TOKONI KI HE FĀMILÍ
Founga ke Tokoniʻi ʻa e Fānaú ke Fekuki mo e Taʻelavameʻá
ʻOku vavé ni mai pe ko ʻamui ange, ʻe fehangahangai hoʻo fānaú mo ha taʻelavameʻa pe fakaholomui. ʻE lava fēfē ke ke tokoniʻi kinautolú?
Meʻa ʻoku totonu ke ke ʻiló
Ko e taʻelavameʻá ko e konga pē ia ʻo e moʻuí. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú “ʻoku tau fai ʻa e ngaahi fehālaaki.” (Sēmisi 3:2, fakamatala ʻi lalo.) ʻOku pehē pē mo e fānaú. Kae kehe, ko e fakaholomuí ʻoku ʻi ai hono tafaʻaki lelei—ʻoku tokoniʻi ai ʻa e fānaú ke nau lava ʻo ikuʻi ʻa e ngaahi tuʻunga faingataʻá. ʻOku ʻikai fanauʻi mai pē ʻa e fānaú mo e malava ko ení, ka ʻe malava ke nau fakatupulekina ia. “Naʻá ku fakatokangaʻi mo hoku husepānití ʻoku lelei ange ki he fānaú ke nau ako ke fekuki mo e taʻelavameʻá kae ʻikai ke tukunoaʻi ia,” ko e lea ia ha faʻē ko Laura. “Te nau ako ai ke kātaki ʻi he taimi ʻoku ʻikai ke lelei ai ʻa e ngaahi meʻá.”
Ko e fānau tokolahi ʻoku ʻikai ke nau fekuki lelei mo e taʻelavameʻá. Ko e fānau ʻe niʻihi ʻoku ʻikai ke nau ako ke fekuki mo e taʻelavameʻá koeʻuhí ʻoku poupouʻi pē kinautolu ʻe he ngaahi mātuʻá ʻi heʻenau fai ha fehālaaki. Ko e fakatātaá, kapau ʻe kovi ha maaka ʻa ha kiʻi tama, ʻoku anga-maheni pē hono tukuakiʻi ʻe he mātuʻá ʻa e faiakó. Kapau ʻoku ʻikai ke loto-tatau ʻa e kiʻi tamá mo hono kaungāmeʻá, ʻoku anga-maheni pē hono tukuakiʻi ʻe he mātuʻá ʻa hono kaungāmeʻá.
ʻE lava fēfē ke ako ʻa e fānaú ke fua ʻa e nunuʻa ʻo ʻenau filí neongo kapau ʻoku poupouʻi pē ʻe he mātuʻá ia ʻenau fehālaaki ko iá?
Meʻa ʻe lava ke ke faí
Akoʻi hoʻo fānaú ke nau ʻiloʻi ʻoku ʻi ai ʻa e nunuʻa ʻo ʻenau ngaahi filí.
ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “ʻIlonga ha meʻa ʻoku tō ʻe ha taha, ko e meʻa ia te ne utú foki.”—Kalētia 6:7
Ko e meʻa kotoa ʻoku tau faí ʻoku ʻi ai hono ola. Ka maumau ha meʻa ʻoku ʻi ai hono fakamole. Ko e ngaahi fehālaakí ʻoku ʻi ai hono ngaahi nunuʻa. Ko e meʻa ke ʻilo ʻe he fānaú ko e meʻa kotoa pē ʻoku nau faí ʻokú ne fakatupunga ha meʻa kehe. Ko ia ai, fakaʻehiʻehi mei hono tukuakiʻi pe fai ha kalofanga ki hoʻo fānaú. ʻI hono kehé, tuku ke nau hokosia ʻa e olá ʻo fakatatau ki honau taʻumotuʻá. Ko e ʻalunga ʻo e kiʻi tamá ʻoku totonu ke ne malava lelei ʻo sio ki he ngaahi ngāue halá mo hono ngaahi nunuʻá.
Tokoniʻi hoʻo fānaú ke kumi ki ha fakaleleiʻanga.
Tefitoʻi moʻoni Fakatohitapu: “He ʻe tō tuʻo fitu nai ʻa e tokotaha māʻoniʻoní, pea te ne toe tuʻu hake.”—Palōveepi 24:16.
