KUPU AKO 49
HIVA 44 Lotu ʻa e Tokotaha Māʻulaló
ʻE Tokoniʻi Koe ʻe he Tohi ʻa Siopé ʻi Hono ʻOatu ʻa e Faleʻí
“Ko eni, ʻe Siope, fanongo mai muʻa ki heʻeku ngaahi leá.”—SIOPE 33:1.
TAUMUʻÁ
Ko e founga hono akoʻi kitautolu ʻe he tohi ʻa Siopé ke ʻoatu ʻa e faleʻi ola leleí.
1-2. Ko e hā ʻa e pole ʻoku fehangahangai mo e ngaahi kaumeʻa ʻe toko tolu ʻo Siopé mo ʻIlaiuú?
ʻOKU mafola atu ʻa e ongoongó ʻo hangē ha vela vaó ʻi he haʻohaʻonga ʻo e kakai ʻo e Hahaké. Ko Siope, ko ha tangata naʻe ʻiloa ʻi heʻene tuʻumālié ʻo aʻu ki he feituʻu mamaʻó, kuo mole meiate ia ʻa e meʻa kotoa. ʻI hono ʻiloʻi ʻe he kaungāmeʻa ʻe toko tolu ʻo Siopé—ʻa ʻElifasi, Pilitati mo Sofaʻā—ʻa e meʻa naʻe hoko kia Siopé, ʻoku nau fononga ki ʻUsa koeʻuhi ke fakafiemālieʻi ia. Ka naʻe ʻikai ke nau ʻamanekina ʻa e meʻa ʻoku nau sio ki aí ʻi heʻenau aʻu atú.
2 Sioloto atu ki he tuʻungá. ʻI ha ʻuhinga, ko e meʻa kotoa naʻe maʻu ʻe Siopé naʻe toʻo ia meiate ia. Ko ʻene fanga sipi, fanga pulu, fanga kāmeli mo e fanga ʻasi tokolahí naʻe mole. Naʻe tāmateʻi ʻene fānaú mo e tokolahi taha ʻene kau sevānití. Pea ko e fale naʻe mate ai ʻa e fānau ʻa Siopé naʻe hoko ko e koto maumau. Ko e toe kovi angé, ʻoku uesia fakahangatonu mo Siope. Ko hono sinó kuo kāpui ʻe he ngaahi hangatāmaki langa lahí. Ko e kau tangata ʻe toko tolú ʻoku nau sio atu mei he mamaʻó, ʻoku mata mamahi ʻa Siope pea tangutu ʻi he efuefú. ʻOku anga-fēfē ʻenau fakafeangaí? ʻI ha ʻaho ʻe fitu, ʻoku ʻikai ke nau leaʻaki ha foʻi lea ʻe taha mātē ki he tangata ko eni ʻokú ne mamahi lahi ʻaupitó. (Siope 2:12, 13) Lolotonga iá, ʻoku aʻu atu ha kiʻi talavou ko ʻIlaiū pea tangutu ʻo ofi atu. Faai atu pē ʻoku kamata ke lea hake ʻa Siope ʻo fai ha laukovi ki he ʻaho ʻo hono fanauʻí pea fakaʻamu ange naʻá ne mate. (Siope 3:1-3, 11) ʻOku hā mahino, ʻoku fiemaʻu ʻe Siope ha tokoni! Ko e meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he kau tangata ko ení mo e founga ʻoku nau leaʻaki ai iá ʻe fakamoʻoniʻi ai pe ko e ngaahi kaumeʻa moʻoni kinautolu ʻo Siope pea fakahaaʻi ai pe ʻoku nau mahuʻingaʻia moʻoni ʻi heʻene leleí.
