LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w25 ʻEpeleli p. 2-7
  • “Mou Fili Maʻamoutolu . . . pe ko Hai Te Mou Tauhí”

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • “Mou Fili Maʻamoutolu . . . pe ko Hai Te Mou Tauhí”
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2025
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • ʻUHINGA NAʻE FILI AI ʻA SĪSŪ KE TAUHI KIA SIHOVÁ
  • ʻUHINGA ʻOKU TUHA AI ʻA SIHOVA MO ʻETAU LOTÚ
  • ʻUHINGA ʻOKU TAU FILI AI KE TAUHI KIA SIHOVÁ
  • HOKOHOKO ATU ʻA E TAUHI KIA SIHOVÁ
  • Tali Anga-Fakanānā ʻa e Meʻa ʻOku ʻIkai Te Ke ʻIloʻí
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2025
  • Fili ʻOkú Ne Fakahaaʻi ʻa e Falala kia Sihová
    Ko ʻEtau Moʻui Faka-Kalisitiané mo e Ngāue Fakafaifekaú—Polokalama Ngāue ki he Fakatahá—2023
  • Manatuʻi ko Sihova “ ʻa e ʻOtua Moʻuí”
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2024
  • Ko Sihova “ ʻOkú Ne Fakamoʻui ʻa e Faʻahinga ʻOku Loto-Laveá”
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2024
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2025
w25 ʻEpeleli p. 2-7

KUPU AKO 14

HIVA 8 Sihova ko Hotau Hūfanga

“Mou Fili Maʻamoutolu . . . pe ko Hai Te Mou Tauhí”

“Ka kiate au mo hoku falé, te mau tauhi kia Sihova.”—SIOS. 24:15.

TAUMUʻÁ

Ke fakamanatu mai kiate kitautolu ʻa e ngaahi ʻuhinga kuo tau fili ai ke tauhi kia Sihová.

1. Ko e hā kuo pau ke tau fai ke hoko ai ʻo fiefia moʻoní, pea ko e hā hono ʻuhingá? (ʻAisea 48:​17, 18)

KO ʻETAU Tamai fakahēvaní ʻokú ne ʻofa loloto ʻiate kitautolu, pea ʻokú ne loto ke tau fiefia ʻi he moʻuí ʻi he taimí ni pea ʻi he kahaʻú. (Tml. 3:​12, 13) Naʻá ne fakatupu kitautolu fakataha mo e ngaahi talēniti makehe, ka naʻe ʻikai ke ne ʻomai ʻa e malava ke tau hoko ʻo lavameʻa ʻi hono puleʻi pē kitautolú pe ko hono fokotuʻu ʻa e tuʻunga pē ʻatautolu ki he tonú mo e halá. (Tml. 8:9; Sel. 10:23) ʻOkú ne ʻiloʻi ke tau hoko ʻo fiefia moʻoní, kuo pau ke tau tauhi kiate ia pea moʻui ʻo fehoanaki mo ʻene ngaahi tuʻungá.—Lau ʻa e ʻAisea 48:​17, 18.

2. Ko e hā ʻoku loto ʻa Sētane ke tau tui ki aí, pea kuo anga-fēfē tali ʻa Sihova ki he taukaveʻi loi ko iá?

2 ʻOku loto ʻa Sētane ke tau tui ʻe lava ke tau fiefia ʻo taʻekau ai ʻa Sihova, ko e faʻahinga ʻo e tangatá ʻe lava ke nau puleʻi lavameʻa pē kinautolu. (Sēn. 3:​4, 5) ʻI he tali ʻa Sihova ki he taukaveʻi loi ko iá naʻá ne fakaʻatā ʻa e faʻahinga angatuʻu ʻo e tangatá ke nau pule pē kiate kinautolu ʻi ha vahaʻa taimi fakangatangata. ʻOku ʻikai fiemaʻu ia ke tau toe kumi ki he fakamoʻoni ʻo e nunuʻa fakamamahi ʻo e pule ʻa e tangatá. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻoku lahi fau ʻa e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga ʻo e kau tangata mo e kau fefine ʻi he Folofolá ʻa ia naʻa nau maʻu ha moʻui fiemālie ʻi he ngāue ʻa Sihová. Ko e tuʻu-ki-muʻa taha ʻi he faʻahingá ni ko Sīsū Kalaisi. ʻUluakí, tau vakai angé ki he ngaahi ʻuhinga naʻá ne fili ai ke tauhi kia Sihová. Te tau sivisiviʻi leva ʻa e ʻuhinga ʻoku tuha ai ʻetau Tamai fakahēvaní mo ʻetau lotú. Fakaʻosí, te tau fakamanatu ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi ʻuhinga ʻoku tau fili ai ke tauhi kia Sihová.

