KUPU AKO 24
HIVA 98 Ko e Folofolá—Fakamānavaʻi ʻe he ʻOtua
Ngaahi Lēsoni ki he Moʻuí mei ha Kikite Lea Tuku—Konga 1
“Mou fakatahataha mai ka u tala atu kiate kimoutolu ʻa e meʻa ʻe hoko kiate kimoutolu ʻi he ngaahi ʻaho ʻamuí.”—SĒN. 49:1.
TAUMUʻÁ
Ngaahi lēsoni ʻaonga mei he kikite ʻa Sēkope ʻi he ofi ke ne maté ʻo fekauʻaki mo Lūpeni, Simione, Līvai mo Siuta.
1-2. Ko e hā naʻe fai ʻe Sēkope ʻi he tātāiʻi ʻene moʻuí, pea ko e hā hono ʻuhingá? (Sio foki ki he fakatātā.)
KO E ʻosi atu eni ʻa e taʻu nai ʻe 17 talu mei he fononga ʻa e sevāniti faitōnunga ʻa Sihova ko Sēkopé mo hono falé mei Kēnani ki ʻIsipité. (Sēn. 47:28) Lolotonga ʻa e taimi ko iá, naʻá ne hokosia ʻa e fiefia lahi ʻi he toe fakataha mo hono foha ʻofeina ko Siosifá pea mo ʻene sio ki he toe fakataha ʻa e kotoa hono fāmilí. Ka ʻi he taimi ko ení, ʻoku ongoʻi ʻe Sēkope ʻoku tātāiʻi ʻene moʻuí. Ko ia ʻokú ne ui ha fakataha fakafāmili mahuʻinga.—Sēn. 49:28.
2 ʻI he ngaahi ʻaho ko iá, naʻe anga-maheni ki ha ʻuluʻi fāmili ʻoku mei mate ke ne fakatahatahaʻi fakataha ʻa e ngaahi mēmipa hono fāmilí ke fai kiate kinautolu ha ngaahi fakahinohino fakaʻosi. (ʻAi. 38:1) Te ne toe fakahaaʻi nai ʻi he fakataha ko iá pe ko hai ʻe hoko ko e ʻulumotuʻa ʻo e fāmilí hili ʻene maté.
Ko Sēkope ʻi he ofi ke ne maté, ʻokú ne leaʻaki ha kikite ki hono ngaahi foha ʻe toko 12 (Sio ki he palakalafi 1-2)
3. Fakatatau ki he Sēnesi 49:1, 2, ko e hā ʻoku tautefito ai ʻa e mohu ʻuhinga ʻa e ngaahi lea ʻa Sēkopé?
3 Lau ʻa e Sēnesi 49:1, 2. Ka naʻe ʻikai ko ha fakataha fakafāmili anga-maheni pē eni. Ko Sēkopé ko ha palōfita. Lolotonga ʻa e fakataha ko ení, naʻe fakamānavaʻi ʻe Sihova ʻene sevānití ke lea fekauʻaki mo e ngaahi meʻa mahuʻinga ʻe hoko ʻi he kahaʻú ʻa ia ʻe kaunga lahi ki hono hakó. ʻI he ʻuhinga ko iá, ko e ngaahi lea ʻa Sēkopé ʻoku faʻa lave ki ai ko ʻene kikite lea tuku.
4. Ko e hā ʻoku totonu ke tau manatuʻi ʻi heʻetau sivisiviʻi ʻa e kikite ʻa Sēkope ʻi he ofi ke ne maté? (Sio foki ki he puha “Fāmili ʻo Sēkopé.”)
