KUPU AKO 48
ʻE Lava Ke Ke Hanganaki Tuipau Lolotonga ʻa e Tuʻunga Taʻepaú
“‘Ke mou loto-toʻa, . . . he ʻoku ou ʻiate kimoutolu,’ ko e fakahaaʻi ia ʻe Sihova ʻo e ngaahi kau taú.”—HĀK. 2:4.
HIVA 118 “Fakalahi ʻEmau Tuí”
ʻI HE KUPÚ NIa
1-2. (a) Ko e hā ʻa e ngaahi faitatau ʻi hotau tuʻungá pea mo e kau Siu naʻa nau foki ki Selusalemá? (e) Fakamatala angé ki ha niʻihi ʻo e ngaahi pole naʻe fehangahangai mo e kau Siú. (Sio ki he puha “ʻAho ʻo Hākeai, Sākalaia mo ʻĒselá.”)
ʻOKÚ KE hohaʻa ʻi he taimi ʻe niʻihi fekauʻaki mo e kahaʻú? Mahalo ʻoku mole hoʻo ngāué pea ʻokú ke hohaʻa fekauʻaki mo e tokonaki maʻa ho fāmilí. ʻOkú ke hohaʻa nai fekauʻaki mo e tuʻunga malu ho fāmilí koeʻuhí ko e feliuliuaki ʻa e tuʻunga fakapolitikalé, fakatangá pe fakafepaki ki he ngāue fakamalangá. ʻOkú ke fehangahangai mo ha taha ʻo e ngaahi ʻīsiu ko ení? Kapau ko ia, te ke maʻu ʻaonga mei he lāulea ki he founga naʻe tokoniʻi ai ʻe Sihova ʻa e kau ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá ʻi heʻenau fetaulaki mo e ngaahi palopalema meimei tatau.
2 Naʻe fiemaʻu ʻa e tui mei he tafaʻaki ʻa e kau Siu naʻa nau nofo ʻi Pāpilone ʻi he kotoa ʻenau moʻuí ke tuku ange ha founga moʻui fakafiemālie pea fononga ki ha fonua ʻa ia naʻe ʻikai ke loko ʻilo ʻe he tokolahi taha ʻo kinautolú. Taimi nounou mei heʻenau aʻu ki aí, naʻe uesia kinautolu ʻe he ngaahi tuʻunga feliuliuaki fakaʻekonōmiká mo e fakapolitikalé pehē foki ki he fakafepakí. Ko ia ai, naʻe faingataʻa ki he niʻihi ke tokangataha ki hono toe langa ʻo e temipale ʻo Sihová. Ko ia ʻi he 520 K.M. nai, naʻe fekauʻi atu ʻe Sihova ha ongo palōfita, ko Hākeai mo Sākalaia, ke toe langaʻi ʻa e faivelenga ʻa e kakaí. (Hāk. 1:1; Sāk. 1:1) Hangē ko ia te tau vakai ki aí, ko e fakalototoʻa naʻe ʻoatu ʻe he ongo palōfita ko ení naʻe mātuʻaki ola lelei moʻoni. Kae kehe, ʻi he meimei taʻu ʻe 50 ki mui ai, ko e kau Siu ko eni naʻe fokí naʻa nau toe hoko ʻo loto-siʻi. Ko ʻĒsela, ko ha tokotaha hiki-tatau pōtoʻi ʻo e Laó, naʻá ne haʻu mei Pāpilone ki Selusalema ke fakalototoʻaʻi ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá ke fakamuʻomuʻa ʻa e lotu moʻoní.—ʻĒsela 7:1, 6.