ʻUHINGA NAʻE FILI AI ʻA SĪSŪ KE TAUHI KIA SIHOVÁ

3. Ko e hā naʻe tuʻuaki ange kia Sīsuú, pea ko e hā ʻa e fili naʻá ne faí?

3 Lolotonga ʻa e ʻi he māmaní ʻa Sīsuú, naʻe pau ke ne fai ha fili pe ko hai te ne tauhi ki aí. Taimi nounou pē hili ʻa e papitaiso ʻa Sīsuú, naʻe tuʻuaki ange ʻe Sētane ʻa e ngaahi puleʻanga kotoa pē ʻo e māmaní ke fakafetongiʻaki haʻane fai ange pē ha lotu kiate ia. Naʻe tali ange ʻe Sīsū: “ʻAlu ki mamaʻo, Sētane! He kuo tohi: ‘Ko Sihova ko ho ʻOtuá kuo pau ke ke lotu ki aí, pea ko ia toko taha pē kuo pau ke ke fai ki ai ʻa e ngāue toputapú.’” (Māt. 4:​8-10) Ko e hā naʻe fai ai ʻe Sīsū ʻa e fili ko iá? Fakakaukau ki ha ngaahi ʻuhinga ʻe niʻihi.

4-5. Ko e hā ʻa e ngaahi ʻuhinga ʻe niʻihi naʻe fili ai ʻa Sīsū ke tauhi kia Sihová?

4 Ko e ʻuhinga tefito naʻe fili ai ʻa Sīsū ke tauhi kia Sihová ko e ʻofá—naʻe maʻu ʻe Sīsū ʻa e ʻofa loloto mo taʻemamotu ki heʻene Tamaí. (Sione 14:31) Tānaki atu ki aí, ʻoku tauhi ʻa Sīsū kia Sihová koeʻuhí ko e meʻa totonu ia ke faí. (Sione 8:​28, 29; Fkh. 4:11) ʻOkú ne ʻiloʻi ko Sihova ʻa e Matavai ʻo e moʻuí pea ʻokú Ne falalaʻanga mo nima-homo. (Saame 33:4; 36:9; Sēm. 1:17) Kuo leaʻaki maʻu pē ʻe Sihova ʻa e moʻoní kia Sīsū pea kuó ne ʻoange kiate ia ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku ʻaʻaná. (Sione 1:14) ʻI hono kehé, ko Sētane, kuó ne fakatupunga ʻa e maté. Ko ha tokotaha loi ia ʻoku ueʻi ʻe he mānumanú mo e siokitá. (Sione 8:44) ʻI hono ʻiloʻi ʻa e ngaahi moʻoniʻi meʻa ko ení, naʻe ʻikai ʻaupito ha fakakaukau ʻa Sīsū ke faʻifaʻitaki kia Sētane ʻaki ʻa e hoko ʻo angatuʻu kia Sihova.—Fil. 2:​5-8.

5 Ko ha toe ʻuhinga ʻe taha naʻe fili ai ʻa Sīsū ke tauhi kia Sihová koeʻuhí naʻá ne fakatuʻotuʻa atu ki he meʻa ʻe fakahoko ʻe heʻene ngāue mateakí. (Hep. 12:2) Naʻá ne ʻiloʻi kapau te ne nofoʻaki faitōnunga, te ne fakamāʻoniʻoniʻi ʻa e huafa ʻo ʻene Tamaí pea tokonaki ʻa e founga ke toʻo ʻosi atu ʻa e faingataʻa kotoa naʻe fakatupunga ʻe he Tēvoló.

ʻUHINGA ʻOKU TUHA AI ʻA SIHOVA MO ʻETAU LOTÚ

6-7. Ko e hā ʻoku ʻikai tauhi ai kia Sihova ʻa e tokolahi ʻi he ʻahó ni, ka ko e hā ʻokú ne tuha ai mo ʻetau lotú?