4 ʻI he kupu ko ení, te tau lāulea ai ki he meʻa naʻe leaʻaki ʻe Sēkope ki he toko fā ʻi hono ngaahi fohá: Ko Lūpeni, Simione, Līvai mo Siuta. ʻI he kupu hono hokó, te tau lāulea ai ki he ngaahi lea ʻa Sēkope ki he toenga ʻo hono ngaahi foha ʻe toko valú. Hangē ko ia te tau vakai ki aí, naʻe ʻikai ngata pē ʻa e lea ʻa Sēkope fekauʻaki mo hono ngaahi fohá kae pehē foki ki honau hakó, ʻa ia ʻe faai atu pē ʻo nau hoko ko e puleʻanga ʻo ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá. Ko hano fakamanatu ʻo e hisitōlia ʻo e puleʻanga ko iá te ne ʻai ke hā mahino ʻa e founga naʻe fakahoko moʻoni ai ʻa e ngaahi lea fakaekikite ʻa Sēkopé. Pea ʻi hono sivisiviʻi ʻene ngaahi leá, te tau ako ai ʻa e ngaahi lēsoni mahuʻinga ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke fakahōifuaʻi ʻetau Tamai fakahēvaní, ʻa Sihova.
LŪPENI
5. Ko e hā nai ʻa e monū naʻe ʻamanekina ʻe Lūpeni ke maʻu mei heʻene tamaí?
5 ʻOku ʻuluaki lea ʻa Sēkope kia Lūpeni, ʻo pehē: “Ko koe ʻa hoku ʻuluaki fohá.” (Sēn. 49:3) ʻI he tuʻunga ʻo Lūpeni ko e ʻuluaki fohá, ʻoku ngalingali naʻá ne ʻamanekina ke maʻu ha ʻinasi lōua ʻo e ngaahi koloa ʻa ʻene tamaí. Naʻá ne toe ʻamanekina nai ke hoko ko e ʻulumotuʻa ʻo e fāmilí ʻi he hili ʻa e mate ʻa ʻene tamaí pea ke tukufakaholo ai pē ʻa e monū ko iá ʻi hono hakó tonu.
6. Ko e hā naʻe mole ai meia Lūpeni ʻa e totonu ʻo e ʻuluaki fohá? (Sēnesi 49:3, 4)
6 Kae kehe, naʻe mole meia Lūpeni ʻa e totonu ʻo e ʻuluaki fohá. (1 Kal. 5:1) Ko e hā hono ʻuhingá? ʻI he ngaahi taʻu ki muʻa angé naʻá ne mohe mo e sinifu ʻa Sēkope ko Pilā. Ko e kaunanga ia ʻa e uaifi ʻofeina ʻo Sēkopé, ʻa Lesieli, ʻa ia kuo maté. (Sēn. 35:19, 22) Ko Lūpení ko e tama ia ʻa e uaifi ʻe taha ʻo Sēkopé, ʻa Lia. Mahalo naʻe tākiekina ia ʻe he holi pangó. Pe ngalingali naʻá ne kākaaʻi ʻa Pilaá ke taʻofi ia mei haʻane maʻu ʻa e ʻofa ʻa Sēkopé ʻo muʻomuʻa ia ʻi heʻene faʻeé. Pe ko e hā pē ʻa e tuʻungá, ko e meʻa naʻá ne faí naʻe mātuʻaki taʻefakahōifua kia Sihova pea naʻe ʻikai ke leleiʻia ai ʻene tamaí.—Lau ʻa e Sēnesi 49:3, 4.
7. Ko e hā naʻe hoko kia Lūpeni mo hono hakó? (Sio foki ki he puha “Kikite Lea Tuku ʻa Sēkopé.”)
7 Naʻe tala ange ʻe Sēkope kia Lūpeni: “ʻE ʻikai te ke fungani hake.” Ko e ngaahi lea ko iá naʻe hoko moʻoni. ʻOku ʻikai ha lēkooti ʻe taha naʻe hoko ha hako ʻo Lūpeni ko ha tuʻi, taulaʻeiki pe ko ha palōfita. Neongo ia, naʻe ʻikai ke siʻaki ʻe Sēkope ʻa hono fohá, pea ko e hako ʻo Lūpení naʻa nau hoko ko ha matakali kakato ʻi ʻIsileli. (Sios. 12:6) Naʻe fakahāhā ʻe Lūpeni ʻa e ngaahi ʻulungaanga lelei ʻi he ngaahi tuʻunga kehe, pea naʻe ʻikai ha lēkooti naʻá ne toe fakahoko ha ʻulungaanga taʻetaau.—Sēn. 37:20-22; 42:37.
