KUPU AKO 47
Tauhi ʻEtau Feʻofaʻakí ke Mālohi
“Tuku ke hokohoko atu ʻetau feʻofaʻakí, koeʻuhí ko e ʻofá ʻoku mei he ʻOtuá.”—1 SIO. 4:7.
HIVA 109 ʻOfa Lahi mei he Lotó
ʻI HE KUPÚ NIa
1-2. (a) Ko e hā naʻe pehē ai ʻe he ʻapositolo ko Paulá ko e ʻofá ko e ʻulungaanga ‘mahuʻinga tahá’ ia? (e) Ko e hā ʻa e ngaahi fehuʻi te tau lāulea ki aí?
ʻI HE taimi naʻe lave ai ʻa e ʻapositolo ko Paulá ki he tuí, ʻamanakí mo e ʻofá, naʻá ne fakaʻosiʻaki ʻo pehē “ko e mahuʻinga taha ʻi he [ngaahi ʻulungāngá ni] ko e ʻofá.” (1 Kol. 13:13) Ko e hā naʻe lea pehē ai ʻa Paulá? ʻI he kahaʻú, heʻikai ke toe fiemaʻu ke tau maʻu ʻa e tui ki he ngaahi talaʻofa ʻa e ʻOtuá fekauʻaki mo e māmani foʻoú, koeʻuhí ko e ngaahi meʻa ko eni naʻa tau ʻamanaki ki aí ʻe ʻosi fakahoko. Ka ʻe fiemaʻu maʻu pē ke tau maʻu ʻa e ʻofa kia Sihova pea ki he kakaí. Ko hono moʻoní, ko ʻetau ʻofa ko iá ʻe tupulekina ai pē ʻo taʻengata.
2 Koeʻuhí te tau fiemaʻu maʻu pē ke maʻu ʻa e ʻofá, te tau lāulea ai ki he fehuʻi ʻe tolu. ʻUluakí, ko e hā ʻoku totonu ai ke tau feʻofaʻakí? Uá, ʻe anga-fēfē ʻetau fakahāhā ʻa e feʻofaʻakí? Tolú, ʻe lava fēfē ke tau tauhi ʻetau feʻofaʻakí ke mālohí?
KO E HĀ ʻOKU TOTONU AI KE TAU FEʻOFAʻAKÍ?
3. Ko e hā ʻa e ngaahi ʻuhinga ʻoku tau maʻu ke feʻofaʻaki aí?
3 Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke tau feʻofaʻakí? Ko e ʻuhinga ʻe taha, he ko e ʻofá ʻokú ne fakaʻilongaʻi kitautolu ko e kau Kalisitiane moʻoni. Naʻe tala ange ʻe Sīsū ki heʻene kau ʻapositoló: “Ko e meʻa eni ʻe ʻilo ai ʻe he faʻahinga kotoa ko ʻeku kau ākonga kimoutolú—ʻo kapau ʻoku mou maʻu ʻa e ʻofá ʻi homou lotolotongá.” (Sione 13:35) ʻIkai ko ia pē, ko ʻetau feʻofaʻakí ʻokú ne ʻai kitautolu ke tau fāʻūtaha. Naʻe ui ʻe Paula ʻa e ʻofá “ko ha fakamaʻu haohaoa ia ʻo e fāʻūtahá.” (Kol. 3:14) Neongo ia, ʻoku ʻi ai ha toe ʻuhinga mahuʻinga ʻe taha ʻoku totonu ke tau feʻofaʻaki ai. Naʻe tohi ʻa e ʻapositolo ko Sioné ki hono kaungātuí: “ʻIlonga ʻa ia ʻoku ʻofa ki he ʻOtuá kuo pau ke ne ʻofa foki ki hono tokouá.” (1 Sio. 4:21) ʻI he taimi ʻoku tau fakahāhā ai ʻa e feʻofaʻakí, ʻoku tau fakahāhā ai ʻetau ʻofa ki he ʻOtuá.
4-5. Fakatātaaʻi ʻa e anga ʻo e felāveʻi ʻetau ʻofa ki he ʻOtuá mo ʻetau feʻofaʻakí.
