KUPU AKO 15
HIVA 30 Ko ʻEku Tamai, Hoku ʻOtua mo e Kaumeʻa
“Ko e Fakaofiofi ki he ʻOtuá ʻOku Lelei” Kiate Kitautolu!
“Ko e meʻa kiate aú, ko e fakaofiofi ki he ʻOtuá ʻoku lelei ia kiate au.”—SAAME 73:28.
TAUMUʻÁ
Founga ʻe lava ke tau ʻunuʻunu ofi ange ai kia Sihová pea mo e ngaahi ʻaonga ʻoku maʻu mei he fai peheé.
1-2. (a) Ko e hā ʻa e feinga ʻoku fiemaʻu ke fakatupulekina ai ha kaumeʻa vāofi mo ha taha? (e) Ko e hā te tau lāulea ki ai ʻi he kupu ko ení?
ʻOKU ʻi ai hao kaumeʻa ofi? Naʻe anga-fēfē hoʻo fakatupulekina hoʻo kaungāmeʻa mo iá? Mahalo naʻá ke fakamoleki ʻa e taimi mo ia, ako fekauʻaki mo ʻene ngaahi polé, pea hoko ʻo maheni mo e ngaahi meʻa ʻokú ne saiʻia aí mo fehiʻa aí. Naʻá ke ʻiloʻi ʻoku ʻi ai hono ngaahi ʻulungaanga fakaʻofoʻofa te ke saiʻia ke faʻifaʻitaki ki ai. Naʻá ke hoko ʻo ʻofa ʻi ho kaumeʻá.
2 Ko hono fakatupulekina ha kaumeʻa vāofi mo ha taha ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e taimi mo e feinga. Ko e meʻa tatau ʻe lava ke leaʻaki fekauʻaki mo hono fakatupulekina ha vahaʻangatae fakafoʻituitui vāofi mo Sihova ko e ʻOtuá. ʻI he kupu ko ení, ʻe lāulea ai ki he founga ʻe lava ke tau ʻunuʻunu ofi ange ai ki hotau ʻOtuá pea mo e ngaahi ʻaonga ʻoku tau maʻu mei he fai peheé. ʻUluakí, tau lāulea angé ki he ʻuhinga ʻoku lelei ai ke tau ʻunuʻunu ofi ki hotau Kaumeʻa lelei tahá, ʻa Sihova.
3. Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau fakalaulauloto ki he ngaahi ʻaonga ʻoku tau maʻu mei he ʻunuʻunu ofi kia Sihová? Fakatātaaʻi.
3 ʻOku ʻikai ha veiveiua ʻokú ke loto-tatau ko e ʻunuʻunu ofi kia Sihová ʻoku lelei. Ka ko e fakalaulauloto ki he lelei tofu pē ʻo e fai peheé ʻe lava ke ne ueʻi kitautolu ke hokohoko atu ʻa e ʻunuʻunu ofi ange kiate iá. (Saame 63:6-8) Ko e fakatātaá, ʻoku tau ʻiloʻi ko e muimui ʻi ha founga kai palanisí, ngaungaue maʻu pē, maʻu ʻa e mālōlō feʻunga pea inu ʻa e vaí ke lahí ʻoku lelei kotoa ia kiate kitautolu. Neongo ia, ko e tokolahi ʻoku ʻikai ke nau fuʻu fakakaukau ki he ngaahi meʻá ni, pea ʻoku nau tukunoaʻi ʻenau moʻui leleí. Ka ko e lahi ange ʻetau fakakaukau fekauʻaki mo e founga ʻoku tau maʻu ʻaonga ai mei he ngaahi tōʻonga moʻui leleí, ʻoku ngalingali ange te tau feinga ke tauhi maʻu ia. ʻI he tuʻunga meimei tatau, ʻoku tau ʻiloʻi nai ko e fakaofiofi kia Sihová ʻoku lelei kiate kitautolu, ka ko e fakalaulauloto ki he ngaahi ʻaonga ʻo e fai peheé ʻe lava ke ne ueʻi kitautolu ke hokohoko atu ʻa e ʻunuʻunu ofi ange ki hotau Kaumeʻá.—Saame 119:27-30.
