KUPU AKO 16
HIVA 87 Haʻu! ʻO Fakaivifoʻou
ʻOku Lelei Ke Tau ʻUnuʻunu Ofi ki Hotau Fanga Tokouá!
“Vakai! Hono ʻikai lelei pea hono ʻikai fakaʻofoʻofa ke nofo fakataha ʻa e fanga tokouá ʻo fāʻūtaha!”—SAAME 133:1.
TAUMUʻÁ
Ko e ngaahi fokotuʻu ki he founga ke tau ʻunuʻunu ofi ange ai ki hotau fanga tokouá pea mo e ngaahi tāpuaki lahi ʻoku tau maʻu mei heʻetau kaumeʻa mo hotau ngaahi kaungālotú.
1-2. Ko e hā ʻa e meʻa ʻe taha ʻoku mahuʻinga kia Sihová, pea ko e hā ʻokú ne loto ke tau faí?
KO E anga ʻo ʻetau fakafeangai ki hotau kaungāfaʻahinga ʻo e tangatá ʻoku kau ia ʻi he ngaahi meʻa ʻoku mātuʻaki mahuʻinga kia Sihova. Naʻe akoʻi ʻe Sīsū kuo pau ke tau ʻofa ki hotau kaungāʻapí ʻo hangē pē ko ʻetau ʻofa ʻiate kitautolú. (Māt. 22:37-39) ʻOku kau ki ai ʻa e anga-lelei ʻo aʻu ki he faʻahinga ʻoku ʻikai ke tau tui tataú. ʻI heʻetau fakahāhā ʻa e anga-lelei ko ení, ʻoku tau faʻifaʻitaki ai kia Sihova ko e ʻOtuá, ʻa ia “ʻokú ne ʻai ke hopo ʻene laʻaá ki he fulikivanú mo e kakai leleí pea ʻokú ne ʻomai ʻa e ʻuhá ki he māʻoniʻoní mo e taʻemāʻoniʻoní.”—Māt. 5:45.
2 Neongo ʻoku ʻofa ʻa Sihova ʻi he kotoa ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá, ʻoku tautefito ʻene ʻofá ʻi he faʻahinga ʻoku nau fai ʻa e meʻa ʻoku totonú. (Sione 14:21) ʻOkú ne loto ke tau faʻifaʻitaki kiate ia. ʻOkú ne ekinaki mai kiate kitautolu ke tau maʻu ʻa e “ʻofa lahi” ki hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné pea fakahāhā ʻa e “femanavaʻofaʻaki loloto.” (1 Pita 4:8; Loma 12:10) ʻI heʻetau fakakaukau ki hono fakahāhā ha ʻofa mo e manavaʻofa pehē ki ha taha, te tau fakakaukau nai ki he ongoʻi māfana ʻoku tau maʻu ki ha kāinga pe ko ha kaumeʻa ʻofeina.
3. Ko e hā kuo pau ke tau manatuʻi fekauʻaki mo e ʻofá?
3 Ko e ʻofá, ʻoku hangē ia ha kiʻi fuʻu ʻakau fale, ʻoku fiemaʻu ke tokangaʻi koeʻuhi ke tupu. Naʻe faleʻi ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻa e kau Kalisitiané: “Tuku ke hokohoko atu ʻa hoʻomou ʻofa fakatokouá.” (Hep. 13:1) ʻOku loto ʻa Sihova ke tau hanganaki fakatupulekina ʻetau ʻofa ki he niʻihi kehé. ʻI he kupu ko ení ʻe lāulea ai ki he ʻuhinga ʻoku totonu ai ke tau ʻunuʻunu ofi ange ki hotau kaungālotú pea mo e founga ʻe lava ke tau hokohoko atu ai ke fai peheé.
ʻUHINGA ʻOKU TOTONU AI KE TAU ʻUNUʻUNU OFI ANGE KI HOTAU FANGA TOKOUÁ
4. Hangē ko ia ʻoku fakamatalaʻi ʻi he Saame 133:1, ʻe lava fēfē ke tau tauhi maʻu ʻa e houngaʻia ki heʻetau fetokouaʻaki fāʻūtahá? (Sio foki ki he fakatātaá.)
