KUPU AKO 25
HIVA 96 Ko e Tohi ʻa e ʻOtuá Tonu—Ko ha Koloa
Ngaahi Lēsoni ki he Moʻuí mei ha Kikite Lea Tuku—Konga 2
“Naʻá ne ʻoange ki he tokotaha taki taha ʻo kinautolu ha tāpuaki feʻungamālie.”—SĒN. 49:28.
TAUMUʻÁ
Ngaahi lēsoni ʻaonga mei he kikite ʻa Sēkope ʻi he ofi ke ne maté ʻo fekauʻaki mo hono foha ʻe toko valú.
1. Ko e hā ʻa e konga ʻo e kikite ʻa Sēkope ʻi he ofi ke ne maté te tau lāulea ki ai ʻi he kupu ko ení?
KO E ngaahi foha ʻo Sēkopé ʻoku nau fakatahataha mai kiate ia, ʻo fanongo tokanga ʻi hono tāpuakiʻi kinautolu taki taha ʻe heʻenau tangataʻeiki taʻumotuʻá. Hangē ko ia naʻa tau lāulea ki ai ʻi he kupu ki muʻá, ko e lea ʻa Sēkope kia Lūpeni, Simione, Līvai mo Siutá naʻe fakatoʻoaloto—pea mahalo naʻe aʻu ʻo fakaʻohovale—ki hono ngaahi fohá. Ko ia kuo pau pē naʻa nau fifili pe ko e hā ʻe leaʻaki ʻe Sēkope ki he toenga hono ngaahi foha ʻe toko valú. Tau vakai angé ki he ngaahi lēsoni ʻe lava ke tau ako mei heʻene lea kia Sepuloni, ʻĪsaka, Tani, Kata, ʻĀseli, Nafitalai, Siosifa mo Penisimaní.a
SEPULONI
2. Fakamatalaʻi ʻa e tāpuaki ʻo Sepuloní pea mo e founga naʻe fakahoko ai iá. (Sēnesi 49:13) (Sio foki ki he puhá.)
2 Lau ʻa e Sēnesi 49:13. ʻOku fakahaaʻi ʻe Sēkope ko e hako ʻo Sepuloní te nau nofo ʻi he matātahí, ki he fakatokelau ʻo e Fonua ʻo e Talaʻofá. Laka hake ʻi he taʻu ʻe 200 ki mui ai, naʻe maʻu ʻe he haʻa Sepuloní ha tofiʻa ʻa ia naʻe tuʻu ʻi he vahaʻa ʻo e Tahi Kālelí mo e Metiteleniané. Naʻe kikiteʻi ʻe Mōsese: “Fiefia, ʻe Sepuloni, ʻi hoʻo ʻalu atú.” (Teu. 33:18) Naʻe ʻuhinga nai eni ki he moʻoniʻi meʻa ko e haʻa Sepuloní naʻe faingofua ke nau kau ki he fefakatauʻaki fakakomēsialé koeʻuhí ko ʻenau nofo ʻi he vahaʻa ʻo e ongo potutahi ko iá. Pe ko e hā pē ʻa e tuʻungá, ko e hako ʻo Sepuloní naʻa nau maʻu ha ʻuhinga ke fiefia ai.
3. Ko e hā ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke hoko ʻo fiemālié?
3 Ko e hā ʻe lava ke tau ako mei aí? ʻOku tau maʻu ha ʻuhinga ke fiefia, ʻo tatau ai pē pe ko fē ha feituʻu ʻoku tau nofo ai pe ko e hā pē nai ʻa e tuʻungá. Ke hanganaki fiefiá, kuo pau ke tau fiemālie ʻi he meʻa ʻoku tau maʻú. (Saame 16:6; 24:5) ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻe faingofua ange ke tokangataha ki he meʻa ʻoku ʻikai ke tau maʻú kae ʻikai ki he ngaahi meʻa lelei ʻoku tau lolotonga maʻú. Ko ia feinga ke sio ki he meʻa lelei ʻi ho tuʻungá.—Kal. 6:4.