6 Ko e tokolahi ʻi he ʻahó ni ʻoku ʻikai ke nau tauhi kia Sihova koeʻuhí kuo teʻeki ke nau hoko ʻo ʻiloʻi hono ngaahi ʻulungaanga fakamānakó pea ʻoku ʻikai ke nau ʻiloʻi ʻa e meʻa kotoa kuó ne fai maʻanautolú. Ko e tuʻunga moʻoni ia naʻe ʻi ai ʻa e faʻahinga naʻe malanga ki ai ʻa e ʻapositolo ko Paulá ʻi ʻAtenisí.—Ngā. 17:​19, 20, 30, 34.

7 Naʻe fakamatala ʻa Paula ki heʻene kau fanongó ko e ʻOtua moʻoní “ʻokú ne ʻoange ki he kakai kotoa pē ʻa e moʻui mo e mānava pea mo e meʻa kotoa pē.” Naʻá ne toe pehē: “Fakafou ʻiate ia, ʻoku tau maʻu ai ʻa e moʻuí mo ngaue holo ai mo tau ʻi aí ni.” Ko e ʻOtuá ʻa e Tokotaha-Fakatupú, ʻa ia “naʻá ne ngaohi mei he tangata pē taha ʻa e puleʻanga kotoa pē ʻo e tangatá,” ko ia ʻokú ne maʻu ʻa e totonu ke tau lotu kiate ia.—Ngā. 17:​25, 26, 28.

8. Ko e hā heʻikai ʻaupito fai ʻe Sihová? Fakamatalaʻi.

8 ʻI he tuʻunga ʻo Sihova ko e Tokotaha-Fakatupú pea mo e Hau ʻo e ʻunivēsí, ʻe lava ke ne fakamālohiʻi ʻa e kakaí ke tauhi kiate ia. Kae kehe, heʻikai ʻaupito ke fai pehē ʻa Sihova. ʻI hono kehé, ʻokú ne tokonaki mai ʻa e fakamoʻoni ʻokú ne ʻi ai pea ʻokú ne ʻofa lahi ʻiate kitautolu taki taha. ʻOkú ne loto ke hoko ʻa e tokolahi taha ʻe ala lavá ko hono ngaahi kaumeʻa ʻo taʻengata. (1 Tīm. 2:​3, 4) Ke fakahoko iá, kuo teuʻi kitautolu ʻe Sihova ke akoʻi ʻa e niʻihi kehé fekauʻaki mo ʻene ngaahi taumuʻá pea tala kiate kinautolu ʻa e ngaahi meʻa lelei te ne fai maʻá e faʻahinga ʻo e tangatá. (Māt. 10:​11-13; 28:​19, 20) Kuó ne fokotuʻutuʻu kitautolu ki he ngaahi fakatahaʻanga pea kuó ne fakanofo ʻa e kau ʻovasia anga-ʻofa ke tokangaʻi kitautolu.—Ngā. 20:28.

9. ʻOku anga-fēfē hoko ʻo hā mahino ʻa e ʻofa ʻa Sihová?

9 Ko e ʻofa fisifisimuʻa ʻa Sihová ʻoku hā mahino ia ʻi he founga ʻokú ne fakafeangai ai ki he faʻahinga ʻoku nau fili ke tukunoaʻi ʻa ʻene ʻi aí. Fakakaukau ki he ngaahi moʻoniʻi meʻa ko ení: ʻI he kotoa ʻo e hisitōliá, kuo fili ʻa e kakai ʻe laui piliona ke moʻui ʻo fakatatau ki he ngaahi tuʻunga pē ʻanautolu ki he tonú mo e halá. Neongo ia, kuo foaki anga-lelei ʻe Sihova kiate kinautolu ʻa e meʻa ʻoku nau fiemaʻu ke moʻui aí pea fiefia aí. (Māt. 5:​44, 45; Ngā. 14:​16, 17) Kuó ne ʻoange kiate kinautolu ʻa e malava ke maʻu ʻa e ngaahi vahaʻangatae anga-ʻofa, ʻohake ha fāmili pea ke utu ʻa e ngaahi totongi ʻo ʻenau ngāue mālohí. (Saame 127:3; Tml. 2:24) ʻOku fakahaaʻi māʻalaʻala ʻe he fakamoʻoní ko ʻetau Tamai fakahēvaní ʻokú ne ʻofa ʻi he faʻahinga kotoa ʻo e tangatá. (ʻEki. 34:6) Tau fakamanatu angé he taimí ni ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi ʻuhinga ʻoku tau fili ai ke tauhi kia Sihová pea mo e anga ʻene fakafeangai mai kiate kitautolú.