3. Ko e hā te tau tokangataha ki ai he taimi ní?
3 Naʻe ʻai ʻe Sihova ʻa Mōsese ke ne hiki ʻa e meʻa naʻe leaʻaki mo fai ʻe he ngaahi kaumeʻa ʻe toko tolu ʻo Siopé mo ʻIlaiuú. ʻOku taau ke fakatokangaʻi ko e niʻihi ʻo e ngaahi meʻa naʻe leaʻaki ʻe ʻElifasí ʻoku hā ngali naʻe fakamānavaʻi ʻe ha laumālie fulikivanu. ʻI hono kehé, ko e ngaahi lea ʻa ʻIlaiuú naʻe fakamānavaʻi ʻe Sihova. (Siope 4:12-16; 33:24, 25) ʻOku ʻikai leva ke fai ha ofo, neongo ʻoku maʻu ʻi he tohi ʻa Siopé ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi faleʻi lelei taha kuo faifai ange ʻo fakahokó, ʻoku toe maʻu ai ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi faleʻi kovi tahá. Ko ha ʻaonga tefito ʻe lava ke tau maʻu mei he tohi ʻa Siopé ko e founga ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ʻi he fiemaʻu ke tau ʻoatu ʻa e faleʻí. ʻUluakí, te tau lāulea ki he ngaahi faʻifaʻitakiʻanga kovi ʻa e ngaahi kaumeʻa ʻe toko tolu ʻo Siopé. Te tau lāulea leva ki he faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻa ʻIlaiuú. ʻI he tuʻunga taki taha, te tau ako ki he founga naʻe mei lava ke maʻu ʻaonga ai ʻa e kau ʻIsilelí mei he tohi ʻa Siopé mo e founga ʻe lava ke tau maʻu ʻaonga ai mei ai ʻi he ʻaho ní.
FOUNGA NAʻE FALEʻI AI ʻA SIOPE ʻE HONO KAUMEʻA ʻE TOKO TOLÚ
4. Ko e hā naʻe ʻikai lava ke fakahoko ai ʻe he ngaahi kaumeʻa ʻe toko tolu ʻo Siopé ʻenau taumuʻá? (Sio foki ki he fakatātaá.)
4 ʻOku pehē ʻi he Tohi Tapú naʻe ō ʻa e ngaahi kaumeʻa ʻe toko tolu ʻo Siopé ke “fakahāhā ha kaungāongoʻi kia Siope mo fakafiemālie kiate ia” ʻi he hili ʻenau fanongo ki he ngaahi tuʻutāmaki kuo hoko kiate iá. (Siope 2:11) Kae kehe, naʻe ʻikai ke nau fakahoko ʻa e taumuʻa ko iá. Ko e hā hono ʻuhingá? Tau sio angé ki ha ʻuhinga nai ʻe tolu. ʻUluakí, naʻa nau fakavave ke fai ha fakamulituku hala. Ko e fakatātaá, naʻa nau fakahuʻunga ko hono tauteaʻi eni ʻo Siope ki he ngaahi angahala naʻá ne fakahokó.a (Siope 4:7; 11:14) Ko hono uá, ko e lahi ʻo e faleʻi naʻe ʻoange ʻe he kau tangata ko iá kia Siopé naʻe ʻikai ʻaonga, taʻeʻofa mo fakalotomamahi moʻoni. Ko e fakatātaá, naʻe fai ʻe he kau tangata kotoa ʻe toko tolú ʻa e ngaahi lea ʻoku ongo lelei ka ko e koto taʻeʻaonga. (Siope 13:12) Naʻe tuʻo ua hono tala ange taʻeʻofa ʻe Pilitati kia Siope ʻoku fuʻu lahi ʻene leá. (Siope 8:2; 18:2) Pea naʻe anga-kovi ʻa Sofaʻā ʻo tala ange ko Siopé ko ha “tangata ʻatamai-māngoa.” (Siope 11:12) Ko hono tolú, neongo naʻe ʻikai ke nau kaikaila ʻi heʻenau leá, ko e tō honau leʻó naʻa nau faʻa tuku hifoʻi, fakaangaʻi mo tukuakiʻi ʻa Siope. (Siope 15:7-11) Ko e moʻoni, naʻe mahuʻingaʻia lahi ange ʻa e kau tangata ko ení ʻi hono fakamoʻoniʻi ʻoku hala ʻa Siopé ʻi hono faitoʻo hono lotó pe langa hake ʻene tuí.