3. Ko e hā ʻa e ngaahi fehuʻi te tau lāulea ki aí? (Palōveepi 22:19)
3 Hangē pē ko hono tokoniʻi ʻe he ngaahi kikite ʻa Hākeai mo Sākalaiá ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá ʻi he kuohilí ke hokohoko atu ʻenau falala kia Sihova lolotonga ʻa e fakafepakí, ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ʻi he ʻahó ni ke hanganaki tuipau ki he poupou ʻa Sihová neongo ʻa e ngaahi tuʻunga taʻepau ʻo e moʻuí. (Lau ʻa e Palōveepi 22:19.) ʻI heʻetau lāulea ki he pōpoaki ʻa e ʻOtuá naʻe fakahoko atu ʻe Hākeai mo Sākalaiá pea sivisiviʻi ʻa e faʻifaʻitakiʻanga ʻa ʻĒselá, te tau tali ai ʻa e ngaahi fehuʻi ko ení: Naʻe anga-fēfē hono uesia ʻe he ngaahi tuʻunga taʻepau ʻo e moʻuí ʻa e kau Siu naʻe toe fokí? Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau hanganaki tokangataha ki hono fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá lolotonga ʻa e ngaahi tuʻunga taʻepaú? Pea ʻe lava fēfē ke tau langa hake ʻetau tuipau kia Sihova ʻi he taimi faingataʻá?
FOUNGA HONO UESIA ʻE HE NGAAHI TUʻUNGA TAʻEPAÚ ʻA E KAU SIU NAʻE TOE FOKÍ
4-5. Ko e hā naʻá ne fakatupunga nai ke hōloa ʻa e loto-māfana ʻa e kau Siú ki hono langa ʻo e temipalé?
4 ʻI he aʻu ʻa e kau Siu naʻe toe fokí ki Selusalemá, naʻe lahi ʻa e ngāue ke nau fai. Naʻa nau fakavave ke toe langa ʻa e ʻōlita ʻo Sihová pea fakatoka ʻa e fakavaʻe ʻo e temipalé. (ʻĒsela 3:1-3, 10) Ka ko ʻenau loto-māfaná naʻe vave ʻene hōloá. Ko e hā hono ʻuhingá? Tānaki atu ki hono langa ʻo e temipalé, naʻe pau ke nau langa honau ngaahi fale, tō ʻa e ngoue pea fafanga honau fāmilí. (ʻĒsela 2:68, 70) ʻIkai ko ia pē, naʻa nau fehangahangai mo e fakafepaki mei honau filí, naʻa nau faʻufaʻu ke taʻofi ʻa hono toe langa ʻo e temipalé.—ʻĒsela 4:1-5.
5 Ko e faʻahinga naʻe foki mei hono ʻave fakamālohí naʻe toe uesia ʻe he ngaahi tuʻunga feliuliuaki fakaʻekonōmiká mo fakapolitikalé. Naʻe hoko honau fonuá he taimi ko ení ko e konga ʻo e ʻEmipaea Pēsiá. Hili ʻa e mate ʻa Tuʻi Kōlesi ʻo Pēsiá ʻi he 530 K.M., ko hono fetongí, ʻa Kemipisesi, naʻá ne kamataʻi ha feingatau ke ikunaʻi ʻa ʻIsipite. ʻI he fononga ki ʻIsipité, ʻoku ngalingali naʻe kounaʻi ʻe heʻene kau sōtiá ʻa e meʻakai, vai mo e nofoʻanga mei he kau ʻIsilelí, ʻa ia naʻá ne fakatupunga ʻa e faingataʻa lahi ange kiate kinautolu. ʻI he kamata pule ʻa e fetongi ʻo Kemipisesí, ʻa Talaiasi I, naʻe fakaʻilongaʻi ʻaki ia ʻa e angatuʻu mo e māveuveu fakapolitikale. ʻOku ʻikai ha veiveiua ko e ngaahi tuʻunga ko ení naʻá ne ʻai ʻa e faʻahinga naʻe foki mei hono ʻave fakamālohí ke nau hohaʻa ki he founga ke tokonaki ai maʻa honau fāmilí. Koeʻuhí ko e ngaahi tuʻunga taʻepau naʻa nau fehangahangai mo iá, naʻe ongoʻi ʻe he niʻihi ʻo e kau Siú naʻe ʻikai ko e taimi totonu ia ke toe langa ai ʻa e temipale ʻo Sihová.—Hāk. 1:2.
