LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w25 Mē p. 20-25
  • Huafa ʻo Sihová—Ko ʻEne ʻUhinga kia Sīsuú

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Huafa ʻo Sihová—Ko ʻEne ʻUhinga kia Sīsuú
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2025
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • “KUÓ U ʻAI KE NAU ʻILO HO HUAFÁ”
  • “KO HO HUAFA ʻOʻOÚ, ʻA IA KUÓ KE FOAKI MAI KIATE AÚ”
  • “TAMAI, FAKALĀNGILANGIʻI HO HUAFÁ”
  • “ʻOKU OU TUKU ATU ʻEKU MOʻUÍ”
  • “KUÓ U . . . FAKAʻOSI ʻA E NGĀUE KUÓ KE TUKU MAI”
  • Huafa ʻo Sihová—Ko ʻEne ʻUhinga Kiate Kitautolú
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2025
  • “Fakahīkihikiʻi ʻa e Huafa ʻo Sihová”
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2024
  • Ko e Hā ʻOku Akoʻi Mai ʻe he Huhuʻí?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2025
  • “Mou Fili Maʻamoutolu . . . pe ko Hai Te Mou Tauhí”
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2025
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2025
w25 Mē p. 20-25

KUPU AKO 22

HIVA 15 Fakahīkihikiʻi ʻa e ʻUluaki Foha ʻo Sihová!

Huafa ʻo Sihová—Ko ʻEne ʻUhinga kia Sīsuú

“Kuó u ʻai ke nau ʻilo ho huafá pea te u ʻai ia ke ʻiloa.”—SIONE 17:26.

TAUMUʻÁ

Ko e founga naʻe ʻai ai ʻe Sīsū ʻa e huafa ʻo Sihová ke ʻiloá pea mo e founga kuó ne fakamāʻoniʻoniʻi mo fakatonuhiaʻi ai ʻa e huafa ko iá.

1-2. (a) Ko e hā naʻe fai ʻe Sīsū ʻi he pō ki muʻa pea tāmateʻi ai iá? (e) Ko e hā ʻa e ongo fehuʻi ʻe lāulea ki ai ʻi he kupu ko ení?

KO E efiafi Tuʻapulelulu ia ʻo Nīsani 14, 33 T.S., pea ko Sīsū naʻe teu ke lavakiʻi, fakamāuʻi, fakahalaiaʻi, fakamamahiʻi pea tāmateʻi. Ko e toki ʻosi pē ia ʻene kai efiafi makehe ʻi ha loki ʻi ʻolunga mo ʻene kau ʻapositolo faitōnungá. ʻI he hili ʻa e houa kai ko iá, naʻe fai ʻe Sīsū ki heʻene kau ʻapositoló ha ngaahi lea tuku fakalototoʻa. Pea ʻi he ki muʻa siʻi pē ke nau mavahe kotoa mei he loki ʻi ʻolungá, naʻe kiʻi tuʻu ʻa Sīsū pea fai ha lotu mātuʻaki mohu ʻuhinga. Naʻe hiki ʻe he ʻapositolo ko Sioné ʻa e lotu ko iá; ʻoku maʻu ia ʻi he Sione vahe 17.

2 Ko e hā ʻoku fakaeʻa mai ʻi he lotu ʻa Sīsuú fekauʻaki mo e ngaahi meʻa naʻá ne hohaʻa ki ai ʻi he taimi ko iá? ʻOku anga-fēfē hono fakahaaʻi ʻi he lotu ko iá ʻa e meʻa naʻe mahuʻinga kiate ia lolotonga ʻa e kotoa ʻo ʻene ngāue fakafaifekau ʻi he māmaní? Tau lāulea angé ki he tali ʻo e ongo fehuʻi ko ení.