ʻI hono ʻoatu ʻa e faleʻí, feinga ke fakaʻehiʻehi mei he lea tuku hifó. ʻOku totonu ko hoʻo taumuʻá ke tokoni (Sio ki he palakalafi 4)
5. Ko e hā ʻa e ola ʻo e faleʻi naʻe fai ʻe he ngaahi kaumeʻa ʻo Siopé?
5 Tā neʻineʻi ke ʻikai ha ola lelei ʻa e faleʻi naʻe fai ʻe he ngaahi kaumeʻa ʻo Siopé. Naʻe ongoʻi ʻe Siope kuo laiki ia ʻe heʻenau ngaahi leá. (Siope 19:2) ʻE lava ke ke mahinoʻi ʻa e ʻuhinga naʻá ne toe ongoʻi ai ʻoku fiemaʻu ke taukapoʻi hono ongoongó. Naʻe ʻai ai ia ke ʻikai ke mafamafatatau ʻene fakakaukaú pea lea taʻefakapotopoto. (Siope 6:3, 26) Naʻe ʻikai ke ʻoange ʻe he ngaahi kaumeʻa ʻo Siopé ha ngaahi fakakaukau naʻe fehoanaki mo e fakakaukau ʻa Sihová; pea naʻe ʻikai ke nau fakafeangai kia Siope ʻi he manavaʻofa. Ko hono olá, naʻe ʻikai ke nau ʻilo naʻa nau hoko ko e ngaahi meʻangāue ʻi he nima ʻo Sētané. (Siope 2:4, 6) Naʻe mei lava fēfē ke ʻaonga ʻa e talanoa ko ení ki he faʻahinga ʻi he kuohilí, pea ʻe lava fēfē ke tau maʻu ʻaonga mei ai ʻi he ʻahó ni?
6. Ko e hā naʻe mei lava ke ako ʻe he kau mātuʻa ʻi ʻIsilelí mei he faʻifaʻitakiʻanga kovi ʻa e ngaahi kaumeʻa ʻe toko tolu ʻo Siopé?
6 Founga naʻe mei lava ke maʻu ʻaonga ai ʻa e kau ʻIsilelí. Hili hono faʻu ʻa e puleʻanga ʻo ʻIsilelí, naʻe fakanofo ʻe Sihova ʻa e kau tangata taau, ʻa e kau mātuʻa, ke nau fai ʻa e fakamaau ʻi he puleʻangá ʻo fakatatau ki heʻene ngaahi tuʻunga māʻoniʻoní. (Teu. 1:15-18; 27:1) Naʻe fiemaʻu ki he kau tangata ko iá ke nau fanongo tokanga ki muʻa ke nau ʻoatu ha faleʻi pe fakahoko ha fakamaau. (2 Kal. 19:6) Naʻe toe fiemaʻu ke nau ʻeke ʻa e ngaahi fehuʻi kae ʻikai ko e fakamahalo ʻoku nau ʻiloʻi ʻa e moʻoniʻi meʻá kotoa. (Teu. 19:18) Ko e kau faleʻi ko ia ʻi ʻIsilelí naʻe fiemaʻu ke nau fakaʻehiʻehi mei he lea anga-kakaha ki he faʻahinga naʻa nau kumi tokoni kiate kinautolú. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí kapau te nau ʻita ʻe lava ke nau ʻai ke loto-siʻi ʻa e tokotahá pea ʻikai ke ne fakahaaʻi ʻa e meʻa ʻi hono lotó. (ʻEki. 22:22-24) Ko e kau mātuʻa ʻi ʻIsileli naʻa nau fakakaukau ki he talanoa ʻo Siopé naʻe mei lava moʻoni ke nau ako ʻa e ngaahi lēsoni mei ai.
