FAʻIFAʻITAKI KI HEʻENAU TUÍ | SIOPE
Naʻe Fakamoʻui ʻe Sihova mei Heʻene Faingataʻaʻiá
Faai atu pē naʻe fakalongolongo ʻa e kau tangatá. Ngalingali ko e ongo pē naʻa nau fanongo ki aí ko e maʻili ʻa e matangi māfaná mei he toafa ʻAlepeá. Naʻe ʻikai ke toe lea ʻa Siope he kuó ne hela ʻi he hili ia ʻenau fekīhiakí. Sioloto atu ki heʻene sio fakamamaʻu ki hono kaungāmeʻa ʻe toko tolú ʻa ʻElifasi, Pilitati mo Sofaʻā, ke nau fakalongolongo. Ka naʻe ʻikai meimei lava ke nau sio kiate ia, naʻa nau loto-mamahi koeʻuhi ko ʻenau ngaahi fakakikihi fakapotó, “ngaahi lea maumau taimí,” mo ʻenau ngaahi tukuakiʻi anga-kakahá naʻe ʻikai ke lavameʻa. (Siope 16:3, fakamatala ʻi lalo) Naʻe toe fakapapauʻi lahi ange ʻe Siope ke ne tauhi maʻu ʻene anga-tonú.
Naʻe ongoʻi nai ʻe Siope ko e meʻa pē naʻe toé ko ʻene anga-tonú. Kuo mole kotoa ʻene koloá, ko ʻene fānau ʻe toko hongofulú, ko e poupou mo e fakaʻapaʻapa ʻa hono ngaahi kaungāmeʻá mo e ngaahi kaungāʻapí pea pehē ki heʻene moʻui leleí. Kuo ʻuliʻuli hono kilí pea fonu ʻi he mongumangú, pea ʻufiʻufi ʻe he ʻuangá hono kakanó. Naʻa mo ʻene mānavá naʻe namukū. (Siope 7:5; 19:17; 30:30) Kae kehe ko e ngaahi tukuakiʻi loi ʻa e kau tangatá naʻá ne tafunaki heni ʻa Siope ke ne ʻita lahi. Naʻá ne fakapapauʻi ke fakamoʻoniʻi naʻe loi ʻenau tukuakiʻi ko ha tokotaha faiangahala ia. Ko e lea fakaʻosi ʻa Siopé naʻá ne fakasīlongoʻi kinautolu. Kuo ngata ʻenau ngaahi fakaʻalumá. Neongo ia, naʻe kei mamahi pē ʻa Siope. Naʻá ne fiemaʻu vivili ha tokoni!
ʻOku tau mahinoʻi ʻa e ʻuhinga naʻe mole ai meia Siope ʻene vakai mafamafatatau ki hono tuʻungá. Naʻá ne fiemaʻu ha tataki mo ha fakatonutonu. Naʻá ne fiemaʻu foki ha fakafiemālie mo ha fakanonga loto-moʻoni, ʻa e meʻa tofu pē naʻe totonu ke fai ʻe hono kaungāmeʻa ʻe toko tolú. Kuo ʻi ai nai ha taimi naʻá ke fiemaʻu vivili ai ha tataki mo ha fakafiemālie? Kuo fakalotomamahiʻi koe ʻe he kakai naʻá ke pehē ko hoʻo ngaahi kaungāmeʻá? Ko hono ʻiloʻi ʻa e founga hono tokoniʻi ʻe Sihova ko e ʻOtuá ʻa ʻene sevāniti ko Siopé pea mo e anga ʻo e tali ʻa Siopé te ne ʻoatu nai kiate koe ʻa e ʻamanaki mo ha tokoni ʻaonga.
Ko Ha Tokotaha Faleʻi Poto mo Anga-ʻOfa
Ko e talanoa ʻo Siopé ʻokú ne fakahaaʻi mai ha meʻa naʻe ʻikai ke tau ʻilo ki ai. Naʻe ʻi ai ha kiʻi talavou naʻá ne ʻi ai fakataha mo kinautolu ko hono hingoá ko ʻIlaiū. Naʻá ne kau he fanongo ʻi he fakakikihi ʻa e kau tangata taʻumotuʻa ko ení. Pea naʻe ʻikai ke ne fiefia ʻi he fanongo ki he ngaahi meʻa kotoa ko ení.