6. Fakatatau ki he Sākalaia 4:6, 7, ko e hā ʻa e ngaahi faingataʻa kehe naʻe fehangahangai mo e kau Siú, pea ko e hā ʻa e fakapapauʻiʻanga naʻe ʻoange ʻe Sākalaia kiate kinautolú?
6 Lau ʻa e Sākalaia 4:6, 7. Tānaki atu ki he fehangahangai mo e faingataʻa fakaʻekonōmiká mo e māveuveu fakapolitikalé, ko e kau Siú naʻe pau ke nau fekuki mo e fakatangá. ʻI he 522 K.M., naʻe lavameʻa honau ngaahi filí ʻi hono taʻofi ʻa hono toe langa ʻo e temipale ʻo Sihová. Ka naʻe fakapapauʻi ʻe Sākalaia ki he kau Siú ʻe ngāueʻaki ʻe Sihova Hono laumālie mālohí ke toʻo atu ha fakafaingataʻaʻiaʻanga pē. ʻI he 520 K.M., naʻe fakaʻatā ʻe Tuʻi Talaiasi ke hoko atu ʻa e langa ʻo e temipalé pea aʻu ʻo tokonaki ʻa e tokoni fakapaʻanga ki he kau Siú pea mo e poupou mei he kau kōvaná.—ʻĒsela 6:1, 6-10.
7. ʻI hono fakamuʻomuʻa ʻe he kau Siu naʻe toe fokí ʻa hono fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá, ko e hā ʻa e ngaahi tāpuaki naʻa nau maʻú?
7 Naʻe talaʻofa ʻe Sihova ki heʻene kakaí fakafou ʻia Hākeai mo Sākalaia, te nau maʻu ʻene tokoní kapau te nau fakamuʻomuʻa ʻa hono toe langa ʻo e temipalé. (Hāk. 1:8, 13, 14; Sāk. 1:3, 16) ʻI hono fakalototoʻaʻi ʻe he ongo palōfitá ʻa e kau Siu naʻe toe fokí, naʻe toe hoko atu ʻenau langa ʻa e temipalé ʻi he 520 K.M. pea fakaʻosi ia siʻi hifo ʻi he taʻu ʻe nima. Koeʻuhí naʻe fakamuʻomuʻa ʻe he kau Siú ʻa hono fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá neongo ʻa e ngaahi tuʻunga taʻepaú, naʻa nau maʻu ʻa e poupou ʻa Sihová ʻo ʻikai ngata pē ʻi he poupou fakamatelié kae pehē foki ki he fakalaumālié. Ko hono olá, naʻa nau lotu kia Sihova ʻi he fiefia.—ʻĒsela 6:14-16, 22.
HANGANAKI TOKANGATAHA KI HE FAI ʻA E FINANGALO ʻO E ʻOTUÁ
8. ʻE lava fēfē ke tokoniʻi kitautolu ʻe he ngaahi lea ʻi he Hākeai 2:4 ke hanganaki tokangataha ki hono fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá? (Sio foki ki he fakamatala ʻi laló.)
8 ʻI he fakaʻaʻau ke ofi mai ʻa e fuʻu mamahi lahí, ʻoku tau ʻiloʻi ʻa e fakavavevave ange ʻi ha toe taimi ki muʻa ke talangofua ki he fekau ke kau ʻi he ngāue fakamalangá. (Mk. 13:10) Neongo ia, ʻe faingataʻa nai ke tau tokangataha ki he ngāue fakafaifekaú kapau ʻoku tau hokosia ha faingataʻa fakapaʻanga pe fehangahangai mo e fakafepaki ki heʻetau ngāue fakamalangá. Ko e hā ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke fakamuʻomuʻa ʻa e ngaahi meʻa ʻo e Puleʻangá? Hanganaki tuipau ko “Sihova ʻo e ngaahi kau taú”b ʻokú ne ʻi hotau tafaʻakí. Te ne poupouʻi kitautolu kapau ʻoku tau hokohoko atu ke fakamuʻomuʻa ʻa e ngaahi meʻa ʻo e Puleʻangá ʻi haʻatautolú. Ko ia ʻoku ʻikai ʻaupito ha meʻa ke tau ilifia ki ai.—Lau ʻa e Hākeai 2:4.