“KUÓ U ʻAI KE NAU ʻILO HO HUAFÁ”

3. Ko e hā naʻe leaʻaki ʻe Sīsū fekauʻaki mo e huafa ʻo Sihová, pea ko e hā naʻá ne ʻuhinga ki aí? (Sione 17:​6, 26)

3 ʻI he lotu ʻa Sīsuú, naʻá ne pehē: “Kuó u ʻai ke nau ʻilo ho huafá.” Ko hono moʻoní, naʻe tuʻo ua ʻene lave ʻo pehē kuó ne ʻai ʻa e huafa ʻo Sihová ke ʻiloʻi ʻe heʻene kau ākongá. (Lau ʻa e Sione 17:​6, 26.) Ko e hā naʻá ne ʻuhinga ki aí? Naʻá ne fakahaaʻi kiate kinautolu ha huafa naʻe ʻikai te nau ʻiloʻi? Ko e kau ākonga ʻa Sīsuú ko e kau Siu, ko ia naʻa nau ʻosi ʻiloʻi ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá, ʻa e Sihová. Ko e huafa ko iá naʻe hā tuʻo laui afe ʻi he Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Hepeluú. Ko ia naʻe ʻikai ke ʻuhinga ʻa Sīsū ki he huafa fakafoʻituitui ʻo e ʻOtuá; ʻi hono kehé, naʻá ne ʻuhingá ki he meʻa naʻá ne fakafofongaʻi ʻa e huafa ko iá. Naʻe ʻai ʻe Sīsū ke ʻiloa ʻa e faʻahinga Tokotaha naʻá ne fakafofongaʻi ʻa e huafa ʻo Sihová, ʻo kau ai ʻEne ngaahi taumuʻá, ko ʻene ngaahi ngāué mo hono ngaahi ʻulungāngá, pea naʻá ne fai ia ʻi ha founga naʻe ʻikai ke toe malava ia ʻe ha taha.

4-5. (a) ʻE anga-fēfē nai haʻatau fakatātaaʻi ʻa e meʻa ʻoku ʻuhinga ki ai ʻa e hoko ʻo ʻiloʻi ʻa e hingoa ʻo ha tokotaha? (e) ʻI he founga fē naʻe hoko ai ʻa e kau ākonga ʻa Sīsuú ʻo ʻiloʻi ʻa e huafa ʻo Sihová?

4 Ke fakatātaaʻí, tau pehē pē ʻoku ʻi ai ha mātuʻa ʻi hoʻo fakatahaʻangá ko Tēvita pea ko ha toketā faitafa foki ia. Kuó ke ʻiloʻi ʻa e tokoua ko iá ʻi he ngaahi taʻu lahi. Ka ʻi he ʻaho ʻe taha ʻoku fiemaʻu ke fai hao faitoʻo fakavavevave. ʻOku leleakiʻi koe ki he falemahaki ʻa ia ʻoku ngāue ai ʻa e tokouá, pea ʻokú ne ngāueʻaki ʻene taukei fakafaitoʻó ke fakahaofi hoʻo moʻuí. ʻIkai ʻoku hoko ʻa e hingoa ʻo e tokouá ʻi he taimí ni ʻo toe mohu ʻuhinga ange kiate koé? ʻAupito! ʻOku ʻikai ngata pē hoʻo ʻiloʻi ʻa Tēvita ko ha mātuʻá; ʻokú ne toe hoko ko e toketā faitafa naʻá ne fakahaofi hoʻo moʻuí.

5 ʻI ha founga meimei tatau, naʻe ʻosi ʻiloʻi ʻe he kau ākonga ʻa Sīsuú ʻa e huafa ʻo Sihová. Ka naʻe toe mohu ʻuhinga ange ʻa e huafa ko iá kiate kinautolu koeʻuhi ko e ngāue fakafaifekau ʻa Sīsuú. Ko e hā ʻoku tau lea pehē aí? Koeʻuhí naʻe tapua mai ʻe Sīsū ʻa e ʻulungaanga ʻene Tamaí ʻi he meʻa kotoa naʻá ne leaʻaki mo faí. Ko ia naʻe hoko ʻa ʻene kau ʻapositoló ʻo “ʻiloʻi” lelei ange ʻa Sihova ʻaki ʻa e fanongo ki he founga fakafaiako ʻa Sīsuú pea ʻaki ʻa e muimui ki he anga ʻo ʻene fakafeangai ki he kakaí.—Sione 14:9; 17:3.

