KUPU AKO 40
HIVA 111 ʻUhinga ʻEtau Fiefiá
Ko Sihova ʻa Hotau “Fiefiaʻanga Taupotu Tahá”
“Te u ʻalu . . . ki he ʻOtuá, ʻa hoku fiefiaʻanga taupotu tahá.”—SAAME 43:4.
TAUMUʻÁ
Ke tokoniʻi kitautolu ke ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻokú ne kaihaʻasia nai ʻetau fiefiá pea mo e founga ʻe lava ke tau toe maʻu ai ʻetau fiefiá kapau naʻe mole.
1-2. (a) Ko e hā ʻa e tuʻunga ʻoku fehangahangai mo e tokolahi ʻi he ʻahó ni? (e) Ko e hā te tau lāulea ki ai ʻi he kupu ko ení?
KO HOTAU māmaní ʻoku nau feinga vavale ke maʻu ʻa e fiefiá. Ka ʻoku ʻikai pē ke maʻu ʻa e fiefia tuʻuloá. ʻOku lōmekina ʻa e tokolahi ʻe he ongoʻi ngeʻesí mo e loto-mamahí. Naʻa mo e kakai ʻa Sihová ʻoku ʻikai ke nau hao mei he ngaahi ongoʻi ko ení. Koeʻuhi ʻoku tau moʻui “ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí,” ʻoku tau ʻamanekina ke fetaulaki mo e ngaahi tuʻunga pea fehangahangai mo e ngaahi ongoʻi ʻa ia ʻoku “faingataʻa ke fekuki mo ia.”—2 Tīm. 3:1.
2 ʻI he kupu ko ení, te tau lāulea ai ki he ngaahi meʻa ʻe lava ke ne kaihaʻasia ʻetau fiefiá pea mo e founga ʻe lava ke tau toe maʻu ai ʻetau fiefiá kapau naʻe mole. Ka ko e meʻa ʻuluakí, tau sio angé pe ko hai ʻa e Matavai ʻo e fiefia moʻoní.
KO E MATAVAI ʻO E FIEFIA MOʻONÍ
3. Ko e hā ʻoku akoʻi mai ʻe he fakatupú fekauʻaki mo Sihová? (Sio foki ki he fakatātaá.)
3 Kuo fiefia maʻu pē ʻa Sihova. Pea ʻokú ne loto ke tau fiefia mo kitautolu. Ko ia ʻoku ʻikai ke tau ofo ʻi heʻetau sio ki hono tapua mai ʻene fiefiá ʻi heʻene fakatupú—ʻi hotau palanite fakaʻofoʻofá, ko e ngaahi lanu kehekehe ʻoku tau sio ki aí, ko e tōʻonga fakaoli ʻa e fanga manú, pea mo e ngaahi meʻakai vovo hulu faú. ʻOku ʻofa moʻoni ʻa e ʻOtuá ʻiate kitautolu pea loto ke tau fiefia ʻi he moʻuí!
Baby elephant: Image © Romi Gamit/Shutterstock; penguin chicks: Vladimir Seliverstov/500px via Getty Images; baby goats: Rita Kochmarjova/stock.adobe.com; two dolphins: georgeclerk/E+ via Getty Images
Ko e tōʻonga fakaoli ʻa e fanga manú ʻoku tapua mai ai ʻa e fiefia ʻa Sihová (Sio ki he palakalafi 3)
4. (a) ʻOku lava fēfē ke nofoʻaki fiefia ʻa Sihova neongo ʻene ʻafioʻi ʻa e faingataʻa ʻi he māmaní? (e) Ko e hā ʻa e meʻaʻofa ʻoku foaki mai ʻe Sihova kiate kitautolú? (Saame 16:11)
4 Neongo ko Sihova ko e “ʻOtua fiefiá,” ʻokú ne ʻafioʻi lelei ʻa e mamahi mo e faingataʻa ʻi he māmaní. (1 Tīm. 1:11) Ka kuo ʻikai te ne fakaʻatā ʻa e tuʻunga ko ení ke ne ʻai ke hōloa ʻene fiefiá. ʻOkú ne ʻiloʻi ko e faingataʻá kotoa ʻoku fakataimi pē—kuó ne ʻosi kotofa ʻa e ʻaho pau ke ʻosi ai hono taimí. Pea ʻokú ne kātekina anga-kātaki kae ʻoua ke aʻu ki he ʻaho te ne toʻo ʻosi atu ai ʻa e mamahí mo e faingataʻá kotoa. Ka ʻi he lolotonga ní, ʻoku mahinoʻi ʻe Sihova ʻa e meʻa ʻoku tau fouá pea ʻokú ne loto ke tokoniʻi kitautolu. Anga-fēfē? Ko e founga ʻe taha, ʻokú ne foaki mai ʻa e meʻaʻofa ko e fiefiá. (Lau ʻa e Saame 16:11.) Fakatokangaʻi ʻa e founga naʻá ne foaki ai ʻa e meʻaʻofa ko iá ki hono ʻAló, ʻa Sīsū.