ʻĪSAKA
4. Fakamatalaʻi ʻa e tāpuaki ʻo ʻĪsaká pea mo e founga naʻe fakahoko ai iá. (Sēnesi 49:14, 15) (Sio foki ki he puhá.)
4 Lau ʻa e Sēnesi 49:14, 15. ʻOku fakaongoongoleleiʻi ʻe Sēkope ʻa ʻĪsaka ki heʻene hoko ko ha tokotaha ngāue mālohi ʻaki ʻene fakahoa ia ki ha ʻasi hui mālohi—ko ha monumanu ʻoku lava ke ne fua ʻa e ngaahi kavenga mamafa. ʻOku toe pehē ʻe Sēkope ʻe maʻu ʻe ʻĪsaka ha fonua fakaʻofoʻofa. ʻI he fehoanaki mo e lea ʻa Sēkopé, ko e hako ʻo ʻĪsaká naʻa nau maʻu ha ʻinasi kelekele naʻe mahu mo lelei ʻi he Vaitafe Sioataní. (Sios. 19:22) ʻOku ʻikai ha veiveiua naʻa nau ngāue mālohi ke ngoueʻi honau fonuá, ka naʻa nau toe ngāue mālohi ke maʻu ʻaonga mei ai ʻa e niʻihi kehé. (1 Tuʻi 4:7, 17) Ko e fakatātaá, ko e matakali ʻo ʻĪsaká naʻa nau mateuteu ke kau ʻi he faitau ʻa e puleʻangá, ʻo hangē ko ia ʻi he lolotonga ʻo e taimi ʻo Fakamaau Pēlake mo e palōfita fefine ko Tēpolá.—Fkm. 5:15.
5. Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau feinga tōtōivi ke hoko ko e kau ngāue mālohí?
5 Ko e hā ʻe lava ke tau ako mei aí? ʻOku fakamahuʻingaʻi ʻe Sihova ʻetau ngāue mālohi ʻi heʻene ngāué ʻo hangē tofu pē ko ʻene fakamahuʻingaʻi ʻa e ngāue mālohi ʻa e matakali ʻo ʻĪsaká. (Tml. 2:24) Ko e fakatātaá, fakakaukau ki he fanga tokoua ʻoku nau ngāue mālohi ke tokangaʻi ʻa e fakatahaʻangá. (1 Tīm. 3:1) Ko e fanga tokoua ko ení ʻoku ʻikai fiemaʻu ke nau kau ʻi ha faitau moʻoni, ka kuo pau ke nau feinga tōtōivi ke maluʻi ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá mei he fakatuʻutāmaki fakalaumālié. (1 Kol. 5:1, 5; Sute 17-23) ʻOku nau ngāue mālohi foki ke teuteu mo fakahoko ʻa e ngaahi malanga fakalototoʻa ʻe fakaivimālohiʻi ai ʻa e fakatahaʻangá.—1 Tīm. 5:17.
TANI
6. Ko e hā ʻa e vāhenga-ngāue naʻe maʻu ʻe he matakali ʻo Taní? (Sēnesi 49:17, 18) (Sio foki ki he puhá.)
6 Lau ʻa e Sēnesi 49:17, 18. ʻOku fakahoa ʻe Sēkope ʻa Tani ki ha ngata ʻokú ne poleʻi ha fili ʻoku lahi mamaʻo ange ʻiate ia, hangē ko ha hoosi ʻi he taú mo ha tokotaha ʻoku heka ai. Naʻe hoko moʻoni ʻa Tani ko ha fakamanamana ki he ngaahi fili ʻo ʻIsilelí. Lolotonga ʻenau fononga ki he Fonua ʻo e Talaʻofá, naʻe maluʻi ʻe he matakali ʻo Taní ʻa e puleʻangá ʻaki hono “faʻuʻaki kinautolu ʻa e kau tau maluʻi mei mui.” (Nōm. 10:25) Neongo ko e ngāue naʻe fakahoko ʻe he haʻa Taní naʻe ʻikai malava ke mamata kotoa ki ai ʻa e toenga ʻo e puleʻangá, ka ko ha vāhenga-ngāue mahuʻinga ia.
7. Ko e hā ʻa e moʻoni fekauʻaki mo ha vāhenga-ngāue fakateokalati pē ʻoku tau fakahoko?
7 Ko e hā ʻe lava ke tau ako mei aí? Kuo faifai ange peá ke fakahoko ha vāhenga-ngāue ʻoku hā ngali ʻoku ʻikai ke fakatokangaʻi ʻe he niʻihi kehé? Mahalo naʻá ke tokoni ke fakamaʻa mo tauhi ʻa e Fale Fakatahaʻangá, pole ke ngāue ʻi ha ʻasemipilī pe ko ha fakataha-lahi, pe fakahoko ha ngāue kehe. Kapau ko ia, ʻokú ke tuha mo e fakaongoongoleleí! Manatuʻi maʻu pē ʻoku fakatokangaʻi mo fakamahuʻingaʻi ʻe Sihova ʻa e meʻa kotoa ʻokú ke fai maʻaná. ʻOku tautefito ʻene houngaʻiá ʻi he taimi ʻokú ke ngāue ai kiate ia, ʻo ʻikai koeʻuhí ʻokú ke kumi ke maʻu ʻa e fakahīkihiki mei he niʻihi kehé, ka koeʻuhí ʻokú ke loto ke fakahāhā hoʻo ʻofa loto-moʻoni kiate iá.—Māt. 6:1-4.