9-10. Naʻe anga-fēfē hokosia ʻe ha ongo meʻa mali ʻa e moʻoni ʻo e lea ʻa Sīsū ʻoku hiki ʻi he Mātiu 6:33?
9 Fakakaukau ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Oleg mo Irina,c ko ha ongo meʻa mali tāimuʻa. Hili ʻena hiki ke tokoni ʻi he fakatahaʻanga ʻi ha feituʻu ʻe taha, naʻe mole ʻena maʻuʻanga paʻangá koeʻuhí ko e tōlalo ʻa e ngaahi tuʻunga fakaʻekonōmika ʻi honau fonuá. Neongo naʻe ʻikai haʻana ngāue tuʻumaʻu ʻi ha taʻu nai ʻe taha, naʻá na ongoʻi maʻu pē ʻa e poupou anga-ʻofa ʻa Sihová pea ʻi he taimi ʻe niʻihi naʻá na maʻu ʻa e tokoni mei hona fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné. Naʻe anga-fēfē ʻena fekuki mo e ngaahi tuʻunga taʻepaú? Ko Oleg, ʻa ia naʻá ne loto-mafasia ʻi he kamatá, ʻokú ne pehē, “Ko e hanganaki femoʻuekina ʻi he ngāue fakafaifekaú naʻe tokoniʻi ai kimaua ke tokangataha ki he meʻa mahuʻinga taha ʻi he moʻuí.” Lolotonga ʻene hokohoko atu mo hono uaifí ke kumi ki ha ngāué, naʻá na nofoʻaki femoʻuekina ʻi heʻena ngāue fakafaifekaú.
10 ʻI he ʻaho ʻe taha ʻi heʻena foki ki ʻapi mei he ngāue fakafaifekaú, naʻá na ʻiloʻi naʻe fononga mai hona kaungāmeʻa ofi ʻi he kilomita nai ʻe 160 (maile ʻe 100) ke ʻomai ha kofukofu fakatau ʻe ua. ʻOku pehē ʻe Oleg: “ʻI he ʻaho ko iá, naʻá ma toe hokosia ai ʻa e tokanga loloto mai ʻa Sihová pea mo e fakatahaʻangá. Kuó ma tuipau ʻoku ʻikai ʻaupito ngalo ʻia Sihova ʻene kau sevānití, ʻo tatau ai pē pe ko honau tuʻungá ʻoku hā ngali ʻikai ha toe ʻamanaki.”—Māt. 6:33.
11. Ko e hā ʻe lava ke tau ʻamanekiná kapau ʻoku tau hanganaki tokangataha ki hono fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá?
11 ʻOku loto ʻa Sihova ke tau tokangataha ki he ngāue fakahaofi moʻui ʻo e ngaohi ākongá. Hangē ko ia naʻe lave ki ai ʻi he palakalafi 7, naʻe ekinaki ʻa Hākeai ki he kakai ʻa Sihová ke nau toe kamata foʻou ʻi heʻenau ngāue toputapú, ʻo hangē ia naʻa nau toe fakatoka ʻa e fakavaʻe ʻo e temipalé. Kapau naʻa nau fai pehē, naʻe talaʻofa ʻe Sihova ke “ʻoatu ha tāpuaki.” (Hāk. 2:18, 19) Ko kitautolu foki ʻe lava ke tau fakapapauʻi ʻe tāpuakiʻi ʻe Sihova ʻetau ngaahi feingá kapau te tau fakamuʻomuʻa ʻa e ngāue kuó ne vaheʻi mai ke tau faí.