5-6. Ko e hā ʻoku fiefia ai ʻa Sīsuú?
5 Ko Sīsū ʻa e tokotaha fiefia taha ʻi he kotoa ʻo e ngaahi fakatupu ʻa Sihová. Ko e hā hono ʻuhingá? Fakakaukau ki ha ʻuhinga ʻe ua. (1) “Ko ia ʻa e ʻīmisi ʻo e ʻOtua taʻehāmaí” pea ʻokú ne tapua haohaoa mai ʻa e ʻulungaanga ʻo ʻene Tamaí ʻi he tafaʻaki kotoa. (Kol. 1:15; 1 Tīm. 6:15) (2) Kuo fakamoleki ʻe Sīsū ʻa e lahi taha ʻo e taimí mo ʻene Tamaí, ʻa e Matavai ʻo e fiefiá.
6 Kuo maʻu maʻu pē ʻe Sīsū ʻa e fiefia ʻi hono fai ha meʻa pē ʻoku kole ange ʻe heʻene Tamaí ke faí. (Pal. 8:30, 31; Sione 8:29) Koeʻuhí ko hono ʻalunga faitōnungá, kuo taki atu ai ia ke ne maʻu ʻa e leleiʻia mo e hōifua ʻa Sihová.—Māt. 3:17.
7. ʻE lava fēfē ke tau maʻu ʻa e fiefia moʻoní?
7 ʻE lava foki ke tau maʻu ʻa e fiefia moʻoní ʻaki ʻa e ʻunuʻunu ofi kia Sihova, ʻa e Matavai ʻo e fiefiá. Ko e lahi ange ʻa e taimi ʻoku tau vaheʻi ke ako fekauʻaki mo Sihová pea faʻifaʻitaki kiate iá, ko e lahi ange ia ʻetau fiefiá. Te tau toe maʻu ʻa e fiefiá ʻi hono fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá pea ʻi hono ʻiloʻi ʻoku tau maʻu ʻene hōifuá.a (Saame 33:12) Kae fēfē kapau ʻoku tau ongoʻi ʻoku faʻa mole ʻetau fiefiá? ʻOku ʻuhinga ení ʻoku ʻikai ke tau maʻu ʻa e hōifua ʻa e ʻOtuá? ʻIkai! ʻOku tau taʻehaohaoa pea ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻoku tau tofanga ʻi he mamahi, loto-moʻua mo e loto-mafasia. ʻOku mahinoʻi eni ʻe Sihova. (Saame 103:14) Tau lāulea angé ki he ngaahi meʻa ʻe lava ke ne kaihaʻasia ʻetau fiefiá mo e founga ʻe lava ke tau toe maʻu ai ʻetau fiefiá.
ʻOUA ʻE FAKAʻATĀ HA MEʻA KE NE KAIHAʻASIA HOʻO FIEFIÁ
8. ʻE lava fēfē ke uesia kitautolu ʻe he ngaahi palopalema ʻi he moʻuí?
8 Ko e tuʻunga ʻuluaki te ne kaihaʻasia ʻetau fiefiá ko e ngaahi palopalema ʻi he moʻuí. ʻOkú ke hokosia ʻa e haʻahaʻa ʻo e fakatangá, fakatamaki fakanatulá, masivá, mahamahakí pe taʻumotuʻá? ʻE lavangofua ke kaihaʻasia ʻetau fiefiá ʻi he fekuki mo e ngaahi palopalema peheé, tautefito kapau ʻoku ʻikai ke tau lava ʻo mapuleʻi ʻa e tuʻungá. ʻOku fakahaaʻi mahino mai ʻi he Tohi Tapú “ko e loto-mamahí ʻokú ne maumauʻi ʻa e laumālié.” (Pal. 15:13) Ko Babis, ko ha mātuʻa naʻe mole hono tokouá mo ʻene ongo mātuʻá ʻi he maté ʻi loto pē ʻi ha taʻu ʻe fā, ʻokú ne pehē: “Naʻá ku ongoʻi tuēnoa mo siva ʻeku ʻamanakí. ʻI he taimi ʻe niʻihi, naʻá ku toe ongoʻi mātuʻaki loto-mafasia koeʻuhí naʻe felemofafo ʻa e ngaahi meʻa ke fekuki mo iá pea naʻe ʻikai lava ke u maʻu ha taimi lahi mo ʻeku ongo mātuʻá mo hoku tokouá ki muʻa ke nau maté.” Ko e moʻoni, ko e ngaahi palopalema ʻi he moʻuí ʻe lava ke ne fakamaha hotau iví pea lōmekina fakaeongo kitautolu.
