Ko e Hā ʻE Hoko ki he Ngaahi Lotú?—Meʻa ʻOku Fakahaaʻi ʻe he Tohi Tapú
ʻOkú ke loto-mamahi pe aʻu ʻo fehiʻa ʻi he meʻa ʻoku fai ʻe he ngaahi lotú? Neongo kuo ʻi ai ʻa e tākiekina lelei ʻa e ngaahi lotú ʻi he niʻihi ʻo e ngaahi komiunitií mo e kakai ʻe niʻihi, ka kuó ne fakatupunga foki ʻa e ngaahi maumau lahi. “Ko e niʻihi ʻo e ngaahi tau kovi taha ʻi he hisitōliá ko e tupu ia mei he kehekehe ʻo e ngaahi tui fakalotú,” ko e lau ia ʻa e Encyclopedia of Religion and War. Kuo faʻa ngāueʻaki ʻe he kau taki lotú ʻa e lotú ke poupouʻi ʻaki ʻa e ngaahi fakakaukau fakapolitikalé, kae ʻikai ki he lotú. Ko e kau taki lotu leva ʻe niʻihi kuo nau feinga ke fūfuuʻi ʻa e ngaahi faihia ʻa e kau taki lotú hangē ko e ngaohikoviʻi fakaefehokotaki fakaesino hono kau mēmipá pe ngāuehalaʻaki ʻa e paʻangá.
Kapau ʻokú ke loto-mamahi ʻi he meʻa ʻoku fai ʻe he ngaahi lotú, te ke fifili nai pe ʻoku anga-fēfē ongoʻi ʻa e ʻOtuá fekauʻaki mo e meʻá ni. ʻOku fakahaaʻi ʻe he Tohi Tapú ʻoku fakahalaiaʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e lahi taha ʻo e ngaahi lotú koeʻuhí ko e meʻa kuo nau faí. ʻOku toe fakahaaʻi ai ʻa e ngaahi kikite ʻoku fakamatalaʻi ai ʻa e meʻa te ne faí. ʻOku fakamatalaʻi ʻi he Tohi Tapú ʻi he ngaahi lea fakaefakatātā ʻa e meʻa kuo vavé ni ke fai ʻe he ʻOtuá ki he ngaahi lotu kotoa pē ʻi he māmaní.
Ko e hā ʻoku leaʻaki ʻe he Tohi Tapú ʻo fekauʻaki mo e meʻa ʻe hoko ki he ngaahi lotú?
Kikite: ʻOku fakamatalaʻi ʻi he tohi ʻa Fakahaá ha fefine feʻauaki ʻoku ui ko Pāpilone ko e Lahi. Ko e fefine feʻauaki ko ení ʻokú ne heka mai ʻi ha manu fekai lanu kula ʻahoʻaho. Ka ki mui aí, ʻe ʻohofi ia ʻe he manu fekaí pea tāmateʻi ia.—Fakahā 17:3, 5, 16.
ʻUhinga: Ko e fefine feʻauakí, ʻa Pāpilone ko e Lahi, ʻokú ne fakatātāʻi ʻa e ngaahi founga lotu kotoa pē ʻoku loí—ʻa ia ko e ngaahi lotu ia ʻoku talitekeʻi ʻe he ʻOtuá.a Ko e manu fekai lanu kula ʻahoʻahó ʻokú ne fakatātāʻi ʻa e Ngaahi Puleʻanga Fakatahatahá (UN).b ʻOku fakahaaʻi ʻi he fakatātā ʻo e fefine feʻauaki ʻokú ne heka ʻi he manu fekai lanu kula ʻahoʻahó, kuo feinga ʻa e lotu loí ke tākiekina pea aʻu ʻo puleʻi ʻa e Ngaahi Puleʻanga Fakatahatahá. ʻOku fakahaaʻi ʻe hono tāmateʻi ʻe he manu fekaí ʻa e fefine feʻauakí, ko e Ngaahi Puleʻanga Fakatahatahá mo hono ngaahi puleʻanga ʻoku nau poupouʻi iá te nau ʻohofi ʻa e ngaahi lotu loi kotoa pē ʻi he māmaní pea fakaʻauha kinautolu. Ko ha meʻa fakalilifu moʻoni ia ʻoku teu ke tau mātā ʻi he kotoa ʻo e māmaní.
ʻE anga-fēfē hono fakaʻauha ʻa e lotu loí?
Kikite: “Ko e meʻatui ʻe hongofulu naʻá ke sio ki aí pea mo e manu fekaí te nau fehiʻa ki he fefine feʻauakí pea te nau ʻai ia ke hoko ko e koto halaʻatā . . . pea tutu fakaʻaufuli ia ʻaki ʻa e afi. He kuo ʻai ʻe he ʻOtuá ki honau lotó [ngaahi loto ʻo e kau taki ʻo e māmaní] ke nau fakahoko ʻa ʻene fakakaukaú, ʻio, ke fakahoko ʻenau fakakaukau pē tahá ʻaki hono ʻoange honau puleʻangá ki he manu fekaí . . . ʻE hoko mai ai ʻa hono ngaahi tauteá ʻi he ʻaho pē tahá, ʻa e maté mo e mamahí mo e hongé, pea ʻe tutu fakaʻaufuli ia ʻaki ʻa e afi, koeʻuhi ko Sihovac ko e ʻOtuá, ʻa ia naʻá ne fakamāuʻi iá, ʻoku mālohi.”—Fakahā 17:16, 17; 18:8.