Naʻe loto-mamahi ʻa ʻIlaiū ʻia Siope. Naʻá ne mamahi ʻi he sio ki he feinga ʻa Siope ke ne fakamoʻoniʻi ʻokú ne tonu ange ʻi he ʻOtuá. Neongo ia, naʻe kaungāongoʻi moʻoni ʻa ʻIlaiū kia Siope—naʻá ne sio ki heʻene faingataʻaʻiá, ko ʻene loto-moʻoní mo ʻene fiemaʻu vivili ha faleʻi anga-ʻofa mo ha fakafiemālie. Tā neʻineʻi ke ʻosi ʻa e kātaki ʻa ʻIlaiuú ʻi he kau fakafiemālie loi ʻe toko tolu ko ení! Naʻá ne fanongo ki heʻenau leaʻaki ʻa e ngaahi meʻa fakalotomamahi kia Siopé, ʻo feinga ke fakavaivaiʻi ʻene tuí mo ʻene tauhi anga-tonú pea tuku hifo hono ngeiá. Ko e toe kovi angé, ko ʻenau tukuakiʻi loi ʻoku fulikivanu ʻa e ʻOtuá. Naʻe ʻikai faʻa tatali ʻa ʻIlaiū ke ne lea!—Siope 32:2-4, 18.
“ʻOku ou kei siʻi,” ko ʻene leá ia, “pea ko e kau tangata taʻumotuʻa kimoutolu. Ko ia naʻá ku fakaʻapaʻapa pē ʻo tatali, pea naʻe ʻikai te u fakatoʻotoʻa ke tala atu ʻa e meʻa ʻoku ou ʻiloʻí.” Naʻe ʻikai ke ne kei lava ʻo fakalongolongo. Naʻá ne hoko atu: “Ko e taʻumotuʻá ʻataʻatā pē ʻoku ʻikai te ne ʻai ha taha ke poto, pea ʻoku ʻikai ko e kau tangata taʻumotuʻá pē ʻoku nau mahinoʻi ʻa e meʻa ʻoku totonú.” (Siope 32:6, 9) Naʻe fai leva ʻe ʻIlaiū ha lea lōloa ʻo fakamoʻoniʻi ʻa e moʻoni ʻo e ngaahi lea ko iá. Naʻá ne lea kia Siope ʻi ha founga naʻe kehe ia meia ʻElifasi, Pilitati mo Sofaʻā. Naʻe fakapapauʻi ange ʻe ʻIlaiū kia Siope heʻikai te ne lea tuku hifo pe ʻai ia ke ne ongoʻi kovi ange. Naʻá ne fakangeingeiaʻi ʻa Siope ʻaki hono ui ia ʻaki hono hingoá pea lāuʻilo ki hono fakaangaʻi iá.a ʻI he anga-fakaʻapaʻapa, naʻá ne pehē: “Ko eni, ʻe Siope, fanongo mai muʻa ki heʻeku ngaahi leá.”—Siope 33:1, 7; 34:7.