4 ʻI he founga fē ʻoku felāveʻi vāofi ai ʻetau ʻofa ki he ʻOtuá mo e ʻofa ʻoku tau fakahāhā ki hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné? Ke fakatātāʻí, fakakaukau ki he felāveʻi hotau mafú mo e ngaahi kupu kehe hotau sinó. ʻI he taimi ʻoku sivi ai ʻe ha toketā ʻa e tā hotau mafú ʻi hotau kiaʻinimá, ke sio pe ʻoku vaivai pe mālohí, ʻe malava ke ne maʻu ai ha fakamatala fekauʻaki mo e tuʻunga ʻoku ʻi ai hotau mafú. ʻE lava fēfē ke tau ngāueʻaki ʻa e fakatātā ko ení ki he ʻofá?
5 Hangē pē ko e malava ke ʻiloʻi ʻe ha toketā ʻa e tuʻunga ʻoku ʻi ai hotau mafú mei hono sivi ʻene taá, ʻe lava ke tau ʻiloʻi ʻa e mālohi ʻetau ʻofa ki he ʻOtuá ʻaki hono sivisiviʻi ʻetau ʻofa ki he niʻihi kehé. Kapau ʻoku tau fakatokangaʻi kuo kamata ke vaivai ʻetau ʻofa ki hotau kaungātuí, ʻe fakahaaʻi nai heni ko ʻetau ʻofa ki he ʻOtuá ʻoku kamata ke vaivai foki. Ka ʻi he taimi ʻoku tau fakahāhā maʻu pē ai ʻa e ʻofá ki hotau kaungātuí, ko ha fakaʻilonga eni ko ʻetau ʻofa ki he ʻOtuá ʻoku mālohi.
6. Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau tokanga kapau ʻoku fakaʻaʻau ke vaivai ʻetau ʻofa ki hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné? (1 Sione 4:7-9, 11)
6 ʻOku totonu ke tau tokanga kapau ʻoku fakaʻaʻau ke vaivai ʻetau ʻofa ki hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí ʻe ʻuhinga iá ʻoku tau ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki fakalaumālie. ʻOku fakamahino mai ia ʻe he ʻapositolo ko Sioné ʻi heʻene fakamanatu mai: “Ko e tokotaha ʻoku ʻikai te ne ʻofa ki hono tokouá, ʻa ia kuó ne mamata ki aí, heʻikai lava ke ne ʻofa ki he ʻOtuá, ʻa ia kuo ʻikai ke ne mamata ki aí.” (1 Sio. 4:20) Ko e hā ʻa e lēsoni kiate kitautolú? ʻOku hōifua mai ʻa Sihova kiate kitautolu ʻo kapau pē ʻoku tau “feʻofaʻaki.”—Lau ʻa e 1 Sione 4:7-9, 11.
ʻE ANGA-FĒFĒ ʻETAU FAKAHĀHĀ ʻA E FEʻOFAʻAKI?
7-8. Ko e hā ʻa e ngaahi founga ʻe niʻihi ʻe lava ke tau fakahāhā ai ʻetau feʻofaʻakí?
7 ʻI he Folofola ʻa e ʻOtuá, ʻoku toutou ʻomai ai kiate kitautolu ʻa e fekau ke “feʻofaʻaki.” (Sione 15:12, 17; Loma 13:8; 1 Tes. 4:9; 1 Pita 1:22; 1 Sio. 4:11) Kae kehe, ko e ʻofá ko ha ʻulungaanga ia ʻo e lotó pe ko e tangata ʻi lotó, pea ʻoku ʻikai ha taha ʻe lava ke sio ki hotau lotó. Ko ia ʻe lava fēfē leva ke tau ʻai ke hā mahino ʻetau feʻofaʻakí? ʻAki ʻetau leá mo e tōʻongá.
8 ʻOku ʻi ai ʻa e ngaahi founga kehekehe ʻe lava ke tau fakahāhā ai ki hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ʻoku tau ʻofa ʻiate kinautolu. Ko e ngaahi fakatātā eni ʻe niʻihi: “Leaʻaki ʻa e moʻoní ʻiate kimoutolu.” (Sāk. 8:16) “Tauhi ʻa e melinó ʻiate kimoutolu.” (Mk. 9:50) Mou takimuʻa “i he fakahāhā ʻo e fefakaʻapaʻapaʻakí.” (Loma 12:10) “Mou fetalitalileleiʻaki.” (Loma 15:7) “Hokohoko atu ʻa e . . . fefakamolemoleʻaki.” (Kol. 3:13) “Hokohoko atu hoʻomou fefuaʻaki hoʻomou ngaahi kavenga fakamafasiá.” (Kal. 6:2) “Mou hanganaki fefakafiemālieʻaki.” (1 Tes. 4:18) “Hanganaki . . . felangahakeʻaki.” (1 Tes. 5:11) “Mou felotuʻaki.”—Sēm. 5:16.
