ʻOku Tokonaki Mai ʻe Sihova ʻa e Fakafiemālie ki he Kotoa ʻo Hotau Ngaahi ʻAhiʻahí
Ko e “ʻOtua ʻo e fakafiemālie kotoa pē . . . ʻokú ne fakafiemālieʻi kitautolu ʻi he kotoa ʻo hotau ngaahi ʻahiʻahí.”—2 KOL. 1:3, 4.
1, 2. ʻOku anga-fēfē hono fakafiemālieʻi kitautolu ʻe Sihova ʻi hotau ngaahi ʻahiʻahí, pea ko e hā ʻa e talaʻofa ʻoku tau maʻu ʻi heʻene Folofolá?
NAʻE fakakaukau ha tokoua teʻeki mali ʻo fekauʻaki mo e 1 Kolinitō 7:28, ʻa ia ʻoku pehē ai ko e faʻahinga ʻoku malí “ʻe ʻi ai ʻa e mamahi ʻi honau kakanó.” Naʻe talanoa ʻa e tokouá mo ha tokotaha mātuʻa ʻosi mali taʻumotuʻa ange pea naʻá ne ʻeke kiate ia: “Ko e hā ʻa e ‘mamahi’ ko ení pea ʻe anga-fēfē haʻaku fekuki mo ia kapau te u mali?” Ki muʻa ke tali ʻa e fehuʻí, naʻe tala ange ʻe he mātuʻá ki he tokoua kei siʻí ke fakakaukau ki ha toe meʻa naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Paulá: Ko Sihová ko e “ʻOtua ʻo e fakafiemālie kotoa pē, ʻa ia ʻokú ne fakafiemālieʻi kitautolu ʻi he kotoa ʻo hotau ngaahi ʻahiʻahí,” pe ngaahi mamahí.—2 Kol. 1:3, 4.
2 ʻOku tau ʻilo ko Sihova, ʻa ʻetau Tamaí, ʻokú ne ʻofa ʻiate kitautolu, pea ʻokú ne fakafiemālieʻi kitautolu ʻi heʻetau ngaahi faingataʻaʻiá. Te ke manatuʻi nai ʻa e ngaahi taimi pau naʻe poupouʻi mo tataki ai koe ʻe Sihova fakafou ʻi heʻene Folofolá. ʻOku lava ke tau fakapapauʻi ʻokú ne fiemaʻu ʻa e lelei tahá maʻatautolu, ʻo hangē ko ia naʻá ne fiemaʻu ki heʻene kau sevāniti ʻi he kuohilí.—Lau ʻa e Selemaia 29:11, 12.
3. Ko e hā ʻa e ongo fehuʻi te tau tali ʻi he kupu ko ení?
3 Ko e anga-mahení, ʻoku faingofua ange ke tau kātakiʻi ʻa e ngaahi palopalemá mo e ngaahi mamahí ʻi he taimi ʻoku tau ʻiloʻi ai ʻa e meʻa naʻá ne fakatupungá. Ko ia ko e hā nai ʻoku tau mamahi ai ʻi heʻetau nofo malí pe ʻi hotau fāmilí? Pea ko e hā ʻa e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga ʻi he taimi ʻo e Tohi Tapú pea ʻi hotau taimí ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau maʻu ʻa e fakafiemālie ʻoku tau fiemaʻú? Tau tali angé ʻa e ongo fehuʻi ko ení pea te tau ʻilo ʻa e founga ʻe lava ke tau kātakiʻi ai ʻa e ngaahi ʻahiʻahí.
NGAAHI PALOPALEMA ʻI HE NOFO MALÍ
4, 5. Ko e hā nai ʻa e ngaahi mamahi ʻe maʻu ʻe ha husepāniti mo ha uaifi?