Naʻe ngāueʻaki ʻe ʻIlaiū ʻa e hingoa ʻo Siopé pea fakafeangai kiate ia ʻi he anga-ʻofa mo fakangeingeiaʻi ia
Naʻe ʻoange ʻe ʻIlaiū kia Siope ha faleʻi fakahangatonu: “Naʻá ke lea ʻo u fanongo ki ai, . . . ‘ʻOku ou haohaoa, ʻo ʻikai ha laka hala; ʻOku ou maʻa, ʻo ʻikai ha faihala. Ka ʻoku maʻu ʻe he ʻOtuá ha ngaahi ʻuhinga ke fakafepakiʻi ʻaki au.’” Naʻe fakaeʻa ʻe ʻIlaiū ʻa e ʻuhinga tefito ki he palopalema ʻa Siopé, ʻo ne ʻeke: “ʻOkú ke mātuʻaki tui fakapapau ʻokú ke tonu ʻi hoʻo pehē, ‘ʻOku ou māʻoniʻoni ange ʻi he ʻOtuá’?” ʻOku ʻikai te ne leleiʻia ʻi ha fakaʻuhinga pehē. “ʻOku ʻikai totonu ʻa hoʻo lea ko iá,” ko e lea ia ʻa e kiʻi talavoú. (Siope 33:8-12; 35:2) Naʻe ʻiloʻi ʻe ʻIlaiū ʻa e loto-mamahi lahi ʻa Siope ʻi he mole fakamamahi kuó ne hokosiá mo hono ngaohikovia ia ʻe hono ngaahi kaungāmeʻa loí. Ka naʻe fakatokanga ʻa ʻIlaiū kia Siope: “Tokanga ke ʻoua naʻa taki koe ʻe he ʻitá ki he tāufehiʻá.”—Siope 36:18.
Fakamamafaʻi ʻe ʻIlaiū ʻa e Anga-ʻOfa ʻa Sihová
Mahulu hake ʻi ha toe meʻa, naʻe taukapoʻi ʻe ʻIlaiū ʻa Sihova ko e ʻOtuá. Naʻá ne fakamāʻopoʻopo ha foʻi moʻoni mahuʻinga kae mālohi: “Mole ke mamaʻo ha fai ʻe he ʻOtua moʻoní ha tōʻonga fulikivanu, pe ko ha faihala ʻa e Māfimafi-Aoniú! . . . ʻOku ʻikai pikoʻi ʻe he Māfimafi-Aoniú ʻa e fakamaau totonú.” (Siope 34:10, 12) Ko ha fakatātā ʻo e fakamaau totonu mo e mohu meesi ʻa Sihová, ko hono fakamanatu ange ko ia ʻe ʻIlaiū kia Siope naʻe ʻikai ke tauteaʻi ia ʻe Sihova ki he tōtuʻa ʻene lea loto-ʻohó pe taʻefakaʻapaʻapá. (Siope 35:13-15) ʻI he ʻikai ke ne fakangalingali ʻokú ne ʻilo ʻa e ngaahi tali kotoa pē fekauʻaki mo e ʻOtuá, naʻe fakahaaʻi anga-fakatōkilalo ange ʻe ʻIlaiū: “Ko e ʻOtuá ʻoku lahi ange ia ʻi he meʻa ʻoku lava ke tau ʻiloʻí.”—Siope 36:26.
Neongo ko e faleʻi ʻa ʻIlaiū naʻe hangatonu, ka naʻá ne kei anga-ʻofa pē. Naʻá ne lave ki ha ʻamanaki fakaofo, ʻe ʻi ai ʻa e taimi ʻe toe fakafoki mai ai ʻe Sihova ʻa e moʻui lelei ʻa Siopé. ʻE folofola ai ʻa e ʻOtuá ki heʻene sevāniti mateakí: “Tuku ke hoko ʻa hono kakanó ʻo foʻou ange ia ʻi he taimi ʻo ʻene kei talavoú; tuku ke ne toe foki ki he ngaahi ʻaho ʻo hono mālohi fakatalavoú.” Ko e fakatātā ʻe taha ʻo e anga-ʻofa ʻa ʻIlaiuú: Ko e ʻikai ke ne valokiʻi ʻa Siope ka naʻá ne anga-ʻofa ʻo fakaafeʻi ia ke ne lea pe fai ange ha tali. Naʻá ne pehē ange: “Lea mai, he ʻoku ou loto ke fakamoʻoniʻi ʻa hoʻo totonú.” (Siope 33:25, 32) Ka naʻe ʻikai ke fai ʻe Siope ha tali. Mahalo naʻá ne ongoʻi naʻe ʻikai fiemaʻu ke ne taukapoʻi ia mei ha akonaki mo ha faleʻi anga-ʻofa pehē. Ngalingali naʻá ne tangi ʻi he ongoʻi fiemālie.