ʻE lava fēfē ke tau tokoniʻi ha kaungātui ʻoku loto-mamahi? (Sio ki he palakalafi 7-9)
9. Ko e hā ʻoku hoko ai ʻa hono fakafiemālieʻi ʻa e niʻihi kehé ko ha fakahāhā mahuʻinga ʻo ʻetau ʻofá? (Sio foki ki he fakatātaá.)
9 Tau lāulea angé ki he fakahāhā ʻe taha ʻo ʻetau ʻofá naʻe lave ki ai ʻi he palakalafi ki muʻá. Te tau sivisiviʻi ʻa e ekinaki ʻa Paulá: “Hanganaki fefakafiemālieʻaki.” Ko e hā ʻoku hoko ai ʻa hono fakafiemālieʻi ʻa e niʻihi kehé ko ha fakahāhā mahuʻinga ʻo ʻetau ʻofá? Fakatatau ki ha maʻuʻanga fakamatala Tohi Tapu ʻe taha, ko e foʻi lea naʻe ngāueʻaki ʻe Paula ki he “fakafiemālié” ʻoku ʻuhingá ko e “tuʻu ʻi he tafaʻaki ʻo ha tokotaha ke fakalototoʻaʻi ia lolotonga ʻene tofanga ʻi ha ʻahiʻahi kakaha.” Ko ia ʻi hono fai ha fakafiemālié, ʻoku tau tokoniʻi ai ha kaungātui ʻoku loto-mamahi ke tuʻu hake pea hokohoko atu ʻa e ʻaʻeva ʻi he hala ki he moʻuí. ʻI he taimi taki taha ʻoku tau tangi fakataha ai mo ha tokoua pe tuofefine, ʻoku tau fakahāhā ai ʻetau ʻofa ki hotau kaungātuí.—2 Kol. 7:6, 7, 13.
10. Ko e hā ʻa e felāveʻi ʻi he manavaʻofá mo e fakafiemālié?
10 ʻOku felāveʻi vāofi ʻa e ongoʻi manavaʻofá mo hono fai ha fakafiemālié. ʻI he founga fē? Ko ha tokotaha manavaʻofa ʻoku ueʻi ia ke ne fakafiemālieʻi ha tokotaha ʻoku faingataʻaʻia pea feinga ke fakanonga ia. Ko ia ʻuluakí ʻoku tau ongoʻi manavaʻofa; pea ʻoku tau fai leva ha fakafiemālie. Fakatokangaʻi ʻa e anga hono fakafelāveʻi ʻe Paula ʻa e manavaʻofa ʻa Sihová ki he fakafiemālie ʻokú Ne ʻomaí. ʻOku fakamatalaʻi ʻe Paula ʻa Sihova ko e “Tamai ʻo e manavaʻofá pea mo e ʻOtua ʻo e fakafiemālie kotoa pē.” (2 Kol. 1:3) Naʻe ui ʻe Paula ʻa Sihova ko e Tamai ʻo e manavaʻofá. Ko Sihova ʻa e matavai ʻo e manavaʻofá, pea ko e manavaʻofa ko iá ʻokú ne ueʻi ia ke ne fakafiemālieʻi “kitautolu ʻi he kotoa ʻo hotau ngaahi ʻahiʻahí.” (2 Kol. 1:4) Hangē pē ko e fakaivifoʻou ʻa e vai maʻa ʻoku tafe mai mei ha matavai ki he faʻahinga ʻoku fieinuá, ko Sihova ʻokú ne ʻomai ʻa e fakaivifoʻou mo e fakafiemālie ki he faʻahinga ʻoku mamahí. ʻE lava fēfē ke tau faʻifaʻitaki kia Sihova ʻi hono maʻu ʻa e ongoʻi manavaʻofá pea ʻi hono fai ʻa e fakafiemālie ki he niʻihi kehé? Ko e founga ʻe taha ʻe lava ke tau fai ai iá ko hono fakatupulekina ʻa e ngaahi ʻulungaanga ʻi hotau lotó ʻa ia ʻoku felāveʻi mo hono fai ʻo e fakafiemālié. Ko e hā ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi ʻulungaanga ko ení?