8. Ko e hā ʻa e ngaahi lēsoni ʻe lava ke tau ako mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Lūpení?
8 Ko e hā ʻe lava ke tau ako mei aí? ʻOku fiemaʻu ke tau ngāue mālohi ke fakatupulekina ʻa e mapuleʻi-kitá pea talitekeʻi ʻa e ʻulungaanga taʻetaau fakaefehokotaki fakasinó. Kapau ʻoku faifai ange pea fakataueleʻi kitautolu ke fai ha angahala, ʻoku totonu ke tau kiʻi tuʻu hifo ʻo fakakaukau fekauʻaki mo e founga ʻe fakalotomamahiʻi ai ʻe heʻetau ngaahi tōʻongá ʻa Sihova, ko hotau fāmilí mo e niʻihi kehé. ʻOku totonu ke tau toe manatuʻi “ʻilonga ha meʻa ʻoku tō ʻe ha taha, ko e meʻa ia te ne utú foki.” (Kal. 6:7) ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ko e meʻa naʻe hoko kia Lūpení ʻoku fakamanatu mai ai ʻa e meesi ʻa Sihová. Neongo heʻikai maluʻi kitautolu ʻe Sihova mei he ngaahi nunuʻa ʻo ʻetau fehālaakí, te ne tāpuakiʻi ʻetau ngaahi feingá ʻi he taimi ʻoku tau fai ai ʻa e meʻa ʻoku totonú.
SIMIONE MO LĪVAI
9. Ko e hā naʻe ʻikai ke leleiʻia ai ʻa Sēkope ʻia Simione mo Līvaí? (Sēnesi 49:5-7)
9 Lau ʻa e Sēnesi 49:5-7. Hokó, ʻoku lea mālohi ʻa Sēkope kia Simione mo Līvai koeʻuhí naʻe ʻikai ke ne leleiʻia ʻiate kinaua. ʻI he ngaahi taʻu ki muʻá, ko e ʻofefine ʻo Sēkopé, ʻa Taina, naʻe tohotohoʻi ʻe ha tangata Kēnani ko Sīkemi. Ko e moʻoni, ko e kotoa ʻo e ngaahi foha ʻo Sēkopé naʻa nau ʻita lahi ʻi he meʻa naʻe hoko ki honau tuofefiné, ka ko Simione mo Līvai naʻá na hoko ʻo anga-fakamālohi. Naʻá na kākā ʻo palōmesi ke fakamelino mo e kau tangata ʻo Sīkemí kapau naʻa nau loto kotoa ke kamu. Naʻe loto ki ai ʻa e kau tangatá. Lolotonga ʻenau kei mamahiʻia ʻi he kamú, ko Simione mo Līvai “naʻá na taki taha toʻo ʻene heletā peá na hū ki he kolo ʻa ia naʻe ʻikai haʻanau mahamahalo maí ʻo na tāmateʻi ʻa e tangata kotoa pē.”—Sēn. 34:25-29.
10. Naʻe anga-fēfē hono fakahoko ʻa e ngaahi lea fakaekikite ʻa Sēkope fekauʻaki mo Simione mo Līvaí? (Sio foki ki he puha “Kikite Lea Tuku ʻa Sēkopé.”)
10 Naʻe loto-mamahi lahi ʻa Sēkope ʻi he ngaahi tōʻonga fakamālohi ʻa hono ongo fohá. Naʻá ne tomuʻa tala te na movetevete mo mafola atu ʻi he kotoa ʻo ʻIsilelí. Ko e ngaahi lea fakaekikite ko iá naʻe hoko moʻoni ʻi ha taʻu ʻe 200 tupu ki mui ai ʻi he taimi naʻe hū ai ʻa e puleʻanga ʻo ʻIsilelí ki he Fonua ʻo e Talaʻofá. Ko e matakali ʻo Simioné naʻa nau maʻu ko honau tofiʻa ʻa e ngaahi konga kelekele tuʻu mavahe ʻi loto ʻi he vahefonua ʻo e matakali ʻo Siutá. (Sios. 19:1) Ko e tofiʻa ʻo Līvaí naʻe feʻunga mo e ngaahi kolo ʻe 48 ʻo mafola atu ʻi he kotoa ʻo ʻIsilelí.—Sios. 21:41.