KATA
8. Ko e hā naʻá ne ʻai ʻa Kata ke tuʻu laveangofua ki hano ʻohofi ʻi he Fonua ʻo e Talaʻofá? (Sēnesi 49:19) (Sio foki ki he puhá.)
8 Lau ʻa e Sēnesi 49:19. Naʻe tomuʻa tala ʻe Sēkope ʻe ʻohofi ʻe ha kau kaihaʻa fakamālohi ʻa Kata. Laka hake ʻi ha senituli ʻe ua ki mui ai, ko e matakali ʻo Katá naʻa nau nofo ʻi ha fonua ʻi he hahake ʻo e Vaitafe Sioataní—ko ha feituʻu naʻe ʻi he veʻe kauʻāfonua ʻo e ngaahi puleʻanga filí. Ko e feituʻu ko ení naʻe tuʻu laveangofua ai ʻa e matakalí ki hano ʻohofi. Neongo ia, naʻe loto ʻa e haʻa Katá ke nofo ʻi ai koeʻuhí naʻe maʻu ai ha kaikaiʻanga lelei ki heʻenau fanga manú. (Nōm. 32:1, 5) ʻOku hā mahino ko ha kakai loto-toʻa ʻa e haʻa Katá. Mahulu hake aí, naʻa nau falala ʻe tokoniʻi kinautolu ʻe Sihova ke maluʻi honau fonua naʻá ne foaki angé mei ha kau kaihaʻa fakamālohi pē. Naʻe aʻu ʻo nau fekauʻi atu ʻenau kau taú ke tokoni ʻi ha ngaahi taʻu ki he ngaahi matakali kehé ke ikunaʻi ʻa e toenga ʻo e Fonua ʻo e Talaʻofá ʻi he tafaʻaki fakahihifo ʻo Sioataní. (Nōm. 32:16-19) Naʻa nau falala ʻe maluʻi ʻe Sihova honau ngaahi uaifí mo ʻenau fānaú lolotonga ʻa e mavahe ʻa e kakai tangatá. Naʻe tāpuakiʻi kinautolu ʻe Sihova koeʻuhi ko ʻenau loto-toʻá mo e feilaulauʻi-kitá.—Sios. 22:1-4.
9. ʻE anga-fēfē hono tākiekina ʻe he falala kia Sihová ʻetau ngaahi fili ʻi he moʻuí?
9 Ko e hā ʻe lava ke tau ako mei aí? Ke tauhi kia Sihova ʻi he fehangahangai mo e ngaahi polé, kuo pau ke tau hokohoko atu ke falala kiate ia. (Saame 37:3) Ko e tokolahi ʻi he ʻahó ni ʻoku nau fakahāhā ʻenau falala kia Sihová ʻaki hono fai ʻa e ngaahi feilaulau ke poupou ki he ngaahi langa fakateokalatí, ngāue ʻi he feituʻu ʻoku lahi ange ai ʻa e fiemaʻú pe ke fakahoko ha vāhenga-ngāue kehe. ʻOku nau fai peheé koeʻuhi ʻoku nau tuipau ʻe tokangaʻi maʻu pē kinautolu ʻe Sihova.—Saame 23:1.