7. Ko hai naʻe lava ke ne ʻoatu ʻa e faleʻí, tuku kehe ʻa e kau mātuʻa ʻi ʻIsilelí, pea naʻe mei lava fēfē ke nau maʻu ʻaonga mei he talanoa ʻo Siopé? (Palōveepi 27:9)
7 Ko e moʻoni, ko e kau tangata matuʻotuʻá naʻe ʻikai ko kinautolu pē ʻa e faʻahinga naʻe lava ke nau ʻoatu ʻa e faleʻí ʻi ʻIsilelí. Ko hono moʻoní, ko ha tokotaha ʻIsileli pē—kei siʻi pe taʻumotuʻa, tangata pe fefine—naʻe lava ke ne ʻoatu ha faleʻi ki ha kaumeʻa naʻá ne fiemaʻu ha tokoni ke fakaleleiʻi ʻene lotú pe ke fakatonutonu ʻene tōʻongá. (Saame 141:5) Ko ha akonaki loto-moʻoni pehē ko e fakaʻilonga ia ʻo ha kaumeʻa moʻoni. (Lau ʻa e Palōveepi 27:9.) Ko e faʻifaʻitakiʻanga kovi ʻa e ngaahi kaumeʻa ʻe toko tolu ʻo Siopé naʻe malava ke ne ʻoange ki he kau ʻIsilelí ha fakatātā moʻoni ʻo e meʻa ke ʻoua ʻe leaʻaki pe fai ʻi hono ʻoatu ʻa e faleʻí.
8. Ko e hā ʻa e ngaahi tauhele ʻoku fiemaʻu ke tau fakaʻehiʻehi mei ai ʻi hono ʻoatu ʻa e faleʻí? (Sio foki ki he fakatātaá.)
8 Founga ʻe lava ke tau maʻu ʻaonga aí. ʻI he tuʻunga ko e kau Kalisitiané, ʻoku tau loto ke tokoniʻi hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ʻi heʻenau foua ʻa e ngaahi ʻahiʻahí. Kae kehe, ke fai iá, kuo pau ke tau fakaʻehiʻehi mei he meʻa naʻe fai ʻe he ngaahi kaumeʻa ʻe toko tolu ʻo Siopé. ʻUluakí, ʻoku totonu ke tau fakaʻehiʻehi mei he fakavave ke fai ha fakamulitukú pea fakapapauʻi ko e meʻa ʻoku tau leaʻakí ʻoku makatuʻunga ʻi he ngaahi moʻoniʻi meʻa mālohi. Ko hono uá, ʻoku totonu ke ʻoua te tau fakatefito ʻetau faleʻí ʻi he hokosia fakafoʻituituí, hangē ko ia naʻe faʻa fai ʻe ʻElifasí, ka ʻi hono kehé, fakatoka ia ʻi he fakavaʻe fefeka ko e Folofola ʻa e ʻOtuá. (Siope 4:8; 5:3, 27) Tolú, ʻoku fiemaʻu ke tau fakaʻehiʻehi mei he lea anga-kakahá pe fakaangá. Manatuʻi, ko ʻElifasi mo hono ongo kaumeʻá naʻa nau leaʻaki ha ngaahi meʻa naʻe moʻoni; ko e taha ʻo ʻenau leá naʻe aʻu ʻo toʻo-lea mei ai ha tokotaha-tohi Tohi Tapu fakamānavaʻi ʻe taha. (Fakafehoanaki ʻa e Siope 5:13 mo e 1 Kolinitō 3:19.) Neongo ia, ko e lahi taha ʻo e meʻa naʻa nau leaʻakí naʻe fakamatalahalaʻi ai ʻa e ʻOtuá pea fakalotomamahi kia Siope, ko ia naʻe fakamulituku ʻa Sihova naʻe loi ʻa e meʻa naʻa nau leaʻakí. (Siope 42:7, 8) Ko ia ko e faleʻi leleí ʻoku ʻikai ʻaupito totonu ke fakahaaʻi atu ai ko Sihová ʻoku taʻefakaʻatuʻi pe ko ʻene kau sevānití ʻoku nau taʻeʻofa. Tau lāulea he taimí ni ki he meʻa ʻe lava ke tau ako mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa ʻIlaiū.