11. Ko e hā ʻa e ngaahi meʻa lelei naʻe fai ʻe he matakali ʻo Simione mo Līvaí?
11 Ko e hako ʻo Simione mo Līvaí naʻe ʻikai ke nau toe fai ʻa e fehālaaki tatau mo ia naʻá na faí. Ko e matakali ʻo Līvaí naʻa nau fakahāhā ʻa e mateaki lahi ki he lotu maʻá. ʻI he taimi naʻe maʻu ai ʻe Mōsese ʻa e Lao meia Sihová ʻi Moʻunga Sainaí, ko e tokolahi ʻo e kau ʻIsilelí naʻa nau kau ʻi he lotu ʻaitoli ki he kiʻi pulú ka ko e kau Līvaí naʻa nau kau fakataha mo Mōsese pea tokoni kiate ia ke toʻo ʻosi atu ʻa e koví. (ʻEki. 32:26-29) Naʻe fili ʻe Sihova ke fakamavaheʻi ʻa e matakali ʻo Līvaí, ʻo ʻoange kiate kinautolu ʻa e monū mahuʻinga ʻo e tuʻunga taulaʻeikí. (ʻEki. 40:12-15; Nōm. 3:11, 12) Ki mui ai, lolotonga hono ikunaʻi ʻa e Fonua ʻo e Talaʻofá, ko e kau Simioné naʻa nau faitau loto-toʻa fakataha mo e matakali ʻo Siutá, ʻo fehoanaki mo e taumuʻa ʻa Sihová.—Fkm. 1:3, 17.
12. Ko e hā ʻa e ngaahi lēsoni ʻe lava ke tau ako mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Simione mo Līvaí?
12 Ko e hā ʻe lava ke tau ako mei aí? ʻOua ʻaupito ʻe fakaʻatā ʻa e ʻitá ke ne tākiekina hoʻo ngaahi filí mo e tōʻongá. Kapau kuo ngaohikovia koe pe ko ha taha ʻokú ke ʻofa ai, ʻoku fakanatula pē ke hoko ʻo ʻita. (Saame 4:4) Neongo ia, ʻoku fiemaʻu ke tau manatuʻi, ʻoku ʻikai hōifua ʻa Sihova ki he ngaahi lea mo e ngaahi ngāue ʻokú ne tapua atu ʻa e ʻita loto-koná. (Sēm. 1:20) ʻI heʻetau fehangahangai mo e fakamaau taʻetotonú—ʻi loto pe ʻi tuʻa ʻi he fakatahaʻangá—ʻoku tau muimui ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú, ʻo tau fakaʻehiʻehi ai mei he maumau ʻoku fakatupunga ʻe he ʻita taʻemapuleʻí. (Loma 12:17, 19; 1 Pita 3:9) Neongo kapau ʻoku fai ʻe hoʻo ongo mātuʻá ʻa e ngaahi meʻa ʻoku taʻefakahōifua kia Sihova, manatuʻi ʻoku ʻikai ke ke moʻuaʻaki ke muimui ki heʻena faʻifaʻitakiʻangá. ʻOua ʻe fakamulituku ʻo pehē ʻoku ʻikai ha toe fakapopoto kiate koe pea heʻikai lava ke ke maʻu ʻa e tāpuaki ʻa Sihová. Heʻikai ke ne taʻefakapaleʻi hoʻo ngaahi feinga ke ngaʻunu ki muʻá pea fai ʻa e meʻa ʻoku totonú.