“KO HO HUAFA ʻOʻOÚ, ʻA IA KUÓ KE FOAKI MAI KIATE AÚ”

6. ʻI he ʻuhinga fē naʻe foaki ai ʻe Sihova Hono huafá kia Sīsuú? (Sione 17:​11, 12)

6 ʻI he lotu ʻa Sīsuú, naʻá ne lotu maʻa ʻene kau ākongá, ʻo pehē: “Tokangaʻi muʻa kinautolu koeʻuhi ko ho huafa ʻoʻoú, ʻa ia kuó ke foaki mai kiate aú.” (Lau ʻa e Sione 17:​11, 12.) ʻOku ʻuhinga ení ʻe ʻiloʻi ʻi he taimi ko ení ʻa Sīsū ko Sihova? ʻIkai. Fakatokangaʻi ʻi heʻene lotú ʻoku lave ʻa Sīsū ki he huafa ʻo Sihová “ko ho huafa ʻoʻoú.” Ko ia ko e huafa ʻo Sihová naʻe ʻikai ke hoko ia ko e huafa fakafoʻituitui ʻo Sīsuú. Ka ko e hā leva naʻe ʻuhinga ki ai ʻa Sīsū ʻi heʻene pehē ko e huafa ʻo e ʻOtuá kuo foaki ange kiate iá? Ko e ʻuluakí, ko Sīsū naʻá ne hoko ko ha fakafofonga mo e Tangata-Lea ʻa Sihova. Naʻá ne haʻu ʻi he huafa ʻo ʻene Tamaí pea fakahoko ʻa e ngaahi ngāue mālohi ʻi he huafa ko iá. (Sione 5:43; 10:25) ʻIkai ko ia pē, ko e huafa ʻo Sīsuú ʻoku ʻuhingá “Ko Sihova ʻa e Fakamoʻuí.” ʻIo, ko e huafa fakaʻotuá naʻe felāveʻi vāofi ia mo e huafa ʻo Sīsuú.

7. Fakatātaaʻi ʻa e founga ʻe lava ke lea ai ʻa Sīsū ʻi he huafa ʻo Sihová.

7 Ke fakatātaaʻí, koeʻuhi ko ha ʻamipasitoa ʻokú ne fakafofongaʻi ha tokotaha pule, te ne lea nai ʻi he hingoa ʻo e tokotaha pulé. Ko ia ko e ngaahi lea ʻa e ʻamipasitoá ʻokú ne maʻu ʻa e mafai tatau mo ia ʻoku maʻu ʻe he tokotaha pulé. ʻI he tuʻunga meimei tatau, naʻe fakafofongaʻi ʻe Sīsū ʻa Sihova pea lea ki he kakaí ʻi Hono huafá.—Māt. 21:9; Luke 13:35.