ʻUHINGA ʻOKU TAU FILI AI KE TAUHI KIA SIHOVÁ

10. (a) Ko e hā ʻa e ʻuhinga tefito ʻoku tau tauhi ai kia Sihová? (Mātiu 22:37) (e) Kuo anga-fēfē hoʻo maʻu ʻaonga mei he anga-kātaki ʻa Sihová? (Saame 103:​13, 14)

10 Hangē ko Sīsuú, ʻoku tau tauhi kia Sihová tautefito koeʻuhí ko ʻetau ʻofa loloto kiate Iá. (Lau ʻa e Mātiu 22:37.) ʻOku tau ongoʻi ʻoku tohoakiʻi kitautolu kia Sihova ʻi heʻetau ako fekauʻaki mo hono ngaahi ʻulungāngá. Ko e fakatātaá, fakakaukau ki he anga-kātaki ʻa Sihova kiate kitautolú. ʻI he taimi naʻe talangataʻa ai ʻa e kau ʻIsilelí kiate iá, naʻá ne kōlenga kiate kinautolu: “Tafoki muʻa mei homou ngaahi ʻalunga koví.” (Sel. 18:11) ʻOku manatuʻi ʻe Sihova ʻoku tau taʻehaohaoa, ko e efu pē kitautolu. (Lau ʻa e Saame 103:​13, 14.) ʻI hoʻo fakalaulauloto ki he anga-kātaki ʻa Sihová mo hono ngaahi ʻulungaanga fakamānako kehé, ʻikai ʻoku ueʻi ai koe ke ke tauhi kiate ia ʻo taʻengata?

11. Ko e hā ʻa e ngaahi ʻuhinga kehe ʻoku tau fili ai ke tauhi ki heʻetau Tamai fakahēvaní?

11 ʻOku toe ueʻi kitautolu ke tauhi kia Sihová koeʻuhí ko e meʻa totonu ia ke tau faí. (Māt. 4:10) ʻIkai ko ia pē, ʻoku tau ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻe fakahoko ʻe heʻetau ngāue mateakí. Ko hotau ʻalunga faitōnungá ʻoku tokoni ki hono fakamāʻoniʻoniʻi ʻa e huafa ʻo Sihová, fakamoʻoniʻi ko e Tēvoló ko ha tokotaha loi, pea ʻai ke fiefia ʻa e loto ʻo ʻetau Tamaí. Pea kapau ʻoku tau fili ke tauhi kia Sihova ʻi he ʻahó ni, ʻoku tau maʻu ai ʻa e ʻamanaki ke tauhi kiate ia ʻo taʻengata!—Sione 17:3.

12-13. Ko e hā ʻoku tau ako mei he hokosia ʻa Jane mo Pam?

12 Lolotonga ʻetau kei siʻi ʻaupitó, ʻe lava ke tau fakatupulekina ha ʻofa loloto kia Sihova, ko ha ʻofa ʻe hanganaki ulo ʻi heʻetau tupu ʻo motuʻá. Fakakaukau ki he faʻifaʻitakiʻanga ko eni ʻa ha ongo tautehina ʻi heʻena fuofua kamata ako ʻa e Tohi Tapú. Naʻe taʻu 11 ʻa Jane, pea ko Pam naʻá ne taʻu 10.a Neongo naʻe ʻikai ke mahuʻingaʻia ʻena ongo mātuʻá ʻi he akó, naʻá na fakangofua ʻa Jane mo Pam ke feohi mo e Kau Fakamoʻoní kae koloa pē ke maʻu ʻe he ongo tamaiki fefiné ʻa e ngaahi ouau lotu ʻa e fāmilí ʻi he fakaʻosinga uiké. “Ko e meʻa naʻe akoʻi mai kiate au ʻe he Kau Fakamoʻoní mei he Tohi Tapú,” ko e lea ia ʻa Jane, “naʻá ne tokoniʻi au ke talitekeʻi ʻa e tenge mei hoku toʻumeʻá ke ngāueʻaki ʻa e faitoʻo kona tapú mo kau ʻi he ʻulungaanga taʻetāú.”