ʻĀSELI
10. Ko e hā naʻe ʻikai ke fai ʻe ʻĀselí? (Sēnesi 49:20) (Sio foki ki he puhá.)
10 Lau ʻa e Sēnesi 49:20. Naʻe tomuʻa tala ʻe Sēkope ko e matakali ʻo ʻĀselí te nau hoko ʻo lakalakaimonū, pea ko e meʻa tofu pē ia naʻe hokó. Ko e tofiʻa ʻo e matakali ʻo ʻĀselí naʻe kau ai ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi fonua mahu taha ʻi he kotoa ʻo ʻIsilelí. (Teu. 33:24) Naʻe toe ʻi he kauʻāfonua ia ʻo e Tahi Metiteleniané pea kau ai ʻa e kolo taulanga Finisia tuʻumālie ko Saitoní. Kae kehe, naʻe ʻikai ke kapusi ʻe ʻĀseli ʻa e kau Kēnaní mei he fonuá. (Fkm. 1:31, 32) Ko e tākiekina kovi ʻa e kau Kēnaní fakataha mo e lakalakaimonū ʻa ʻĀselí naʻá ne fakatupunga nai ʻa e matakalí ke hōloa ʻenau faivelenga ki he lotu maʻá. Naʻe ʻikai ke fai ʻe ʻĀseli ha meʻa ʻi he kumi ʻa Fakamaau Pēlake ki ha kau pole ke faitau mo e ngaahi tuʻi ʻo Kēnaní. Ko hono olá, naʻe ʻikai ke kau ʻa e matakalí ʻi he ikuna fakaemana “ʻi he veʻe vai ʻo Mekitó.” (Fkm. 5:19-21) Kuo pau pē naʻe fakamāʻia ʻa ʻĀseli ʻi he fanongo ki he hiva fakamānavaʻi ʻo e ikuna ʻa Pēlake mo Tēpolá, ʻa ia naʻe kau ai ʻa e lea: “Ko ʻĀseli naʻe tangutu noa pē ʻi he matātahí.”—Fkm. 5:17.
11. Ko e hā ʻoku tau fiemaʻu ai ke tauhi maʻu ha vakai mafamafatatau ki he ngaahi meʻa fakamatelié?
11 Ko e hā ʻe lava ke tau ako mei aí? ʻOku tau loto ke foaki hotau lelei tahá kia Sihova. Ke fai peheé, ʻoku fiemaʻu ke tau talitekeʻi ʻa e vakai ʻa e māmaní ki he fiemālié mo e ngaahi koloa fakamatelié. (Pal. 18:11) ʻOku tau feinga mālohi ke tauhi maʻu ha vakai mafamafatatau ki he paʻangá. (Tml. 7:12; Hep. 13:5) ʻOku ʻikai ke tau fakaʻatā ʻa e tuli ki he ngaahi meʻa fakamatelie ʻikai fiemaʻú ke ne taʻofi kitautolu mei heʻetau ngāue ki he ʻOtuá. ʻI hono kehé, ʻoku tau feinga ke foaki kia Sihova ʻa e lelei taha hotau taimí mo e iví he taimí ni, ʻo ʻiloʻi ko ha moʻui fiemālie mo malu moʻoni ʻoku fakatatali mai ia ʻi he kahaʻú.—Saame 4:8.
NAFITALAI
12. Naʻe anga-fēfē nai hono fakahoko moʻoni ʻa e tāpuaki ʻo Nafitalaí? (Sēnesi 49:21) (Sio foki ki he puhá.)
12 Lau ʻa e Sēnesi 49:21. Ko e “ngaahi lea fungani” naʻe lave ki ai ʻa Sēkope ʻi he veesi ko ení ʻoku ʻuhinga nai ia ki he founga naʻe lea ai ʻa Sīsū lolotonga ʻene ngāue fakafaifekaú. Ko Sīsū, naʻá ne ʻiloa ʻi heʻene faiako ola leleí, naʻá ne ʻai ʻa Kāpaneume ʻi he feituʻu ʻo Nafitalaí ko “hono kolo ʻoʻoná.” (Māt. 4:13; 9:1; Sione 7:46) ʻI he fekauʻaki mo Sīsuú, naʻe kikiteʻi ʻe ʻAisea ko e kakai ʻo Sepuloni mo Nafitalaí te nau “mamata ki ha maama lahi.” (ʻAi. 9:1, 2) Naʻe hoko ʻa Sīsū “ko e maama moʻoní ʻa ia ʻokú ne ʻoatu ʻa e maama ki he faʻahinga kotoa pē ʻo e tangatá” fakafou ʻi heʻene akonakí.—Sione 1:9.
13. ʻE lava fēfē ke tau fakapapauʻi ko ʻetau leá ʻoku fakahōifua kia Sihova?