4 Lau ʻa e Saame 133:1. ʻOku tau loto-tatau mo e tokotaha-tohi-sāmé ʻa ia naʻá ne tohi ko e kaumeʻa moʻoni mo e faʻahinga ʻoku nau ʻofa kia Sihová ʻoku “lelei” mo “fakaʻofoʻofa.” Ka ʻi he hangē pē ko e ʻikai ke fuʻu fakatokangaʻi ʻe ha taha ha fuʻu ʻakau fakaʻofoʻofa ʻokú ne sio ki ai ʻi he ʻaho kotoa, ʻe malava ke pehē pē mo ʻetau fakamaʻamaʻaʻi ʻa e fakaʻofoʻofa ʻa ʻetau fāʻūtaha faka-Kalisitiané. ʻOku faʻa tā-tuʻo-lahi ʻetau sio ki hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ʻi he uike. ʻE lava fēfē ke tau tauhi maʻu ʻetau houngaʻia ʻiate kinautolú? Ko ʻetau ʻofa ki hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ʻe tupulaki kapau ʻoku tau vaheʻi ha taimi ke fakakaukau fekauʻaki mo e mahuʻinga ʻo e tokotaha taki taha ki he fakatahaʻangá pea kiate kitautolu.
ʻOua ʻaupito ʻe fakamaʻamaʻaʻi ʻa e fakaʻofoʻofa ʻa ʻetau fāʻūtaha faka-Kalisitiané (Sio ki he palakalafi 4)
5. ʻE lava fēfē ke tākiekina ʻe heʻetau fetokouaʻaki anga-ʻofá ʻa e niʻihi kehé?
5 Ko e niʻihi ʻi heʻenau fuofua maʻu ha fakataha ʻoku maongo loloto kiate kinautolu ʻa ʻetau feʻofaʻakí. Makatuʻunga ʻataʻatā pē ʻi he meʻá ni, ʻoku nau fakamulituku nai ai kuo nau maʻu ʻa e moʻoní. Naʻe pehē ʻe Sīsū: “Ko e meʻa eni ʻe ʻilo ai ʻe he faʻahinga kotoa ko ʻeku kau ākonga kimoutolú—ʻo kapau ʻoku mou maʻu ʻa e ʻofá ʻi homou lotolotongá.” (Sione 13:35) Fakakaukau ki he hokosia ʻa Chaithra, ko ha tokotaha ako ʻunivēsiti naʻá ne ako mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Naʻá ne tali ha fakaafe ke maʻu ha fakataha-lahi fakavahe. Hili ʻene maʻu ʻa e ʻuluaki ʻahó, naʻá ne tala ange ki heʻene faiako Tohi Tapú: “Naʻe teʻeki ai ʻaupito ke fāʻofua mai ʻeku ongo mātuʻá kiate au. Ka ʻi hoʻomou fakataha-lahí, naʻe tuʻo 52 hake pē ʻeku fāʻofua ʻi he foʻi ʻaho pē ʻe taha! Naʻá ku ongoʻi ʻa e ʻofa ʻa Sihová fakafou ʻi he fāmili fakalaumālie ko ení. ʻOku ou loto ke hoko ko ha konga ʻo e fāmili ko iá.” Naʻe hokohoko atu ʻa e fakalakalaka ʻa Chaithra pea papitaiso ʻi he 2024. ʻIo, ʻi he sio ʻa e faʻahinga foʻoú ki heʻetau ngaahi ngāue leleí, kau ai ʻa ʻetau feʻofaʻakí, ʻoku faʻa ueʻi ai kinautolu ke tauhi kia Sihova.—Māt. 5:16.
6. ʻE lava fēfē ke maluʻi kitautolu ʻe heʻetau ʻunuʻunu ofi ange ki hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné?