4. Hangē ko ia ʻi he Saame 73:28, ko e hā ʻa e ngaahi ongoʻi naʻe fakahaaʻi ʻe he tokotaha-tohi-sāmé?
4 Lau ʻa e Saame 73:28. Ko e tokotaha hiki ʻo e Saame 73 ko ha Līvai ia naʻe fakanofo ke ngāue ko ha faihiva ʻi he temipale ʻo Sihová. ʻOku ngalingali naʻá ne lotu faitōnunga kia Sihova ʻi ha vahaʻa taimi. Neongo ia, naʻá ne kei ongoʻi pē ʻa e fiemaʻu ke fakamanatu kiate ia tonu mo e niʻihi kehé ko e “fakaofiofi ki he ʻOtuá” naʻe lelei ia kiate ia pea kiate kinautolu. Ko e hā ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi ʻaonga ʻo e fai peheé?
KO E “FAKAOFIOFI KI HE ʻOTUÁ” ʻOKU ʻOMI AI ʻA E FIEFIA
5. (a) Ko e hā ʻoku ʻomi ai ʻe he ʻunuʻunu ofi ange kia Sihová ʻa e fiefia kiate kitautolú? (e) Makatuʻunga ʻi he Palōveepi 2:6-16, ʻomai ha fakatātā pau ʻo e founga ʻe lava ke ke maʻu ʻaonga ai pea maluʻi fakafoʻituitui koe ʻe he poto ʻo Sihová.
5 Ko e ofi ange ʻetau ʻunuʻunu kia Sihová, te tau hoko ai ʻo fiefia ange. (Saame 65:4) ʻOku moʻoni eni ʻi he ngaahi ʻuhinga lahi. Ko e ʻuhinga ʻe taha, ʻoku tau maʻu ʻaonga mei hono ngāueʻaki ʻa e poto ʻaonga ʻoku maʻu ʻi heʻene Folofolá, ʻa e Tohi Tapú. Ko e poto ko iá ʻokú ne maluʻi kitautolu mei he ngaahi tākiekina koví pea mei hono fai ʻa e ngaahi fehālaaki mafatukitukí. (Lau ʻa e Palōveepi 2:6-16.) ʻOku feʻungamālie ai ʻa e fakamatala ʻi he Tohi Tapú ʻoku pehē: “Fiefia ē ko e tangata ʻokú ne ʻilo ʻa e potó pea mo e tangata ʻokú ne maʻu ʻa e ʻiloʻiló.”—Pal. 3:13.
6. Ko e hā naʻá ne fakatupunga ʻa e tokotaha-tohi-sāmé ke mole ʻene fiefiá?
6 Ko e moʻoni, naʻa mo e ngaahi kaumeʻa ʻo Sihová ʻoku nau foua ʻa e ngaahi vahaʻa taimi ʻo e loto-mamahi. Ko e tokotaha hiki ʻo e Saame 73 naʻe mole ʻene fiefiá ʻi he taimi naʻá ne ʻulutukua ai ki he fakakaukau taʻepaú. Naʻá ne hoko ʻo ʻita mo meheka koeʻuhí ʻi heʻene fakakaukaú, ko e kakai kovi naʻe ʻikai ke nau tokanga fekauʻaki mo e ʻOtuá pe ko ʻEne ngaahi tuʻungá naʻa nau lakalakaimonū. Naʻá ne fakahuʻunga ko e kakai anga-fakamālohí mo hīkisiá naʻa nau tuʻumālie ange, pea moʻui lelei ange pea aʻu ʻo ʻikai pē ke nau faingataʻaʻia. (Saame 73:3-7, 12) Naʻe mātuʻaki faingataʻaʻia ʻa e tokotaha-tohi-sāmé ʻo aʻu ki ha tuʻunga naʻá ne fifili pe naʻe kei ʻaonga koā ʻene ngaahi feinga ke tauhi kia Sihová. ʻI heʻene loto-mamahí, naʻá ne pehē: “Ko e moʻoni ko e koto kulanoa ʻa ʻeku tauhi ke maʻa ʻa hoku lotó mo e fanofano ʻa hoku nimá ʻi he taʻehalaiá.”—Saame 73:13.
7. ʻE lava fēfē ke tau fakaakeake mei he ngaahi vahaʻa taimi ʻo e loto-mamahi ʻe lava ke ne fakamanamanaʻi ʻetau fiefiá? (Sio foki ki he fakatātā.)