8. Naʻe anga-fēfē hoko ʻa e huafa ʻo Sihová ʻo ‘ʻia’ Sīsū ki muʻa ke ne haʻu ki he māmaní? (ʻEkisoto 23:​20, 21)

8 ʻI he ngafa ʻo Sīsū ko Folofolá, naʻá ne ngāue ai ko ha Tangata-Lea ʻa Sihova ʻaki hono fakahaaʻi ʻa e fakamatala mo e ngaahi fakahinohino ki he ngaahi foha laumālie kehe ʻo e ʻOtuá pehē foki ki he faʻahinga ʻo e tangatá. (Sione 1:​1-3) ʻOku ngalingali ko Sīsū ʻa e ʻāngelo ʻa ia naʻe fekauʻi atu ʻe Sihova ke ne tokangaʻi ʻa e kau ʻIsilelí lolotonga ʻa e taimi ʻo e ʻEkisotó. ʻI hono tala ʻe Sihova ki he kau ʻIsilelí ke nau talangofua ki he ʻāngelo ko iá, naʻá ne pehē: “He ʻoku ʻiate ia ʻa hoku huafá.”a (Lau ʻa e ʻEkisoto 23:​20, 21.) Ko e huafa ʻo Sihová naʻe ‘ʻia’ Sīsū he koeʻuhí ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa Sihova pea ko ia ʻa e tokotaha tefito ʻokú ne pouaki mo fakamāʻoniʻoniʻi ʻa e huafa ʻo ʻene Tamaí.

“TAMAI, FAKALĀNGILANGIʻI HO HUAFÁ”

9. Naʻe mahuʻinga fēfē ʻa e huafa ʻo Sihová kia Sīsuú? Fakamatalaʻi.

9 Hangē ko ia kuo tau toki lāulea ki aí, naʻa mo e ki muʻa ke haʻu ʻa Sīsū ki he māmaní, naʻe hoko ʻa e huafa ʻo Sihová ko e meʻa muʻomuʻa taha kiate iá. Tā neʻineʻi ke hoko ʻa e huafa ʻo Sihová ko ha meʻa naʻe felāveʻi vāofi mo e meʻa kotoa naʻe fai ʻe Sīsū lolotonga ʻene ʻi he māmaní! ʻI he ofi ki he ngataʻanga ʻo e ngāue fakafaifekau ʻa Sīsuú, naʻá ne kalanga: “Tamai, fakalāngilangiʻi ho huafá.” ʻI he taimi pē ko iá, naʻe tali mai ʻe heʻene Tamaí ʻi he ongo ʻo ha mana mei he langí: “Kuó u fakalāngilangiʻi ia pea te u toe fakalāngilangiʻi ia.”—Sione 12:28.

10-11. (a) Naʻe anga-fēfē hono fakalāngilangiʻi ʻe Sīsū ʻa e huafa ʻo Sihová? (Sio foki ki he fakatātaá.) (e) Ko e hā ʻoku fiemaʻu ai ke fakamāʻoniʻoniʻi mo fakatonuhiaʻi ʻa e huafa ʻo Sihová?

10 Naʻe toe fakalāngilangiʻi ʻe Sīsū ʻa e huafa ʻo ʻene Tamaí. Anga-fēfē? Ko e founga ʻe taha ʻaki ʻene fakaeʻa ʻa e ngaahi ʻulungaanga mo e ngaahi tōʻonga fakaofo ʻa ʻene Tamaí ki he niʻihi kehé. Neongo ia, naʻe ʻi ai ʻa e meʻa lahi ange naʻe kaunga ki hono fakalāngilangiʻi ʻa e huafa ko iá. Ko e huafa ʻo Sihová naʻe fiemaʻu ke fakamāʻoniʻoniʻi pea ko hono ongoongó naʻe fiemaʻu ke fakatonuhiaʻi.b Naʻe fakahaaʻi ʻe Sīsū ʻa e mahuʻinga ʻo e meʻá ni ʻi heʻene akoʻi ki hono kau muimuí ʻa e sīpinga lotú. Naʻá ne pehē: “Ko ʻemau Tamai ʻoku ʻi hēvani, ke fakamāʻoniʻoniʻi ho huafá.”—Māt. 6:9.