ʻI hono ʻoatu ha faleʻi, (1) fakatuʻunga ʻa e meʻa ʻokú ke leaʻakí ʻi he ngaahi moʻoniʻi meʻá, (2) ngāueʻaki ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá, pea (3) lea ʻi ha founga anga-ʻofa (Sio ki he palakalafi 8)
FOUNGA HONO FALEʻI ʻE ʻILAIŪ ʻA SIOPÉ
9. Fakamatalaʻi ʻa e ʻuhinga naʻe fiemaʻu tokoni ai ʻa Siope ʻi he hili ʻa e lea hono ngaahi kaumeʻá pea mo e founga hono tokonaki ai ia ʻe Sihová.
9 ʻI he ʻosi ʻa e fakakikihi ʻa Siope mo hono ngaahi kaumeʻá, kuo pau pē naʻe kei taʻefakafiemālie ʻa e tuʻungá. Ko e ngaahi lea kotoa ʻa e kau tangata ko iá naʻe feʻunga ia mo e vahe ʻe 28 ʻo e Tohi Tapú, pea ko e lahi ʻo e ngaahi lea ko iá naʻe fai ʻi he ʻita pe ʻi he ongoʻi feifeitamaki. Tā neʻineʻi ke kei ongoʻi mamahi pē ʻa Siope! Naʻá ne kei fiemaʻu pē ʻa e fakafiemālie mo e fakatonutonu. Naʻe anga-fēfē hono tokoniʻi ʻe Sihova ʻa Siopé? Naʻá ne ngāueʻaki ʻa ʻIlaiū ke ne ʻoatu kiate ia ʻa e faleʻi. Ko e hā naʻe ʻikai ke fai mo lea hake ai ʻa ʻIlaiuú? “ʻOku ou kei siʻi,” ko ʻene leá ia, “pea ko e kau tangata taʻumotuʻa kimoutolu. Ko ia naʻá ku fakaʻapaʻapa pē ʻo tatali.” (Siope 32:6, 7) Naʻe ʻiloʻi ʻe he talavou ko ʻIlaiuú ʻa e meʻa ʻoku ʻiloʻi ʻe he tokolahi ʻi he ʻahó ni: Ko e kau taʻumotuʻá kuo nau moʻui fuoloa pea ako ʻa e meʻa lahi, ko hono olá, ʻoku nau maʻu ʻa e poto pea pehē foki ki he taukei ʻi he moʻuí ʻoku ʻikai ke faʻa maʻu ʻe he faʻahinga kei siʻí. Ka ʻi he hili ʻa e fanongo anga-kātaki ʻa ʻIlaiū kia Siope mo hono ngaahi kaumeʻá, naʻe ʻikai lava ke ne kei fakalongo pē. Naʻá ne pehē: “Ko e taʻumotuʻá ʻataʻatā pē ʻoku ʻikai te ne ʻai ha taha ke poto, pea ʻoku ʻikai ko e kau tangata taʻumotuʻá pē ʻoku nau mahinoʻi ʻa e meʻa ʻoku totonú.” (Siope 32:9) Ko e hā ʻa e lea hono hoko ʻa ʻIlaiuú, pea naʻe anga-fēfē ʻene leaʻaki iá?