6 Ko ʻetau ʻunuʻunu ofi ange ki hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ʻe lava ke hoko ko ha maluʻi. Naʻe enginaki ʻa Paula ki hono kaungā-Kalisitiané: “Hokohoko atu ʻi he ʻaho taki taha ʻa e fefakalototoʻaʻakí . . . koeʻuhi ke ʻoua ʻe ʻi ai ha taha ʻo kimoutolu ʻe hoko ʻo loto-fefeka tupu mei he mālohi kākā ʻo e angahalá.” (Hep. 3:13) Kapau te tau hoko ʻo mātuʻaki loto-siʻi ʻo kamata ke hē hotau vaʻé mei he ʻalunga ʻo e māʻoniʻoní, ʻe ueʻi nai ʻe Sihova ha kaungātui tokanga ke tokonaki ʻa e tokoni ʻoku tau fiemaʻú. (Saame 73:2, 17, 23) Ko ha fakalototoʻa pehē ko hono moʻoní ʻoku lelei kiate kitautolu.
7. Ko e hā ʻa e felāveʻi ʻi he ʻofá mo e fāʻūtahá? (Kolose 3:13, 14)
7 ʻOku tau kau ki ha kulupu ʻo ha kakai ʻoku nau ngāue mālohi ke fakahāhā ʻa e feʻofaʻakí, ko ia ʻoku tau maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki lahi. (1 Sio. 4:11) Ko e fakatātaá, ʻoku ueʻi kitautolu ʻe he ʻofá ke tau “hokohoko atu ʻa e fekātakiʻaki mo e fefakamolemoleʻaki loto-lelei,” pea ʻoku tokoni ia ki heʻetau fāʻūtaha faka-Kalisitiané. (Lau ʻa e Kolose 3:13, 14; ʻEf. 4:2-6) Ko ia ʻi heʻetau ngaahi fakatahá, ʻoku tau fiefia ai ʻi ha ʻatimosifia fakaʻofoʻofa ʻoku ʻikai ʻaupito ke toe maʻu ia ʻi ha kulupu ʻi he māmaní.
FEFAKAHĀHĀʻAKI ʻA E FAKAʻAPAʻAPÁ
8. Ko e hā ʻa e ngafa ʻoku fakahoko ʻe Sihova ʻi hono tokoniʻi kitautolu ke hoko ʻo fāʻūtahá?
8 Ko e fāʻūtaha fakamāmanilahi ʻoku tau hokosiá ko ha mana. ʻOku ʻai ʻe Sihova ke malava ia neongo ʻetau ngaahi taʻehaohaoá. (1 Kol. 12:25) ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú ʻoku ‘akonekina kitautolu ʻe he ʻOtuá ke tau feʻofaʻaki.’ (1 Tes. 4:9) ʻI hono toe fakalea ʻe tahá, fakafou ʻi he Folofolá, ʻoku tala mai ai ʻe Sihova ʻa e meʻa tofu pē ʻoku fiemaʻu ke tau faí koeʻuhí ke tau ʻunuʻunu ofi ange ai ki hotau fanga tokouá. ʻE lava ke ‘akonekina kitautolu ʻe he ʻOtuá’ ʻaki ʻetau sivisiviʻi fakalelei ʻene ngaahi akonakí pea ngāueʻaki ia. (Hep. 4:12; Sēm. 1:25) Pea ko e meʻa tofu pē ia ʻoku feinga ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ke faí.
9. Ko e hā ʻoku tau ako mei he Loma 12:9-13 fekauʻaki mo hono fefakahāhāʻaki ʻa e fakaʻapaʻapá?
9 ʻOku anga-fēfē hono akoʻi kitautolu ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá ke ʻunuʻunu ofi ange ki hotau fanga tokouá? Fakakaukau ki he meʻa naʻe pau ke leaʻaki ʻe Paula ʻi he meʻá ni, hangē ko ia ʻoku fakahaaʻi ʻi he Loma 12:9-13. (Lau.) ʻOku taau ke fakatokangaʻi ʻa e ngaahi lea “ʻi he fakahāhā ʻo e fefakaʻapaʻapaʻakí, mou takimuʻa ai.” ʻOku ʻuhinga ia ki he hā? ʻOku totonu ke tau tamuʻomuʻa ʻi hono fakahāhā ʻa e “femanavaʻofaʻaki loloto” ki he niʻihi kehé ʻaki hono fakaaʻu atu ʻa e fakamolemolé, fakahāhā ʻa e anga-talitali kakaí, pea tōʻongaʻaki ʻa e nima-homó, mo e ngaahi alā meʻa peheé. (ʻEf. 4:32) ʻOku ʻikai fiemaʻu ia ke ke tatali ke toki ʻunuʻunu ofi atu ho tokouá pe tuofefiné kiate koe. ʻE lava ke ke “takimuʻa” ʻi he fai peheé. Naʻe feʻungamālie ai ʻa e pehē ʻe Sīsū: “ʻOku ʻi ai ʻa e fiefia lahi ange ʻi he foaki atú ʻi he maʻu maí.”—Ngā. 20:35.