11 Ko e hā naʻe fiemaʻu ai ke fakamāʻoniʻoniʻi mo fakatonuhiaʻi ʻa e huafa ʻo Sihová? Koeʻuhí ʻi he ngoue ʻo ʻĪtení, ko Sētane ko e Tēvoló naʻá ne taʻefakalāngilangiʻi mo lauʻikovi loi ʻa Sihova ko e ʻOtuá. Naʻe taukaveʻi ʻe Sētane ko Sihová ko ha tokotaha loi pea naʻá Ne taʻofi ha meʻa lelei meia ʻĀtama mo ʻIvi. (Sēn. 3:​1-5) Naʻe toe fakahuʻunga ʻe Sētane ko e founga hono fai ʻe Sihova ʻa e ngaahi meʻá naʻe ʻikai totonu. Ko e ngaahi tukuakiʻi loi ʻa Sētané naʻá ne ʻohofi fakahangatonu ʻa e ongoongo ʻo Sihová pe ko hono huafá. Ki mui ai, ʻi he ngaahi ʻaho ʻo Siopé, naʻe taukaveʻi ʻe Sētane ko e faʻahinga ʻoku nau tauhi kia Sihová ʻoku nau fai pē ia koeʻuhí ko e meʻa ʻe lava ke nau maʻu meiate Iá. Naʻe toe tukuakiʻi ʻe he tokotaha lauʻikovi loi ko iá ʻoku ʻikai ha tangata ʻoku ʻofa moʻoni kia Sihova te ne hanganaki tauhi kiate Ia neongo ʻa e ʻi he malumalu ʻo e ʻahiʻahí. (Siope 1:​9-11; 2:4) Naʻe fiemaʻu ʻa e taimi ke fakamoʻoniʻi ʻa e tokotaha naʻe loí, ko Sihova pe ko Sētane.

Fakahoko ʻe Sīsū ʻa e Malanga ʻi he Moʻungá ki ha fuʻu kakai tokolahi.

Naʻe akoʻi ʻe Sīsū ki hono kau muimuí ʻa e mahuʻinga hono fakamāʻoniʻoniʻi ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá (Sio ki he palakalafi 10)


“ʻOKU OU TUKU ATU ʻEKU MOʻUÍ”

12. Ko e hā naʻe loto-lelei ʻa Sīsū ke fai koeʻuhi ko ʻene ʻofa ʻi he huafa ʻo Sihová?

12 Koeʻuhí ko e ʻofa ʻa Sīsū kia Sihová, naʻá ne loto ke fai ʻa e meʻa kotoa naʻá ne malavá ke fakamāʻoniʻoniʻi mo fakatonuhiaʻi ʻa e huafa ʻo Sihová. “ʻOku ou tuku atu ʻeku moʻuí,” ko e lea ia ʻa Sīsuú. (Sione 10:​17, 18) ʻIo, naʻe aʻu ʻo ne loto-lelei ke pekia maʻá e huafa ʻo Sihová.c Ko e ʻuluaki ongo mātuʻa haohaoá, ʻa ʻĀtama mo ʻIvi, naʻá na tafoki meia Sihova pea kau mo Sētane. ʻI hono kehé, naʻe loto-lelei ʻa Sīsū ke haʻu ki he māmaní pea fakamoʻoniʻi ʻene ʻofa kia Sihová. Naʻe fai eni ʻe Sīsū ʻaki ʻene fou ʻi ha ʻalunga moʻui anga-tonu mo haohaoa. (Hep. 4:15; 5:​7-10) Naʻá ne tauhi maʻu ʻene anga-tonú lolotonga ʻene moʻuí, ʻo aʻu ki heʻene pekia ʻi ha ʻakau fakamamahi. (Hep. 12:2) ʻI he foungá ni, naʻá ne fakamoʻoniʻi ai ʻene ʻofa kia Sihova mo Hono huafá.

13. Ko e hā ko Sīsū ai ʻa e tokotaha lelei taha ke ne fakamoʻoniʻi ko Sētane ko ha tokotaha loí? (Sio foki ki he fakatātaá.)