13 Ko e hā ʻe lava ke tau ako mei aí? Ko e meʻa ʻoku tau leaʻakí mo e founga ʻoku tau leaʻaki ai iá ʻoku mahuʻinga kia Sihova. ʻE lava fēfē ke tau leaʻaki “ʻa e ngaahi lea fungani” ʻoku fakahōifua kia Sihová? ʻE lava ke tau leaʻaki ʻa e moʻoní. (Saame 15:1, 2) ʻE lava ke tau langa hake ʻa e niʻihi kehé ʻi heʻetau leá ʻaki ʻa e fakavave ke fai ha fakaongoongolelei kae fakatuotuai ki he fakaangá pe lāungá. (ʻEf. 4:29) Pea ʻe lava ke tau fokotuʻu ʻa e taumuʻa ke hoko ʻo pōtoʻi ange ʻi hono kamataʻi ʻa e ngaahi fetalanoaʻaki ʻe lava ke taki atu ki ha faifakamoʻoni.
SIOSIFA
14. Fakamatalaʻi ʻa e founga naʻe fakahoko moʻoni ai ʻa e tāpuaki ʻo Siosifá. (Sēnesi 49:22, 26) (Sio foki ki he puhá.)
14 Lau ʻa e Sēnesi 49:22, 26. Kuo pau pē naʻe laukauʻaki ʻe Sēkope ʻa Siosifa—ko ia ʻa e tokotaha “naʻe fakamavaheʻi mei hono fanga tokouá.” Naʻe ui ia ʻe Sēkope “ko e huli ʻo ha fuʻu ʻakau fua.” Ko Sēkope tonu ʻa e fuʻu ʻakaú, pea ko Siosifa ʻa hono hulí. Ko Siosifa ʻa e ʻuluaki tama ʻa e uaifi ʻofeina ʻo Sēkopé, ʻa Lesieli. Naʻe fakahaaʻi ʻe Sēkope ʻe maʻu ʻe Siosifa ʻa e ʻinasi lōua ʻo Lūpení—ʻa e ʻuluaki foha ʻo Sēkope mo hono uaifi ko Liá—ʻa ia naʻe mole meiate iá. (Sēn. 48:5, 6; 1 Kal. 5:1, 2) ʻI hono fakahoko ʻa e kikite ko iá, ko e hako ʻo e ongo foha ʻo Siosifá, ʻa ʻIfalemi mo Manase, naʻá na maʻu ha tofiʻa ko ha ongo matakali kehekehe ʻe ua.—Sēn. 49:25; Sios. 14:4.
15. Naʻe anga-fēfē fakafeangai ʻa Siosifa ki he fakamaau taʻetotonú?
15 Naʻe toe lave ʻa Sēkope ki he kau fana ngahau naʻa nau “fanaʻi [ʻa Siosifa] pea hanganaki tukulotoa ʻa e tāufehiʻa kiate ia.” (Sēn. 49:23) Ko hono fanga tokoua meheka eni ki muʻá, ʻa ia naʻa nau fakatupunga ʻa e lahi ʻo e ngaahi fakamaau taʻetotonu naʻá ne hokosiá. Neongo ia, naʻe ʻikai ke hoko ʻa Siosifa ʻo loto-kona ʻi hono fanga tokouá pe kia Sihova. Hangē ko hono fakalea ia ʻe Sēkopé: “[Ko Siosifa] naʻe kei tuʻu maʻu pē ʻene kaufaná, pea ko hono ongo nimá naʻe mālohi ai pē mo longomoʻui.” (Sēn. 49:24) Naʻe falala ʻa Siosifa kia Sihova lolotonga hono ngaahi ʻahiʻahí, pea naʻe ʻikai ngata pē ʻene fakamolemoleʻi ʻa hono fanga tokouá ka naʻá ne toe fakafeangai anga-lelei kiate kinautolu. (Sēn. 47:11, 12) Naʻe fakaʻatā ʻe Siosifa ʻa e ngaahi ʻahiʻahi naʻá ne fehangahangai mo iá ke ne sivi ia. (Saame 105:17-19) Ko hono olá, naʻe malava ke ngāueʻaki ia ʻe Sihova ʻi ha founga mālohi.
16. ʻE lava fēfē ke tau faʻifaʻitaki kia Siosifa ʻi he fakafeangai ki he ngaahi ʻahiʻahí?