ʻOku lava ke tau ako ʻa e meʻa lahi mei he ongo tangata faitōnunga ko ení. ʻOku tau ako meia ʻIlaiū ki he founga ke ʻoatu ai ʻa e faleʻí mo e fakafiemālié ki he faʻahinga ʻoku nau fiemaʻu iá. Ko ha kaumeʻa moʻoni ʻoku ʻikai te ne taʻofi ia mei hono ʻoatu ha fakatokanga ki ha faihala mamafa pe ko ha ʻalunga fakatuʻutāmaki. (Palōveepi 27:6) ʻOku tau loto ke tau hoko ko ha kaumeʻa moʻoni ki he niʻihi kehé, pea hoko ai pē ʻo anga-ʻofa pea fakalototoʻa ki he faʻahinga ʻoku nau fiemaʻu iá, naʻa mo e taimi ʻoku nau lea taʻefakakaukauʻi aí. Pea ʻi he taimi ʻoku tau fiemaʻu ai ha faleʻi peheé, ʻoku fakamanatu mai ʻe he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Siopé ke tau fanongo anga-fakatōkilalo ki he akonakí kae ʻikai ko hono tukunoaʻi ia. Ko kitautolu kotoa ʻoku tau fiemaʻu ʻa e akonaki mo e fakatonutonu. Ko hono tali iá ʻe lava ke fakahaofi ai ʻetau moʻuí.—Palōveepi 4:13.
“Mei he Loto Taufá”
Naʻe faʻa lea ʻa ʻIlaiū ʻo lave ki he matangí, ngaahi ʻaó, maná, mo e ʻuhilá. Naʻá ne pehē fekauʻaki mo Sihova: “Fanongo lelei ki he ʻuʻulu ʻa hono leʻó.” Taimi nounou mei ai naʻe lave ʻa ʻIlaiū ki ha matangi mālohi. (Siope 37:2, 9) ʻI heʻene leá, naʻe angi mai ha matangi mālohi pea naʻe fakautuutu ke toe mālohi ange. Naʻe faai atu pē naʻe tō ha taufa. Pea naʻe hoko leva ha meʻa fakatoʻoaloto. Naʻe lea mai ʻa Sihova!—Siope 38:1.
Fakakaukauloto atu ki he monū ko ia ʻo e fanongo ki he Tokotaha-Fakatupu ʻo e ʻunivēsí ʻi heʻene fakamatala fekauʻaki mo e ngaahi meʻa ʻo natulá!
ʻI hono lau ʻa e tohi ʻo Siopé, ʻoku tau maʻu ʻa e fakafiemālie ʻi hono lau ʻa e ngaahi vahe ʻoku hā ai ʻa e ngaahi lea ʻa Sihova kia Siopé. Naʻe hangē ʻa e moʻoní ko ha matangi mālohi naʻá ne puhiʻi atu ʻa e ngaahi lea maumau taimi, mo e ngaahi lea taʻemoʻoni ʻa ʻElifasi, Pilitati mo Sofaʻā. Naʻe toki lea pē ʻa Sihova ki he kau tangata ko ení ki mui ange ka naʻá ne hangataha pē kia Siope; naʻá ne akonakiʻi ʻene sevāniti ʻofeiná ʻo hangē pē ko e fakatonutonu ʻe ha tamai hano fohá.
Naʻe ʻafioʻi ʻe Sihova ʻa e mamahi naʻe fuesia ʻe Siopé. Pea naʻá ne ongoʻi fakaʻofaʻia ʻiate ia, ʻo hangē tofu pē ko ia kuó ne faʻa fai ki heʻene fānau ʻofeina ʻoku faingataʻaʻiá. (ʻAisea 63:9; Sākalaia 2:8) Naʻá ne ʻiloʻi foki ko Siopé naʻá ne lea ʻi he taʻeʻilo ʻo ʻai ai heni ke toe kovi ange ʻene ngaahi palopalemá. Ko ia naʻe fakatonutonu ʻe Sihova ʻa Siope ʻaki hono ʻeke kiate ia ha ngaahi fehuʻi. Naʻá ne kamataʻaki: “Naʻá ke ʻi fē ʻi he taimi naʻá ku tanupou ai ʻa e māmaní? Tala mai, kapau kuó ke pehē ʻokú ke mahinoʻi.” ʻI he kamataʻanga ʻo e fakatupú, ko e “ngaahi fetuʻu pongipongí,” ʻa e ngaahi foha laumālie ʻo e ʻOtuá ʻa e kau ʻāngeló, naʻa nau kalanga fiefia ʻi he fakaofo ʻo e fakatupú. (Siope 38:2, 4, 7) Naʻe halaʻatā ha ʻilo ʻa Siope ki he meʻá ni.