ʻE lava ke fakamamahi ʻa e taʻelavameʻá, ka ʻoku ʻikai ko e ngataʻangá ia. Tokoniʻi ho fānaú ke nau tokangataha ke maʻu ha ngaahi fakaleleiʻanga kae ʻoua ke fakaleluʻi kinautolu ʻe he ngaahi tuʻunga taʻetotonú. Ko e fakatātaá, kapau naʻe tō ho fohá ʻi ha sivi ʻi he akó, tokoniʻi ia ke sio ki he founga ʻe lava ke ne mapuleʻi ai ʻa e tuʻunga ko iá ʻaki ʻa e ako mālohi ange mo feinga ke toe lelei ange ʻi he taimi hokó. (Palōveepi 20:4) Kapau naʻe fekīhiaki ho ʻofefiné mo hono kaungāmeʻá, tokoniʻi ia ke ne fakakaukau ki ha founga ke ne tamuʻomuʻa ai ke fakaleleiʻi ʻa e palopalemá ʻo tatau ai pē pe ko hai ʻoku tonú.—Loma 12:18; 2 Tīmote 2:24.
Akoʻi hoʻo fānaú ke nau anga-fakanānā.
Tefitoʻi moʻoni Fakatohitapu: “ʻOku ou tala ai ki he tokotaha kotoa ʻi hena ʻi homou lotolotongá ke ʻoua ʻe fakakaukau kiate ia tonu ʻo mahulu hake ia ʻi he meʻa ʻoku totonu ke fakakaukau ki aí.”—Loma 12:3.
ʻI hono tala ange ki hoʻo kiʻi tamá ko ia ʻa e “lelei taha” ʻi ha meʻa, ʻoku ʻikai faʻa hoko ʻo moʻoni ia pe tokoni kiate ia. Ko e fānau ʻoku ako leleí ʻoku ʻikai ke nau faʻa maʻu ha maaka haohaoa ʻi he taimi kotoa pē. Pea ko e fānau ʻoku ʻiloa ʻi ha sipoti ʻoku ʻikai ke nau faʻa ikuna maʻu pē. Ko e fānau ʻoku nau vakai anga-fakanānā kiate kinautolú ʻoku nau malava lelei ange ke fekuki mo e taʻelavameʻá pe fakaholomuí.
ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú ko e ʻahiʻahí ʻokú ne ʻai kitautolu ke mālohi ange pea lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke tupulaki ʻetau kātakí. (Sēmisi 1:2-4) Neongo ko e taʻelavameʻá mo e fakaholomuí ʻoku fakatupu loto-mamahi, ʻe lava ke ke tokoniʻi hoʻo fānaú ke nau maʻu ha vakai totonu kiate kinautolu tonu.
Akoʻi hoʻo fānaú ke ikuʻi ʻa e tuʻunga faingataʻá—hangē ko hono akoʻi ki ai ha pōtoʻi—ka ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e taimi mo e feinga. Kapau ʻe tokoniʻi ʻe he ngaahi mātuʻá ʻenau fānaú lolotonga ʻenau kei siʻí, ke fekuki mo e taʻelavameʻá te nau hoko leva ʻo tōʻonga lelei ange i heʻenau taʻu hongofulu tupú. “Ko e toʻutupu ko ia ʻoku nau lava ʻo fekuki mo ʻenau palopalemá, ʻoku ngalingali heʻikai ke nau fai ha meʻa fakavalevale ʻi he taimi ʻoku nau ongoʻi lōmekina aí,” ko e lau ia ʻa e tohi Letting Go With Love and Confidence. “Te nau fai honau lelei tahá ʻi he taimi ʻoku hoko taʻeʻamanekina ai ha meʻa.” Ko hono moʻoní, ko e malava ke ikuʻi ʻa e ngaahi tuʻunga faingataʻá ʻe hoko ia ʻo tokoni ai pē ʻi he taimi te nau taʻumotuʻa ange aí.
Fokotuʻu: Fokotuʻu ha faʻifaʻitakiʻanga. Manatuʻi, ko e founga naʻá ke fekuki ai mo e loto-mamahí ʻe tokoni ia ke akoʻi hoʻo fānaú ki he founga ke nau fekuki ai mo ʻenau loto-mamahí.