SIUTA
13. Ko e hā nai naʻe ongoʻi loto-moʻua ai ʻa Siuta ʻi he aʻu mai ki he taimi ke ne fanongo ki he lea ʻene tamaí?
13 Ko Siuta ʻa e foha hono hoko ke lea ki ai ʻene tamaí. Hili ʻa e fanongo ʻa Siuta ki he ngaahi lea ʻa Sēkope ki hono fanga tokoua lalahí, naʻá ne ongoʻi loto-moʻua nai. He ko ē, naʻá ne fai foki mo e ngaahi fehālaaki mafatukituki. ʻOku hā mahino naʻá ne kau ʻi hono vete ʻa e koloa ʻa e kolo ko Sīkemí. (Sēn. 34:27) Naʻá ne kau fakataha mo hono fanga tokouá ʻi hono fakatau atu ʻa Siosifa ko ha pōpulá pea ʻi hono kākaaʻi ʻenau tamaí fekauʻaki mo e meʻá. (Sēn. 37:31-33) Ki mui ai, naʻá ne mohe mo e mali ʻo hono fohá, ʻa Tema, ʻo fakakaukau ko ha fefine feʻauaki ia.—Sēn. 38:15-18.
14. Ko e hā ʻa e ngaahi meʻa lelei naʻe fai ʻe Siutá? (Sēnesi 49:8, 9)
14 Neongo ia, ʻi hono fakamānavaʻí, naʻe tāpuakiʻi pē mo fakaongoongoleleiʻi ʻe Sēkope ʻa Siuta. (Lau ʻa e Sēnesi 49:8, 9.) Naʻe fakahāhā ʻe Siuta ʻa e tokanga lahi ki he ngaahi ongoʻi ʻa ʻene tamai taʻumotuʻá. Pea naʻá ne fakahāhā foki ʻa e manavaʻofa ki hono tokoua siʻisiʻi tahá, ʻa Penisimani.—Sēn. 44:18, 30-34.
15. ʻI he ngaahi founga fē naʻe hoko moʻoni ai ʻa hono tāpuakiʻi ʻo Siutá?
15 Naʻe tomuʻa tala ʻe Sēkope ʻe hoko ʻa Siuta ko ha takimuʻa ʻi hono fanga tokouá. Kae kehe, naʻe ʻosi ha vahaʻa taimi fuoloa pea toki fakahoko ʻa e kikite ko iá. Ko e fuofua lave kia Siuta ʻokú ne takimuʻá naʻe hoko ia ʻi ha taʻu ʻe 200 nai ki mui ai, ʻi hono taki atu ʻe he matakalí ʻa e puleʻanga ʻo ʻIsilelí ʻi he toafá ki he Fonua ʻo e Talaʻofá hili ʻa e ʻEkisotó. (Nōm. 10:14) ʻI ha ngaahi hongofuluʻi taʻu ki mui ange, naʻe takimuʻa ʻa Siuta ʻi hono ikunaʻi ʻa e Fonua ʻo e Talaʻofá. (Fkm. 1:1, 2) Pea ko Tēvita, ko e taha ʻo e hako ʻo Siutá, ko e fuofua tuʻi ia ʻi he laine fakatuʻi lōloa ʻoku haʻu mei he matakali ko iá. Ka ʻoku ʻi ai ʻa e meʻa lahi ange.
16. Naʻe anga-fēfē hono fakahoko ʻa e kikite ʻi he Sēnesi 49:10? (Sio foki ki he puha “Kikite Lea Tuku ʻa Sēkopé.”)
16 Naʻe fakahaaʻi ʻe Sēkope ko e Tokotaha Pule tuʻuloa ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá ʻe haʻu mei he hako ʻo Siutá. (Lau ʻa e Sēnesi 49:10 mo e fakamatala ʻi lalo.) Ko e Tokotaha Pule ko iá ko Sīsū Kalaisi, ʻa e tokotaha naʻe ui ʻe Sēkope ko Sailó. ʻI he fekauʻaki mo Sīsuú, naʻe pehē ʻe ha ʻāngelo: “Ko Sihova ko e ʻOtuá te ne ʻoange kiate ia ʻa e taloni ʻo Tēvita ko ʻene tamaí.” (Luke 1:32, 33) Naʻe toe ui ʻa Sīsū “ko e Laione ʻo e matakali ʻo Siutá.”—Fkh. 5:5.