FOUNGA KE LANGA HAKE AI ʻA E TUIPAU KIA SIHOVÁ
12. Ko e hā naʻe fiemaʻu ai ʻa e tui mālohi kia ʻĒsela mo hono kaungā-ʻave fakamālohí?
12 ʻI he 468 K.M., naʻe fononga ʻa ʻĒsela mo ha kulupu hono ua ʻo e kau Siú mei Pāpilone ki Selusalema. Ke fakahoko ʻa e fononga ko ení, naʻe fiemaʻu ʻa e tui mālohi kia ʻĒsela mo e kau toe fokí. Naʻa nau fononga ʻi he ngaahi hala fakatuʻutāmaki, ʻo ʻave mo ha fuʻu koula mo e siliva lahi naʻe foaki ki he temipalé. Naʻa nau hoko ai ko e tāketi ʻa e kau kaihaʻá. (ʻĒsela 7:12-16; 8:31) ʻIkai ko ia pē, naʻe vave ʻenau ʻiloʻi naʻe ʻikai ke malu ʻa Selusalema. Naʻe tokosiʻi pē ʻa e kau nofo ʻi he koló, pea ko hono ngaahi ʻaá mo e matapaá naʻe fiemaʻu ke fakaleleiʻi. Ko e hā ʻe lava ke tau ako meia ʻĒsela fekauʻaki mo hono langa hake ʻetau tuipau kia Sihová?
13. Naʻe anga-fēfē hono langa hake ʻe ʻĒsela ʻene tuipau kia Sihová? (Sio foki ki he fakamatala ʻi laló.)
13 Naʻe sio ʻa ʻĒsela ʻi he founga naʻe poupouʻi ai ʻe Sihova ʻEne kakaí ʻi he taimi ʻo e ʻahiʻahí. ʻI he ngaahi taʻu ki muʻa angé, ʻi he 484 K.M., ʻoku ngalingali naʻe nofo ʻa ʻĒsela ʻi Pāpilone ʻi hono tuʻutuʻuni ʻe Tuʻi ʻEhasivelo ke fakaʻauha ʻosi ʻa e kau Siu ʻi he kotoa ʻo e ʻEmipaea Pēsiá. (ʻĒseta 3:7, 13-15) Naʻe ʻi he tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻa e moʻui ʻa ʻĒselá! ʻI he tali ki he fakamanamana ko ení, ko e kau Siu “ʻi he vahefonua kotoa pē” naʻa nau ʻaukai mo tengihia, ʻoku ʻikai ha veiveiua naʻa nau hanga kia Sihova ʻi he lotu ki ha tataki. (ʻĒseta 4:3) Sioloto atu ki he anga ʻo e ongoʻi ʻa ʻĒsela mo hono kaungā-Siú ʻi hono tāmateʻi ʻa e faʻahinga naʻa nau faʻufaʻu ke fakaʻauha ʻa e kau Siú! (ʻĒseta 9:1, 2) Ko e meʻa naʻe hokosia ʻe ʻĒsela ʻi he taimi faingataʻa ko iá naʻe teuʻi nai ai ia ki he ngaahi ʻahiʻahi ʻi he kahaʻú pea ʻoku ngalingali naʻe mātuʻaki fakaivimālohiʻi ai ʻene tuipau ki he malava ʻa Sihova ke maluʻi ʻEne kakaí.d
14. Ko e hā ʻa e lēsoni naʻe ako ʻe ha tuofefine ʻe taha ʻi heʻene maʻu ʻa e tokanga ʻa Sihová lolotonga ʻa e ngaahi taimi taʻepaú?
14 ʻI heʻetau maʻu ʻa e tokanga ʻa Sihová lolotonga ʻa e ngaahi taimi taʻepaú, ko ʻetau tuipau kiate iá ʻe tupu ʻo toe mālohi ange. Fakakaukau ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Anastasia, ʻoku nofo ʻi ʻIulope Hahake. Naʻá ne fakafisi mei heʻene ngāué koeʻuhi ke tauhi maʻu ʻene tuʻu-ʻataá. ʻOkú ne pehē: “Ko e fuofua taimi eni ke u hokosia ai ʻa e hala paʻangá.” ʻOkú ne pehē leva: “Naʻá ku tuku ʻa e meʻá kia Sihova pea sio ki he anga ʻene tokangaʻi anga-fakaalaala aú. Ka faifai ange pea ʻikai ke toe ʻi ai haʻaku ngāue, heʻikai ke u ilifia. Kapau ʻoku tokangaʻi au ʻe heʻeku Tamai fakahēvaní ʻi he ʻahó ni, te ne tokangaʻi au ʻapongipongi.”