Naʻe lea ʻa Sihova mei he taufá pea fakatonutonu ʻa e fakakaukau ʻa Siopé ʻi he anga-ʻofa
Naʻe hoko atu ʻa Sihova ki heʻene ngaahi ngāue fakaefakatupú. ʻE lava ke tau pehē naʻe fakamatalaʻi ʻe Sihova kia Siope ʻa e meʻa ʻoku tau ui ʻi he ʻahó ni ko e saienisí, ʻo kāpui ʻa e ngaahi kaveinga fekauʻaki mo e ʻasitalōnomá, paiolosií, siolokí mo e fīsikí. Naʻe lave ʻa Sihova ki he fanga monumanu kehekehe naʻa nau nofo ʻi he feituʻu naʻe nofo ai ʻa Siopé—hangē ko e fanga laione, lēveni, fanga kosi nofo moʻungá, ʻasi kaivaó, pulu kaivaó, ʻositalesí, hōsí, hoké, ʻīkalé, Piʻimotí (ʻoku hā mahino ko e hipopotama) pea fakaʻosí ko e Levaiatani (ngalingali ko e kalokatailé). Fakakaukauloto atu ki he monū ko ia ʻo e fanongo ki he Tokotaha-Fakatupu ʻo e ʻunivēsí ʻi heʻene fakamatala fekauʻaki mo e ngaahi meʻa ʻo natulá!b
Akoʻi Fekauʻaki mo e Anga-Fakatōkilaló mo e ʻOfá
Ko e hā ʻa e taumuʻa ki he ngaahi meʻá ni kotoa? Naʻe fuʻu fiemaʻu lahi kia Siope ke ne anga-fakatōkilalo. ʻI he lāunga ʻa Siope fekauʻaki mo ʻene fakakaukau naʻe fakafeangai taʻetotonu ange ʻa Sihova kiate iá, naʻe fakautuutu ai pē ʻene mamahí pea toe fakamavaheʻi ia mei heʻene Tamai ʻofá. Ko ia naʻe toutou ʻeke ʻe Sihova kia Siope pe naʻá ne ʻi fē ʻi he taimi naʻá ne fakatupu ai ʻa e ngaahi meʻa fakaofo ko ení pea ʻe lava nai ke ne fafanga, puleʻi pe fakalalataʻi ʻa e fanga manu naʻá ne ngaohí. Kapau naʻe ʻikai lava ʻe Siope ke ne puleʻi ʻa e ngaahi meʻa naʻe fakatupu ʻe Sihová, ʻe lava fēfē ai ke ne fakamāuʻi ʻa e Tokotaha-Fakatupú? ʻIkai ʻoku taumamaʻo ange ʻa e ngaahi founga mo e fakakaukau ʻa Sihová ʻi he ngaahi meʻa naʻe ʻilo mo mahinoʻi ʻe Siopé?
Naʻe ʻikai ke toe fakafekiki ʻa Siope pe fakatonuhiaʻi ia pe kumi kalofanga kia Sihova
ʻI he ngaahi meʻa kotoa naʻe leaʻaki ʻe Sihová naʻe fakahaaʻi mei ai ʻa ʻene ʻofa loloto kia Siopé. Naʻe hangē ia naʻe fakaʻuhinga ʻa Sihova kia Siope: ‘ʻE hoku foha, kapau ʻoku ou lava ʻo fakatupu pea tokangaʻi ʻa e ngaahi meʻa kotoa ko ení, ʻokú ke pehē heʻikai lava ke u tokangaʻi koe? Heʻikai ʻaupito ke u liʻaki koe pe toʻo hoʻo fānaú, tuʻunga malú mo hoʻo moʻui leleí. Ko au pē ʻa e Tokotaha ʻe lava ke u toe fakafoki mai hoʻo ngaahi meʻa naʻe molé pea fakamoʻui koe mei hoʻo ngaahi mamahí.’