17. ʻE lava fēfē ke tau faʻifaʻitaki kia Sihova ʻi he anga ʻo ʻetau vakai ki he niʻihi kehé?
17 Ko e hā ʻoku lava ke tau ako mei aí? Naʻe tāpuakiʻi ʻe Sihova ʻa Siuta neongo naʻá ne fai ʻa e ngaahi fehālaaki mafatukituki. Ka naʻe fifili nai ʻa e fanga tokoua ʻo Siutá pe ko e hā naʻe vakai ʻa Sihova ki ai ʻiate iá? Pe ko e hā pē ʻa e tuʻungá, naʻe vakai ʻa Sihova ki he lelei ʻia Siutá peá ne tāpuakiʻi ia. ʻE lava fēfē ke tau faʻifaʻitaki ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sihová? ʻI hono maʻu ʻe ha kaungā-Kalisitiane ha monū makehe, ʻi he kamatá te tau hehema nai ke tokangataha ki he ngaahi taʻehaohaoa ʻa e tokotaha ko iá. Ka ʻoku lelei ke tau manatuʻi ʻoku leleiʻia moʻoni ʻa Sihova ʻi hono ngaahi ʻulungaanga leleí. ʻOku fakasio ʻa Sihova ki he lelei ʻi heʻene kau lotú. Tau feinga ke fai ʻa e meʻa tatau.
18. Ko e hā ʻoku fiemaʻu ai ke tau hoko ʻo anga-kātakí?
18 Ko ha toe lēsoni ʻe lava ke tau ako mei he hokosia ʻa Siutá ko e fiemaʻu ke tau hoko ʻo anga-kātakí. ʻOku fakahoko maʻu pē ʻe Sihova ʻene ngaahi talaʻofá, ka ʻoku ʻikai ke ne fai maʻu pē ia ʻi ha founga pe ʻi he taimi ʻoku tau ʻamanekiná. Ko e hako ʻo Siutá naʻe ʻikai ke nau kamata takimuʻa ʻi he kakai ʻa e ʻOtuá ʻi he taimi pē ko iá. Ka naʻa nau poupou mateaki ki he faʻahinga naʻe fakanofo ʻe Sihova ke takimuʻá, tatau ai pē pe ko Mōsese ko e Līvaí, Siosiua ko e ʻIfalemí pe ko Tuʻi Saula ko e Penisimaní. ʻOfa ke tau poupou foki mo kitautolu ki ha taha pē ʻoku fili ʻe Sihova ke ne takimuʻa ʻiate kitautolu ʻi he ʻahó ni.—Hep. 6:12.
19. Ko e hā ʻe lava ke tau ako fekauʻaki mo Sihova mei he lāulea ko eni ki he kikite ʻa Sēkope ʻi he ofi ke ne maté?
19 Ko e hā kuo tau vakai ki ai ʻi he faai mai ʻetau lāulea fekauʻaki mo e kikite ʻa Sēkope ʻi he ofi ke ne maté? ʻOku hā mahino “ko e anga ʻo e sio ʻa e tangatá ʻoku ʻikai ko e anga ia ʻo e sio ʻa e ʻOtuá.” (1 Sām. 16:7) Ko Sihová ʻokú ne mātuʻaki anga-kātaki mo fakamolemole. Neongo ʻoku ʻikai ke ne makātakiʻi ʻa e tōʻonga halá, ʻoku ʻikai foki ke ne ʻamanekina ʻa e haohaoá mei heʻene kau lotú. ʻE lava ke aʻu ʻo ne tāpuakiʻi ʻa e faʻahinga tāutaha naʻa nau fai ʻa e ngaahi fehālaaki mafatukituki ʻi he kuohilí kapau ʻoku nau fakatomala loto-moʻoni pea tafoki ʻo fai ʻa e meʻa ʻoku totonú. ʻI he kupu hono hokó, te tau lāulea ai ki he meʻa naʻe leaʻaki ʻe Sēkope ki he toenga hono ngaahi foha ʻe toko valú.
HIVA 124 Mateaki Maʻu Ai Pē