13 ʻI heʻena aʻu ʻo taʻu hongofulu tupu lahí, naʻá na hoko fakatouʻosi ko ha ongo malanga ʻosi papitaiso. Ki mui ai, naʻá na hū ki he ngāue tāimuʻá lolotonga ia ʻokú na tokangaʻi ʻena ongo mātuʻa taʻumotuʻá. ʻI he toe vakai atu ki heʻena hokosiá, ʻoku pehē ʻe Jane: “Naʻá ku ako tonu ai ʻoku tokangaʻi faitōnunga ʻe Sihova ʻa hono ngaahi kaumeʻá pea hangē ko ia ʻoku leaʻaki ʻi he 2 Tīmote 2:​19, ‘ʻOku ʻafioʻi ʻe Sihova ʻa e faʻahinga ʻoku haʻaná.’” ʻOku ʻikai ha veiveiua ʻoku tokangaʻi ʻe Sihova ʻa e faʻahinga ʻoku nau fili ke ʻofa pea tauhi kiate iá!

14. ʻOku anga-fēfē tokoni ʻetau leá mo e ngāué ke fakaʻataʻatā ʻa e huafa ʻo Sihová mei hono lumaʻí? (Sio foki ki he fakatātaá.)

14 ʻOku tau loto ke tokoni ki hono fakaʻataʻatā ʻa e huafa ʻo Sihová mei he luma kotoa pē. Fakakaukau ki he fakatātā ko ení: ʻOku ʻi ai hao kaumeʻa ofi ʻokú ne anga-lelei, nima-homo mo faʻa fakamolemole. ʻI he ʻaho ʻe taha, ʻokú ke fanongo ki ha tokotaha ʻokú ne tukuakiʻi ho kaumeʻá ko ha tokotaha anga-fakamamahi mo taʻefaitotonu. ʻE fēfē haʻo tali ki ai? ʻOkú ke taukapoʻi ia. ʻI he tuʻunga meimei tatau, ʻi he taimi ʻoku feinga ai ʻa Sētane mo e faʻahinga ʻokú ne tākiekiná ke maumauʻi ʻa e ongoongo ʻo Sihová ʻaki hono fakamafola ʻa e ngaahi loi fekauʻaki mo Iá, ʻoku tau tali ki ai ʻaki hono tala ʻa e moʻoni fekauʻaki mo Sihová, ʻo taukapoʻi vēkeveke ʻa Hono huafá. (Saame 34:1; ʻAi. 43:10) ʻOku tau fakahāhā ʻoku tau loto ke tauhi ʻaufuatō kia Sihova ʻaki ʻetau leá mo e ngāué.

Fakatātā: 1. Ko ha fefine ʻokú ne sio ki ha kulupu ʻo e kau tafoki ʻo fakafepaki ki he moʻoní ʻoku nau fai ha fakafepaki ʻi muʻa ʻi ha feituʻu faiʻanga fakataha-lahi. 2. Ki mui ai, ʻoku talanoa ʻa e fefiné mo ha ongo meʻa ʻokú na ʻi ha papa faifakamoʻoni.

Te ke tokoni ke taukapoʻi ʻa e huafa ʻo Sihová? (Sio ki he palakalafi 14)b


15. Naʻe anga-fēfē maʻu ʻaonga ʻa e ʻapositolo ko Paulá mei hono feʻunuʻaki ʻene ngaahi taumuʻá? (Filipai 3:​7, 8)

15 ʻOku tau loto-lelei ke feʻunuʻaki ʻetau ngaahi taumuʻa ʻi he moʻuí koeʻuhi ke tau lava ʻo tauhi kia Sihova ʻi ha founga fakahōifua pe toe kakato ange. Ko e fakatātaá, ko e ʻapositolo ko Paulá naʻá ne fili ke tuku ange ʻa e tuʻunga tuʻu-ki-muʻa ʻi hono komiunitií koeʻuhí ke ne muimui kia Kalaisi pea tauhi kia Sihova. (Kal. 1:14) Ko hono olá, naʻá ne tuli ki ha moʻui fakakoloa pea maʻu ha faingamālie ke pule fakataha mo Kalaisi ʻi hēvani. Naʻe ʻikai ʻaupito ke ne fakaʻiseʻisa ʻi heʻene fili ke tauhi kia Sihová, pea ʻoku pehē pē foki mo kitautolu.—Lau ʻa e Filipai 3:​7, 8.