11. Fakatatau ki he Kolose 3:12 mo e 1 Pita 3:8, ko e hā ʻa e ngaahi ʻulungaanga kehe kuo pau ke tau fakatupulekina ke tauhi maʻu ai ʻa e ʻofa ʻokú ne ueʻi kitautolu ke fakafiemālieʻi ʻa e niʻihi kehé?
11 Ko e hā te ne tokoniʻi kitautolu ke tauhi maʻu ʻa e ʻofa ʻoku tau fiemaʻú koeʻuhí ke “hanganaki fefakafiemālieʻaki” ai ʻi he ʻaho ki he ʻaho? ʻOku fiemaʻu ke tau fakatupulekina ʻa e kaungāongoʻi, ʻofa fakatokoua, mo e anga-lelei. (Lau ʻa e Kolose 3:12; 1 Pita 3:8.) ʻE anga-fēfē hono tokoniʻi kitautolu ʻe he ngaahi ʻulungaanga ko ení? ʻI he taimi ʻoku hoko ai ʻa e ongoʻi manavaʻofá mo e ngaahi ʻulungaanga ʻoku felāveʻi mo iá ko e konga hotau angaʻitangatá, te tau maʻu ai ha holi mālohi ke fai ha fakafiemālie ki he faʻahinga ʻoku mamahí. Hangē ko e lea ʻa Sīsuú, “ʻoku mei he meʻa ʻoku hulu ʻi he lotó ʻa e meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he ngutú. ʻOku ʻomi ʻe ha tangata lelei ha meʻa ʻoku lelei mei he ngaahi meʻa lelei kuó ne tuku tauhí.” (Māt. 12:34, 35) Ko hono fai ʻo e fakafiemālie ki hotau fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ʻoku fiemaʻu tokoní ko ha founga mahuʻinga moʻoni ia ke fakahāhā ai ʻetau ʻofa kiate kinautolu.
ʻE LAVA FĒFĒ KE TAU TAUHI ʻETAU FEʻOFAʻAKÍ KE MĀLOHÍ?
12. (a) Ko e hā ʻoku fiemaʻu ai ke tau nofoʻaki tokangá? (e) Ko e hā ʻa e fehuʻi te tau lāulea ki ai he taimi ní?
12 ʻOku tau loto kotoa ke “hokohoko atu ʻetau feʻofaʻakí.” (1 Sio. 4:7) Kae kehe, ʻoku mahuʻinga ke tau manatuʻi naʻe fakatokanga mai ʻa Sīsū “ʻe fakaʻaʻau ʻo momoko ʻa e ʻofa ʻa e tokolahi.” (Māt. 24:12) Naʻe ʻikai ke pehē ʻe Sīsū ʻe hoko eni ki he tokolahi taha ʻo ʻene kau ākongá. Neongo ia, ʻoku totonu ke tau nofoʻaki tokanga koeʻuhí ke ʻoua ʻe tākiekina kitautolu ʻe he tōʻonga taʻeʻofa ʻa e māmaní. ʻI he fakakaukau ki aí, tau lāulea angé ki he fehuʻi mahuʻinga ko ení: ʻOku ʻi ai ha founga ke siviʻi ai pe ʻoku mālohi ʻetau ʻofa ki hotau fanga tokouá?
13. Ko e hā ʻe lava ke ne tesiʻi ʻetau ʻofá?
13 Ko e founga ʻe taha ke fakapapauʻi ai ʻa e mālohi ʻo ʻetau ʻofá, ko hono sivisiviʻi ʻa e anga ʻetau fakafeangai ki he ngaahi tuʻunga pau ʻi he moʻuí. (2 Kol. 8:8) Ko e taha ʻi he ngaahi tuʻunga ko iá naʻe lave ki ai ʻa e ʻapositolo ko Pitá: “Hiliō he meʻa kotoa, maʻu ʻa e ʻofa lahi ki he tokotaha taki taha, koeʻuhi ko e ʻofá ʻokú ne ʻufiʻufi ha fuʻufuʻunga angahala.” (1 Pita 4:8) Ko ia ko e ngaahi vaivaiʻanga mo e ngaahi taʻehaohaoa ʻa e niʻihi kehé ʻe lava ke ne tesiʻi ʻetau ʻofá.