ʻUhinga: ʻE ʻai ʻe he ʻOtuá “ʻene fakakaukaú” ke fakahoko ʻe he ngaahi puleʻanga ʻo e māmaní. Te ne ueʻi kinautolu ke nau ʻoange “honau puleʻangá,” pe mafai fakapolitikalé ki he UN. ʻI he maʻu leva ko ia ʻe he UN hono mafai foʻou ko ia mei he ngaahi puleʻangá—te ne fakaʻauha ʻa e ngaahi lotu loi kotoa pē ʻi he māmaní. Ko e meʻa fakatoʻoaloto ko ení ʻe hoko ia ʻo hangē ko e hoko ʻi ha “ʻaho pē tahá”—ʻo vave pea taʻeʻamanekina—pea fakaʻohovale ki he kakai tokolahi.—Fakahā 18:21.
Ko e hā ʻe fakaʻauha ai ʻa e lotu loí?
Kikite: “Ko ʻene ngaahi angahalá kuo fokotuʻuna ʻo aʻu hake ki he langí, pea ʻe fakamāuʻi ʻe he ʻOtuá ʻa ʻene ngaahi tōʻonga taʻefaitotonú.”—Fakahā 18:5.
ʻUhinga: Kuo fakahoko ʻe he lotu loí ʻa e ngaahi meʻa fulikivanu ʻi he faai mai ʻa e ngaahi senitulí. Fakatokangaʻi ʻa e niʻihi ʻo “ʻene ngaahi angahalá” ʻa ia kuo iku atu ai ki hono fakamāuʻi ia ʻe he ʻOtuá:
Kau ʻi he ngaahi meʻa fakapolitikalé. Naʻe akoʻi ʻe Sīsū Kalaisi hono kau muimuí ke ʻoua te nau kau ki ha ngaahi meʻa fakapolitikale ka ke tuʻu ʻenau ʻamanakí ʻi he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá, ko ha founga-pule fakahēvani te ne fetongi ʻa e founga-pule fakaetangatá.d (Taniela 2:44; Mātiu 6:9, 10; Sione 6:15; 18:36) Kuo fakaʻaiʻai ʻe he lotu loí ʻa e kakaí ke nau falala ki he ngaahi puleʻanga fakaetangatá. Koeʻuhi ko ʻene poupou kakato ki he ngaahi meʻa fakapolitikalé kae ʻikai ke mateaki ki he ʻOtuá, ʻoku ʻuhinga lelei ʻa hono fakamatalaʻi ʻi he kikite ʻa Fakahaá ʻoku halaia ʻa Pāpilone ko e Lahí ʻi he “fehokotaki fakasino taʻetāú” pea ʻoku feʻungamālie ʻa hono ui ia ko e “fuʻu fefine feʻauaki.”—Fakahā 17:1, 2; Sēmisi 4:4.
Fakamālohi. ʻOku fakamatalaʻi ʻa e lotu loí ʻoku ʻi ai ʻene kaunga ki he mate ʻa e “faʻahinga kotoa kuo tāmateʻi ʻi he māmaní.” (Fakahā 18:24) Ko e ngaahi lotu lahi ʻoku ʻikai ke nau akoʻi honau kau mēmipá ke nau pouaki ʻa e melinó ka kuo nau poupouʻi pea aʻu ʻo fakaʻaiʻai ʻa e taú mo e tautoitoí.
Mānumanu. Ko e lotu loí ʻoku nau moʻui ʻi he “tānaki koloa taʻemā.” (Fakahā 17:4; 18:7) Kuo hoko ʻa e ngaahi lotú ʻo koloaʻia lahi ʻi heʻenau ngāuehalaʻaki honau mafaí pea tānaki ʻa e koloa lahi mei he faʻahinga ʻoku nau fengāueʻaki mo iá. Ko ʻenau mānumanu ko iá ʻoku taʻefakahōifua ia ki he ʻOtuá.—Taitusi 1:7.
Loi. ʻOku pouaki ʻe he lotu loí ʻa e ngaahi akonaki mo e ngaahi tōʻonga ʻoku fepaki ia mo e moʻoni ʻoku ʻi he Tohi Tapú.e Koeʻuhi ko e lotu loí ʻa e tupuʻanga tefito ʻo e ngaahi akonaki mo e ngaahi tōʻonga ʻokú ne takihalaʻi ʻa e kakaí pea taʻefakalāngilangiʻi ʻa e ʻOtuá, ʻoku ui ai ia ʻi he kikité “ko e faʻē . . . [‘o e] ngaahi meʻa fakalielia ʻo e māmaní.”—Fakahā 17:5; 18:23.