Ko e fakaʻuhinga ʻa Sihová naʻe fakataumuʻá ke ʻai ʻa Siope ke ne fakakaukau pea naʻe tuʻo ua pē ʻa e tali ʻa Siopé. Naʻe ʻikai ke ne toe fakafekiki, fakatonuhiaʻi ia pe kumi kalofanga. Naʻá ne fakahaaʻi anga-fakatōkilalo ʻa e valevale fau ʻa e meʻa naʻá ne ʻiló pea naʻá ne fakatomala ʻi heʻene ngaahi lea loto-ʻohó. (Siope 40:4, 5; 42:1-6) ʻOku tau sio heni ki he faʻifaʻitakiʻanga tuʻu-ki-muʻa ʻo e tui ʻa Siopé. Neongo ʻa e ngaahi meʻa kotoa kuó ne kātekiná, naʻá ne kei hoko pē ko ha tangata ʻo e tui mālohi. Naʻá ne tali ʻa e fakatonutonu ʻa Sihová pea liliu ʻene fakakaukaú. Ko ia ai, ʻe ueʻi nai heni kitautolu ke tau ʻeke ha fehuʻi fakatupu fakakaukau, ‘ʻOku ou maʻu ʻa e anga-fakatōkilalo ke tali ha fakatonutonu mo ha akonaki?’ ʻOku tau fiemaʻu kotoa ʻa e fakatonutonú. ʻI heʻetau tali iá, ʻoku tau faʻifaʻitaki ai ki he tui ʻa Siopé.
“Kuo ʻIkai Te Mou Leaʻaki ʻa e Moʻoni Fekauʻaki mo Aú”
Naʻe ʻiloʻi ʻe Sihova naʻe faingataʻaʻia ʻa Siope ko ia naʻá ne fai ha meʻa ke fakafiemālieʻi ia. Naʻe tala ange ʻe Sihova kia ʻElifasi, ko e taʻumotuʻa ia ʻi he kau fakafiemālie loi ʻe toko tolú, “ʻOku kakaha ʻeku ʻitá kiate koe pea mo ho ongo kaungāmeʻá, he kuo ʻikai te mou leaʻaki ʻa e moʻoni fekauʻaki mo aú ʻo hangē ko ʻeku sevāniti ko Siopé.” (Siope 42:7) Fakakaukau angé ki he ngaahi lea ko iá. Naʻe pehē ʻe Sihova ko e ngaahi meʻa kotoa pē naʻe leaʻaki ʻe he kau tangata ʻe toko tolú naʻe loi pe ko e lea kotoa pē ʻa Siopé naʻe moʻoni? ʻIkai ʻaupito.c Kae kehe, naʻe ʻi ai ʻa e kehekehe lahi ʻia Siope mo hono kau tukuakiʻí. Ko Siope naʻá ne faingataʻaʻia lahi ʻi heʻene ngaahi molé, ongoʻi loto-siʻi moʻoni koeʻuhi ko hono ngaahi tukuakiʻi loí. Ko ia ʻoku hā mahino ʻa e ʻuhinga te ne lea taʻefakakaukauʻi aí. Kae kehe, ko ʻElifasi mo hono ongo kaungāmeʻá naʻe ʻikai te nau fuesia ʻa e faingataʻa naʻe maʻu ʻe Siopé. Koeʻuhi ko e vaivai ʻenau tuí naʻa nau lea ai ʻi he hīkisia. Naʻe ʻikai ngata pē ʻi heʻenau tukuakiʻi loi ʻa e tangata tonuhiá ka ko e toe kovi angé, naʻa nau fakafofongahalaʻi ʻa Sihova tonu, ʻo ʻai ia ke ne hangē ko ha ʻOtua anga-fefeka mo fulikivanu!