10. Ko e hā naʻe fai ʻe ʻIlaiū ki muʻa ke ne ʻoatu ha faleʻi kia Siopé? (Siope 33:6, 7)
10 Ki muʻa ke ʻoatu ʻe ʻIlaiū ha faleʻi kia Siopé, naʻá ne fakatupulekina ha ʻātakai lelei. Anga-fēfē? ʻUluakí, naʻá ne feinga ke mapuleʻi ʻene ngaahi ongoʻí tonu. ʻOku tau ʻiloʻi eni koeʻuhí ʻoku pehē ʻi he Tohi Tapú ʻi he kamatá naʻe ʻita ʻa ʻIlaiū. (Siope 32:2-5) Neongo ia, naʻe ʻikai ʻaupito lea ʻita ʻa ʻIlaiū kia Siope. ʻI hono kehé, naʻá ne lea fakafiemālie kiate ia. Ko e fakatātaá, naʻá ne tala ange kia Siope: “Vakai! ʻOku ou hangē tofu pē ko koé ʻi he ʻao ʻo e ʻOtua moʻoní.” (Lau ʻa e Siope 33:6, 7.) Pea naʻe fakahaaʻi mahino ʻe ʻIlaiū naʻá ne fanongo tokanga kia Siope. Ko hono moʻoní, naʻá ne toe lave ki he ngaahi poini tefito ʻi he lea ʻe ono ʻa Siope. (Siope 32:11; 33:8-11) Naʻe fai ʻe ʻIlaiū ha meʻa meimei tatau ʻi he taimi naʻá ne toe ʻoatu ai ha faleʻi kia Siope.—Siope 34:5, 6, 9; 35:1-4.
11. Naʻe anga-fēfē hono faleʻi ʻe ʻIlaiū ʻa Siopé? (Siope 33:1)
11 ʻI hono ʻoange ʻe ʻIlaiū ʻa e faleʻi kia Siopé, naʻá ne fai ia ʻi ha founga naʻe fakangeingeiaʻi ai ʻa e tangata faitōnunga ko iá. Ko e fakatātaá, naʻe ngāueʻaki ʻe ʻIlaiū ʻa e hingoa ʻo Siopé, ʻa ia ʻoku ngalingali naʻe ʻikai ke fai pehē ʻa e kau tangata ʻe toko tolú. (Lau ʻa e Siope 33:1.) Mahalo naʻe manatuʻi ʻe ʻIlaiū ʻene holi mālohi ke lea hake lolotonga ʻa e fakakikihi ʻa Siope mo hono ngaahi kaumeʻá, ko ia ai naʻá ne fakahāhā ʻa e kaungāongoʻi ʻo ʻoange kia Siope ha faingamālie ke fai ha tali ki heʻene faleʻí. (Siope 32:4; 33:32) Naʻe toe fakatokanga māʻalaʻala ʻa ʻIlaiū kia Siope fekauʻaki mo e fakatuʻutāmaki ʻo e niʻihi ʻene fakaʻuhingá pea fakamanatu anga-ʻofa kiate ia ʻa e poto, mālohi, fakamaau totonu mo e ʻofa mateaki ʻa Sihová. (Siope 36:18, 21-26; 37:23, 24) ʻOku ʻikai ha veiveiua ko e faleʻi lelei ʻa ʻIlaiuú naʻá ne tokoniʻi ʻa Siope ke ne maʻu ʻa e fakakaukau totonu ke tali ha fakahinohino lahi ange, ʻi he taimi ko ení mei hono Tokotaha-Fakatupú. (Siope 38:1-3) Naʻe mei lava fēfē ke maʻu ʻaonga ʻa e faʻahinga ʻi he kuohilí mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa ʻIlaiuú, pea ʻe lava fēfē ke tau maʻu ʻaonga mei ai ʻi he ʻahó ni?
12. Naʻe anga-fēfē hono ngāueʻaki ʻe Sihova ʻa e kau palōfitá ke tokoniʻi ʻene kakaí, pea naʻe mei lava fēfē ke maʻu ʻaonga ʻa e kau ʻIsilelí mei he faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻa ʻIlaiuú?