10. ʻE lava fēfē ke tau hoko ʻo faʻa ngāue ʻi he “fakahāhā ʻo e fefakaʻapaʻapaʻakí”? (Sio foki ki he fakatātaá.)
10 Ko e meʻa ʻoku fakatupu tokangá, ʻi he hili pē hono tala mai ʻe Paula ke tau takimuʻa ʻi hono fakahāhā ʻo e fefakaʻapaʻapaʻakí, ʻokú ne ekinaki mai ke tau “hoko ʻo faʻa ngāue, ʻoua ʻe fakapikopiko.” Ko e tokotaha ʻoku faʻa ngāué ʻokú ne faivelenga mo ngāue mālohi. ʻI hono ʻoange kiate ia ha ngāue, ʻokú ne fakahoko tōtōivi ia. ʻOku enginaki mai ʻi he Palōveepi 3:27, 28: “ʻOua naʻá ke taʻofi ha meʻa ʻoku lelei mei he faʻahinga ʻoku totonu ke ke foaki ia ki aí kapau ʻoku ʻi ho mafaí ke fai ha tokoni.” Ko ia ai, ʻi heʻetau sio ki ha tokotaha ʻoku fiemaʻu tokoni, ʻoku tau fai ʻa e meʻa ʻoku tau malavá ke tokoniʻi ia. ʻOku ʻikai ke tau tautoloi; pe te tau fakahuʻunga ʻe ʻi ai ha tokotaha kehe ʻe tokoni kiate ia.—1 Sio. 3:17, 18.
ʻOku totonu ke tau tamuʻomuʻa ke tokoni ki hotau fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ʻoku nau fiemaʻu tokoní (Sio ki he palakalafi 10)
11. Ko e hā ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke ʻunuʻunu ofi ange ki hotau fanga tokouá?
11 Ko ha toe founga ʻe lava ke tau fakahāhā ai ʻa e fakaʻapaʻapa ki he niʻihi kehé ko e fakavave ke fakamolemoleʻi kinautolu ʻi heʻenau fakaʻitaʻi kitautolú. ʻOku pehē ʻi he ʻEfesō 4:26: “ʻOua ʻe tuku ke tō ʻa e laʻaá ʻoku mou kei ʻita.” He ko e hā? ʻOku pehē ʻi he veesi 27 ko e fai peheé te tau ʻoange ai “ha faingamālie ki he Tēvoló.” ʻI heʻene Folofolá, ʻoku toutou tala mai ai ʻe Sihova ke tau fefakamolemoleʻaki. ʻOku ekinaki mai ʻi he Kolose 3:13 ke tau “hokohoko atu ʻa e . . . fefakamolemoleʻaki loto-lelei.” Ko hono fakangaloʻi ʻa e ngaahi fehālaaki mo e fakatupu ʻita ʻa e niʻihi kehé ko e taha ia ʻo e ngaahi founga ola lelei taha ke ʻunuʻunu ofi ange ai kiate kinautolú. ʻI heʻetau fai iá, ʻoku tau tokoni ai “ke tauhi maʻu ʻa e laumālie taha ʻi he haʻi fāʻūtaha ko e melinó.” (ʻEf. 4:3) ʻI hono fakanounoú, ko e fakamolemolé ʻe lava ke tokoni fakahangatonu ki heʻetau fāʻūtahá mo e melinó.
12. ʻOku anga-fēfē hono tokoniʻi kitautolu ʻe Sihova ke tau hoko ʻo fakamolemolé?