15. Ko e hā naʻá ne tokoniʻi ʻa ʻĒsela ke tauhi maʻu ʻene tuipau kia Sihová? (ʻĒsela 7:27, 28)
15 Naʻe vakai ʻa ʻĒsela ki he nima ʻo Sihová ʻi heʻene moʻuí tonu. ʻI he fakalaulauloto ki he ngaahi taimi naʻe tokoniʻi ai ʻe Sihova ʻa ʻĒselá ʻoku ʻikai ha veiveiua naʻá ne tokoniʻi ia ke tauhi maʻu ʻene tuipau kiate Iá. Fakatokangaʻi ʻa e kupuʻi lea “naʻe ʻiate au ʻa e nima ʻo Sihova ko hoku ʻOtuá.” (Lau ʻa e ʻĒsela 7:27, 28.) Naʻe ngāueʻaki ʻe ʻĒsela ʻa e fakalea meimei tatau ʻo tuʻo fā ʻi he tohi ʻoku uiʻaki hono hingoá.—ʻĒsela 7:6, 9; 8:22, 31.
ʻI he ngaahi tuʻunga fē ʻoku lava ke tau sio māʻalaʻala ange ai ki he nima ʻo e ʻOtuá ʻi heʻetau moʻuí? (Sio ki he palakalafi 16)e
16. ʻI he ngaahi tuʻunga fē ʻoku lava ke tau sio māʻalaʻala ange ai ki he nima ʻo e ʻOtuá ʻi heʻetau moʻuí? (Sio foki ki he fakatātaá.)
16 ʻE lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe Sihova ʻi heʻetau fehangahangai mo ha pole. Ko e fakatātaá, ʻi he taimi ʻoku tau kole ai ki hotau pule ngāué ha taimi mālōlō ke lava ʻo maʻu ha fakataha-lahi pe ʻi heʻetau kole ke feʻunuʻaki ʻetau taimi ngāué kae lava ke tau maʻu kotoa ʻetau ngaahi fakatahá, ʻoku tau maʻu ai ha faingamālie ke sio ki he nima ʻo Sihová ʻi heʻetau moʻuí. Te tau ʻohovale nai ʻi he iku lelei ʻa e ngaahi meʻá. Ko hono olá, ko ʻetau tuipau kia Sihová ʻe tupu ʻo mālohi ange.
Ko ʻĒsela ʻokú ne tangi mo lotu ʻi heʻene ʻi he temipalé, naʻá ne loto-mamahi ʻi he faiangahala ʻa e kakaí. ʻOku tangi foki mo e fuʻu kakaí. ʻOku fakafiemālieʻi ʻe Sikania ʻa ʻĒsela ʻaki ʻene fakapapauʻi ange: “ʻOku kei ʻi ai ʻa e ʻamanaki ki ʻIsileli. . . . ʻOku mau kau mo koe.”—ʻĒsela 10:2, 4 (Sio ki he palakalafi 17)
17. Naʻe anga-fēfē hono fakahāhā ʻe ʻĒsela ʻa e anga-fakatōkilaló lolotonga ʻa e ngaahi taimi faingataʻá? (Sio ki he tā ʻi he takafí.)
17 Naʻe hanga anga-fakatōkilalo ʻa ʻĒsela kia Sihova ki ha tokoni. ʻI he taimi taki taha naʻe ongoʻi ai ʻe ʻĒsela naʻe lōmekina ia ʻe hono ngaahi fatongiá, naʻá ne lotu anga-fakatōkilalo kia Sihova. (ʻĒsela 8:21-23; 9:3-5) Naʻe ueʻi ʻe he tōʻonga ʻa ʻĒselá ʻa e faʻahinga takatakai kiate iá ke nau poupouʻi ia pea faʻifaʻitaki ki heʻene tuí. (ʻĒsela 10:1-4) ʻI he taimi ʻoku lōmekina ai kitautolu ʻe he loto-moʻua fekauʻaki mo ʻetau ngaahi fiemaʻu fakamatelié pe ki he tuʻunga malu hotau fāmilí, kuo pau ke tau lotu fakataha mo e tuipau kia Sihova.