16 Ko e hā ʻe lava ke tau ako mei aí? ʻOfa ke ʻoua ʻaupito te tau fakaʻatā ʻa e ngaahi ʻahiʻahí ke ne fakamamaʻo kitautolu meia Sihova pe mei hotau kaungālotú. Manatuʻi ʻoku fakaʻatā nai ʻe Sihova ke ʻahiʻahiʻi ʻetau tuí ko e konga hotau akoʻí. (Hep. 12:7) Ko e akoʻi ko ení ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke fakatupulekina mo fakaleleiʻi ʻa e ngaahi ʻulungaanga faka-Kalisitiané, hangē ko e faimēsí mo e fakamolemolé. (Hep. 12:11) ʻE fakapaleʻi kitautolu ʻe Sihova ki heʻetau kītaki ʻo hangē ko ia naʻá ne fai kia Siosifá.
PENISIMANI
17. Naʻe anga-fēfē hono fakahoko ʻa e tāpuaki fakaekikite ʻo Penisimaní? (Sēnesi 49:27) (Sio foki ki he puhá.)
17 Lau ʻa e Sēnesi 49:27. Naʻe tomuʻa tala ʻe Sēkope ko Penisimani te ne maʻu ha malava mālohi ke faitau hangē ha ulofí. (Fkm. 20:15, 16; 1 Kal. 12:2) ‘ʻI he pongipongi’ ʻo e puleʻanga ʻo ʻIsilelí naʻe haʻu mei he matakali ʻo Penisimaní ʻa e fuofua tuʻi ʻo ʻIsilelí, ʻa Saula. Naʻá ne hoko moʻoni ko ha pāteʻi tau loto-toʻa ʻi he faitau mo e kau Filisitiá. (1 Sām. 9:15-17, 21) ‘ʻI he efiafi’ ʻo e hisitōlia fakatuʻi ko iá, ko Kuini ʻĒseta mo e Palēmia ko Motekiaí, ko e ongo Penisimani, naʻá na fakahaofi ʻa e kau ʻIsilelí mei hono fakaʻauha ʻosi ʻi he malumalu ʻo e ʻEmipaea Pēsiá.—ʻĒseta 2:5-7; 8:3; 10:3.
18. ʻE lava fēfē ke tau faʻifaʻitaki ki he mateaki ʻa Penisimani ki he fokotuʻutuʻu ʻa Sihová?
18 Ko e hā ʻe lava ke tau ako mei aí? ʻOku ʻikai ha veiveiua ko e haʻa Penisimaní naʻa nau laukauʻaki ke sio ki he taha ʻo kinautolu naʻá ne hoko ko e tuʻi ʻi hono fakahoko ʻo e tāpuakí. Kae kehe, ʻi hono fetongi ʻe Sihova ʻa e tuʻunga-tuʻí kia Tēvita ʻo e matakali ʻo Siutá, ko e haʻa Penisimaní naʻe faai atu pē ʻo nau poupouʻi ʻa e liliu ko iá. (2 Sām. 3:17-19) ʻI ha ngaahi laui hongofuluʻi taʻu ki mui ai ʻi he angatuʻu ʻa e ngaahi matakali kehé, ko e haʻa Penisimaní naʻa nau pīkitai mateaki ki Siuta mo e tuʻi kuo fakanofo ʻa Sihová. (1 Tuʻi 11:31, 32; 12:19, 21) ʻOfa ke tau poupou mateaki foki ki he faʻahinga ʻoku fakanofo ʻe Sihova ke takimuʻa ʻi heʻene kakaí ʻi he ʻaho ní.—1 Tes. 5:12.
19. ʻE lava fēfē ke tau maʻu ʻaonga mei he kikite ʻa Sēkope ʻi he ofi ke ne maté?
19 Ko e kikite ʻa Sēkope ʻi he ofi ke ne maté ʻe lava ke tau maʻu ʻaonga mei ai. ʻI hono fakamanatu ʻa e founga naʻe fakahoko aí ʻoku fakaivimālohiʻi ai ʻetau tui ki he alafalalaʻanga ʻa e Folofola fakaekikite ʻa Sihová. Pea ʻi he fakakaukau ki he founga naʻe tāpuakiʻi ai ʻa e ngaahi foha ʻo Sēkopé ʻokú ne tokoniʻi kitautolu ke mahinoʻi lelei ange ʻa e founga ʻe lava ke tau fakahōifuaʻi ai ʻa Sihová.
HIVA 128 Kātaki ki he Ngataʻangá
a Hili hono tāpuakiʻi ʻo Lūpeni, Simione, Līvai mo Siuta mei he lahi tahá ki he siʻi tahá, ʻoku ʻikai ke muimui ʻa Sēkope ʻi he fakahokohoko honau fanauʻí ʻi heʻene tāpuakiʻi ʻa e toenga hono ngaahi fohá.