16. Ko e hā ʻoku tau ako mei he hokosia ʻa Julia? (Sio foki ki he fakatātaá.)

16 Kapau ʻoku tau ʻai ʻa e tauhi kia Sihová ko e meʻa muʻomuʻa tahá, ʻe lava ke tau maʻu ha moʻui fakakoloa ʻi he taimí ni pea ʻi he kahaʻú. Fakakaukau ki he hokosia ʻa ha tuofefine ko Julia. Ki muʻa ke ako ʻe Julia ʻa e moʻoní, naʻá ne kau ʻi he kau hiva honau siasí mei heʻene kei siʻí. Naʻe fakatokangaʻi ʻe ha tokotaha hiva solo ʻiloa hono talēnití pea akoʻi ia. Naʻe vave ʻa e ʻiloa ʻa Julia ko ha tokotaha hiva pōtoʻi pea naʻá ne hiva ʻi ha ngaahi feituʻu ʻiloa. Lolotonga ʻene ako ʻi ha ʻapiako mūsika ʻiloa, ko ha kaungāako naʻá ne kamata talanoa kiate ia fekauʻaki mo e ʻOtuá pea fakamatalaʻi ange ʻoku ʻi ai ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá, ko Sihova. Taimi nounou mei ai, naʻe kamata ako ʻe Julia ʻa e Tohi Tapú ʻo tuʻo ua ʻi he uike. Faai atu pē, naʻá ne fili ke fakahangataha ʻene moʻuí ki he tauhi kia Sihová kae ʻikai ko e tuli ki ha taumuʻa ʻi he hivá. Naʻe ʻikai ko ha fili faingofua ia. “Naʻe tala mai ʻe he kakai tokolahi naʻá ku fakamoleki noa hoku talēnití,” ko ʻene leá ia, “ka naʻá ku loto ke ngāueʻaki kakato ʻeku moʻuí ke tauhi kia Sihova.” ʻOku anga-fēfē ʻene ongoʻi ʻi he ʻahó ni fekauʻaki mo e fili ko ia naʻá ne fai ʻi he taʻu ʻe 30 tupu kuo maliu atú? “ʻOku ou maʻu ʻa e nonga ʻo e ʻatamaí, pea ʻoku ou falala ʻe fakatōliʻa ʻe Sihova ʻa e ngaahi holi kotoa hoku lotó ʻi he kahaʻú.”—Saame 145:16.

Fakatātā: Ko ha toe fakatātaaʻi ʻo e fili naʻe fai ʻe Julia. 1. ʻOkú ne hiva ʻi ha siteisi ʻi muʻa ʻi ha kau mamata. 2. ʻOkú ne hiva mo hono husepānití ʻi ha fakataha ʻa e fakatahaʻangá.

ʻI heʻetau ʻai ʻa e tauhi kia Sihová ko e meʻa muʻomuʻa tahá, te tau maʻu ʻa e moʻui fakakoloa taha ʻe ala lavá (Sio ki he palakalafi 16)c


HOKOHOKO ATU ʻA E TAUHI KIA SIHOVÁ

17. ʻOku anga-fēfē hono tākiekina ʻe he fakavavevave ʻa hotau taimí ʻa e faʻahinga kuo nau fili ke tauhi ki he ʻOtuá pea mo e faʻahinga ʻoku teʻeki ai ke nau fai peheé?

17 ʻOku tau moʻui ʻi ha taimi fakavavevave. Naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Paulá: “He ʻoku toe pē ‘ha kiʻi taimi siʻisiʻi ʻaupito,’ pea ‘ko e tokotaha ʻoku haʻú te ne aʻu mai pea ʻe ʻikai toloi.’” (Hep. 10:37) ʻOku anga-fēfē hono tākiekina ʻe he meʻá ni kitautolú? Ko e taha, ko e taimi ʻoku toe ke fili ai ʻa e kakaí ke tauhi kia Sihová ʻoku tātāiʻi. (1 Kol. 7:29) Pea kapau kuo tau ʻosi fai ʻa e fili ke tauhi ki he ʻOtuá, ʻoku tau ʻiloʻi kuo pau ke tau kātekina ʻa e ngaahi ʻahiʻahi, ka ʻe hoko pē ia ʻi ha “kiʻi taimi siʻisiʻi ʻaupito.”