9. Ko e hā ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke toe maʻu ʻa e fiefiá? (Selemaia 29:4-7, 10)
9 Ko e hā ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke toe maʻu ʻa e fiefiá? Ko ʻetau tali ʻa e tuʻunga moʻoní pea hoko ʻo houngaʻia. ʻOku pouaki ʻe he māmaní ʻa e foʻi fakakaukau kuo pau ke haohaoa ʻetau moʻuí ka tau toki fiefia. Ka ʻoku ʻikai ke moʻoni eni. Ko e fakatātaá, naʻe fakahinohino ʻe Sihova ki he kau Siu naʻe ʻave fakamālohi ki Pāpiloné ke tali honau tuʻunga foʻoú ko e kau pōpula ʻi ha fonua muli pea fai honau lelei tahá ʻi he malumalu ʻo e ngaahi tuʻunga faingataʻa ko iá. (Lau ʻa e Selemaia 29:4-7, 10.) Ko e hā ʻa e lēsoní? Feinga ke tali ho tuʻungá, pea houngaʻia ʻi he ngaahi meʻa lelei ʻi hoʻo moʻuí. Manatuʻi, ʻe tokoniʻi koe ʻe Sihova ʻi ho hala fonongá. (Saame 63:7; 146:5) Ko Effie, naʻá ne mamatea tupu mei ha fakatamaki, ʻokú ne pehē: “Naʻá ku maʻu ha tokoni mo ha poupou lahi meia Sihova, ko hoku fāmilí mo e fakatahaʻangá. Ko ia naʻá ku ongoʻi kapau te u foʻi te u hoko ai ʻo taʻehoungaʻia. ʻOku ou loto ke fakahāhā ʻeku houngaʻia ki he tokoni lahi ʻa Sihova mo hoku ngaahi kaumeʻá.”
10. ʻE lava fēfē ke tau fiefia naʻa mo e taimi ʻoku tau fehangahangai ai mo e ngaahi palopalemá?
10 Naʻa mo e hoko ha meʻa taʻeʻamanekina pe ko ha meʻa fakalilifu kiate kitautolu pe ko hotau fāmilí, ʻe lava ke tau kei fiefia pē.b (Saame 126:5) Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí ko ʻetau fiefiá ʻoku ʻikai ke fakatuʻunga ia ʻi hotau ngaahi tuʻungá. Ko Maria, ko ha tāimuʻa, ʻokú ne pehē: “ʻI hoʻo fehangahangai mo e ngaahi palopalemá, ko hoʻo nofoʻaki fiefiá ʻoku ʻikai ʻuhinga iá ʻokú ke feinga ke lōmia hoʻo ngaahi ongoʻí. ʻI hono kehé, ʻoku ʻuhinga iá kuo ʻikai ngalo ʻiate koe ʻa e ngaahi talaʻofa ʻa Sihová. ʻE tokoniʻi kitautolu ʻe heʻetau Tamaí ke maluʻi ʻetau fiefiá.” Manatuʻi, tatau ai pē pe ʻoku faingataʻa fēfē ʻa e ngaahi meʻá he taimí ni, ko ʻetau ngaahi palopalemá kotoa ʻoku fakataimi pē ʻo hangē ko e ʻilonga hotau topuvaʻé ʻi he ʻoneʻone ʻo e matātahí. ʻOku vavé ni pē ke tafia atu, pea ʻe ʻikai ke toe ʻi ai.
11. ʻOku anga-fēfē hono fakalototoʻaʻi koe ʻe he faʻifaʻitakiʻanga ʻa e ʻapositolo ko Paulá?