4 Hili hono ngaohi ʻe Sihova ʻa e ʻuluaki fefiné, naʻá ne ʻomi ia ki he tangatá, peá ne hoko ko hono uaifi. Naʻe pehē leva ʻe Sihova: “Ko e ʻuhinga ia ʻe tuku ange ai ʻe ha tangata ʻene tamaí mo ʻene faʻeé pea te ne pīkitai ki hono uaifí, pea te na hoko ko e kakano pē taha.” (Sēn. 2:24) Ko e moʻoni, ko kitautolu kotoa ʻi he ʻaho ní ʻoku tau taʻehaohaoa. (Loma 3:23) Koeʻuhí ko e meʻá ni, ʻi he taimi ʻoku mali ai ha tangata mo ha fefine, ʻe lava ke na ʻamanekina ʻa e ngaahi palopalema. Ko e fakatātaá, ki muʻa ke na malí, ʻoku ngalingali naʻe pau ke talangofua ʻa e fefiné ki heʻene ongo mātuʻá. Ka ʻoku pehē ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá, ʻi he hili ʻa e malí ʻe hoko ʻa e husepānití ko e ʻulu ki hono uaifí. (1 Kol. 11:3) ʻI he ʻuluaki taimí, ʻe faingataʻa nai ki he husepānití ke ne ʻoange ha fakahinohino ki hono uaifí. Pea ʻe faingataʻa nai ki he uaifí ke ne tali ʻa e fakahinohino mei hono husepānití kae ʻikai mei heʻene ongo mātuʻá. ʻIkai ko ia pē, ʻi he taimi pē ʻoku mali ai ha ongo meʻa, ʻe ʻi ai nai ʻena ngaahi taʻefelotoi mo hona fāmili-ʻi-he-fonó, pea ʻoku toe hoko nai eni ko ha ʻahiʻahi.
5 Fakakaukau angé ki he anga ʻo e ongoʻi ʻa ha husepāniti mo ha uaifi ʻi he taimi ʻokú na ʻilo ai ʻe ʻi ai ʻena pēpē. Neongo te na fiefia lahi nai ai, ko e anga-mahení te na toe loto-moʻua foki. Te na fifili nai pe ʻe lelei pē hono feitamaʻí, pea te na hohaʻa nai ki he moʻui lelei ʻa e pēpeé. ʻOkú na toe ʻiloʻi ʻe toe lahi ange ʻena fakamolé. Hili hono fanauʻi ʻa e kiʻi tamá, ʻe fiemaʻu ki he ongo meʻá ke na toe fai ha ngaahi feʻunuʻaki kehe. ʻE fakamoleki nai ʻe he faʻeé ʻa e lahi taha hono taimí ʻi hono tokangaʻi ʻa e pēpeé. ʻI heʻene peheé, heʻikai nai ai ke kei maʻu ʻe he husepānití mo e uaifí ha taimi maʻanaua pē ʻo hangē ko ia ki muʻá. ʻE toe lahi ange mo e ngaahi fatongia ʻoku maʻu ʻe he tamaí. ʻE fiemaʻu ke ne fakapapauʻi ʻoku maʻu ʻe hono uaifí mo e kiʻi tamá ʻa e meʻa ʻokú na fiemaʻú.
6-8. Ko e hā nai ʻa e ongoʻi ʻe maʻu ʻe ha ongo meʻa mali kapau ʻoku ʻikai malava ke na maʻu fānau?
6 ʻOku hokosia ʻe he ngaahi hoa mali ʻe niʻihi ha toe faʻahinga mamahi ʻe taha. ʻOku nau feifeingavale ke maʻu ha fānau, ka ʻoku ʻikai malava. ʻI he taimi ʻoku ʻikai ke feitama ai ʻa e uaifí, ʻokú ne ongoʻi mamahi fakaeongo nai. (Pal. 13:12) ʻI he taimi ʻo e Tohi Tapú, naʻe mahuʻinga ʻaupito ki he kakai fefiné ke nau mali pea maʻu fānau. Ko e ʻuhinga ia naʻe ongoʻi loto-mafasia lahi ai ʻa Lesieli ko e uaifi ʻo Sēkopé, ʻi he taimi naʻe ʻikai ai ke ne feitama kae feitama ʻa hono tokouá. (Sēn. 30:1, 2) ʻI he ngaahi fonua ʻe niʻihi ʻi he ʻahó ni, ʻoku tui ʻa e tokolahi ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ke maʻu ha fānau tokolahi. ʻOku faʻa ʻeke ʻe he kakaí ki he kau misinale ʻoku nofo ʻi he ngaahi fonua ko ení ʻa e ʻuhinga ʻo e ʻikai ke nau maʻu fānau aí. Naʻa mo e hili ʻa e feinga ʻa e kau misinalé ke fakamatalaʻi ʻa e ʻuhingá ʻi he lelei taha ʻo ʻenau malavá, ʻoku kei pehē pē ʻe he niʻihi, “ʻŌ, te mau lotu atu maʻau!”