14. Fakatatau ki he 1 Pita 4:8, ko e hā ʻa e faʻahinga ʻofa ʻoku fiemaʻu ke tau maʻú? Fakatātaaʻi.
14 Tau vakaiʻi fakalelei angé ʻa e lea ʻa Pitá. Ko e konga ʻuluaki ʻo e veesi 8 ʻokú ne fakamatalaʻi ʻa e faʻahinga ʻofa ʻoku fiemaʻu ke tau maʻú—“ʻofa lahi.” Ko e foʻi lea naʻe ngāueʻaki ʻe Pita ki he “lahi” ʻoku ʻuhinga fakafoʻileá ko e “falō atu.” Ko e konga hono ua ʻo e vēsí ʻoku fakamatala ai ki he ola lelei ʻo ʻetau maʻu ʻa e ʻofa lahi ko iá. ʻOkú ne ʻufiʻufi ʻa e ngaahi angahala ʻa hotau fanga tokouá. ʻE lava ke tau fakatātaaʻi ia ʻi he foungá ni: Tau pehē pē ʻoku ʻi ai ha tēpile ʻoku lahi ʻa e ngaahi makohikohi ai, ʻe malava ke toʻo mai ha konga tupenu pea folahi loa atu ia ʻi he tēpilé ke ne ʻufiʻufi ʻo ʻikai ko ha foʻi makohi pē ʻe taha pe ua, ka ko e kotoa ʻo e ngaahi makohikohí. ʻI ha founga meimei tatau, kapau te tau maʻu ʻa e ʻofa lahi ki hotau fanga tokouá, ʻe lava ke tau “ʻufiʻufi” pe fakamolemoleʻi ʻo ʻikai ko ha taʻehaohaoa pē ʻe taha pe ua, ka ko ha “fuʻufuʻunga angahala.”
15. Kapau ko ʻetau ʻofa ki hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ʻoku mālohi feʻunga, ko e hā ʻe malava ke tau faí? (Kolose 3:13)
15 Ko ʻetau ʻofa ki he niʻihi kehé ʻoku totonu ke mālohi feʻunga ʻo lava ai ke tau fakamolemoleʻi ʻa e ngaahi taʻehaohaoa ʻa hotau kaungātuí—neongo kapau ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e feinga lahi ʻi he taimi ʻe niʻihi. (Lau ʻa e Kolose 3:13.) ʻI heʻetau lavameʻa ʻi hono fakamolemoleʻi ʻa e niʻihi kehé, ʻoku tau fakahaaʻi ai ko ʻetau ʻofá ʻoku mālohi pea ʻoku tau loto ke fakahōifuaʻi ʻa Sihova. Ko e hā ʻe lava ke ne toe tokoniʻi kitautolu ke tukunoaʻi ʻa e ngaahi tōʻonga fakatupu ʻita mo e fehālaaki ʻa e niʻihi kehé?
Hangē pē ko ʻetau tauhi ʻa e ngaahi tā lelei tahá pea tāmateʻi ʻa e toengá, ʻoku tau koloaʻaki ʻa e ngaahi manatu melie fekauʻaki mo hotau kaungātuí pea fakafisi ke nōfoʻi ʻi he ngaahi manatu tamakí (Sio ki he palakalafi 16-17)
16-17. Ko e hā te ne toe tokoniʻi kitautolu ke tukunoaʻi ʻa e fanga kiʻi angahala ʻa e niʻihi kehé? Fakatātaaʻi. (Sio foki ki he fakatātaá.)
16 Tokangataha ki he ngaahi tōʻonga lelei ʻa ho fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné, ʻo ʻikai ko ʻenau tōʻonga ʻikai leleí. Fakakaukau ki he fakahoa ko ení. Sioloto atu ʻokú ke ʻi ha fakatahataha mo ha fanga tokoua mo e fanga tuofāfine. ʻOku mou maʻu ha taimi fakafiefia pea ʻi he ʻai ke mou mātukú, ʻoku mou ʻai hamou laʻitā. Ko hono moʻoní, ʻokú ke toe ʻai mo ha laʻitā kehe ʻe ua koeʻuhí pē naʻa ʻoku ʻikai ke sai ʻa e foʻi laʻitā ʻuluakí. Sai ʻokú ke maʻu he taimí ni ha laʻitā ʻe tolu. Ka ʻi he taha ai, ʻokú ke fakatokangaʻi ʻoku fakafulofula ha tokoua ʻe taha. Ko e hā ʻokú ke fai ki he laʻitā ko iá? ʻOkú ke tāmateʻi ia koeʻuhí ʻokú ke maʻu ha laʻitā kehe ʻe ua ʻa ia ko e tokotaha kotoa, kau ai ʻa e tokouá, ʻoku nau malimali.