11 Kae fēfē kapau ʻoku kamata ke tau fifili ko ʻetau hokosia ʻa e ngaahi palopalemá koeʻuhí kuo mole ʻa e hōifua ʻa Sihová? ʻE tokoni nai ʻa e fakakaukau ki he kau sevāniti faitōnunga kehe ʻa Sihova naʻa nau fehangahangai mo e ngaahi tuʻunga mātuʻaki faingataʻá. Fakakaukau ki he ʻapositolo ko Paulá. Naʻe fili ia ʻe Sīsū ke ne ʻave ʻa e moʻoní “ki he ngaahi puleʻangá pea pehē ki he ngaahi tuʻí pea mo e kau ʻIsilelí.” (Ngā. 9:15) He monū ē ko ia! Neongo ia, ko e moʻui ʻa Paulá naʻe fonu faingataʻa. (2 Kol. 11:23-27) Naʻe ʻuhinga nai ʻa e fehangahangai ʻa Paula mo e ngaahi faingataʻa taʻefaʻalaua ko iá naʻe mole meiate ia ʻa e hōifua ʻa Sihová? ʻIkai ʻaupito! Ko hono moʻoní, ko ʻene kātakí naʻe fakahaaʻi mai ai naʻá ne maʻu ʻa e tāpuaki ʻa Sihová. (Loma 5:3-5) Sai fakakaukau angé fekauʻaki mo ho tuʻungá. ʻOkú ke kātaki faitōnunga neongo ʻa e ngaahi ʻahiʻahi kotoa ʻokú ke fehangahangai mo iá. Ko ia naʻa mo koe tonu ʻe lava ke ke fakapapauʻi ʻokú ke maʻu ʻa e hōifua ʻa Sihová.
12. ʻE anga-fēfē nai hono kaihaʻasia ʻe he ʻamanaki ʻoku ʻikai fakahokó ʻetau fiefiá?
12 Ko e tuʻunga hono ua te ne kaihaʻasia ʻetau fiefiá ko e ʻamanaki ʻoku ʻikai fakahokó. (Pal. 13:12) Ko ʻetau ʻofa mo e houngaʻia kia Sihová ʻokú ne ueʻi kitautolu ke fokotuʻu ʻa e ngaahi taumuʻa ʻi heʻene ngāué. Kae kehe, kapau ko e ngaahi taumuʻa ʻoku tau fokotuʻú ʻoku taukakapa ia ki hotau tuʻungá, ʻe lava ke tau hoko ʻo loto-siʻi. (Pal. 17:22) Ko ha tāimuʻa ko Holly ʻokú ne pehē: “Naʻá ku loto ke kau ki he Ako Maʻá e Kau ʻEvangeliō ʻo e Puleʻangá, ngāue ʻi muli pe ngāue ʻi he poloseki langa ʻi Ramapo. Ka naʻe liliu ʻa hoku tuʻungá, pea naʻe ʻikai malava ke u aʻusia ʻa e ngaahi taumuʻa ko iá. Naʻe tōnoa ʻeku ʻamanakí. ʻOku fakalotomamahi ʻa e taimi ʻokú ke loto ai ke fakahoko ha ngaahi meʻa ka ʻoku ʻikai malava.” ʻOku ongoʻi pehē ʻa e tokolahi.
13. Kapau ʻoku fakangatangata ʻe hotau tuʻungá ʻa e meʻa ʻoku lava ke tau faí, ko e hā ʻa e ngaahi taumuʻa ʻuhinga lelei ʻe lava ke tau fokotuʻú?
