Ngaahi Fehuʻi mei he Kau Lautohí
Ko hai naʻe lave ki ai ʻa Sihova ko e “taha ʻiate kitautolu” ʻi he Senesi 3:22?
ʻOku hā ko e lave ia ʻa Sihova ko e ʻOtuá kiate ia tonu pea mo hono ʻAlo tofu-pē-taha-ne-fakatupú ʻi heʻene pehē: “Kuo hoko ʻa e tangata ke hange ko e toko taha ʻiate kitautolu, ke ne ʻilo ʻa e lelei mo e kovi.” (Senesi 3:22) Tau vakai angé ki hono ʻuhingá.
Naʻe folofolaʻaki ʻe Sihova ʻa e ngaahi leá ni hili ʻene fakahaaʻi ʻa e tautea ki he ʻuluaki ongo meʻa fakaetangatá. Kuo maʻu ʻe he niʻihi ʻa e kupuʻi lea “toko taha ʻiate kitautolu” ko e palulali ia ʻo ʻene ʻafió, ʻo hangē tofu pē ko e lava ke folofola ha tuʻi fakaetangata “ʻoku ʻikai te mau leleiʻia” ʻi heʻene lave pē kiate ia tokotahá. Kae kehe, ʻi he fekauʻaki mo e Senesi 1:26 mo e 3:22, ʻoku pehē ai ʻe ha mataotao faka-Tohitapu ko Donald E. Gowan: “ʻOku ʻikai ha fakamoʻoni ʻi he F[uakava] M[otuʻá] ki he lahi taha ʻo e ngaahi fakamatala ʻoku faʻú: ko e ‘kimautolu’ fakatuʻí, ko e ‘kimautolu’ paú, ko e palulali ʻo e kakato, pe ko ha fakahaaʻi ʻo ha tuʻunga palulali ʻo e ngaahi pēsona ʻi he natula faka-ʻOtuá. . . . ʻOku ʻikai ha taha ʻo e ngaahi fakamatalá ni ʻe ngali ʻuhinga lelei ʻi he 3:22, ʻa ia ʻoku lau ai ki he ‘taha ʻiate kitautolu.’”
Naʻe lave nai ʻa Sihova kia Sētane ko e Tēvoló, ʻa ia naʻá ne haʻu ke fakapapauʻi ʻa e “lelei mo e kovi” ʻiate ia pē pea naʻá ne tākiekina ʻa e ʻuluaki ongo meʻa fakaetangatá ke na fai ʻa e meʻa tataú? ʻOku ʻikai ke ʻuhinga lelei ia. Naʻe ngāueʻaki heni ʻe Sihova ʻa e kupuʻi lea “tokotaha ʻiate kitautolu.” Naʻe ʻikai kei ʻi ai ʻa Sētane ʻi he lotolotonga ʻo e fuʻu kau ʻāngelo faitōnunga ʻa Sihová, ko ia ʻe ʻikai lava ke fakakau ia fakataha mo e faʻahinga ne nau ʻi he tafaʻaki ʻa Sihová.
Naʻe lave ʻa e ʻOtuá ki he kau ʻāngelo faitōnungá? ʻOku ʻikai lava ke tau lea ʻo fakapapauʻi ia. Kae kehe, ko e tuʻunga tatau ʻo e kupuʻi lea ʻi he Senesi 1:26 mo e 3:22 ʻokú ne ʻomai ai kia kitautolu ha ʻiloʻanga. ʻI he Senesi 1:26, ʻoku tau lau ai naʻe folofola ʻa Sihova: “Tau ngaohi tangata ʻi hotau imisi, ʻo fakatatau ki hotau anga.” Ko hai naʻá ne fai ki ai ʻa e ngaahi lea ko ení? ʻI heʻene lave ki he meʻamoʻui laumālie ʻa ia naʻe hoko ko e tangata haohaoa ko Sīsuú, naʻe pehē ʻe he ʻapositolo ko Paulá: “Ko e Imisi ia ʻo e ʻOtua ko e Taʻehamai, ko e ʻUluaki ia naʻe fakatupu, ko e Kimuʻa ʻi he meʻa kotoa pe kuo ngaohi: koeʻuhi naʻe tefito kiate ia ʻa e ngaohi ʻo e meʻa kotoa pe, ʻa e meʻa ʻi he langi mo e meʻa ʻi mamani.” (Kolose 1:15, 16) ʻIo, ʻoku hā ngali ʻuhinga lelei ʻi he Senesi 1:26, naʻe lea ai ʻa Sihova ki hono ʻAlo tofu-pē-taha-ne-fakatupú, ʻa e “tufunga lahi,” ʻa ia naʻe ʻi hono tafaʻakí lolotonga ʻa e fakatupu ʻo e ngaahi langí mo māmaní. (Palovepi 8:22-31) Ko e tuʻunga meimei tatau ʻo e kupuʻi lea ʻi he Senesi 3:22 ʻoku fakahuʻunga ai naʻe toe lea ʻa Sihova ki he tokotaha ofi taha kiate iá, ʻa hono ʻAlo tofu-pē-taha-ne-fakatupú.
Ko e ʻAlo tofu-pē-taha-ne-fakatupu ʻo e ʻOtuá ʻoku hā mahino naʻá ne maʻu ʻa e ʻilo ʻo e “lelei mo e kovi.” Mei he meʻa naʻá ne hokosia taimi fuoloa mo fekoekoeʻi mo Sihová, naʻá ne ako lelei moʻoni ai ki he fakakaukau, ngaahi tefitoʻi moʻoni, mo e ngaahi tuʻunga ʻa ʻene Tamaí. ʻI he tuipau ki he maheni ʻa hono ʻAló mo e ngaahi meʻá ni mo ʻene mateaki ki aí, kuo pau pē naʻe tuku nai kiate ia ʻe Sihova ha tauʻatāina ʻi hono fakahoko ʻa e ngaahi meʻá ʻo ʻikai ha alea hangatonu mo ia ʻi he tuʻunga taki taha. Ko ia ko e ʻAló te ne malava ʻi he tuʻunga ko ení pea naʻe fakamafaiʻi ke ne fakapapauʻi ʻa e meʻa naʻe leleí mo koví. Kae kehe, ʻi he ʻikai hangē ko Sētane, ʻĀtama, mo ʻIví, naʻe ʻikai te ne fokotuʻu ha tuʻunga ʻa ia naʻe fepaki mo e tuʻunga ʻa Sihová.