17 Tau fakahoa angé ʻa e ngaahi tā ʻoku tau tauhí ki he ngaahi manatu ʻoku tau tuku tauhí. ʻOku tau faʻa maʻu ʻa e ngaahi manatu melie fekauʻaki mo e ngaahi taimi ʻoku tau fakamoleki mo hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné. Ka tau pehē pē ko e taha ʻi he ngaahi taimi ko iá, ko ha tokoua pe tuofefine ʻokú ne leaʻaki pe fai ha meʻa ʻoku taʻeʻofa. Ko e hā ʻoku totonu ke tau fai ki he manatu ko iá? Fēfē ke ke feinga ke tāmateʻi ia ʻo hangē pē ko hoʻo tāmateʻi ʻa e ngaahi tā ko iá? (Pal. 19:11; ʻEf. 4:32) ʻE lava ke tau tāmateʻi ʻa e manatu fekauʻaki mo e kiʻi faiangahala ʻa hotau kaungātuí koeʻuhí ʻoku tau maʻu ʻa e ngaahi manatu melie ʻo ʻetau feohi fiefia mo e tokotaha ko iá. Ko e ngaahi manatu ia ʻoku tau loto ke tauhi mo koloaʻakí.
ʻUHINGA ʻOKU TAUTEFITO AI HONO FIEMAʻU ʻA E ʻOFÁ HE ʻAHO NÍ
18. Ko e hā ʻa e ngaahi poini tefito fekauʻaki mo e ʻofá naʻa tau lāulea ki ai ʻi he kupu ko ení?
18 Ko e hā ʻoku tau loto ai ke tauhi ʻetau feʻofaʻakí ke mālohí? Hangē ko ia naʻa tau lāulea ki aí, ʻi he taimi ʻoku tau fakahāhā ai ʻa e ʻofa ki hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné, ʻoku tau fakahāhā ai ʻa e ʻofa kia Sihova. ʻOku anga-fēfē ʻetau fakahāhā ʻetau ʻofá ki hotau kaungātuí? Ko e founga ʻe taha ʻoku tau fai ai ia, ko hono fakafiemālieʻi kinautolu. ʻE malava ke tau “hanganaki fefakafiemālieʻaki” kapau ʻoku ueʻi kitautolu ʻe he manavaʻofá. ʻE lava fēfē ke tau tauhi ʻetau feʻofaʻakí ke mālohí? ʻAki hono fai hotau tūkuingatá ke fakamolemoleʻi ʻa e ngaahi fehālaaki ʻa e niʻihi kehé.
19. Ko e hā ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ai ʻi he ʻahó ni ke tau fakahāhā ʻa e feʻofaʻakí?
19 Ko e hā ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ai ʻi he ʻahó ni ke tau fakahāhā ʻa e feʻofaʻakí? Fakatokangaʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku ʻomai ʻe Pitá: “Ko e ngataʻanga ʻo e ngaahi meʻa kotoa pē kuo ofi. Ko ia ai, . . . maʻu ʻa e ʻofa lahi ki he tokotaha taki taha.” (1 Pita 4:7, 8) ʻI he fakaʻaʻau ke ofi ange mai ʻa e ngataʻanga ʻo e māmani fulikivanu ko ení, ko e hā ʻe lava ke tau ʻamanekiná? ʻI he lea ʻa Sīsū fekauʻaki mo hono kau muimuí, naʻá ne tomuʻa tala: “ʻE fehiʻanekinaʻi kimoutolu ʻe he ngaahi puleʻangá kotoa koeʻuhi ko hoku hingoá.” (Māt. 24:9) Ke matuʻuaki ʻa e fehiʻanekina ko iá, ʻoku fiemaʻu ke tau nofoʻaki fāʻūtaha. ʻI heʻetau fai iá, ko e ngaahi feinga ʻa Sētane ke fakamavahevaheʻi kitautolú ʻe taʻelavameʻa, he ʻoku haʻi fakatahaʻi kitautolu ʻaki ʻa e ʻofá—ko e “fakamaʻu haohaoa ia ʻo e fāʻūtahá.”—Kol. 3:14; Fil. 2:1, 2.
HIVA 130 Faʻa Fakamolemole
a ʻOku mahuʻinga ke tau fakahāhā ʻa e ʻofá ki hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ʻi he taimí ni ʻo laka ange ʻi ha toe taimi ki muʻa. Ko e hā hono ʻuhingá, pea ʻe lava fēfē ke tau fakahāhā ʻa e ʻofá ʻo toe kakato ange?