Tā neʻineʻi ke fekauʻi ʻe Sihova ʻa e kau tangata ko iá ke nau foaki ha feilaulau naʻe lahi hono mahuʻingá. Naʻe fiemaʻu ke nau feilaulau ha pulu tangata ʻe fitu mo ha sipi tangata ʻe fitu—ko ha fakamole lahi, he ko e pulu tangatá naʻe fiemaʻu ia ki mui ai ʻe he Lao ʻa Mōsesé ke ʻoatu ʻe he taulaʻeiki lahí ko ha feilaulau kapau naʻe hoko ʻene angahalá ʻo fakahalaiaʻi ʻa e fonuá kotoa. (Livitiko 4:3) Ko e monumanu totongi mamafa taha ia ke ʻoatu ʻi ha feilaulau ʻi he malumalu ʻo e Laó. Ka ʻoku ʻikai ko ia pē, naʻe tala ange ʻe Sihova te ne toki tali pē ʻenau feilaulaú kapau ʻe ʻuluaki fai ʻe Siope ha lotu maʻa kinautolu.d (Siope 42:8) He fakafiemālie ē kuo pau naʻe maʻu ʻe Siope ʻi hono fakatonuhiaʻi ia ʻe hono ʻOtuá pea sio ki he fakamaau totonu ʻa Sihová!
“Ko ʻeku sevāniti ko Siopé te ne lotu maʻamoutolu.”—Siope 42:8
Naʻe tuipau ʻa Sihova ʻe fai ʻe Siope ʻa e meʻa naʻá ne kole angé ke fakamolemoleʻi ʻa e kau tangata naʻa nau fakalotomamahiʻi lahi iá. Pea naʻe ʻai ʻe Siope ʻene Tamaí ke ne laukauʻaki ia. (Siope 42:9) Ko ʻene talangofuá ko ha fakamoʻoni māʻolunga taha ia ʻo ʻene anga-tonú, ʻo mālohi mamaʻo ange ia ʻi ha lea pē. Pea naʻe taki atu ai ki he tāpuaki lahi taha ʻi he moʻui ʻa Siopé.
“Manavaʻofa Loloto ʻAupito”
Naʻe “manavaʻofa loloto ʻaupito mo mohu meesi” ʻa Sihova kia Siope. (Sēmisi 5:11) Anga-fēfē? Naʻe toe fakafoki ʻe Sihova ʻa e tuʻunga moʻui lelei ʻo Siopé. Sioloto atu ki he anga ʻo e ongoʻi ʻa Siope ʻi he “hoko ʻa hono kakanó ʻo foʻou ange ia ʻi he taimi ʻo ʻene kei talavoú,” ‘o hangē ko ia naʻe tomuʻa tala ʻe ʻIlaiuú! Naʻe takatakaiʻi ia ʻe hono fāmilí mo hono ngaahi kaungāmeʻá ʻo ʻoange ʻa e fakafiemālie mo e ngaahi meʻaʻofa. Naʻe ʻoange ʻe Sihova kiate ia ʻo liunga ua ʻa e meʻa naʻá ne maʻu ki muʻá. Kae fēfē ʻa e mole fakamamahi taha naʻá ne maʻú ʻa e mole ʻene fānaú? Naʻe maʻu ʻe Siope mo hono uaifí ʻa e fakafiemālie lahi ʻi heʻena toe maʻu ha fānau ʻe toko hongofulu! Pea fakafou ʻi ha mana naʻe toe fakalōloa atu ʻe Sihova ʻa e moʻui ʻa Siopé. Naʻá ne moʻui atu ʻi ha toe taʻu ʻe 140, ʻo lava ke ne sio ki he toʻutangata ʻe fā ʻo hono hakó. “Naʻe faifai atu pē ʻo mate ʻa Siope ʻi he hili ia ʻene moʻui fuoloa mo fiemālie.” (Siope 42:10-17) Pea ʻi he Palataisí, ʻe toe feʻiloaki ai ʻa Siope mo hono uaifi ʻofeiná mo hona fāmilí ʻo kau ai mo ʻena fānau ʻe toko hongofulu naʻe toʻo ʻe Sētané.—Sione 5:28, 29.