7 Fakakaukau ki ha fakatātā ʻe taha. Naʻe ʻi ai ha tuofefine ʻi ʻIngilani naʻá ne loto maʻu pē ke ʻi ai haʻane fānau. ʻI heʻene ʻiloʻi heʻikai malava ke ne maʻu fānau ʻi he fokotuʻutuʻu ko ení, naʻá ne ongoʻi loto-mamahi. Naʻá ne fili leva mo hono husepānití ke pusiakiʻi ha kiʻi tama. Ka naʻá ne kei loto-mamahi pē ʻi he taimi ʻe niʻihi. Naʻá ne pehē, “Naʻá ku ʻiloʻi ko e pusiaki fānaú ʻe ʻikai ke tatau ia mo ʻete fāʻeleʻi haʻate kiʻi tama tonu.”
8 ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú “ʻe malu ai pē ʻa e fefiné ʻi heʻene hoko ko ha faʻeé.” (1 Tīm. 2:15) Ka ʻoku ʻikai ke ʻuhinga eni iá te ne maʻu ʻa e moʻui taʻengatá koeʻuhí pē ko ʻene maʻu fānaú. Ko ia, ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻo e veesi ko ení? ʻOku femoʻuekina ʻaupito ha faʻē ʻi hono tokangaʻi ʻene fānaú mo e ʻapí. ʻOku lava ke tokoni eni kiate ia ke hao ai mei he ngaahi meʻa hangē ko e ngutu laú pe kaunoa ʻi he ngaahi meʻa ʻoku ʻikai haʻane kaunga ki aí. (1 Tīm. 5:13) Neongo ia, ʻoku kei ʻi ai pē ʻene ngaahi palopalema ʻi heʻene nofo malí pea mo e fāmilí.
ʻE lava fēfē ke ke maʻu ha fakafiemālie kapau ʻoku mate ho hoa malí? (Sio ki he palakalafi 9, 12)
9. Ko e hā mo toe mamahi kehe ʻe hokosia nai ʻe he kakai malí?
9 Ko e ngaahi mamahi ʻoku hoko ki he kakai mali ʻe niʻihi ko e mate ʻa honau hoá. Neongo ʻoku nau fakakaukau heʻikai ʻaupito ke hoko eni kiate kinautolu, ko e tokolahi kuo pau ke nau kātekina ʻa e tuʻunga mātuʻaki faingataʻa ko ení. ʻOku tuipau ʻa e kau Kalisitiané ki he talaʻofa ʻo e toetuʻú, pea ʻoku ʻomai ai heni kiate kinautolu ʻa e fiemālie lahi. (Sione 5:28, 29) ʻI heʻene Folofolá, ʻoku lahi ai ʻa e ngaahi talaʻofa kuo fai ʻe heʻetau Tamai ko Sihová, ʻa ia ʻokú ne fakafiemālieʻi kitautolu lolotonga ʻa e ngaahi taimi faingataʻá. Tau vakai angé ʻi he taimí ni ki he anga ʻo e ongoʻi ʻe he niʻihi ʻo e kau sevāniti ʻa Sihová ʻa e fakafiemālie ko iá mo e founga naʻe tokoniʻi ai kinautolú.