7 Naʻe ʻikai ke fakaʻatā ʻe he tokotaha-tohi-sāmé ʻa e loto-mamahí ke ne lōmekina ia. Naʻá ne fai ha meʻa. Naʻá ne “hū ki he feituʻu toputapu maʻongoʻonga ʻo e ʻOtuá,” ʻa ia naʻe fakatonutonu ai ʻe Sihova ʻene fakakaukaú. (Saame 73:17-19) ʻI he taimi ʻoku tau loto-mamahi aí, ko Sihova, ʻa hotau Kaumeʻa lelei tahá, ʻokú ne ʻafioʻi ia. Kapau ʻoku tau lotu kiate ia ki ha tataki pea tali ʻa e tokoni ʻokú ne tokonaki mai fakafou ʻi heʻene Folofolá mo e fakatahaʻangá, te tau maʻu ai ʻa e mālohi ʻi loto ke kātekina ʻa e loto-mamahí. Naʻa mo e ʻi he taimi ʻoku tau ongoʻi ʻoku lōmekina kitautolu ʻe he loto-moʻuá, ʻe fakafiemālieʻi mo fakanonga kitautolu ʻe Sihova.—Saame 94:19.a
Ko e Līvai naʻá ne hiki ʻa e Saame 73, ʻoku ne tuʻu ʻi he “feituʻu toputapu maʻongoʻonga ʻo e ʻOtuá” (Sio ki he palakalafi 7)
KO E “FAKAOFIOFI KI HE ʻOTUÁ” ʻOKU ʻOMI AI ʻA E TAUMUʻA MO E ʻAMANAKI
8. Ko e hā ha toe founga mahuʻinga ʻe ua ʻoku lelei ai kiate kitautolu ʻa e fakaofiofi ki he ʻOtuá?
8 Ko e fakaofiofi ki he ʻOtuá ʻoku lelei ia kiate kitautolu ʻi ha toe founga mahuʻinga ʻe ua. ʻUluakí, ʻokú ne ʻomai kiate kitautolu ha taumuʻa mohu ʻuhinga ʻi he moʻuí. Uá, ʻokú ne ʻomai kiate kitautolu ha ʻamanaki mālohi ki he kahaʻú. (Sel. 29:11) Tau sivisiviʻi ofi angé ʻa e ongo ʻaonga ko ení.
9. ʻOku anga-fēfē hono ʻomai ʻe he ʻunuʻunu ofi kia Sihová ʻa e ʻuhinga ki heʻetau moʻuí?
9 Ko e ʻunuʻunu ofi kia Sihová ʻokú ne ʻai ke ʻi ai ha taumuʻa ʻetau moʻuí. Ko e tokolahi ʻi he ʻahó ni ʻoku nau fakaʻikaiʻi ʻa e ʻi ai ʻa e ʻOtuá ʻoku nau fakakaukau ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha ʻuhinga ʻo e moʻuí pea ʻe faai atu pē ko e faʻahinga ʻo e tangatá ʻe ʻikai ke nau toe ʻi ai. Kae kehe, fakatatau ki he meʻa ʻoku tau ako mei he Folofolá, kuo tau hoko ai ʻo tuipau ko e ʻOtuá “ʻoku ʻi ai ia pea ko ia te ne fakapaleʻi ʻa e faʻahinga ʻoku nau kumi tōtōivi kiate iá.” (Hep. 11:6) Naʻa mo e ʻahó ni, ʻoku tau maʻu ʻa e moʻui fiefia ange koeʻuhí ʻoku tau fai ʻa e meʻa naʻe fakatupu kitautolu ke tau faí—ko e tauhi ki heʻetau Tamai fakahēvaní, ʻa Sihova.—Teu. 10:12, 13.
10. Ko e hā ʻoku fakahaaʻi ʻi he Saame 37:29 fekauʻaki mo e kahaʻu ʻo e faʻahinga ʻoku ʻamanaki kia Sihová?
10 Ki he tokolahi, ko ʻenau ʻamanakí ʻoku fakangatangata pē ki he moʻui ko ení—ko e ngāue pē, ʻohake ha fāmili, pea fakahū mo ha paʻanga ki he vāhenga mālōloó. ʻOku ʻikai ke fakakau ai ʻa e ʻOtuá. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ko e kau sevāniti ʻa Sihová ʻoku fokotuʻu ʻenau ʻamanakí ʻiate ia. (Saame 25:3-5; 1 Tīm. 6:17) ʻOku tau falala ki he ʻOtua ʻa ia kuo tau fakaofiofi ki aí, pea ʻoku tau falala ki he meʻa kuó ne talaʻofa mai kiate kitautolú. Ko hotau kahaʻú ʻoku kau ki ai ʻa e ʻamanaki ʻo e lotu kiate ia ʻo taʻengata ʻi he Palataisí.—Lau ʻa e Saame 37:29.