12 Founga naʻe mei lava ke maʻu ʻaonga ai ʻa e kau ʻIsilelí. ʻI he kotoa ʻo e hisitōlia ʻo ʻIsilelí, naʻe fakanofo ʻe Sihova ha kau palōfita ke nau ʻai ke ʻiloʻi ʻe he kau ʻIsilelí ʻene taumuʻá. Ko e fakatātaá, lolotonga ʻa e vahaʻa taimi ʻo e Kau Fakamāú, ko Tēpola naʻá ne tokonaki ʻa e tataki fakalaumālie fakaefaʻē ki he puleʻangá pea naʻe ngāue taʻehela ʻa Sāmiuela ko ha tangata-lea ʻa Sihova talu mei heʻene kei siʻí. (Fkm. 4:4-7; 5:7; 1 Sām. 3:19, 20) Pea ʻi he lolotonga ʻa e taimi ʻo e ngaahi tuʻí, naʻe tokonaki hokohoko ʻe Sihova ha kau palōfita ke fakaivimālohiʻi fakalaumālie ʻene kakaí pea ke nau fai ha akonaki ki he faʻahinga naʻa nau hē mei he lotu maʻá. (2 Sām. 12:1-4; Ngā. 3:24) Ko e faʻifaʻitakiʻanga ʻa ʻIlaiū ʻoku hiki ʻi he tohi ʻa Siopé naʻe mei malava ke ne tokoniʻi ʻa e kau tangata mo e kau fefine faitōnungá ke mahinoʻi ʻa e meʻa ke leaʻakí mo e founga ke lea aí ʻi hono ʻoatu ʻa e faleʻí.
13. ʻE lava fēfē ke fakalototoʻaʻi ʻe he kau Kalisitiane ʻi he ʻaho ní honau kaungālotú?
13 Founga ʻe lava ke tau maʻu ʻaonga aí. ʻI he tuʻunga ko e kau Kalisitiané, ko kitautolu foki ʻoku tau ʻai ke ʻiloa ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá ʻaki hono fanongonongo ʻa e meʻa ʻoku maʻu ʻi heʻene Folofolá, ʻa e Tohi Tapú. Ko e founga ʻe taha ʻoku tau fai ai iá ko hono ngāueʻaki ʻa e ngaahi lea ʻokú ne langa hake mo fakalototoʻaʻi hotau kaungālotú. (1 Kol. 14:3) Ko e kau mātuʻá ʻoku tautefito ʻa e fiemaʻu ke nau lāuʻilo ki he fiemaʻu ke “lea fakanonga” ki honau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné, naʻa mo e faʻahinga ʻoku nau loto-mamahí pe hehema ke “lea taʻefakakaukauʻí.”—1 Tes. 5:14; Siope 6:3.
14-15. Fakatātaaʻi ʻa e founga ʻe lava ke faʻifaʻitaki ai ha mātuʻa kia ʻIlaiū ʻi hono ʻoatu ha faleʻí.
14 Sioloto atu ki he tuʻunga ko ení. ʻOku ʻiloʻi ʻe ha mātuʻa ʻoku ʻi ai ha tuofefine ʻi heʻene fakatahaʻangá ʻoku loto-mafasia. ʻOkú ne ʻaʻahi mo ha tokoua ʻe taha kiate ia ʻo feinga ke fakalototoʻaʻi ia, pea ko ha meʻa lelei ia. Lolotonga ʻa e ʻaʻahí, ʻoku fakahaaʻi ʻe he tuofefiné ʻa e ngaahi ongoʻi taʻepau. ʻOkú ne pehē neongo ʻokú ne maʻu ʻa e ngaahi fakatahá pea ʻalu ʻi he ngāue fakafaifekaú, ʻoku ʻikai ke ne fuʻu ongoʻi fiefia. ʻE anga-fēfē fakafeangai ʻa e mātuʻá?