FAKAFIEMĀLIE ʻI HEʻETAU TOFANGA HE NGAAHI ʻAHIʻAHÍ
10. Naʻe anga-fēfē hono maʻu ʻe ʻAna ha fakafiemālié? (Sio ki he ʻuluaki fakatātā ʻi he kupú ni.)
10 Fakakaukau ki he meʻa naʻe hoko kia ʻAná, ʻa e uaifi ʻofeina ʻo ʻElikená. Naʻá ne loto ke maʻu haʻane fānau ka naʻe ʻikai ke malava. Neongo ia, ko Pēnina ʻa e uaifi ʻe taha ʻo hono husepānití, naʻá ne maʻu ha fānau tokolahi. (Lau ʻa e 1 Sāmiuela 1:4-7.) Naʻe toe kovi ange ʻa e tuʻungá, he naʻe fakakataʻaki ʻe Pēnina ʻa ʻAna ʻi he “taʻu ki he taʻu” koeʻuhí ko e meʻá ni. Naʻe loto-mamahi lahi ai ʻa ʻAna. Ko e hā naʻá ne fai ke maʻu ha fakafiemālié? Naʻá ne lotu kia Sihova. Naʻe aʻu ʻo ʻalu ʻa ʻAna ki he feituʻu faiʻanga lotu ʻo Sihová ʻo ne fai ai ha lotu lōloa. Naʻá ne kole kia Sihova ke ʻoange hano foha, pea naʻá ne falala te Ne tokoniʻi ia. ʻI he ʻosi ʻene lotú, naʻá ne ongoʻi lelei ange ai pea “naʻe ʻikai te ne kei mata mamahi.” (1 Sām. 1:12, 17, 18) Naʻá ne ʻiloʻi ʻe ʻoange ʻe Sihova kiate ia ha foha pe fakafiemālieʻi ia ʻi ha founga kehe.
11. ʻE lava fēfē ke fakafiemālieʻi kitautolu ʻe he lotú?
11 Koeʻuhí ko ʻetau taʻehaohaoá pea moʻui ʻi he māmani ʻo Sētané, ʻe hokohoko atu ʻetau maʻu ʻa e ngaahi ʻahiʻahí. (1 Sio. 5:19) Ka ʻoku tau maʻu ʻa e tokoni. ʻOku lava ke tau lotu kia Sihova, ko e “ʻOtua ʻo e fakafiemālie kotoa pē.” Ko e meʻa ia naʻe fai ʻe ʻAná. Naʻá ne tala kia Sihova ʻa e anga tofu pē ʻo ʻene ongoʻí pea kōlenga kiate ia ki ha tokoni. ʻI he founga meimei tatau, ʻi he taimi ʻoku tau faingataʻaʻia aí, ʻoku totonu ke tau fai ha meʻa lahi ange ʻi hono tala pē kia Sihova ʻetau ngaahi palopalemá. ʻOku fiemaʻu ke tau kōlenga kiate ia ki ha tokoni pea tala kiate ia ʻa e anga tofu pē ʻo ʻetau ongoʻí.—Fil. 4:6, 7.
12. Ko e hā naʻá ne tokoniʻi ʻa ʻAna ke ne fiefia neongo hono ngaahi ʻahiʻahí?
12 Te tau ongoʻi loto-mamahi lahi nai koeʻuhí ko e ʻikai ke ʻi ai haʻatau fānaú pe koeʻuhí ko e mate ha taha ʻoku tau ʻofa ai. Ka ʻoku kei malava pē ke tau maʻu ha fakafiemālie. Fakakaukau ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa ʻAná, ʻa ia naʻá ne moʻui ʻi he taimi ʻo Sīsuú. Hili ʻene mali ʻi he taʻu pē ʻe fitu, naʻe mate hono husepānití. Pea naʻe hā ngali heʻikai te ne maʻu fānau. Ka ko e hā naʻá ne tokoniʻi ia? “Naʻá ne ʻalu maʻu pē ki he temipalé.” Naʻa mo e taimi naʻe taʻu 84 ai ʻa ʻAná, naʻá ne kei ʻalu pē ki he temipalé ke lotu ai kia Sihova. (Luke 2:37) Naʻe hoko eni ko e fakafiemālie kiate ia pea tokoniʻi ia ke ne fiefia neongo hono ngaahi ʻahiʻahí.
13. ʻE lava fēfē ke fakafiemālieʻi kitautolu ʻe he ngaahi kaumeʻa moʻoní kapau ʻoku fakalotomamahiʻi kitautolu ʻe hotau ngaahi kāingá?