13 Ko e hā ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke toe maʻu ʻa e fiefiá? Manatuʻi ʻoku ʻikai ke ʻamanekina ʻe Sihova ha meʻa lahi meiate kitautolu. Pea ʻoku ʻikai ke ne siviʻi hotau mahuʻingá ʻo makatuʻunga ʻi he meʻa ʻoku malava ke tau fakahoko ʻi heʻene ngāué. ʻOku loto ʻa Sihova ke tau hoko ʻo anga-fakanānā mo faitōnunga. (Mai. 6:8; 1 Kol. 4:2) ʻOkú ne tokanga lahi ange ki hotau tangata ʻi lotó kae ʻikai ko e meʻa ʻoku tau faí. ʻE ʻuhinga lelei ke tau ʻamanekina ha meʻa lahi ange meiate kitautolu ʻi he meʻa ʻoku ʻamanekina mai ʻe Sihová?c ʻIkai ʻaupito! Ko ia kapau ʻoku fakangatangata ʻe ho tuʻungá ʻa e meʻa ʻoku lava ke ke fai ʻi he ngāue ʻa Sihová, feinga ke tokangataha ki he meʻa te ke lava ʻo aʻusiá. ʻE lava ke ke tokoniʻi ʻa e faʻahinga kei siʻí pe fakaivimālohiʻi ʻa e kau taʻumotuʻá? ʻE lava ke ke fokotuʻu ʻa e taumuʻa ke fakalototoʻaʻi ha taha mata ki he mata, fakafou ʻi he telefoní pe naʻa mo hono ʻave ki ai ha kiʻi pōpoakí? ʻE tāpuakiʻi koe ʻe Sihova ʻaki ʻa e fiefia ʻi hoʻo ngāue ki he ngaahi taumuʻa mohu ʻuhinga mo ala aʻusia ko eni! Pea manatuʻi ʻoku vavé ni ke tau maʻu ʻa e ngaahi faingamālie taʻealaʻosi ʻi he māmani foʻou ʻa Sihová ke ngāue kiate ia ʻi he ngaahi founga ʻoku ʻikai ke tau ala sioloto atu ki ai! Ko Holly, naʻe lave ki ai ki muʻá, naʻá ne fakaʻosiʻaki: “ʻOku ou tangutu peá u fakakaukau hifo, ‘ʻOku tatali mai ʻa ʻitāniti.’ ʻI he tokoni ʻa Sihová, ʻe lava ke u fakahoko ʻa e niʻihi ʻo ʻeku ngaahi taumuʻá ʻi he māmani foʻoú.”
14. Ko e hā ha toe meʻa ʻe lava ke ne kaihaʻasia ʻetau fiefiá?
14 Ko e tuʻunga hono tolu te ne kaihaʻasia ʻetau fiefiá ko e fakatōliʻa-kitá. Ko e niʻihi ʻoku nau ngāueʻaki ʻa e mītia fakasōsialé ke pouaki ʻa e foʻi fakakaukau ko e fiefia mo e fiemālie moʻoní ʻoku haʻu ia mei he fakahōhōʻiaʻi-kitá. ʻOku fakaʻaiʻai ʻa e kakaí ke nau fakamuʻomuʻa ʻi heʻenau moʻuí ʻa e tuli ki he meʻa ʻoku nau saiʻia aí, fakatau maí mo e fefolauʻakí. ʻOku ʻikai ke hala ia ke tau fiefia ʻi he ngaahi meʻá ni. Kuo fakatupu kitautolu ʻe Sihova ʻi ha founga ʻe lava ke tau houngaʻia ʻi he ngaahi meʻa fakaʻofoʻofá. Kae kehe, kuo ʻiloʻi ʻe he tokolahi ko e meʻa naʻa nau fakakaukau te ne ʻoange kiate kinautolu ʻa e fiefiá ʻoku ʻikai moʻoni ke pehē ia. Ko Eva, ko ha tāimuʻa, ʻokú ne pehē: “ʻI he taimi ʻokú ke fakamuʻomuʻa ai ʻi hoʻo moʻuí ʻa e fakahōhōʻiaʻi-kitá, heʻikai pē te ke topono koe ia.” Ko e fakatōliʻa-kitá ʻe lava ke ne ʻai koe ke ke loto-siʻi mo ongoʻi ngeʻesi.
15. Ko e hā ʻa e lēsoni ʻe lava ke tau ako meia Tuʻi Solomoné?
15 ʻE lava ke tau ako mei he hokosia ʻa Tuʻi Solomoné ʻi he fekauʻaki mo e ola fakamamahi ʻo e fakatōliʻa-kitá. Naʻá ne feinga ke maʻu ʻa e fiefiá ʻaki hono fakalato ʻene ngaahi holi fakafoʻituituí, hangē ko e fiefia ʻi he meʻakai vovó, fasi mālié, pea mo e meʻa lelei kotoa naʻe lava ke fakatau mai ʻi hono ʻahó. Ka naʻe ʻikai pē ke ne ongoʻi fiemālie. Naʻá ne pehē: “ʻOku ʻikai fiu ʻa e matá ʻi he sió; pea ʻoku ʻikai pāhia ʻa e telingá ʻi he fanongó.” (Tml. 1:8; 2:1-11) Ko e fakakaukau ʻa e māmaní ki he meʻa ʻokú ne ʻomai ʻa e fiefia moʻoní ʻoku hangē ia ko e paʻanga loí. ʻOku hā ngali ʻoku ʻi ai hono ʻaonga; ka ko hono moʻoní, ko e koto ngeʻesi pē.