Ko e hā naʻe fakakoloa lahi ai ʻe Sihova ʻa Siopé? ʻOku tali ʻe he Tohi Tapú: “Kuo mou fanongo ʻi he kātaki ʻa Siopé.” (Sēmisi 5:11) Naʻe kātekina ʻe Siope ʻa e ngaahi faingataʻa mafatukituki ʻo lahi ange ia ʻi he meʻa ʻe lava ke tau fakakaukau atu ki aí. Ko e foʻi lea “kātaki” ʻokú ne fakahaaʻi mai naʻe fai ʻe Siope ʻa e meʻa lahi ange ke ikuʻi ʻa e ngaahi ʻahiʻahi ko iá. Koeʻuhi ko ʻene kātakí naʻe hoko ai ʻene tuí mo ʻene ʻofa kia Sihová ʻo toe mālohi ange. ʻI he ʻikai ke hoko ʻo anga-fefeka mo loto-koná, naʻá ne hanganaki fakamolemoleʻi loto-lelei ʻa e faʻahinga naʻa nau fakalotomamahiʻi ʻiloʻilo pau iá. Pea naʻe ʻikai ʻaupito ke ne tuku ange ʻene ʻamanakí pea naʻá ne maluʻi ai pē ʻene koloa mahuʻinga tahá ʻa ʻene anga-tonú.—Siope 27:5.
Ko kitautolu kotoa ʻoku fiemaʻu ke tau hoko ʻo kātaki. ʻOku tau tuipau ʻe feinga ʻa Sētane ke ne ʻai kitautolu ke tau loto-siʻi ʻo hangē ko ʻene fai kia Siopé. Ka ʻo kapau te tau hanganaki tuʻu maʻu ʻi he tuí, nofoʻaki anga-fakatōkilalo, fakamolemoleʻi loto-lelei ʻa e niʻihi kehé pea fakapapauʻi ke maluʻi ʻetau anga-tonú, te tau hoko ai ʻo tauhi maʻu ʻetau ʻamanaki mahuʻingá. (Hepelū 10:36) Ko e faʻifaʻitaki ki he tui ʻa Siopé te ne ʻai ʻa Sētane ke ne ʻita lahi kae ʻomi ʻa e fiefia taʻehanotatau ki he loto ʻo Sihová!
a Naʻe lahi ʻa e ngaahi lea ʻa ʻElifasi, Pilitati mo Sofaʻā kia Siopé—ʻo feʻunga fakakātoa mo e vahe ʻe hiva ʻi he Tohi Tapú—neongo ia, ʻoku fakahaaʻi ʻi he lēkōtí naʻe halaʻatā ha lave ki ai naʻa nau ui ʻa Siope ʻaki hono hingoá.
b ʻI he lea ʻa Sihova kia Siopé, naʻá ne fakamatalaʻi ʻa e ngaahi meʻá ʻi ha ʻuhinga fakafoʻilea pea ʻi he taimi ʻe taha naʻá ne fakamatalaʻi ia ʻi ha ʻuhinga fakaefakatātā. (Sio ki he fakatātā, Siope 41:1, 7, 8, 19-21.) Pe ko e hā pē ʻa e foungá, ko e taumuʻa ʻa e ʻOtuá ke tokoniʻi ʻa Siope ke fakalahi ʻene ongoʻi māluʻia ki hono Tokotaha-Fakatupú.
c Naʻe toʻo lea ʻa e ʻapositolo ko Paulá mei he lea ʻa ʻElifasí ke fakamoʻoniʻi ʻene moʻoní. (Siope 5:13; 1 Kolinitō 3:19) Ko e meʻa naʻe leaʻaki ʻe ʻElifasí naʻe moʻoni ka naʻá ne fakaʻuhingahalaʻi ia kia Siope.
d Naʻe ʻikai ha lēkooti naʻe fiemaʻu ʻa Siope ke ne fai ha feilaulau meimei tatau maʻa hono uaifí.