12 Ko e moʻoni, ʻe faingataʻa nai ke tau fakamolemoleʻi ʻa e faʻahinga kuo nau fakalotomamahiʻi kitautolú. Ka ʻe lava ke tau lavameʻa ʻi he tokoni ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá. Hili ʻa e ekinaki ke tau “maʻu ʻa e femanavaʻofaʻaki loloto” pea ke tau “hoko ʻo faʻa ngāue,” ʻoku enginaki mai ʻa e Folofolá: “Hoko ʻo loto-māfana ʻi he laumālié.” Ko ha tokotaha ʻoku “loto-māfana” ʻoku fonu ʻi he faivelenga mo e vēkeveke koeʻuhi ko e laumālie māʻoniʻoní. (Loma 12:11) Ko ia ko e laumālie ʻo e ʻOtuá ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau fakahāhā ʻa e femanavaʻofaʻaki loloto mo e fefakamolemoleʻaki loto-lelei. Ko ia ai, ʻoku tau kōlenga fakamātoato kia Sihova ke ne tokoniʻi kitautolu.—Luke 11:13.
“ʻOUA NAʻA ʻI AI HA NGAAHI MĀVAHEVAHE ʻI HOMOU LOTOLOTONGÁ”
13. Ko e hā ʻe lava ke ne fakatupunga ʻa e māvahevahe ʻi hotau lotolotongá?
13 Ko e fakatahaʻangá ʻoku faʻuʻaki ʻa e “faʻahinga kakai kotoa pē” mei he ngaahi puipuituʻa kehekehe. (1 Tīm. 2:3, 4) Kapau heʻikai ke tau tokanga, ko e ngaahi faikehekehe ko ení ʻe lava ke ne fakatupunga ʻa e māvahevahe ʻi heʻene haʻu ki he fili fakafoʻituituí, hangē ko e ʻai valá mo e teuteú, tokangaʻi ʻo e moʻui leleí pe ko e fakafiefiá. (Loma 14:4; 1 Kol. 1:10) Koeʻuhí kuo akonekina kitautolu ʻe he ʻOtuá ke tau feʻofaʻaki, kuo pau ke tau tokanga ke ʻoua te tau pouaki ʻetau ngaahi fili fakafoʻituituí ʻoku lelei ange ia ʻi he niʻihi kehé.—Fil. 2:3.
14. Ko e hā ʻoku totonu ke tau feinga maʻu pē ke faí, pea ko e hā hono ʻuhingá?
14 ʻE lava foki ke tau fakaʻehiʻehi mei he fakatupu māvahevahe ʻi he fakatahaʻangá ʻaki ʻa e feinga ke hoko ʻo fakaivifoʻou mo fakatupu langa hake ki he niʻihi kehé ʻi he taimi kotoa pē. (1 Tes. 5:11) Ki muí ni mai, ko e tokolahi ʻa ia naʻe ʻikai ke nau longomoʻui pe naʻe fakamavaheʻi mei he fakatahaʻangá kuo nau toe foki mai. ʻOku tau talitali loto-māfana kinautolu! (2 Kol. 2:8) Fakatokangaʻi ʻa e meʻa naʻe hoko ki ha tuofefine ʻe taha naʻá ne toe foki ki he Fale Fakatahaʻangá hili ʻa e ʻikai ke ne longomoʻui ʻi ha taʻu ʻe hongofulu. Naʻá ne pehē, “Naʻe talitali au ʻaki ʻa e fofonga malimali mo e lulululu.” (Ngā. 3:19) Naʻe anga-fēfē tākiekina ia ʻe he fanga kiʻi tōʻonga anga-lelei ko iá? ʻOkú ne pehē, “Naʻá ne ʻai au ke u ongoʻi ko e toʻukupu ʻo Sihová naʻá ne tataki fakafoki mai au ki he fiefiá.” ʻI heʻetau hoko ʻo fakatupu langa hake ki he tokotaha kotoá, ʻe lava ke ngāueʻaki ai kitautolu ʻe Kalaisi ke tokonaki ʻa e fakaivifoʻou ki he faʻahinga “ʻoku ongosia mo mafasiá.”—Māt. 11:28, 29.