11. ʻOku anga-fēfē hono tākiekina kitautolu ʻe he fakaofiofi ki he ʻOtuá, pea ʻoku anga-fēfē ʻene kaunga kiate iá?
11 Ko e fakaofiofi ki he ʻOtuá ʻoku lelei kiate kitautolu ʻi he ngaahi founga lahi kehe. Ko e fakatātaá, ʻoku talaʻofa ʻe Sihova ke fakamolemoleʻi ʻa e ngaahi angahala ʻa e faʻahinga fakatomala ʻoku ofi kiate iá. (ʻAi. 1:18) Ko hono olá, ʻoku ʻikai fiemaʻu ai ke tau fuesia ha konisēnisi halaia koeʻuhi ko e ngaahi angahala ʻi he kuohilí. (Saame 32:1-5) Pea ʻoku tau maʻu ʻa e leleiʻia ʻi hono ʻai ke fiefia ʻa Sihová. (Pal. 23:15) Ko e moʻoni ʻe lava ke ke fakakaukau ki he ngaahi tāpuaki kehe ʻa ia ʻe lava ke ke maʻu mei he kaumeʻa vāofi mo e ʻOtuá. Ka ʻe lava fēfē ke ke hanganaki fakaofiofi ki he ʻOtuá?
FOUNGA KE HANGANAKI “FAKAOFIOFI KI HE ʻOTUÁ”
12. Ko e hā kuó ke fai ke ʻunuʻunu ofi ange ai ki he ʻOtuá?
12 Kapau ko ha Kalisitiane ʻosi papitaiso koe, kuó ke ʻosi ʻunuʻunu ofi kia Sihova ʻi ha tuʻunga lahi. Kuó ke ako ʻa e ngaahi moʻoni lahi fekauʻaki mo Sihova ko e ʻOtuá mo Kalaisi Sīsū, fakatomala ʻi hoʻo ngaahi angahala ʻi he kuohilí, ngāueʻi ʻa e tui mālohi ki he ʻOtuá, pea feinga mālohi ke ngāue ʻo fehoanaki mo hono finangaló. Kae kehe, ke ʻunuʻunu ofi ange ki he ʻOtuá, kuo pau ke tau hokohoko atu hono fai ʻa e ngaahi meʻá ni.—Kol. 2:6.
13. Ko e hā ʻa e meʻa ʻe tolu ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke hokohoko atu ʻa e ʻunuʻunu ofi ange kia Sihová?
13 Ko e hā te ne tokoniʻi kitautolu ke hanganaki ʻunuʻunu ofi ange kia Sihová? (1) Kuo pau ke tau hokohoko atu ke lau mo ako ʻa e Tohi Tapú. ʻI heʻetau fai peheé, ʻoku totonu ke tau fai ʻa e meʻa lahi ange ʻi hono ako pē ʻa e ngaahi moʻoniʻi meʻa tefito fekauʻaki mo e ʻOtuá. ʻI hono kehé, ʻoku totonu ke tau feinga ke ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻoku finangalo ki ai ʻa e ʻOtuá pea hoko ʻo tataki ʻe he ngaahi tefitoʻi moʻoni kuó ne fokotuʻu mai ʻi heʻene Folofolá. (ʻEf. 5:15-17) (2) Kuo pau ke tau fakaivimālohiʻi ʻetau tuí ʻaki ʻetau fakalaulauloto ki he fakamoʻoni hulu fau ʻo ʻene ʻofa mai kiate kitautolú. (3) Kuo pau ke tau hokohoko atu ke fehiʻa ʻi he ngaahi meʻa ʻokú ne fakahouhauʻi ʻa Sihová pea fakaʻehiʻehi mei he kaungāmeʻa mo e kakai ʻoku nau tōʻongaʻaki iá.—Saame 1:1; 101:3.
14. ʻI he fehoanaki mo e meʻa ʻoku hā ʻi he 1 Kolinitō 10:31, ko e hā ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi meʻa ʻe lava ke tau fai ʻi heʻetau moʻui fakaʻahó ke fakahōifuaʻi ʻa Sihová? (Sio foki ki he fakatātaá.)