15 ʻUluakí, ʻoku ngalingali te ne feinga ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi ʻuhinga tefito ʻo e mamahi ʻa e tuofefiné. Ke fakahoko iá, ʻe fiemaʻu ke ne fanongo anga-kātaki. ʻOku ongoʻi ʻe he tuofefiné ʻoku ʻikai ke ne tuha mo e ʻofa ʻa e ʻOtuá? ʻOku lōmekina ia ʻe he “ngaahi loto-moʻua ʻo e moʻuí”? (Luke 21:34) Uá, ʻe feinga ʻa e mātuʻá ke fakaongoongoleleiʻi ʻa e tuofefiné. He ko ē, ʻokú ne kei maʻu pē ʻa e ngaahi fakatahá pea kau ʻi he ngāue fakafaifekaú neongo ʻa e ongoʻi loto-mafasiá. Pea ko e tolú, ʻi hono mahinoʻi pē ʻe he mātuʻá ʻa e tuʻungá pea mo e tupuʻanga ʻo e ongoʻi loto-siʻi ʻa e tuofefiné, te ne ngāueʻaki ʻa e Tohi Tapú ke langa hake ʻene falala pau ki he ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻiate iá.—Kal. 2:20.
HOKOHOKO ATU ʻA E MAʻU ʻAONGA MEI HE TOHI ʻA SIOPÉ
16. ʻE lava fēfē ke hokohoko atu ʻetau maʻu ʻaonga mei he tohi ʻa Siopé?
16 He maʻu ʻaonga ē ko kitautolu mei hono sivisiviʻi ʻa e tohi ʻa Siopé! Hangē ko ia naʻa tau ako ʻi he kupu ki muʻá, ʻoku ʻikai ngata pē hono akoʻi mai ʻi he talanoa fakamānavaʻi ko ení ʻa e ʻuhinga ʻoku fakaʻatā ai ʻe he ʻOtuá ʻa e faingataʻá kae pehē foki ki he founga ʻe lava ke tau kātekina ai iá. Pea hangē ko ia kuo tau lāulea ki ai ʻi he kupu ko ení, ko kitautolu kotoa ʻe lava ke tau ako ke ʻoatu ʻa e faleʻi ola lelei ʻaki ʻa e muimui ki he faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻa ʻIlaiuú kae ʻikai ko e muimui ki he ngaahi faʻifaʻitakiʻanga kovi ʻa e ngaahi kaumeʻa ʻe toko tolu ʻo Siopé. Fēfē ke ke fakamanatu ʻa e ngaahi lēsoni kuó ke ako mei he tohi ʻa Siopé ki muʻa ke ʻoatu ha faleʻi ki he niʻihi kehé ʻi he kahaʻú. Pea kapau kuo fuoloa hoʻo taʻelau ʻa e tohi ʻa Siopé, ʻai ia ko hoʻo taumuʻa ke toe lau ʻa e tohi fakaofo ko ení. Te ke ʻiloʻi ai ʻoku kei ʻaonga pē ʻi he ʻahó ni ʻo hangē tofu pē ko e taimi naʻe hiki ai iá.
HIVA 125 “Fiefia Ē ko e Kau Faimēsí!”
a ʻOku hā ngali ko ha laumālie fulikivanu naʻá ne taki atu ʻa ʻElifasi ke fakamulituku ko Sihová ʻoku ʻikai ke ne vakai ʻoku māʻoniʻoni ha tangata pea ko ia ai heʻikai ʻaupito lava ha tangata ke fakahōifuaʻi ʻa e ʻOtuá. Ko e vakai mioʻi ko ení naʻe hoko ia ko e fakakaukau tefito ʻa ʻElifasí. Naʻá ne toutou lave ki ai ʻi heʻene lea ʻe tolú.—Siope 4:17; 15:15, 16; 22:2.