻene ikuná.”—Fkh. 6:​2, 19:​11-16.

b FAKAMATALA ʻO E FAKATĀTĀ: Ko ha tamai mo hono foha ʻokú na faʻo ha kato fakavavevave koeʻuhí ke mateuteu ʻa e fāmilí naʻa hoko ha meʻa fakafokifā.

c FAKAMATALA ʻO E FAKATĀTĀ: Ko ha tokoua ʻokú ne fehangahangai mo e ngaahi palopalema ʻokú ne hanga ki muʻa ki he fiefia ʻoku fakatatali mai ʻi he māmani foʻoú.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share