15. Ko e hā ha founga ʻe taha ʻe lava ke tau pouaki ai ʻa e fāʻūtahá? (Sio foki ki he fakatātaá.)
15 Ko e founga ʻe taha ʻe lava ke tau pouaki ai ʻa e fāʻūtahá ʻoku fakafou ia ʻi heʻetau leá. ʻOku pehē ʻi he Siope 12:11: “ʻIkai ʻoku siviʻi ʻe he telingá ʻa e ngaahi leá hangē ko hono ʻahiʻahiʻi ʻe he ʻeleló ʻa e meʻakaí?” Hangē pē ko ha tokotaha kuki lelei ʻokú ne ʻahiʻahiʻi maʻu pē ʻa e meʻakai ʻokú ne ngaohí ke fakapapauʻi ʻoku ifo ki muʻa ke ʻoatu ki he niʻihi kehé, ʻoku lelei kiate kitautolu ke fakakaukau fakalelei ki he meʻa te tau leaʻakí ki muʻa ke tau leá. (Saame 141:3) ʻOku totonu ko ʻetau taumuʻá ke fakapapauʻi maʻu pē ko e meʻa ʻoku teu ke tau leaʻakí ʻe fakatupu langa hake, fakaivifoʻou, pea ‘ʻaonga ki he kau fanongó.’—ʻEf. 4:29.
Fakakaukau fekauʻaki mo e meʻa te ke leaʻakí ki muʻa ke ke leá (Sio ki he palakalafi 15)
16. Ko hai ʻoku totonu ke tautefito ʻenau mahuʻingaʻia ʻi hono ngāueʻaki ʻa e lea fakalototoʻá?
16 Ko e ngaahi husepānití mo e ngaahi mātuʻá ʻoku totonu ke tautefito ʻenau tokanga ke fakatupu langa hake ʻenau leá. (Kol. 3:19, 21; Tai. 2:4) Ko e kau mātuʻá foki ʻoku totonu ke nau hoko ko ha matavai ʻo e fakaivifoʻou mo e fakafiemālie ʻi he tuʻunga ko e kau tauhi-sipi ʻo e tākanga ʻa Sihová. (ʻAi. 32:1, 2; Kal. 6:1) ʻOku fakamanatu mai ʻe ha palōveepi ʻi he Tohi Tapú: “Ko ha lea ʻoku leaʻaki ʻi he taimi totonú—hono ʻikai lelei!”—Pal. 15:23.
ʻOFA “ʻI HE NGĀUE MO E MOʻONI”
17. ʻE lava fēfē ke tau fakapapauʻi ko ʻetau ʻofa ki hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ʻoku moʻoni?
17 ʻOku fakalototoʻaʻi kitautolu ʻe he ʻapositolo ko Sioné ke tau “ʻofa ʻo ʻikai ʻi he lea pē, pe ʻaki ʻa e ʻeleló pē, ka ʻi he ngāue mo e moʻoni.” (1 Sio. 3:18) ʻOku tau loto ke hoko ʻetau ʻofa ki hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ʻo haʻu mei he lotó. ʻE lava fēfē ke tau fakahoko ia? Ko e lahi ange ʻa e taimi ʻoku tau fakamoleki mo hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné, ko ʻetau hoko ia ʻo toe vāofi ange mo kinautolú pea ʻe toe mālohi ange ai ʻetau feʻofaʻakí. Ko ia kumi ki ha ngaahi faingamālie ke fakamoleki ʻa e taimi mo e niʻihi kehé—ʻi he fakatahá pea ʻi he ngāue fakafaifekaú. Vaheʻi ʻa e taimi ke ʻaʻahi ki he niʻihi kehé. ʻI heʻetau fai peheé, ʻoku tau fakahāhā ai ‘ʻoku akonekina kitautolu ʻe he ʻOtuá ke tau feʻofaʻaki.’ (1 Tes. 4:9) Pea te tau hokohoko atu ai ke hokosia tonu ʻa e lea ko ia “hono ʻikai lelei pea hono ʻikai fakaʻofoʻofa ke nofo fakataha ʻa e fanga tokouá ʻo fāʻūtaha!”—Saame 133:1.
HIVA 90 Mou Fefakalototoʻaʻaki