13 Naʻe fakamoʻoniʻi taʻetoeveiveiua ʻe Sīsū ʻi heʻene ʻalunga moʻuí, ko Sētane ʻa e tokotaha loí, ʻo ʻikai ko Sihova! (Sione 8:44) Naʻe ʻiloʻi ʻe Sīsū ʻa Sihova ʻo lelei ange ia ʻi ha toe tokotaha kuo faifai ange pea moʻui mai. Kapau naʻe ʻi ai ha kiʻi meʻi moʻoni ʻi he ngaahi tukuakiʻi ʻe Sētane ʻa Sihová, naʻe mei ʻiloʻi pē ia ʻe Sīsū. Ka naʻe kei tuʻu maʻu pē ʻa Sīsū ʻi hono taukapoʻi ʻa e ongoongo ʻo Sihová pe ko hono huafá. Naʻa mo e ʻi he taimi naʻe hā ngali kuo liʻaki ai ia ʻe Sihová, naʻe loto-lelei ʻa Sīsū ke pekia kae ʻikai ke ne tafoki mei heʻene Tamai ʻofá.—Māt. 27:46.d

Tautau ʻa Sīsū ʻi ha ʻakau fakamamahi.

Ko e ʻalunga moʻui ʻa Sīsuú naʻá ne fakamoʻoniʻi taʻetoeveiveiua ko Sētane ʻa e tokotaha loí, kae ʻikai ko Sihova! (Sio ki he palakalafi 13)


“KUÓ U . . . FAKAʻOSI ʻA E NGĀUE KUÓ KE TUKU MAI”

14. Naʻe anga-fēfē hono fakapaleʻi ʻe Sihova ʻa e faitōnunga ʻa Sīsuú?

14 ʻI he lotu naʻe fai ʻe Sīsū ʻi he pō ki muʻa peá ne pekiá, naʻe lava ke ne pehē: “Kuó u . . . fakaʻosi ʻa e ngāue kuó ke tuku mai kiate au ke u faí.” Naʻá ne falala ʻe fakapaleʻi ia ʻe Sihova ki heʻene faitōnungá. (Sione 17:​4, 5) Ko e falala ʻa Sīsū ki heʻene Tamaí naʻe ʻikai ke tōnoa. Naʻe ʻikai ke fakaʻatā ia ʻe Sihova ke ne nofo ai pē ʻi he faʻitoká. (Ngā. 2:​23, 24) Naʻá ne fokotuʻu hake ʻa Sīsū pea ʻoange kiate ia ha tuʻunga māʻolunga ʻi hēvani. (Fil. 2:​8, 9) Faai atu pē, naʻe kamata pule ʻa Sīsū ko e Tuʻi ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Ko e hā ʻe fakahoko ʻe he Puleʻanga ko iá? ʻI he konga hono ua ʻo e sīpinga lotú ʻoku tala mai ai: “Ke hoko mai ho Puleʻangá. Ke fai ho finangaló [ʻo Sihová], ʻo hangē ko ia ʻi hēvaní, ke pehē foki ʻi māmani.”—Māt. 6:10.

15. Ko e hā ʻe toe fakahoko ʻe Sīsuú?

15 ʻI he kahaʻu ofi maí, ʻe faitau ʻa Sīsū mo e ngaahi fili ʻo e ʻOtuá pea fakaʻauha ʻa e fulikivanú ʻi ʻĀmaketone. (Fkh. 16:​14, 16; 19:​11-16) ʻI he hili pē iá, te ne lī ʻa Sētane ki he “luo taʻehanotakelé,” ko ha tuʻunga ʻo e taʻengaue hangē ha maté. (Fkh. 20:​1-3) ʻE toe fakafoki mai ʻe Sīsū ʻa e melinó mo e haohaoá ki he faʻahinga ʻo e tangatá lolotonga ʻene Pule Taʻu ʻe Afé. Te ne fokotuʻu mai ʻa e kau maté. Te ne ʻai ʻa e māmaní kotoa ko ha palataisi. Ko e taumuʻa ʻa Sihová ʻe fakahoko moʻoni!—Fkh. 21:​1-4.