18. Ko e hā ʻe lava ke ne tokoniʻi ʻetau tuipau kia Sihová ke tupulaki?
18 Kapau te tau kumi anga-fakatōkilalo ki he tokoni ʻa Sihová pea tali ʻa e poupou mei hotau kaungātuí, ko ʻetau tuipau ki he ʻOtuá ʻe tupulaki. Ko Erika, ko ha faʻē ki ha fānau ʻe toko tolu, naʻá ne tauhi maʻu ʻene tuipau kia Sihová ʻi he fehangahangai mo ha mole fakamamahi. Lolotonga ha vahaʻa taimi nounou, naʻá ne faingataʻaʻia ʻi he mate ʻa ʻene tama teʻeki fanauʻí pea mo hono husepāniti ʻofaʻangá. ʻI he manatu atu ki aí, ʻokú ne pehē: “ʻOku ʻikai lava ke ke tomuʻa ʻiloʻi ʻa e founga ʻe tokoniʻi ai koe ʻe Sihová. Ko e tokoní ʻe lava ke haʻu ia mei ha ngaahi founga fakaʻohovale. Naʻá ku ako ko e lahi ʻo ʻeku ngaahi lotú naʻe tali ia fakafou ʻi he ngaahi lea mo e tōʻonga ʻa hoku ngaahi kaungāmeʻá. Kapau te u talanoa tauʻatāina ki hoku ngaahi kaungāmeʻá, ʻe faingofua ange ke nau tokoniʻi au.”
NOFOʻAKI TUIPAU KIA SIHOVA ʻO AʻU KI HE NGATAʻANGÁ
19-20. Ko e hā ʻoku tau ako mei he kau Siu naʻe ʻikai lava ke nau foki ki Selusalemá?
19 ʻOku lava ke tau toe ako ha lēsoni mahuʻinga mei he kau Siu naʻe ʻikai lava ke nau foki ki Selusalemá. ʻOku ngalingali ko e niʻihi ʻo kinautolu naʻe fakangatangata ʻa e meʻa ʻe lava ke nau faí koeʻuhí ko e taʻumotuʻá, mahamahakí pe ko e fatongia fakafāmilí. Neongo ia, naʻa nau poupouʻi loto-lelei ʻa e faʻahinga naʻe fokí ʻaki ʻa e tokoni fakamatelie. (ʻĒsela 1:5, 6) ʻOku hā ngali ʻi he hili ha taʻu nai ʻe 19 mei he aʻu ʻa e fuofua kulupu naʻe toe fokí ki Selusalemá, ko e faʻahinga naʻa nau ʻi Pāpiloné naʻa nau kei ʻave pē ʻa e ngaahi meʻaʻofa loto-fiefoaki ki Selusalema.—Sāk. 6:10.
20 Neongo kapau ʻoku tau ongoʻi ʻoku fakangatangata ʻa e meʻa ʻoku lava ke tau fai ʻi he ngāue ʻa e ʻOtuá, ʻe lava ke tau fakapapauʻi ʻoku houngaʻia ʻa Sihova ʻi heʻetau ngaahi feinga loto-moʻoni ke fakahōifuaʻi iá. ʻOku anga-fēfē ʻetau ʻiloʻi iá? ʻI he ʻaho ʻo Sākalaiá, naʻe kole ʻe Sihova ki heʻene palōfitá ke ngaohi ha kalauni mei he koula mo e siliva naʻe ʻomai ʻe he kau ʻave fakamālohi ki Pāpiloné. (Sāk. 6:11) Ko e “kalauni lāngilangiʻiá” ʻe hoko ia ko ha “fakamanatu” ʻo ʻenau ngaahi tokoni nima-homó. (Sāk. 6:14, fkm. ʻi lalo) ʻOku lava ke tau tuipau heʻikai ʻaupito fakangaloʻi ʻe Sihova ʻetau ngaahi feinga tōtōivi ke tauhi kiate ia lolotonga ʻa e ngaahi tuʻunga taʻepaú.—Hep. 6:10.