16. ʻE lava fēfē ke tokoniʻi kitautolu ʻe he foaki ki he niʻihi kehé ke toe maʻu ʻa e fiefiá? (Sio foki ki he fakatātaá.)
16 Ko e hā ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke toe maʻu ʻa e fiefiá? Naʻe akoʻi mai ʻe Sīsū “ʻoku ʻi ai ʻa e fiefia lahi ange ʻi he foaki atú ʻi he maʻu maí.” (Ngā. 20:35) Ko ha mātuʻa ko Alekos ʻokú ne pehē: “ʻOku ou tokangataha ki hono fai ʻa e fanga kiʻi meʻa faingofua maʻá e niʻihi kehé. Ko e lahi ange ʻeku foaki atú, ʻoku siʻi ange ai ʻeku tokangataha kiate aú, pea ʻoku ou fiefia.” Ko e hā ʻe lava ke ke fai maʻá e niʻihi kehé? Kapau ʻokú ke sio ʻoku fāinga ha taha, feinga ke fakalototoʻaʻi ia. Heʻikai nai malava ke ke fakaleleiʻi ʻene palopalemá, ka ʻe lava ke ke fakafiemālieʻi ia ʻaki ʻa e fanongo mo e kaungāongoʻi, hoko ʻo manavaʻofa, pea fakamanatu kiate ia ke lī ʻene kavengá kia Sihova. (Saame 55:22; 68:19) ʻE lava ke ke toe tokoniʻi ia ke mahinoʻi kuo ʻikai ke liʻaki ia ʻe Sihova. (Saame 37:28; ʻAi. 59:1) ʻE aʻu nai ʻo ke fai ha tokoni ʻaonga kiate ia, hangē ko hono teuteu ha houa kai pe ko e ʻalu ʻo luelue mo ia. Fakaafeʻi ia ke mo ʻalu ʻi he ngāue fakafaifekaú, ʻa ia ʻe langa hake ai hono laumālié. Fakaʻatā koe ke meʻangāueʻaki ʻe Sihova. ʻI heʻetau tokangataha ki he niʻihi kehé kae ʻikai kiate kitautolu tonú te ne ʻomai ʻa e fiefia moʻoní!—Pal. 11:25.
ʻI he ʻikai tokangataha ki he meʻa ʻokú ke loto ke maʻú, tokangataha ki he fiemaʻu ʻa e niʻihi kehé (Sio ki he palakalafi 16)d
17. ʻOku anga-fēfē felāveʻi ʻetau fiefiá mo Sihová? (Saame 43:4)
17 ʻE lava ke tau fiefia moʻoni kapau te tau hokohoko atu ke ʻunuʻunu ofi ki heʻetau Tamai fakahēvaní. ʻOku fakapapauʻi mai ʻe he Tohi Tapú ko Sihova ʻa hotau “fiefiaʻanga taupotu tahá.” (Lau ʻa e Saame 43:4.) Ko ia tatau ai pē pe ko e hā ʻoku tau hokosia ʻi he moʻuí, ʻe lava ke tau ongoʻi malu. ʻOfa ke tau hanganaki tokangataha leva kia Sihova, ʻa e Matavai tuʻuloa ʻo ʻetau fiefiá!—Saame 144:15.
HIVA 155 Fiefia Taʻengata
a Sio ki he puha “Hanga kia Sihova ki he Fiefiá.”
b Ko e fakatātaá, sio ʻi he jw.org ʻi he fakaʻekeʻeke ʻo Dennis mo Irina Christensen ʻi he Līpooti ʻa e Kulupu Pulé Fika 5, 2023.
c Ki ha fakamatala lahi ange, sio ki he kupu “Fakakaukau Lelei ki he Meʻa ʻOkú Ke ʻAmanekiná, pea Fiefia” ʻi he ʻīsiu ʻo e Taua Leʻo ʻo Siulai 15, 2008.
d FAKAMATALA ʻO E FAKATĀTĀ: Ko ha tuofefine ʻokú ne fakatau ha meʻa lahi maʻana ka ʻokú ne fiefia lahi ange ʻi hono fakatau ha matalaʻiʻakau ke ʻave ki ha tuofefine taʻumotuʻa ʻokú ne fiemaʻu ha fakalototoʻa.