16. Ko e hā ʻe fakahoko ʻi he ngataʻanga ʻo e Pule Taʻu ʻe Afé?

16 Ko e hā ʻe lava ke tau ʻamanekina ʻe hoko ʻi he ngataʻanga ʻo e Pule Taʻu ʻe Afé? Ko e angahala mo e taʻehaohaoa ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ʻe mole atu. Heʻikai ke toe fiemaʻu ki he faʻahinga ʻo e tangatá ke nau kole ke fakamolemoleʻi ʻenau ngaahi angahalá ʻo makatuʻunga ʻi he huhuʻí; pe te nau toe fiemaʻu ha fakalaloa pe ko ha tuʻunga taulaʻeiki. Pea “ko e maté [tupu meia ʻĀtamá], hotau fili fakaʻosí, ʻe toʻo ʻosi atu ia.” ʻE fakamaha ʻa e ngaahi faʻitoká. ʻE toe fokotuʻu mai ʻa e kau maté ke nau moʻui. Ko e tokotaha kotoa ʻi he māmaní te nau hoko ʻo haohaoa.—1 Kol. 15:​25, 26.

17-18. (a) Ko e hā ʻa e meʻa ʻe hoko ʻi he ngataʻanga ʻo e Pule Taʻu ʻe Afé? (e) Ko e hā ʻe fai ʻe Sīsū ʻi he aʻu mai ki he taimi ke ngata ai ʻene pulé? (1 Kolinitō 15:​24, 28) (Sio foki ki he fakatātaá.)

17 Ko e hā ʻa e meʻa ʻe toe hoko ʻi he ngataʻanga ʻo e Pule Taʻu ʻe Afé? ʻI he taimi ko iá, ʻe hoko ha meʻa mātuʻaki makehe. Ko e ʻīsiu ʻoku kaunga ki hono fakamāʻoniʻoniʻi ʻo e huafa ʻo Sihová ʻe fakangata. Anga-fēfē? ʻI he ngoue ʻo ʻĪtení, naʻe taukaveʻi ʻe Sētane ko Sihová ko ha tokotaha loi pea ʻoku ʻikai ke Ne puleʻi ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ʻo makatuʻunga ʻi he ʻofá. Talu mei he taimi ko iá, ko hono huafá kuo toutou fakamāʻoniʻoniʻi ia ʻe he faʻahinga ʻoku nau fakalāngilangiʻi mo fakaʻapaʻapaʻi iá. Ko ia ʻi he ngataʻanga ʻo e Pule Taʻu ʻe Afé, ko e ongoongo ʻo Sihová ʻe fakatonuhiaʻi fakaʻaufuli. Te ne ʻosi fakamoʻoniʻi taʻetoeveiveiua ko ha Tamai fakahēvani ʻofa ia.

18 Ko e ngaahi meʻa naʻe taukaveʻi ʻe Sētané ʻe fakamoʻoniʻi tā-tuʻo-taha ai ʻoku loi. Ko e hā ʻe fai ʻe Sīsū ʻi he aʻu mai ki he taimi ʻe ngata ai ʻene pulé? Te ne muimui ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sētané pea angatuʻu kia Sihova? ʻIkai! (Lau ʻa e 1 Kolinitō 15:​24, 28.) ʻE tuku atu ʻe Sīsū ʻa e Puleʻangá ki heʻene Tamaí. Te ne fakamoʻulaloa ki he pule ʻa Sihová. ʻIo, ʻi he ʻikai hangē ko Sētané, ʻoku loto-lelei ʻa Sīsū ke tuku ange ʻa e meʻa kotoa koeʻuhí ko ʻene ʻofa kia Sihová.

Ko Sīsū ʻi hēvani, ʻokú ne fakafoki hono kalauní kia Sihova.