14 Lau ʻa e 1 Kolinitō 10:31. ʻOku mātuʻaki mahuʻinga ke tau tuli longomoʻui ki he ngaahi meʻa ʻoku fakahōifua kia Sihová. ʻOku mahulu atu eni ʻi he meʻa ʻoku tau fai ʻi he ngāue fakafaifekaú pea ʻi he ngaahi fakatahá. Ko e ngaahi ngāue lelei ʻoku fakahōifua kia Sihová ʻoku kau ki ai ʻa e meʻa ʻoku tau fai ʻi heʻetau moʻui fakaʻahó. Ko e fakatātaá, ʻi heʻetau faitotonu ʻi he meʻa kotoa pē pea vahevahe ʻa e meʻa ʻoku tau maʻú mo e niʻihi kehé, ʻoku tau ʻai ʻa Sihova ke fiefia. (2 Kol. 8:21; 9:7) ʻOkú ne loto foki ke tau fakahāhā ʻa e fakaʻapaʻapa lahi ki he meʻaʻofa ʻo e moʻuí. ʻOku tau ʻunuʻunu ofi ange ki he Tokotaha-Foaki ʻo e moʻuí ʻaki hono tauhi maʻu ha tōʻonga mafamafatatau ʻi he kaí mo e inú pea tokangaekina ʻetau moʻui leleí ʻi he ngaahi founga fakaʻatuʻi kehe. Ko e feinga kotoa ʻoku tau fai ke fakahōifuaʻi ʻa Sihová, naʻa mo e ʻi he ngaahi meʻa ʻoku hā ngali siʻisiʻí, te ne ʻofeina ai kitautolu.—Luke 16:10.
Ko e fakaʻuli tokangá, tokangaekina kitautolu ʻaki ʻa e fakamālohisino pea kai ʻa e meʻakai moʻui leleí, pea hoko ʻo anga-talitali kakaí ko e niʻihi ia ʻo e ngaahi founga te tau fakahōifuaʻi ai ʻa Sihová (Sio ki he palakalafi 14)
15. ʻOku ʻamanekina mai ʻe Sihova ke tau fakafeangai fēfē ki he niʻihi kehé?
15 ʻOku anga-lelei ʻa Sihova ki he māʻoniʻoní mo e taʻemāʻoniʻoní. (Māt. 5:45) ʻOkú ne ʻamanekina mai ke tau fakahāhā ʻa e anga-lelei meimei tatau ki he niʻihi kehé. Ko e fakatātaá, ʻoku fiemaʻu ke ʻoua te tau “laukovi ki ha taha, ʻoua ʻe hoko ʻo fakatupu kē, . . . ʻo fakahāhā ʻa e anga-malū fakaʻaufuli ki he tangata kotoa pē.” (Tai. 3:2) ʻI he fakakaukau atu ki he meʻá ni, ʻoku ʻikai ke tau siolalo ki he niʻihi kehé koeʻuhí pē ʻoku ʻikai ke tau tui tatau. (2 Tīm. 2:23-25) ʻOku tau ʻunuʻunu ofi ange kia Sihova ʻaki ʻa e hoko ʻo anga-lelei maʻu pē pea fakakaukau lelei ʻi heʻetau fakafeangai ki he tokotaha kotoa.
ʻE LAVA KE TAU “FAKAOFIOFI KI HE ʻOTUÁ” NAʻA MO E ʻI HE TAIMI ʻOKU TAU HUMU AÍ
16. Naʻe anga-fēfē ongoʻi ʻa e tokotaha hiki ʻo e Saame 73 ʻi he hili ha vahaʻa taimi?
16 Kae fēfē kapau hili ha vahaʻa taimi, ʻoku kamata ke ke ongoʻi ʻoku ʻikai ke ke tuha mo e ʻofa ʻa Sihová? Hangē ko ia kuo tau lāulea ki aí, naʻe hoko ha meʻa meimei tatau ki he tokotaha hiki ʻo e Saame 73. Naʻá ne tangilāulau: “Naʻe meimei hē ʻa hoku vaʻé; naʻe meimei hekea ʻa ʻeku ngaahi laká.” (Saame 73:2) Naʻá ne fakahaaʻi tonu, naʻe “kona” ʻa hono lotó pea naʻá ne “taʻefakakaukau” ʻo “hangē ko ha manu taʻeʻatamai” ʻi he ʻao ʻo Sihová. (Saame 73:21, 22) Naʻá ne fakamulituku koeʻuhi ko ʻene fehālaakí naʻe ʻikai ha toe ʻamanaki, ʻo ʻikai ke ne tuha mo e ʻofa ʻa Sihová?