13 ʻOku lava ke tau toe maʻu ʻa e fakafiemālie mei he ngaahi kaumeʻa moʻoni ʻoku tau maʻu ʻi he fakatahaʻangá. (Pal. 18:24) Naʻe taʻu nima pē ʻa Pauline ʻi he taimi naʻe ʻikai ke toe tauhi ai kia Sihova ʻene faʻeé. Naʻe loto-mamahi lahi ʻa Pauline, pea naʻe hoko ʻo faingataʻa kiate ia ʻa e ngaahi tuʻungá. Ka naʻe fakalototoʻaʻi leva ia ʻe ha tuofefine tāimuʻa ko Ann pea naʻá ne tokanga anga-ʻofa kiate ia. “Neongo naʻe ʻikai ke u fāmili mo Ann, ko ʻene tokanga ʻofa kiate aú naʻe tokoni lahi,” ko e fakamatala ia ʻa Pauline. “Naʻe tokoni ia ke u kei tauhi ai pē kia Sihova.” Talu mei ai, mo e foki mai ʻa e faʻē ʻa Pauliné ki he fakatahaʻangá, pea naʻe ʻai ʻe he meʻá ni ke fiefia lahi ai ʻa Pauline. ʻOku fiefia foki mo Ann ʻi heʻene lava ʻo tokoniʻi ʻa Pauline ke hokohoko atu ʻene tauhi kia Sihová.
14. Ko e hā ʻa e ʻaonga ʻoku tau maʻu ʻi he taimi ʻoku tau fakafiemālieʻi ai ʻa e niʻihi kehé?
14 ʻI he taimi ʻoku tau femoʻuekina ai ʻi hono fai ha ngaahi ngāue lelei maʻá e niʻihi kehé, ʻoku faʻa ngalo ʻiate kitautolu ʻetau ngaahi palopalemá tonu. Ko e fakatātaá, ʻoku ʻiloʻi ʻe he fanga tuofāfine mali pe taʻemali tokolahi, ko e taimi ʻoku nau vahevahe atu ai ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻangá ki he niʻihi kehé, ʻoku nau ngāue ai mo Sihova pea fai hono finangaló. ʻOku ʻai ʻe he meʻá ni kinautolu ke nau fiefia. Ko e moʻoni, ko kitautolu kotoa ʻoku lava ke tau fakahāhā ʻa e tokanga ki he niʻihi kehé ʻaki ʻetau vahevahe atu ʻa e ongoongo leleí kiate kinautolu. Pea ʻi heʻetau fai ha ngaahi meʻa lelei maʻa hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné, ʻoku tau ʻunuʻunu ofi ange ai kiate kinautolu. (Fil. 2:4) Ko e meʻa ia naʻe fai ʻe he ʻapositolo ko Paulá. Naʻá ne tokanga ki he niʻihi kehé ʻo hangē tofu pē ko hano “tokangaʻi manavaʻofa ʻe ha faʻē toutama ʻa ʻene fānaú tonu.” Naʻe toe fakafiemālieʻi mo fakalototoʻaʻi ʻe Paula ʻa hono fanga tokouá “ʻo hangē tofu pē ko e fai ʻe ha tamai ki heʻene fānaú.”—Lau ʻa e 1 Tesalonaika 2:7, 11, 12.
FAKAFIEMĀLIE ʻI HE FĀMILÍ
15. Ko hai ʻokú ne maʻu ʻa e fatongia ki hono akoʻi ʻa e fānaú ʻo fekauʻaki mo Sihová?
15 ʻE lava fēfē ke tau fakafiemālieʻi ʻa e ngaahi fāmili ʻi he fakatahaʻangá? ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻe kole mai nai ʻa e faʻahinga foʻoú ke tau tokoni ʻi hono akoʻi ʻenau fānaú ʻo fekauʻaki mo Sihová pe aʻu ʻo ako Tohi Tapu mo ʻenau fānau īkí. ʻOku fakahaaʻi ʻe he Tohi Tapú ʻoku ʻoange ʻe Sihova ki he ngaahi mātuʻá ʻa e fatongia ʻo hono akoʻi mo akonakiʻi ʻenau fānaú. (Pal. 23:22; ʻEf. 6:1-4) Neongo ʻe tokoni nai ʻi he ngaahi tuʻunga ʻe niʻihi ʻa e niʻihi kehé, ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ki he ngaahi mātuʻá tonu ke nau akoʻi ʻenau fānaú. ʻOku fiemaʻu ki he ngaahi mātuʻá ke nau talanoa maʻu pē mo ʻenau fānaú.