ʻE fakaʻauha ʻa e lotu kotoa pē?
ʻIkai. ʻOku lea ʻa e tohi Fakahaá ʻo fekauʻaki mo ha kulupu ʻo ha kakai mei he kotoa ʻo e māmaní ʻoku ui ko e “fuʻu kakai lahi.” (Fakahā 7:9) ʻOku fakamatalaʻi ʻa e fuʻu kakai lahi ko ení ʻoku nau “tui ʻa e ngaahi kofu hinehina tōtōlofa,” ʻa ia ʻoku ʻuhingá ʻoku nau lotu ki he ʻOtuá toko taha pē ʻo fakatatau ki heʻene ngaahi tuʻungá. Te nau hao atu ʻi he “fuʻu mamahi lahí,” ʻa ia ko e vahaʻa taimi ia ʻoku pehē ʻe he Tohi Tapú ʻe fakaʻauha ai ʻa e lotu loí pea mo e toenga ʻo e ngaahi fili kotoa ʻo e ʻOtuá. (Fakahā 7:13, 14; 19:11, 19-21) Ko e fuʻu kakai lahi ʻoku nau tui ʻa e ngaahi kofu hinehina tōtōlofá ʻa e kau lotu moʻoní—ko kinautolu pē ʻe hokohoko atu ʻo taʻengatá.f
Ko ha fuʻu kakai lahi ʻo e kau lotu moʻoni ʻa e ʻOtuá te nau hao mei he fakaʻauha ʻo e lotu loí
Ko e hā ʻa e ʻuhinga kiate koe ʻa hono fakaʻauha ʻo e lotu loí?
ʻE lava ke ke maʻu ʻa e fiemālie ʻi hono ʻiloʻi ʻoku ʻikai ke hōifua ʻa e ʻOtuá ki he ngaahi meʻa fakalilifu kuo fai ʻe he ngaahi lotú. ʻE lava ke ke fakatuʻotuʻa atu ki he kahaʻú ʻi he tuipau, kuo vavé ni ke toʻo ʻosi atu ʻa e ngaahi founga lotu kotoa pē ʻokú ne taʻefakalāngilangiʻi ʻa e ʻOtuá pea fakatupunga ʻa e faingataʻaʻia ʻa e kakaí.
ʻE lava foki ke ke fakapapauʻi ʻoku ʻi ai ʻa e founga lotu ʻoku fakahōifua ki he ʻOtuá. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú ko e “kau lotu moʻoní te nau lotu ki he Tamaí ʻi he laumālie mo e moʻoni, he ko hono moʻoní, ʻoku kumi ʻa e Tamaí ki he faʻahinga peheé ke lotu ange kiate ia.” (Sione 4:23) ʻOkú Ne tala kiate kinautolu: “Hiki meiate ia [mei Pāpilone ko e Lahi], ʻe hoku kakai, ʻo kapau ʻoku ʻikai te mou loto ke kau fakataha mo ia ʻi heʻene ngaahi angahalá, pea kapau ʻoku ʻikai te mou loto ke maʻu ha konga ʻo hono ngaahi tauteá.” (Fakahā 18:4, 5) Ko ia, ʻoku fakaafeʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e kakaí ke nau lotu ange kiate ia ʻo makatuʻunga ʻi he ngaahi moʻoni ʻoku ʻi he Tohi Tapú. (1 Tīmote 2:3, 4) ʻOkú ne talaʻofa ko e faʻahinga ʻoku nau tali ʻene fakaafé te nau maʻu ʻa e moʻui taʻengatá.—1 Sione 2:17.
a Ke ako fekauʻaki mo e meʻa ʻe fā ʻe ʻiloʻiʻaki ʻa Pāpilone ko e Lahí, lau ʻa e kupu “Ko e Hā ʻa e Pāpilone ko e Lahi?”
b Ke ako fekauʻaki mo e meʻa ʻe ono ʻe ʻiloʻiʻaki ʻa e manu fekai ko ení, lau ʻa e kupu “Ko e Hā ʻa e Manu Fekai Lanu Kula ʻAhoʻaho ʻi he Fakahā Vahe 17?”
c Ko Sihová ko e huafa fakafoʻituitui ia ʻo e ʻOtuá. (Saame 83:18) Sio ki he kupu “Ko Hai ʻa Sihova?”
d Ke ako lahi ange, sio ʻi he vitiō Ko e Hā ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá?
e Ke sio ki ha ngaahi fakatātā, sio ki he puha “ʻOku Kau ki Pāpilone ko e Lahi ha Lotu Pē ʻOku Nau Taku ko ha “Kalisitiane?”
f Ke ako ki he founga ʻe lava ke tokoniʻi ai koe ʻe he Tohi Tapú ke ʻiloʻi ʻa e lotu moʻoní, lau ʻa e kupu “ʻE Lava Fēfē Ke U ʻIlo ʻa e Lotu Moʻoní?”