17. (a) Naʻa mo e ʻi he taimi naʻe ongoʻi mātuʻaki vaivai ai ʻa e tokotaha-tohi-sāmé, ʻoku ngalingali ko e hā naʻá ne faí? (e) Ko e hā ʻa e lēsoni ʻe lava ke tau ako mei heʻene hokosiá? (Sio foki ki he fakatātaá.)
17 Kapau naʻe ongoʻi ʻe he tokotaha-tohi-sāmé kuo siʻaki ia ʻe Sihova, ko e ongoʻi ko iá kuo pau naʻe fakataimi pē. ʻOku hā ngali ʻi he taimi naʻá ne ongoʻi mātuʻaki vaivai aí, naʻá ne lāuʻilo ki he fiemaʻu ke ne ʻunuʻunu ofi ange ki he ʻOtuá, hangē ko ia ʻoku fakahaaʻi ʻi heʻene ngaahi leá: “Ka ko eni ʻoku ou ʻiate koe maʻu ai pē [ʻe Sihova]; kuó ke puke ʻa hoku nima toʻomataʻú. ʻOkú ke tataki au ʻaki hoʻo faleʻí, pea ʻi he hili iá te ke taki au ki he lāngilangí.” (Saame 73:23, 24) Ko kitautolu foki ʻoku totonu ke tau hanga kia Sihova ko ha maka ʻokú ne ʻai ke tau tuʻu maʻu ʻi he taimi ʻoku tau ongoʻi vaivai ai pe loto-siʻí. (Saame 73:26; 94:18) Neongo kapau ʻe hē fakataimi hotau vaʻé, ʻe lava ke tau foki kia Sihova fakataha mo e tuipau ʻokú ne “mateuteu ke fakamolemole.” (Saame 86:5) ʻOku totonu ke tau ʻunuʻunu ofi ange ki hotau ʻOtuá, tautefito ʻi he taimi ʻoku tau ongoʻi mātuʻaki vaivai aí.—Saame 103:13, 14.
ʻI heʻetau ongoʻi vaivai fakalaumālié, ʻoku totonu ke tau ʻunuʻunu ofi ange kia Sihova ʻaki ʻa e hoko ʻo femoʻuekina ange ʻi heʻetau lotu kiate iá (Sio ki he palakalafi 17)
“FAKAOFIOFI KI HE ʻOTUÁ” ʻO TAʻENGATA
18. Ko e hā ʻoku ʻikai ke ʻi ai ai ha fakangatangata ki he ʻunuʻunu ofi ange kia Sihová?
18 ʻOku ʻikai ha fakangatangata ki heʻetau ʻunuʻunu ofi kia Sihová pea mo e lahi ʻo ʻetau feinga ke ʻiloʻi iá. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú ko e ngaahi founga ʻa Sihová, ko hono potó, mo ʻene ʻiló ʻoku “taʻemafakatotoloa.”—Loma 11:33.
19. Ko e hā ʻa e fakapapauʻiʻanga ʻoku ʻomai kiate kitautolu ʻe he Ngaahi Sāmé?
19 ʻI he Saame 79:13 ʻoku pehē ai: “Ko kimautolu, ʻa ho kakaí pea ko e tākanga ʻi hoʻo kaikaiʻangá, te mau fakamālō atu kiate koe ʻo taʻengata; pea te mau talaki ho fakahīkihikí mei he toʻutangata ki he toʻutangata.” ʻI hoʻo hanganaki fakaofiofi ki he ʻOtuá, ko koe foki ʻe lava ke ke ongoʻi papau te ke maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki tuʻuloa pea ʻe lava ke ke lea ʻi he tuipau: “Ko e ʻOtuá ʻa e makatuʻu ʻi hoku lotó pea ko hoku ʻinasí ia ʻo taʻengata.”—Saame 73:26.
HIVA 32 Kau mo Sihova!
a Ko e niʻihi ʻoku nau fāinga mo e loto-mamahi pe loto-moʻua fuoloá ʻe fiemaʻu nai ke nau kumi ki ha tokoni fakafaitoʻo. Ki ha fakamatala lahi ange, sio ki he Taua Leʻo, Fika 1 2023.