16. Ko e hā ʻoku totonu ke tau manatuʻí ʻi he taimi ʻoku tau tokoni ai ki he fānaú?
16 ʻI he taimi ʻe kole mai ai ha mātuʻa ke tau ako Tohi Tapu mo haʻane kiʻi tama, ʻoku lelei ke tau manatuʻi ʻoku ʻikai ke tau maʻu ʻa e mafai tatau mo ia ʻoku maʻu ʻe he mātuʻá. ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻe aʻu nai ʻo tau ako mo ha kiʻi tama ʻa ia ʻoku ʻikai ʻi he moʻoní ʻene ongo mātuʻá. ʻI heʻetau ako mo e fānau ʻoku ʻikai ko ʻetau fānaú, ʻe fakapotopoto ke fai ʻa e akó ʻi honau ʻapí ʻi he taimi ʻoku ʻi ai ai ʻenau mātuʻá pe ko ha Fakamoʻoni matuʻotuʻa kehe, pe ko hono fai ʻa e akó ʻi ha feituʻu kakai. ʻI he founga ko ení, ʻe ʻikai ai ke tau ʻai ha taha ke fakakaukau hala. Pea ʻi he faai mai ʻa e taimí, ʻe malava nai ai ʻa e ongo mātuʻá ke akoʻi ʻena fānaú ʻo fekauʻaki mo Sihova.
17. ʻE lava fēfē ke fakafiemālieʻi ʻe he fānaú ʻa e niʻihi kehe ʻi he fāmilí?
17 Ko e fānau kuo nau ako ke ʻofa kia Sihová, ʻe lava ke nau fakafiemālieʻi mo fakalototoʻaʻi ʻa e ngaahi mēmipa ʻo honau fāmilí. Anga-fēfē? ʻAki ʻenau fakaʻapaʻapaʻi ʻenau ngaahi mātuʻá pea ngāue mālohi ke tokoniʻi kinautolu ʻi ha ngaahi founga ʻaonga. Pehē foki, ʻi he taimi ʻoku nofoʻaki faitōnunga ai ʻa e fānaú kia Sihová, ʻoku fakalototoʻa eni ki he fāmilí kotoa. Ki muʻa ʻi he Lōmakí, naʻe lotu ʻa Lēmeki kia Sihova. Naʻá ne pehē ʻo fekauʻaki mo hono foha ko Noá: “Ko e tokotahá ni te ne ʻomai kiate kitautolu ʻa e fakafiemālie mei heʻetau ngāué pea mei he fakaongosia mamahi ʻa hotau nimá koeʻuhí ko e kelekele kuo fakamalaʻiaʻi ʻe Sihová.” Naʻe fakahoko ʻa e kikite ko iá hili ʻa e Lōmakí ʻi he taimi naʻe toʻo ai ʻe Sihova ʻa e fakamalaʻiá mei he kelekelé. (Sēn. 5:29; 8:21) ʻI he ʻahó ni, ko e fānau ʻoku hanganaki faitōnunga kia Sihová ʻe lava ke nau fakafiemālieʻi foki honau fāmilí. ʻE lava ke nau tokoni ki he tokotaha kotoa ʻi he fāmilí ke nau kātakiʻi ʻa e ngaahi ʻahiʻahí ʻi he taimí ni pea ʻi he kahaʻú.
18. Ko e hā ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau kātaki neongo ha faʻahinga ʻahiʻahi pē?
18 ʻI he ʻahó ni ʻoku maʻu ʻe he kakai ʻa Sihová ʻa e fakafiemālie fakafou ʻi he lotú, fakalaulauloto ki he ngaahi faʻifaʻitakiʻanga Fakatohitapú, mo e kaumeʻa ofi mo honau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné. (Lau ʻa e Saame 145:18, 19.) ʻOku tau ʻiloʻi ʻoku mateuteu maʻu pē ʻa Sihova ke fakafiemālieʻi kitautolu, pea ko e moʻoni te ne tokoniʻi kitautolu ke tau kātakiʻi ha faʻahinga ʻahiʻahi pē nai te tau maʻu!