18. Ko e hā ʻoku loto ʻa Sīsū mo Sihova ke tau faí?

18 Naʻe fakalototoʻaʻi ʻe Sīsū ʻene kau ākongá ke ʻoua te nau kamata muimui pē ʻiate ia ka ke hanganaki muimui foki ʻiate ia. (Māt. 16:24) Ko ia kapau kuo tau tauhi kia Sihova ʻi he laui taʻu, ʻofa ke tau fakapapauʻi ke ʻoua ʻe foʻi. Kuo pau ke tau ngāue mālohi ke hanganaki moʻui ʻo fehoanaki mo ʻetau fili ke tauhi kiate iá. Heʻikai nai ke faingofua, ka he tāpuaki ē mo e fiemālie ʻe lava ke tau maʻú, naʻa mo e ʻi he taimí ni!—Saame 35:27.

19. Ko e hā ʻoku tau ako mei he hokosia ʻa Gene?

19 Ko e niʻihi ʻoku nau ongoʻi ko e tauhi kia Sihová ʻoku kaunga ki ai ʻa e ngaahi feilaulau lahi fau. Kapau ʻokú ke kei siʻi, ʻokú ke ongoʻi ʻokú ke tō nai mei ha meʻa kapau te ke tauhi kia Sihova? Ko ha tokoua kei siʻi ʻe taha ko Gene ʻokú ne pehē: “Naʻá ku ongoʻi ko e hoko ko ha taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová naʻe fakataputapui. Naʻe hā ngali ko e tokolahi ʻo e fānau naʻá ku tupu hake mo iá naʻa nau fiefia ʻi he ngaahi meʻa hangē ko e paati, faialea pe keimi vitiō fakamālohi, lolotonga iá naʻe pau ke u fakamoleki hoku taimí ʻi he ngaahi fakatahá pea ʻi he ngāue fakafaifekaú.” Naʻe anga-fēfē hono uesia ʻe he fakakaukau ko ení ʻa Gene? “Naʻe kamata ke u moʻui lōua,” ko ʻene leá ia, “pea ʻi ha kiʻi taimi nounou naʻá ku fiefia. Ka naʻe ʻikai ke ʻomai ai kiate au ha fiefia tuʻuloa. Naʻe kamata ke u fakakaukau fekauʻaki mo e ngaahi moʻoni Fakatohitapu naʻá ku fili ke tukunoaʻí pea fakapapauʻi ke tauhi ʻaufuatō kia Sihova. Talu mei ai, ʻoku hā ngali kuo tali ʻe Sihova ʻeku ngaahi lotu taki taha.”

20. Ko e hā ʻoku totonu ke hoko ko ʻetau fakapapaú?

20 Naʻe hiva ha tokotaha-tohi-saame kia Sihova: “Fiefia ē ko e tokotaha ʻokú ke fili peá ke ʻomi ke ofi ke nofo ʻi ho ongo lotoʻaá.” (Saame 65:4) ʻOfa ke tau tauhi maʻu ʻa e fakapapau tatau mo ia naʻe fakahaaʻi ʻe Siosiuá: “Ka kiate au mo hoku falé, te mau tauhi kia Sihova.”—Sios. 24:15.

ʻE FĒFĒ HAʻO TALI?

  • Ko e hā naʻe fili ai ʻa Sīsū ke tauhi kia Sihová?

  • Ko e hā ʻoku tuha ai ʻa Sihova mo ʻetau lotú?

  • Ko e hā ʻokú ke fili ai ke tauhi kia Sihová?

HIVA 28 Hoko ko e Kaumeʻa ʻo Sihova

a Kuo liliu ʻa e ngaahi hingoa ʻe niʻihi.

b FAKAMATALA ʻO E FAKATĀTĀ: Hili ʻa e fanongo ha fefine ki hotau kau fakafepaki ʻi tuʻa ʻi ha feituʻu faiʻanga fakataha-lahi, ʻokú ne fakaofiofi ki ha papa tuʻuaki pea fanongo ki he ngaahi lea ʻo e moʻoní.

c FAKAMATALA ʻO E FAKATĀTĀ: Ko hano toe fakatātaaʻi ʻo e fili naʻe fai ʻe Julia ke fakahangataha ʻene moʻuí ki he tauhi kia Sihová.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share