21. Ko e hā te ne tokoniʻi kitautolu ke fehangahangai mo e kahaʻú ʻi he tuipau?
21 ʻOku ʻikai ha veiveiua ʻe hokohoko atu ʻetau fehangahangai mo e ngaahi tuʻunga taʻepaú ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosi ko ení, pea ʻe ʻalu ke toe kovi ange ʻa e ngaahi tuʻungá ʻi he kahaʻú. (2 Tīm. 3:1, 13) Kae kehe, ʻoku ʻikai fiemaʻu ke tau hoko ʻo loto-moʻua tōtuʻa. Manatuʻi ʻa e ngaahi lea ʻa Sihova ki heʻene kakaí ʻi he ʻaho ʻo Hākeaí: “ʻOku ou ʻiate kimoutolu . . . ʻOua ʻe ilifia.” (Hāk. 2:4, 5) Ko kitautolu foki ʻe lava ke tau fakapapauʻi ʻe ʻiate kitautolu ʻa Sihova ʻo kapau pē te tau fai hotau lelei tahá ke fai hono finangaló. ʻI hono ngāueʻaki ʻa e ngaahi lēsoni kuo tau ako mei he ngaahi kikite ʻa Hākeai mo Sākalaiá pea mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa ʻĒselá, te tau tauhi maʻu ai ʻetau tuipau kia Sihová ʻo tatau ai pē pe ko e hā ʻa e ngaahi tuʻunga taʻepau te tau hokosia nai ʻi he kahaʻú.
HIVA 122 Tuʻu Maʻu, Taʻengaue!
a ʻOku fakataumuʻa ʻa e kupu ko ení ke tokoniʻi kitautolu ke fakaivimālohiʻi ʻetau tuipau kia Sihova ʻi he fehangahangai mo e faingataʻa fakaʻekonōmiká, feliuliuaki ʻa e tuʻunga fakapolitikalé pe fakafepaki ki heʻetau ngāue fakamalangá.
b Ko e kupuʻi lea “Sihova ʻo e ngaahi kau taú” ʻoku hā tuʻo 14 ʻi he tohi ʻa Hākeaí, ʻa ia naʻe fakamanatu ai ki he kau Siú pea pehē kiate kitautolu ko Sihova ʻokú ne maʻu ʻa e mālohi taʻefakangatangata pea ʻokú ne puleʻi ha fuʻu kongakau kāfakafa ʻo e ngaahi meʻamoʻui laumālie.—Saame 103:20, 21.
c Kuo liliu ʻa e ngaahi hingoa ʻe niʻihi.
d ʻI he tuʻunga ko ha tokotaha hiki-tatau pōtoʻi ʻa e Lao ʻa e ʻOtuá, naʻe toe fakatupulekina ʻe ʻĒsela ha tuipau mālohi ki he ngaahi lea fakaekikite ʻa Sihová naʻa mo e ki muʻa heʻene fononga ki Selusalemá.—2 Kal. 36:22, 23; ʻĒsela 7:6, 9, 10; Sel. 29:14.
e FAKAMATALA ʻO E FAKATĀTĀ: Ko ha tokoua ʻokú ne kole ki heʻene pule ngāué ha taimi mālōlō ke maʻu ʻa e fakataha-lahí ka ʻoku ʻikai tali. ʻOkú ne lotu ki ha tokoni mo ha tataki ʻi heʻene teuteu ke toe fakaofiofi ki heʻene pule ngāué. ʻOkú ne fakahaaʻi ki heʻene pule ngāué ʻa e tohi fakaafe ki he fakataha-lahí, ʻo fakamatalaʻi ʻa e mahuʻinga ʻo e ako Fakatohitapú. ʻOku maongo ia ki he pule ngāué pea liliu ʻene fakakaukaú.