ʻOku loto-lelei ʻa Sīsū ke fakafoki ʻa e Puleʻangá kia Sihova ʻi he ngataʻanga ʻene Pule Taʻu ʻe Afé (Sio ki he palakalafi 18)


19. Ko e hā naʻa tau ako ʻi he kupu ko ení fekauʻaki mo Sīsuú?

19 Tā neʻineʻi ke loto-lelei ʻa Sihova ke foaki kia Sīsū ʻa Hono huafá! Kuo fakamoʻoniʻi ʻe Sīsū ko ha fakafofonga haohaoa ia ʻo ʻene Tamaí. Ko ia, naʻe mahuʻinga fēfē ʻa e huafa ʻo Sihová kia Sīsuú? Naʻe mahuʻinga taʻehanotatau ia kiate ia. Naʻá ne loto-lelei ke pekia maʻá e huafa ko iá, pea te ne loto-lelei ke fakafoki ʻa e meʻa kotoa kia Sihova ʻi he ngataʻanga ʻo e Pule Taʻu ʻe Afé. ʻE lava fēfē ke tau faʻifaʻitaki ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sīsuú? Te tau lāulea ki he tali ʻo e fehuʻi ko iá ʻi he kupu hono hokó.

ʻE FĒFĒ HAʻO TALI?

  • Naʻe anga-fēfē hono ʻai ʻe Sīsū ke ʻiloʻi ʻe heʻene kau ākongá ʻa e huafa ʻo Sihová?

  • ʻI he ʻuhinga fē naʻe foaki ai kia Sīsū ʻa e huafa ʻo Sihová?

  • Ko e hā naʻe loto-lelei ʻa Sīsū ke fai maʻá e huafa ʻo Sihová, pea ko e hā hono ʻuhingá?

HIVA 16 Fakahīkihikiʻi ʻa Iā he ko Hono ʻAló, ʻa e Tokotaha Paní

a ʻI he taimi ʻe niʻihi, naʻe toe fakafofongaʻi foki ʻe he kau ʻāngeló ʻa Sihova ʻi heʻenau ʻoatu ʻa e ngaahi pōpoaki ʻi hono huafá. Ko e ʻuhinga ia ʻoku fakahaaʻi ai ʻi he Tohi Tapú ʻa e ngaahi taimi naʻe faʻa fakamatala ai pe lave ki ha ʻāngelo ʻo hangē pē ko Sihova tonu ia. (Sēn. 18:​1-33) Neongo ʻoku pehē ʻi he Folofolá naʻe maʻu ʻe Mōsese ʻa e Laó meia Sihova, ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi veesi kehe ʻoku fakahaaʻi ai naʻe ngāueʻaki ʻe Sihova ha kau ʻāngelo ke nau fakaaʻu atu ʻa e Lao ko iá ʻi Hono huafá.—Liv. 27:34; Ngā. 7:​38, 53; Kal. 3:19; Hep. 2:​2-4.

b LEA MO HONO ʻUHINGA: Ke “fakamāʻoniʻoniʻi” ʻoku ʻuhingá ke fakalāngilangiʻi, ke vakai ʻoku toputapu pe ke fakahāhā ʻa e ʻapasia. Ke “fakatonuhiaʻi” ʻoku ʻuhingá ke fakaʻataʻatā pe toʻo ʻosi atu ʻa e ngaahi tukuakiʻi loí mei he ongoongo ʻo ha tokotaha pe fakamoʻoniʻi ʻokú ne tonuhia ʻi he ngaahi tukuakiʻi pe lauʻikovi loí.

c Ko e pekia ʻa Sīsuú naʻe toe tokonaki mai ai ʻa e hala ki he faʻahinga ʻo e tangatá ke nau maʻu ai ʻa e moʻui taʻengatá.

d Sio ki he “Fehuʻi mei he Kau Lautohí” ʻi he Taua Leʻo, ʻo ʻEpeleli 2021, p. 30-31.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share